PROJEKTNI PROJEKTNI MENADŽMENTMENADŽMENTPojam i definicija Pojam i definicija

projektnog projektnog menadžmentamenadžmenta

izv.prof.dr.sc. Gordana Dukić

POJAM I DEFINICIJA PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Problem je adekvatno prevesti engleski izraz project management na hrvatski.

Riječ project prethodno je definirana i objašnjena, ali problem je pronaći adekvatan izraz za pojam management kojem je najbliža riječ (ruko)vođenje (glagol manage potječe od latinske riječi manus - ruka).

Project management ne može se prevesti kao (ruko)vođenje projektima jer taj termin tek djelomično oslikava stratešku dimenziju projekta.

Projektni menadžment označava primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od strane interesno-utjecajnih skupina.

projektni menadžment

Projektni menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i uz zadovoljenje definiranih standarda kvalitete.

kvaliteta

vrijeme troškovi

POVIJEST PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Projektni menadžment prakticirao se još u ranim civilizacijama.

Gradnja piramida u drevnom Egiptu, kao i veliki infrastrukturni pothvati u Rimskom Carstvu (izgradnja akvadukata i cesta) imali su u praktičnom smislu brojna obilježja suvremenih projekata.

Kao znanstvena disciplina projektni menadžment počeo se oblikovati tek u 20. st.

Neki autori smatraju da je projekt Manhattan (razvoj atomske bombe) bio prvi u kojem su se koristile neke od tehnika suvremenog projektnog menadžmenta.

Pojedini autori smatraju da se projektima prvi organizirano i sustavno počelo pristupati u kemijskoj industriji nešto prije II. svjetskog rata.

Početak projektnog menadžmenta također se veže uz razvoj izviđačkog zrakoplova U2 i svemirskog programa Apollo (slanje ljudi na Mjesec).

Najveći broj autora danas se ipak slaže da su temelji suvremenog projektnog menadžmenta udareni u drugoj polovini 1950.-tih s razvojem CPM (Critical Path Method) i PERT (Program Evaluation and Review Technique) metode.

Razdoblje Glavne karakteristike

Prije 1900. godine

Ne postoji projektni menadžment kao disciplina. Poduzimaju se brojni veliki pothvati. Jeftina radna snaga, a tehnologija nerazvijena.

Od 1900. do 1950. godine

Pojava znanstvenog menadžmenta s kojim započinje izučavanje rada i radnih operacija.

Henry Gantt osmislio je gantogram.

Od 1950. do 1980. godine

Razvoj metoda mrežnog programiranja. Upotreba računala u rješavanju problema. Projektni menadžer prepoznat kao zanimanje. Pojava udruženja projektnog menadžmenta.

Nakon 1980. godine

Široka upotreba računala u projektnom menadžmentu.

Menadžeri manje ovisni o ICT stručnjacima. Veći interes za upravljanje rizikom, promjenama i

sukobima.

Tehnike, metode i algoritmi projektnog menadžmenta razvijaju se i razmatraju u okviru operacijskih istraživanja / znanstvenog menadžmenta.

Iako postoje nastojanja da se između operacijskih istraživanja i znanstvenog menadžmenta napravi distinkcija, ti se pojmove sve češće upotrebljavaju kao sinonimi za znanstvenu disciplinu koja koristi metode matematičkog modeliranja kako bi determinirala rješenje nekog složenog problema i tako pomogla u donošenju odluka.

Stalni razvoj projektnog menadžmenta utjecao je na razvoj novih područja poput upravljanja rizikom, vremenom, promjenama i sukobima.

