POTPISNICI SAMOUPRAVNOG SPORAZUMA ORGANIZACIJI RADA I UDRUIVANJU SREDSTAVA ZA IZDAVANJE GRAE ZA POVIJEST NOP-A I SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ 1941 - 1945:

Skuptina grada Zagreba, skuptine opina akovec, azma, Donja Stubi- ca, Dugo Selo, urevac, Garenica, Ivanec, Ivani-Grad, Jastrebarsko, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Krievci, Kutina, Ludbreg, Novi Marof, Ozalj, Pregrada, Sisak, Varadin, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar-Bistrica, Samoupravna interesna zajednica za kulturu opine Bjelovar, Republika zajednica za znanstveni rad i Republika samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture.

GRAA ZA POVIJEST NARODNOOSLOBODILACKE BORBE

I SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

1941 - 1945.

Knjiga VIII (1. sijeanj 15. oujak 1944)

Zagreb 1988.

SAVJET ZA IZDAVANJE GRAE

Dragutin Pla, predsjednikMirko Babi, Mirko Beloevi, Mato Beniki, Anka Berus, Antun Biber, Stjepan Blaekovi, Josip Bogoalec, Ivan Boievi, Rade Bulat, Vladimir Car, Stevo udi, Emil Ivane, Stjepan Ivekovi, Ivan Jadan, Dragutin Ja- kopovi, Vjekoslav Jani, Vojin Jelaa, Spasoje Kaladija, Vladimir Ka- pun, Vukain Karanovi, Milka Kufrin, Boena Loborec, Josip Malina, Svetozar Mati, Pavao Mrvo, Franjo Novak, Ilija Pavi, Vjekoslav Pavli- ni. Tomo Pipi, Dragutin Pracai, Paula Rakamari, Josip Runjak, Branko Struk, Andrija uri, Josip libar, uro Trubelja, Boidar Vueti, Pavle ukina

REDAKCIJSKI ODBOR

Pavle ukina, predsjednikLutvo Ahmetovi, Mirko Beloevi, Rade Bulat, Mirko Greti, Vjekoslav Jani, Vukain Karanovi, Vjekoslav Pavlini, Tomo Pipi, Josip Runjak, Josip libar

RADNA GRUPA ZA HISTORIJSKU OCJENU MATERIJALA

Anka Berus, Antun Biber, Ivan Boievi, Rade Bulat, Pavle ukina

Strune administrativne i financijske poslove za Savjet obavio je Komitet za boraka i invalidska pitanja Skuptine grada Zagreba.

Izdava: Savjet za izdavanje Grae za povijest NOP-a i socijalistike revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 - 1945.

Odgovara: Redakcijski odbor Savjeta za izdavanje Grae zapovijest NOP-a i socijalistike revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 1945.

Znanstvena priprema: Institut za historiju radnikog pokreta Hrvatske,Zagreb

Istraivanja,obrada, biljekei priprema za tisak: Mate Rupi

Branislava Vojnovi-Mutavdi

P R E D G O V O R

Osma knjiga Grae svojim sadrajem obuhvaa podruja opina potpisnica Samoupravnog sporazuma izdavanju grae i grad Zagreb.

Vremenski se knjiga odnosi na razdoblje od 1. sijenja do 15. oujka 1944. godine, razdoblje u kojemu dolazi do snanoga organizacijskoga i politikog jaanja i razvoja NOP-a na tom podruju.

Za ovu knjigu postoji brojna povijesna graa, od koje je manji dio objavljen u pojedinim publikacijama. To omoguuje vei izbor, premda je ta graa razasuta u oko 40-ak arhiva, muzejskih zbirki na podruju sjeverozapadne Hrvatske, naroito u Zagrebu. Veliki broj dokumenata nalazi se u arhivima u Beogradu. Prilikom izbora prioritet je dan dokumentima NOP-a, odnosno dokumentima koji se po sadraju odnose na ire podruje ili govore znaajnijim zbivanjima i momentima. Od dokumenata neprijateljske provenijencije dani su poglavito oni koji govore oruanoj oslobodilakoj borbi, djelatnosti Partije, teroru, te ukazuju na ciljeve i interese okupacijskih sila i njihovih slugu na podruju sjeverozapadne Hrvatske, a u isto vrijeme nam omoguuju bolji uvid u povijesni razvitak NOP-a u to vrijeme na tom podruju.

