Mezopotamijske umjetnosti

Sumerani

-Povijesne okolnosti:-Krajem IV. tisućljeća prije Krista na jugu Mezopotamije pojava prvih gradova-Razvoj tzv. hramskog grada državice

-Ur-Uruk-Nippur-Lagash-Kish-Eridu

-Zračni snimak Međurječja

-Građevni materijal: -kamen -opeka (u većoj mjeri)

-Građevna hramska zdanja: -Zigurati

Ruševine Sumera upućuju na zaključak o velikoj zastupljenosti opeke u gradnji

-Sumerske figure iz Tel Asmara, datirane u prvu polovicu III. tisućljeća, prikazuju visokodostojnike

*Frontalni stav*Zatvorenost i statičnost volumena*Hijerarhija*Stilizacija, geometrizacija i redukcija

-Sumerski prikaz božice Inanne pri inicijaciji vladara, izveden valjkom na glinenoj pločici

-Umnožavanje likova – ponavljanje-Simbolički pristup

-Inanna s lavom-Ikonografski naglasci

-Prikazi sumerskog pohoda (dolje) i zavjetnih prinosa

-Plošnost-Podređivanje okviru-Vodoravno nizanje

-Ritual egzekucije sumerskog zarobljenika

-Prikazi vrhovnog sumerskog (mezopotamijskog) boga – Marduka u situaciji kako ubija božanstvo Tiamat u liku rogatog zmaja

-Sumersko božanstvo u obliku bika

-Sumersko glazbalo

-Stupnjevanje piramida- lnih katova i kontinuirani uspon prema zamišljenom stanu boga

*Građevni materijal -opeka

-Rekonstrukcijska maketa (gore)i detalji ostataka Uruka (dolje)

*Primjena kamena kao građevnog materijala*Hramski platoi elipsoidnog oblika na tri razine*Koncentrično usmjeravanje gradske infrastrukture prema hramskom kompleksu

-Mitski vladar Uruka Gilgameš (desno) i zapis o njemu (dolje)

-Stilizacija likovnog izraza i hijerarhijska inverzija naglašavaju moć i božansku snagu pojedinca

-Figura iz Uruka

-Jednostavnost-Stilizacija-Frontalnost-Simetričnost

-Zapis na pločici iz Uruka

-Zapis na pločici iz Ura

-Zlatna maska iz Ura

-Ženska glava iz Uruka

-Gudein zapis iz XX. st. p. K.

-Gudea iz Lagaša

-Slikarska kompozicija iz Ura, nastala polovinom III. tisućljeća p. K.

-Vodoravni način komponiranja, narativnost i naturalizam

Akad

-Sumerski naziv za grad Agade, grad i pokrajina u Sjevernoj Mezopotamiji između gradova Sipar i Kiš (oko 50 km udaljen od središta današnjeg Bagdada)

-U XXIII. st. p.K Sargon Akađanin uzdiže Akad do najveće moći

-Akad se spominje u Knjizi Postanka, kao jedan od Nimrudovih gradova

-Sumerski tekst iz III. tisućljeća p. K. poznat kao akadsko prokletstvo je u stvari legenda o uništenju grada

-Arheološki lokalitet grada Akada do danas nije pronađen, iako se neki sumerski tekstovi i jezik nazivaju akadskim

-Akadska figura (detalj), sredina III. tis. p. K.

Pobjednička stela akadskog vladara Naram-Sina,XXVII. st. p. K

-Uspinjući ujednačeni ritam kretanja, narativnost prikaza i naturalizam

-Portreti Sargona akadskog

*kamen *bronca

Prikaz boginje Ištar, iz akadske faze

-Akadska pločica s kraja III. tisućljeća

-Pločica s akadskim pismom iz Amarne

-Marduk

Babilon

-Sargon Akadski 2400. g. p. K. uspostavlja Babilon kao svoju prijestolnicu-Babilu – božja vrata

-Nakon kraćeg vremena napretka grad slabi kao središte-U XVIII. st p. K. Hamurabi uzdiže grad do glavnog središta carstva

-Pojavom Asiraca Babilon postaje podložan, ali se konstantno i odupire-U VII. st. p. K. Senakerib i, kasnije, Asurbanipal su potpuno pokorili Babilon

-Godine 605. g. p.K. uspostavlja se novi Babilon, nakon što je pala Niniva 612. g. p. K.