Na razvoj projektnog menadžmenta najviše je utjecalo:

rastuća potražnja za tehnološki kompleksnim i sofisticiranim proizvodima i uslugama te s tim povezano smanjenje životnog vijeka proizvoda;

pokretanje sve složenijih projekata uz zahtjev za njihovom realizacijom u što kraćem roku i uz optimalno korištenje svih resursa, a poglavito financijskih;

intenzivan tehnološki napredak te dostupnost računalnih sustava koji podržavaju planiranje i praćenje projekta;

razvoj i dostupnost različitih alata, tehnika i metoda koje projektni menadžeri mogu primijeniti na strateškoj i operativnoj razini;

globalizacijski procesi i utjecaj multinacionalnih kompanija kojima su projekti nužni za poboljšanje pozicije na tržištu;

prepoznavanje važnosti projektnog menadžmenta od strane top menadžera i uprava poduzeća;

prihvaćanje strateškog pristupa u organizacijama zbog čega projektni menadžment dobiva aktivnu ulogu;

sve veća turbulentnost i neizvjesnost okruženja

Važnost projektnog menadžmenta kontinuirano se povećava. Prema dostupnim podacima iz 2010. godine: 84% američkih kompanija imalo je poseban

ured za projektni menadžment (u 2000. godini takvih je bilo 48% poduzeća);

91% velikih kompanija i 48% malih poduzeća imalo je poseban ured za projektni menadžment;

Ured za projektni menadžment prosječno je brojao 7 osoba (s rasponom od jedne do više od 500 osoba).

The State of the PMO 2010;

A PM SOLUTIONS RESEARCH REPORT

Na važnost učinkovitog upravljanja projektima ukazuju rezultati istraživanja prema kojima: 31% projekata ne bude dovršeno na vrijeme; 31% projekata probije budžet, pri čemu se

troškovi u prosjeku povećaju za 27%; manje od 3% poduzeća uspješno i u potpunosti

prema planu dovrši sve svoje projekte; 57% projekta ne bude realizirano zbog loše

komunikacije; 39% projekta ne bude realizirano zbog

pogrešnog planiranja resursa i aktivnosti.

The State of the PMO 2010;

A PM SOLUTIONS RESEARCH REPORT

7-S PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Američka konzultantska firma McKinsey razvila je model 7-S koji se može primijeniti u fazama planiranja i evaluacije projekta, a sastoji se od analize 7 elemenata o kojima presudno ovisi učinkovitost projektnog menadžmenta: Strategija (eng. strategy) označava dugoročno

planiranje radi ostvarivanja postavljenih ciljeva, odnosno način kako se trebaju koristiti pojedini resursi da bi se ostvario željeni učinak. Ona uključuje visoko razvijen osjećaj za ishode projekta i sredstva za njihovo postizanje. Uspješnost projekta temelji se na racionalnom strateškom procesu.

Struktura (eng. structure) pokazuje kako je organizacija ustrojena i tko je kome odgovoran. Treba biti takva da olakša postizanje ciljeva zacrtanih u strategiji. Strukturu određuje top menadžment i, među ostalim, definira odnos projektnog menadžmenta s projektnim timom. Tradicionalna struktura je ona funkcijska, no sve više organizacija koristi hibridne i suvremene organizacijske forme.

Sustavi (eng. systems) označavaju procese i postupke koji se primjenjuju u organizaciji, a time i u okviru projektnog menadžmenta, prilikom obavljanja aktivnosti i poslova.

Zaposlenici (eng. staff), odnosno ljudski resursi ključni su za uspjeh projekta. Oni moraju biti korektno selektirani, raspoređeni i vođeni. Motivacija i nagrađivanje zaposlenika u direktnoj je korelaciji s ostvarenjem projektnih ciljeva.

Vještine (eng. skills) označavaju sposobnosti i kompetencije članova projektnog tima. Posebno su važne vještine projektnog menadžera, koji je odgovoran za realizaciju projekta. U projektno intenzivnim industrijama pojedinci dobivaju odgovorne funkcije zbog svojih tehničkih znanja i vještina.

Stil / kultura (eng. style / culture) predstavljaju način na koji menadžment vodi organizaciju te vrijednosti na kojima se ona temelji. Oni determiniraju međuodnose i ponašanje unutar projektnog tima i organizacije kojoj pripadaju. Stil / kultura često se izdvajaju kao glavni razlog zbog čega se u organizacijama ne provode nužne promjene.

Interesno-utjecajne strane (eng. stakeholders) predstavljaju pojedinci i grupe koje imaju interes u projektnom procesu i njegovom rezultatu. Kako bi se bolje upravljalo informacijama koje kolaju između projektnog tima i interesno-utjecajnih skupina imenuju se osobe odgovorne za komunikaciju i odnose s javnošću.