U navoenju dokumenata vodilo se rauna ovim momentima koji su vani za razumijevanje sadraja i karaktera knjige:

a) Dokumenti se donose kronolokim redom bez obzira na njihovo porijeklo;

b) Dokumenti se ediraju s potivanjem svih njihovih osobitosti. U pripadajuim biljekama daju se, ako je potrebno, najnunija objanjenja pojedinih imena, manje poznatih rijei i nekih drugih momenata;

c) Osim veine dokumenata koji se objavljuju u cjelini, donose se i dijelovi onih iji je sadraj znantno iri, tj. odnosi se i na zbivanja izvan podruja sjeverozapadne Hrvatske. Oni su omeeni na poetku i na kraju sa tri toke to je znak intervencije redakcije, a

podrazumijeva isputanje teksta koji se ne tie teritorija kojemu je u knjizi rije;

d) Radi preglednijeg koritenja, svi su dokumenti prezentirani s istim osnovnim elementima. Najprije su u lijevom gornjem kutu oznaeni datum i, gdje je mogue, mjesto nastanka, a zatim slijedi, u obliku naslova, kratka regesta, koja omoguuje prvi uvid u sadraj dokumenta. Na kraju svakog dokumenta, tj. nakon njegova zavrenog teksta, daje se saet tehniki opis izvora i njegova arhivska signatura ili oznaava publikacija iz koje je preuzet, te biljeke.

e) Tekstovi dokumenata objavljeni su sa svim svojim jezinima, stilskima i gramatikim obiljejima. Uglavnom su ispravljene samo oigledne slovne i pravopisne pogreke to je oznaeno uglatom zagradom;

f) Radi laeg i funkcionalnijeg koritenja knjige, na kraju knjige nalaze se kazalo osobnih imena, kazalo geografskih naziva i kazalo predmetnih pojmova te sadraj u kojem su navedeni datum, mjesto i regesta svih dokumenata u knjizi i stranice na kojima se nalaze.

Knjiga moe vrlo korisno i funkcionalno posluiti i istraivaima i sudionicima revolucije, za dalje prouavanje i upoznavanje NOB-a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, i irem krugu italaca kul- turno-prosvjetnim radnicima, javnim drutvenim i politikim radnicima da iz sadraja objavljene dokumentacije to neposrednije upoznaju pojedine pojave i zbivanja u tom razdoblju NOB-a i revolucije na spomenutom podruju.

Svima koji su pomogli prilikom rada na ovoj knjizi izdava i prireivai najsrdanije zahvaljuju.

Redakcijski odbor

S K R A E N I C E

AF Antifaistika fronta enaAGITPROP Agitacijsko propagandni odjelAH Arhiv Hrvatske, ZagrebAIHRPH Arhiv Instituta za historiju radnikog pokreta

Hrvatske, ZagrebAO Antifaistiki odbor enaAVII Arhiv Vojnoistorijskog instituta, BeogradAVNOH Antifaistiko vijee narodnog osloboenja

Hrvatske, kasnije ZAVNOHAVNOJ Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Ju

goslavijeCK KPH Centralni komitet Komunistike partije HrvatskeCK KPJ Centralni komitet Komunistike partije Jugosla

vijeCKSKJ Centralni komitet Saveza komunista JugoslavijeCK SKOJ-a Centralni komitet Saveza komunistike omladine

JugoslavijeGraa SZH Graa za povijest NOP-a i socijalistike re

volucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 1945, knjiga I, II, III, IV, V i VI, Zagreb

GSP Glavni stan poglavnikaG Glavni tabGH Glavni tab HrvatskeHAB Historijski arhiv u BjelovaruHAS Historijski arhiv u SiskuHAV Historijski arhiv u VaradinuHAZ Historijski arhiv u ZagrebuHRS Hrvatski radniki savezHSS Hrvatska seljaka strankaIO HSS Izvrni odbor Hrvatske seljake strankeJNOF Jedinstvena narodnooslobodilaka frontaJRZ Jugoslavenska radikalna zajednica

7

KI Komunistika internacionalaKP Komunistika partijaKPH Komunistika partija HrvatskeKPJ Komunistika partija JugoslavijeKPO Kulturno prosvjetni odjelKOS ------ Kotarska oblast SamoborKOZ ------ Kotarska oblast ZagrebMGS ------ Muzej grada SiskaMGZ ------ Muzej grada ZagrebaMINDOM ------ Ministarstvo domobranstvaMINORS ------ Ministarstvo oruanih snagaMK ------ Mjesni komitetMNG ------ Ministarstvo narodnog gospodarstvaMIP ------ Ministarstvo unutarnjih poslovaNDH ------ Nezavisna Drava HrvatskaNGNP