-Nabukodonozor je u VI. st. izgradio Ištarine dveri, Etamenanski hram i Viseće vrtove

-Godine 538. Babilon osvaja Kir Veliki i oslobađa Izraelce iz ropstva-Pod vladavinim Kira i njegova sina Darija Babilon postaje centar znanja i znanstve- nog napretka u prvom redu, utemeljujući astronomiju i matematiku kao discipline

-Aleksandar Veliki osvaja Babilon 331.g. p. K. i grad ponovno prosperira do njego- ve smrti 323. godine

-Grad je potpuno napušten 275. godine

- Rekonstrukcija Babilona

-Sadašnja situacija Babilona

-Babilonski toranj viđen okom umjetnika

-Restaurirani ostaci Babilona

-Semiramidini vrtovi (rekonstrukcija)

-Ilustrativna rekonstrukcija Ištarinih dveri

*u noćnom viđenju *u dnevnom viđenju

-Monumentalnost-Simetričnost-Stupnjevanje-Reprezentativnost

-Detalji prikaza

*u stanju očuvanosti

*restauriranih

-Današnja slika stanja Ištarinih dveri u Babilonu

-Kraljica noći, Ištar (sumerski Inanna) ili Ereškigal XVIII. st. p. K.

-Marduk- u različitim pojavnostima

-Pentagram – babilonski simbol Venere, zvijezde Danice

-Vladar i podanici

-Hijerarhijski način prikazivanja

-Hamurabijeva stela (zakonik) XVIII. st. p. K.

-Tzv. crni obelisk

-Nabukodonozorov zapis

-Hamurabi prima zakonik od Boga Sunca

-Naglašena simbolika-Frontalnost gornjeg dijela tijela-Plošnost

Prikaz Nabonidusa i valjka s njegovim zapisom

-Kip Europe- Rekonstrukcija Ištarinih dveri

-Nabukadnesar II.

Asirija

-Krajobrazom većim dijelom prevladavaju gorja-Rijeka Tigris i plodna zemlja omogućavali su bujnost vegetacije-Značajna proizvodnja opeka i korištenje mosulskog mramora-Utvrđena je pomrčina sunca 15. lipnja 763.g.p.K., pa je pomoću toga bilo relativnoJednostavno utvrditi kronologiju asirske povijesti-Sredinom trećeg tisućljeća p. K. postoji nekoliko samostalnih gradova u središnjoj Asiriji-Oko 2500.g p. K. postojanje gradova-država Ašura, Ninive i, vjerojatno, Arbele-Oko 2300. g. p. K. Ašur i Ninivu je kontrolirao akadski vladar Maništušu-Početkom II. Tisućljeća Sargon prvi razvija trgovinu kositrom-Sargon I. – u XVIII. st. p. K.-Šamši-Adad I., amorejski vojskovođa zauzima oko 1800. g. p. K. veliki dio Asirije zapadno od Tigrisa, a istočno od Eufrata-Oko 1871. g. p. K. iz Babilonije provaljuje Hamurabi-Indoeuropljani i horijci preko Kavkaza dolaze u Asiriju od XVIII. do XiV. st. p. K. donoseći poznavanje uzgoja i korištenje konja, organizirajući Kraljevstvo MitaniSredinom XVI. st. p. K. tzv. razdoblje Amarne obilježava vladar Ašur-ubalit-U XIII. st. p. K. Šalmanaser I. vodi prve pohode primijenjujući surove oblike ratovanja-U drugoj polovini XIII. st. p. K. Tukultui Ninurta zauzima i razara Babilon te obnosi u Asiriju kip boga Marduka-Krajem drugog tisućljeća, široka primjena željeza-Vladar Tiglat Pileser sredinom XI. st zauzima Babilon i sukobljava se s aramejcima s kojima traju konstantni sukobi sve do IX. St.