------ Neprijateljska graa Narodna pomo

NOB ------ Narodnooslobodilaka borbaNOF ------ Narodnooslobodilaka frontaN00 ------ Narodnooslobodilaki odborNOP ------ Narodnooslobodilaki pokretNOPO ------ Narodnooslobodilaki partizanski odredNOP odredi -- Narodnooslobodilaki partizanski odrediNOU -- Narodnooslobodilaka udarnaNOV -- Narodnooslobodilaka vojskaOK -- Okruni komitetPK ------ Pokrajinski komitetPOH ------ Partizanski odredi HrvatskePOJ ------ Partizanski odredi JugoslavijeRAVSIGNUR ------ Ravnateljstvo za javni red i sigurnostS.F.S.N. ------ Smrt faizmu Sloboda naroduSIGN ------ SignaturaSKOJ ------ Savez komunistike omladine JugoslavijeSKP(b) Svesavezna komunistika partija (boljevika)SMG Savez mlade generacijeSSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih RepublikaSUBNOR ------ Savez udruenja boraca narodnooslobodilakog

rataUNS ------ Ustaka nadzorna slubaURSS ------ Ujedinjeni radniki sindikalni savezVII ------ Vojnoistorijski institut, BeogradVKP(b) ------ Vesmirnaja komunistika partija (boljevika)V ------ Vrhovni tabV.T. ------ Vrlo tajnovzzz Veliki upan upe ZagorjeZAVNOH -- Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog oslobo

enja Hrvatske

8

ZBORNIK Zbornik dokumenata i podataka narodnooslo- bodilakom ratu jugoslavenskih naroda, Beograd

ZEMPRO Dravna poslovna sreditnjica za zemaljske proizvode

11944, sijeanj 1.

Nareenje taba Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske Bjelovar- skome NOP odredu za rad u osloboenom urevcu, te za dalje akcije na komunikaciji Bjelovar- Krievci

op. 1. 44.1. I. 44.

TABU BJELOVARSKOG N.O.P. Odreda

Primili smo izvjetaj zamjenika komandanta Odreda,1 da su Vae jedinice ule u urevac, koga je neprijatelj napustio. Povlaenje neprijateljskih snaga iz urevca novi je dokaz slabosti neprijatelja. Oslobaanjem urevca Vaem Odredu pruaju se velike mogunosti mobilizacije novih boraca u nau vojsku. oznajemo, da u urevcu ima nekoliko neprijateljskih trgovina, koje namjeravate konfiskovati. Iste nemojte dirati, do dolaska II. Pomonika Naelnika ovog taba druga Brunovia,2 koji e sutra do podne stii u urevac. Pristupite hapenju narodnih neprijatelja u urevcu i okolini, ali pri tom pazite, da se ne doputa neodgovornim elementima da vrljaju sami po terenu. U urevcu postavit e se Komanda Mjesta. Novoformirana eta, koja djeluje na sektoru urevac- Klotar, ui e u sastav Komande Mjesta. Postavljanje Komande Mjesta izvrit e jedan lan Vaeg taba u zajednici sa II. Pomonikom Naelnika taba Zone. Sada su zreli uslovi za formiranje Komande Podruja na Vaem sektoru. Dostavite svoje prijedloge.

Aktivnost Vaih bataljona treba da se pojaa na komunikaciji Bjelovar Krievci, gdje morate rokirati vei dio Vaih snaga. Na taj sektor rokirat ete 2 bataljona i premjestiti Va tab u s. Pove- li/sekc. akovec 1:100.000. Jedan bataljon zadravat e se u s. Ra- ani, koji se treba povezati sa snagama Kalnikog P. Odreda, koje se nalaze kod Carevdara. Taj bataljon pored ostalih zadataka treba u zajednici sa snagama Kalnikog P. Odreda da sprjeava prodor neprijatelja iz Krievaca prema Koprivnici. Ako bi neprijatelj kretao iz Krievaca, bataljon bi se stavio pod komandu komandanta

1 Boo Gunjevi2 Milan

1

Kalnikog Odreda, druga Kobala,3 koji se u tom sluaju odreuje za komandanta sektora. Ovo je potrebno iz razloga, to uspjenije koordinacije Vaih snaga i Kalnikog Odreda, ali uvijek teite, da po svim pitanjima doe do suglasnosti i zajednikih miljenja i nemojte dozvoliti, da doe do zategnutosti. Pruga Krievci Bjelovar mora biti izbaena iz prometa i to je glavni zadatak Vaeg Odreda. Sektor Krievci Bjelovar /Sv. Petar vrstec, Cjepidlak, uric, Trema/ neprijateljski je raspoloen prema naoj borbi i vojsci. Iz pomenutih sela ima dosta ustaa /aktivnih/, pa upozorite Vae jedinice na pojaane mjere osiguranja, a sami nastojte, to vie proistiti pomenuta sela. Prijedlog kaznama nad tim ljudima, dostavite naem tabu.

Jedan bataljon zadrite prema Trojstvu sa zadatkom, koga ste dobili usmenim putem. Taj bataljon treba pojaati rad na unitavanju pruge.

Premjetanje taba u Poveli izvrite odmah. im stignete iz- vjestite na tab.

Nastojat emo, da Vam dademo jednu radio-stanicu za odravanje veze s naim tabom. Pronaite jednu do dvije anondne baterije, koje su nam neophodno potrebne za rad s radio-stanicom.

SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!

V. D. Politkomesara: Za komandanta pukovnikaIvan A. ibi [v. r.] Naelnik taba major4

Kopija, strojopis Sign, AVI I, Fond NOB, k. 551, f. 1. dok. 1.

3 Vladimir4 Rade Bulat

1944, sijeanj 2.Izvjetaj politkomesara Zagorskoga NOP odreda politkomesaru Druge

operativne zone NOV i PO Hrvatske politikom stanju i radu u odredu, prehrani i zdravlju boraca, te zapaanja stanju u krajevima kroz koje je odred prolazio

2

POLITKOMESAR ZAGORSKOG NARODNO OSLOBODILAKOG

PARTIZANSKOG ODREDA HRVATSKEOper, broj2. I 1944.

POLITKOMESARU II. OPERATIVNE ZONE NOV I POH KOMESARSKI IZVJETAJ-

I. OPI PREGLED.

Politiko stanje u naem Odredu se svaki dan popravlja, ali jo uvijek nije na onoj visini na kojoj bi trebalo biti. Razlog je tome, da nije politika svijest onakova kakva bi trebala biti, slabo se radilo politiki sa borcima, tako i sa rukovodiocima. Do sada su nai bataljoni stalno bili razdvojeni i to tako da nisam imao veze jedan mjesec sa dva bataljona. I. bataljon je bio uz Njemaku granicu1 i tamo je imao svaki dan teke mareve i napore, pa tako se slabo radilo politiki u tom bataljonu. Kada smo formirali na Odred komesar I. bataljona pokazao se kao najbolji, a sada je nekako podbacio. Krivnja je u tome to nije dobivao dovoljno pomoi, jer je bio bez veze sa tabom Odreda.

Politika svijest boraca je na osrednjoj visini. Vidi se po tome to jo uvijek u naem Odredu u dosta velikom broju dezertiraju. Dezertiralo je od prolog izvjetaja pa do danas 50 boraca. No, ali ipak dezerterstvo nije bilo politikog znaaja osim trojice koji su bili ubaeni u nae redove kao pijuni od neprijatelja. Jedan dio boraca koji je dezertirao bilo je razlog Boini praznici, od tih se ve jedan dio vratio natrag u svoje jedinice. Drugi dio dezertera oni ni-

1 Rije je granici izmeu tzv. NDH i teritorija Slovenije koji je anektirala Njemaka.

su ni dobrovoljno stupili u nae redove, a ti isti su bili ranije u udarnim desetinama koje po svome radu nisu odgovarale kao narodna vojska. Njihove akcije su ispadale u vidu pljake, kada smo vidjeli da iste desetine ne odgovaraju svojoj svrsi mi smo ih sve mobilizirali. udna je pojava kod tiju bivih udarnih desetina, a koje su sada u naem Odredu, isti drugovi stalno trae bolovanja, dopuste itd. i navaaju da bi oni radili kod kue politiki sa izgovorom da su familijarni i da je za njih preteak napor u Odredu. Mi ih nismo putali kui ve kad bude ozbiljno bolestan po koji drug i kada ustanovi sanitetski referent naeg Odreda da je zbilja nesposoban, a da ga ne bi slali u Kalniku bolnicu poaljemo ga njegovoj kui na lijeenje, ali prije ispitamo preko narodno oslobodilakog odbora njegovu prolost i da li moe lijeiti se kod kue. Kada dobijemo podatke od N.O.O. povoljne onda i takove drugove aljemo njihovim kuama, na bolovanje po mjesec dana. Od ovakovih bivih udarnih desetina na terenu pojavljuje se pljaka na raun Narodno Oslobodilake vojske. Mi smo takovih par uhapsili i predveli ih zasluenoj kazni.

Nai rukovodioci uivaju dosta dobar autoritet kod boraca, jedino to slabo uivaju vodnici, delegati i desetari, a da oni slabo uivaju slab autoritet kod boraca, prva je krivnja naa, to nismo kada smo postavljali vodnike, delegate i desetare postupili pravilno. A da bi bili pravilno postupili onda smo trebali nie rukovodioce tj. kod njihovog imenovanje prekomandovati u II. bataljon odnosno etu. U naem Odredu su gotovo sve Zagorci, a imade eta odnosno vodova gdje su drugovi veinom iz jednog sela kako borci tako i rukovodioci, pa se tu primjeuje velika familijarnost, koja loe djeluje na nau borbu. Kada smo uvidili nae greke, a da bi je ispravili onda smo poeli sukcesivno prekomadovati rukovodioce iz bataljona u bataljon, odnosno iz ete u etu, vidi se ve u kratkom vremenu uspjeh za poboljanje.