-Vladar Ašur- Narsi-pal II. Sredinom IX. st svoju prijestolnicu premješta u Kallah, veliki je osvajač i obnovitelj Ašura i Ninive-U VIII. Stoljeću Semiramida (Semiramat) osvaja Damask, a izraelsko kraljevstvo joj plaća danak -Nedugo zatim Urartu jača, a Asirija slabi-Krajem VIII. st. Asirija se ponovno širi, pa Šalmanasar V. osvaja Izrael i dopire sve do Gaze-Sargon II. će kasnije kod Gaze pobijediti i egipćane i utvrđuje Dur Šarukin, novu prijestolnicu -Početkom VII.st.p.K. Njegov sin Sanherib vraća prijestolnicu u Ninivu i osvaja Babilon-Njegov sin Asarhadon će tridesetak godina kasnije zauzeti Memfis-Asarhadonov sin Asurbanipal 663. g. p. K. osvaja i Tebu, te prije toga Babilon 648. On je bio jedan od rijetkih pismenih vladara-Nakon Asurbanipala 612. g. p. K. Babilonci sa saveznicima osvajaju Ašur i Ninivu te Asirija prestaje postojati

-Asirska civilizacija je bila naglašeno vojnička, s izraženim ostalom osobinama civilizacije poput zakonodavstva, religije i kulture-Sredinom II. Tisućljeća preuzimaju uporabu kočija od Indoeuropljana-Početkom I. tisućljeća u borbene formacije uvode i konjicu, stalnu vojsku i stranePlaćenike-Preseljavali su stanovništvo osvojenih područja-Lov u šumama sjeverne Sirije i močvarama južne Babilonije bio je posebnoPrivlačan asirskim vladarima-Asirija je bila apsolutna monarhija, vladar kao predstavnik boga Asura imao je svu moć ali je ipak morao uvažavati stečena prava, plemstvo i religiju-Država je imala središnju vlast, a osvojenim područjima su upravljali vazalski Vladari-Poljoprivreda stočarstvo i trgovina bile su osnovne grane asirske djelatnosti-Vrhovno božanstvo je bog Ašur te Ištar, Ninurta, Šamaš, Adad i Sin, pa su ta božanstva uvjetovala gradnje hramskih zdanja zigurata

-Rekonstrukcija Ninive

-Ostaci Ninive

-Ostaci zidina Ninive

-Rekonstrukcija zidina

-Palača Sargona II. u Korsabadu (rekonstrukcija, detalj)

-Rekonstrukcija Palače Sargona II. u Korsabadu

-Detalji s dverima i središnjim dijelom Palače

-Mitsko biće , kao čuvari dveri, detalj palače u Nimrudu

Prikazi mitskih bića pred dverima Sargonove palače

-Rekonstrukcija Asurnasipalove prijestolne dvorane

-Prikaz rušenja pokorene Suze

Tiglath Pileser III. iz NimrudaVIII. st p. K.

Sargon II. (asir. Šaru kin) sa svojim državnim dužnosnikom

Sluge nose prijestolje u Dur Sharukinu

-Asurnarsipal II.

-Asurbanipalov lov

-Sennacherib

- Venera, neoasirska umjetnost

-Mayanski simbol Venere

_Shalmaneser III. crtež prema reljefu

-Asirski reljef s mitološkim prizorima

Reljef Sargona II. u živoj stijeni

Asirski zarobljenici

Asirski vojnici rone pomoću mješina

- Praćkaši

-Marduk (bog) u rajskom cvijetnjaku (ružičnjaku)

-