Sa druge strane da bi podigli autoritet naih rukovodioca tj. vodnika, delegata i desetara, radio sam politiki sa borcima posebno od rukovodioca i tako tumaio im kako je potrebno potivati nae rukovodioce, ali u onom pravom drugarskom smislu. Potrebno je raditi direktno sa borcima ba po toj toki da bi se podigao autoritet naih niih rukovodioca. Sa druge strane radio sam takoer sa rukovodiocima i tumaio im kakav njihov treba da bude stav (dranje) prema borcima tako da ne bi to ispalo u nekom birokratskom smislu.

Sanitetska sluba u naem Odredu dosta dobro zadovoljava. etni bolniari kako su bez nedovoljnog strunog znanja, ali sa puno volje i portvovnosti prilino dobro zadovoljavaju. Bataljonski

1

bolniari takoer zadovoljavaju. Sanitetski referent Odreda iz poetka kada je doao u na Odred bio je portvovan i vidjelo se je da ima volju za organizaciju sanitetske slube u Odredu. U zadnje vrijeme nekako je popustio u svom radu, tu sam ga opomenuo i posavjetovao i ima izgleda da e od sada pa nadalje zadovoljavati. Odnos boraca prema sanitetskoj slubi je primjeren, ne primjeuju se nikakve pogrdne rijei od strane boraca prema bolnikom osoblju kao grobari i slino. Jedino su nam potekoe u sanitetskoj slubi, to je nama nemogue na naem sektoru uspostaviti bolnicu ili neko oporavilite, uslijed to je Ivanica gotovo sva prohodna, a tako i Strahinica, pa tako moramo sve tee sluajeve ranjenih drugova slati u Kalniko podruje.

Poslije Teheranske konferencije, i vleikog politikog dogaaja kod nas, imenovanje druga Tita Vrhovnim Komandantom Maralom Jugoslavije kada smo to borcima rastumaili znaaj tog velikog dogaaja vidjelo se na njima veliko zadovoljstvo. 25. XII priredili smo miting u znak tog velikog dogaaja u selu Gregorovcu, na tom mitingu prisustvovalo je 200 civila iz okolinih mjesta i oko 100 partizana iz II. bataljona, jer su ostali bili na poloaju. Na tom mitingu govorio je drug zamjenik komesara Odreda ispred vojske, ispred Partije govorio je lan O.K. Krapina drug Mika2. narodno oslobodilakoj fronti govorio je drug Mari3 sekretar O.K. Krapina SKOJ-a. Izpred AF-a govorila je drugarica Marija4. Bilo je veliko oduevljenje vojnika i civila i na zavretku govora uli su se mnogobrojni poklici drugu Titu (Josipu Brozu) Maralu NOV i POJ. Sa borcima preradili smo nove direktive koje su izdane od ZAVNOH-a kod drugog zasjedanja. Kada smo to sve sa borcima prireivali vidjelo se je puno razumjevanja i zadovoljstva boraca uspjesima NOB.

Borci kao i rukovodioci, nepomirljivi su bilo kojom politikom strankom kako HSS-om tako etnicima, ustaama i drugim narodnim izdajicama. Primjeuje se na borcima veliko zainteresovanje uspjesima Crvene Armije. Kada se govori Amerikansko-Engles- kom ratu i njihovim uspjesima tj. slabom napredovanju na zapadnom frontu zauzeu po dva tri visa u Italiji, onda borci govore da su vei uspjesi naeg Zagorskog Partizanskog Odreda, nego saveznika naih Engleza i Amerikanaca. Iako mi pravilno tumaimo borcima da su Englezi i Amerikanci nai saveznici i da ih mi kao takove priznajemo, ali samo tako ako e nam sada pruiti pomo da istera- mo okupatora zajedniki iz nae zemlje, a kada isteramo okupatora

2 Ivan Jadan3 Boris Majer4 Ana Mrkoci

14

da oni svoju vojsku povuku iz nae zemlje. Tumaimo im u koliko mi ne dobijemo pomoi od saveznika Amerikanaca i Engleza, a iste- rat emo okupatora iz nae zemlje i sami se osloboditi od okupatora i domaih izdajica, kasnije ako e saveznici htjeti doi u nau zemlju mi emo se boriti i protiv njih kao to se borimo protiv okupatora Njemaca i domaih izdajica. Vidi se na borcima tu zadovoljstvo i sve vea simpatija prema Crvenoj Armiji.

Pali borci se potivaju, kult palih boraca je na visini. Poasti se dadu kada je to mogue, kod svakog sastanka i skupova odrava se jedan minut utnje u ast palih boraca za narodno osloboenje nae zemlje.

U naem Odredu drugovi borci smatraju i potivaju drugarice sebi ravnim. Do sada nije primjeeno nikakov nemoral u naim jedinicama izmeu drugova i drugarica.

I. bataljon istakao se nekoliko puta u borbi junaki, naroito u Sloveniji. Od svog odlaska iz kotara Zlatar u Donje Zagorje i Sloveniju ubio je neprijateljskih vojnika, ustaa, njemaca i ostale neprijateljske vojske oko 250 i oko 220 ranio. Samo za 56 sati kako je bio u Sloveniji taj bataljon imao je ogromne uspjehe, pobio je neprijateljske vojske oko 220 i veliki broj ranio. Neprijateljske vojske koja je ludo juriala na na bataljon veinom sa automatskim orujem, bilo ih je preko 2.000. Mi smo imali 4 mrtva i 8 ranjenih drugova. Za taj uspjeh jo nismo pohvalili I. bataljon. Jedino je pohvaljen za uspjeh u Jesenju gdje je pobio 50 ustaa izmeu njih ustakog pukovnika. Za taj uspjeh pohvaljen je od taba II. Operativne zone takoer i od nas. Mi smo imali uslijed velikog uspjeha i neuspjeh, ali to radi neopreznosti naih rukovodioca i boraca. Kada su se vratili iz Slovenije, taj povratak bio je teak, odnosno prebacivanje preko Sutle i ine prepreke. Ba tada nabujala je Sutla, a nai borci nisu mogli da se prebace preko mosta uslijed jakih koncentracija neprijateljske vojske kod granice, morali su plivati Sutlu, a oni borci koji nisu znali plivati njih su prebacivali ostali borci nosei ih na svojim leima i vezali ih na konopac i tako ih vukli preko Sutle, tako da se nijedan borac nije utopio. Tu se vidila visoka politika svijest tako i drugarstvo kako boraca tako i rukovodioca. Kada su doli na teritorij nakon jednog sata odmora, neuspjeh je bio taj to su nai borci uzeli kamione, odnosno autobus i prebacivali se po Donjem dijelu Zagorja, iz Pregrade sa autobusom krenuli su u akciju na Njemaku posadu u Strau kod Rogatca. Radi neopreznosti puili su u autobusu iako je to bilo naglaeno, da se ne pui ipak su puili, a imali su flae sa benzinom i tom prilikom zapalio se benzin i nastala eksplozija. Borci su poskakali kroz prozore, a ostavili su u autobusu

dva pukomitraljeza i 13 puaka, koji su izgorjeli. Dvadeset boraca je lake ranjeno, odnosno stradalo od opekline.

II. POLITIKO STANJE I POLITIKI RAD

Politiko stanje u naem Odredu je osrednje, a da nije na visini krivnja je tome, to se slabo radilo politiki. Slabo se radilo zato, jer nije bilo ni puno mogunosti rada uslijed to su nai bataljoni stalno udaljeni jedan od drugog, a i ak nekoliko dana bez veze radi koncentracije neprijatelja pa kuriri teko prelaze pruge i ceste. No sa svakim bataljonom je komesar bataljona. Kako nai komesari bataljona nisu samoinicijativni, a ni dovoljno politiki izgraeni pa prema tome njihov rad imade malo uspjeha. Jedino komesar II. bataljona Krinik5, odnosno vrioc dunosti koji je prije 14 dana postavljen na tu dunost, on ima puno sposobnosti, a i volje i imade izgleda da e se II. bataljon politiki uzdignuti. to se tie I. bataljona politiko stanje u tom bataljonu kako se vidi po njihovim uspjesima i borbenostima da je na visini. Sa druge strane gledajui da se nije dovoljno politiki radilo kao to bi to bilo potrebno, jer komesar I. bataljona nakon formiranja naeg Odreda pokazao se najbolji, ali sada nekako je podbacio. Iz I. bataljona nema izvjetaja koliko je odrano politikih sastanaka, kako bataljonskih, etnih i vodnih, tako ni drugih izvjetaja nisam primio od komesara I. bataljona. Kada su se prebacivali preko Sutle razmoili su se svi izvjetaji i upropateni su, ali ovako koliko se sjea da je odrao nekoliko sastanaka sa bataljonom i etama, i da je odrao savjetovanje sa etnim komesarima i politdelegatima. Komesar II. bataljona takoer je dao slab izvjetaj tj. iz njegovog izvjetaja ne moe se dobiti prava slika stanja u bataljonu, jer je taj izvjetaj bio skuen. Odrao je 6 vodnih sastanaka i nekoliko sa desetarima sa prvom etom, sa drugom etom 5 sastanaka po vodovima, 1 etni. Trea eta 3 sastanka po vodovima i 7 sa desetinama. Na sastancima govoreno je borcima ciljevima N.O.B., ZAVNOH-u, novim direktivama, imenovanju druga Tita Maralom Jugoslavije, nacionalnom Komitetu. Njegov izvjetaj kao to sam rekao da je i skuen ukratko pie ovako: Politiki rad bio je vrlo otean zbog stalnog prebacivanja eta i akcija, kao i zasjeda. Ovaj politiki izvjetaj nije onakav kakav bi trebao biti, pa emo od sada pa nadalje dati izvjetaj onakav kakav to mora biti. To je izvjetaj komesara II. bataljona. Izvjetaj nije onakav kao to bi trebao biti od komesara II. bataljona s obzirom, to je tek primio prije 14 dana dunost komesara bataljona i nije upuen u pisanju izvjetaja. Nastojat u da s njim obra

5 Stjepan

16

dim sve direktive i da mu dadem uputstva za rad. Inae politiki radi nemarno i povrh toga dobar je borac, neustraiv. III. bataljon. Komesar III. bataljona dao je malo opirniji izvjetaj, a kako sam i sam bio u tom bataljonu da se radilo prilino kako vojniki tako i politiki i stanje u III. bataljonu bi prilino zadovoljilo. Komesar tog bataljona bio je dosta neumoran dok je bio u II. bataljonu, ali kada smo ga premjestili u III. bataljon tu se popravlja i radi mnogo vie nego to je to radio u II. bataljonu. Odrano je, Komesar bataljona odrao je nekoliko sastanaka po etama i vodovima. I. eta takoer odrala je nekoliko sastanaka tako i II. eta. Na sastancima govorilo se novim direktivama NOB, proraivao se letak Rezolucija i u njemu diskusije izdajnikoj kliki HSS-a, Federativnoj Jugoslaviji govorilo se po-svim bataljonima i preraivao sav dobiveni materijal. Vod za vezu, koji je nedavno formiran s njime se malo politiki radi, ali nastojat u da se s njima vie radi politiki.

to se tie kulturnog prosvjetnog rada u Odredu, analfabetski teajevi se ne odravaju, jer u naem Odredu gotovo i nema nepismenih. Po jedinicama ne postoje pjevaki horovi, ali drugovi gotovo svi pjevaju. Teit emo na tome da formiramo pjevake horove. Diletanske grupe isto nismo do sada formirali, jer nemamo za to sposobnih drugova. Depne novine smo izdavali tako i zidne dok smo imali Odredski Agit-prop. Kako se ef Agit-propa razbolila poslali smo je u Kalniko Podruje, a nemamo za taj rad nikog predvienog tako je taj rad zaostao. Ba danas doao je jedan drug tehniar, pa mislimo ponovno formirati Agit-prop. Po bataljonima isto su se izdavale depne novine, ali uslijed prenapornog mara i tamo je zastoj. Nastojat emo formirati Agit-prop kako u Odredu tako po bataljonima.

III. ISHRANA, OBUA, ODJEA I ZDRAVLJE BORACA

Na Odred gotovo sav se hrani po kuama, jedino dajemo po kuama meso, mast, sol, tj. u siromanijim selima. Nai borci se dosta dobro hrane. U naem Odredu nemamo ni jednog druga bosog, sa slabom obuom ima ih 40%. Organizirali smo ustersku radionu gdje se svakim danom opravljaju cipele. Tako da sa obuom prilino dobro su snabdjeveni nai borci. to se tie odjee nai borci su slabo odjeveni ima ih 60% bez kabanica. Imamo ih oko 20% u civilnom odjelu 40% slabim hlaama i kaputima, ve ima svaki borac. Zdravstveno stanje u naem Odredu je slijedee: zaraznih bolesti gotovo nema, jedino neto malo gripe i prehlada. Dosta boraca boluje od reume starijeg i novijeg datuma. U odredskoj ambulanti nalazi se sada petorica drugova, koji boluju od i to: trojica od

2 Graa za Doviiest NOB-j 17

opeklina od nesree na autobusu, jedan boluje od epilepsije, a jedan od krasta na nozi. U bataljonskim ambulantama sada se nalazi relativno malo bolesnika. Uglavnom bolesni su od gripe i krasta po nogama.

IV. RAD I ZAPAANJA NA TERENU KRETANJA

Odrali smo mitinge (skuptine) u selu Lobor, Gregoruvac, Petrova Gora, Vukanci, Radoboj, Jesenje. Na mitingima govorilo se ciljevima NOB, novim direktivama, potrebi mobilizacije tj. pozivali smo narod u narodno oslobodilaku vojsku. Na tim mitingima malo je naroda dolo uslijed rekacije neprijatelja po ovim krajevima i paljenjem sela ubijanje naroda, pa tako se je narod preplaio i ne dolazi na mitinge u onom broju u kojem bi mogao doi. Uspjesi tiju mitinga bili su slabi, jer smo jako mali broj dobili boraca u tim selima. Nismo formirali nijedan narodno oslobodilaki odbor kao ni odbor AFZ-a, jer u svim tim selima postoje narodno oslobodilaki odbori kao i drugi antifaistiki odbori. Na terenu u koje mjesto smo doli svuda smo se povezali sa narodno oslobodilakim odborima i oni su nam pruili svu pomo. Po selima pisali smo parole kliui naoj vojsci i njenim rukovodiocima i bratskoj Crvenoj armiji, ZAVNOH-u itd. Po kuama razilazili su se nai borci i tumaili su narodu ciljeve narodno oslobodilake borbe, popularizirali nau vojsku, uspjehe nae vojske, ZAVNOH, AVNOJ. U kotaru Zlatar prim- jeeno je djelovanje HSS-a i to napose u opini Mae i Mihovlja- ni, tamo je bio glavni organizator Smetiko Zlatko kojeg smo uhapsili i poslali u tab II. Operativne Zone. Pred narodom smo raskrinkali njegov rad kako je on tetan po interesima Narodnog osloboenja, ali jo uvijek primjeuje se, neko djelovanje, te HSS-ovake klike. U kotaru Ivanec kako smo tamo slabo se kretali bio sam sada sa III. bataljonom oko Trakoana, Cvetlina, Vinjice do Klenovni- ka. Tamo gotovo politiki se nije do sada radilo nita. Kada se doe u selo narod bjei i plai se nae vojske, kada smo ih sakupili po nekoliko stupili s njima u razgovor onda su nam rekli, da se oni ne boje od nas, ve da se boje od neprijateljskih aviona. Isto tako sakrivali su razne stvari kada su vidjeli da naa vojska ulazi u selo, kada smo ih pitali zato sakrivaju stvari pred naom vojskom odgovorili su nam da ne sakrivaju ve da spremaju tako da uklone iz kua da ne bi avion bombardirao kue pa da im ne bi stvari izgorjele, a to je u stvari bilo da je par kua bombardirano u srpnju mjesecu kada je bila XII. Brigada i Kalniki Odred u onom kraju. Interesirali smo se za politiko stanje, odnosno miljenje ovoga naroda. Zakljuili smo da se narod i boji od nas da ne bi naa vojska odnesla tj. uzi

18 l

mala njihovu imovinu. Razlog je tome, da oni tako misle naoj vosci, jer se pojavila neka pljakaka skupina iz Gornje Voe, koja pljaka narodu imovinu u ime narodne vojske. Tako je sluaj kod jednog trgovca u Vinjici, dola su trojica njemu, dvojica ostala su vani, dok je trei otiao u kui i traio je pomo na narodnu vojsku. Trgovac mu je dao 5000 kuna. Predstavio mu se je da je on komandant bataljona. Ta skupina ak svlai i razorua- va domobrane koji dolaze na odsustvo i koji pobegnu iz neprijateljske vojske. Kada smo bili na Ivanekom kotaru nismo nikako mogli stupiti u vezu sa kotarskim Komitetom, niti bilo kojom politikom organizacijom. Po svemu izgleda da se uope u tom kraju nije radilo politiki ba nita. Kotar Krapina. Bio sam u Jesenju. Tamo sam odrao miting i posebno razgovarao sa narodom. Narod je dobar i gotovo sav antifaistiki raspoloen. Narod dade naoj vojsci sve to mu je mogue i voli nau vojsku, ali kada se kae da je potrebno prekopati ceste, onda narod ne voli to raditi, takoer slabo dolazi na miting. Razlog je tome to je narod zaplaen od bande i to od poslije kako je ustaki tjelesni zdrug zapalio selo Cerje kod Jesenja i poklao i postreljao 36 osoba izmeu njih sedmero djece6. U tom kraju je narod plaljiv i boji se da nebi banda i dalje inila takova djela. Mi smo narod pozvali u borbu i da se samo tako moe spasiti sebe i svoju imovinu. Po izvjetaju lanova taba Odreda koji su boravili sa naim bataljonima u kotaru Pregrada i Klanjec izjavljuju, da u Pregradi vlada pomirljivost narodno oslobodilakog odbora prema neprijateljskoj vlasti tj. da nisu nastupili kako bi trebali nastupiti kada je naa vojska ula u Pregradu. Narodni oslobodilaki odbor trebao je odmah uspostaviti narodnu vlast u Pregradi, meutim da su oni pregovarali sa kotarskim predstojnikom za slobodan rad kotarske oblasti, a to je spreio drug Operativni oficir Odreda. U Toplicama je bila ubita neka ena, koja je na ulaznim vratima u kuu ostavljena dva dana, a ubili su je politiki radnici, tako navada drug operativni naeg taba. Takoer narod kae u Krapinskim Toplicama da se pojavila pljakaka skupina koja pljaka u onom kraju. Ne primjeuje se u tom kotaru nikakova neprijateljska djelatnost, kako ustaka, tako ni HSS-ovaka. Kotar Klanjec. Tamo je gotovo sav narod antifaistiki raspoloen i imade sve antifaistike organizacije. Jedino na bivi obavjetajni oficirI. bataljona Ivica Blaiko iz tog kotara, vrio je nepravilne akcije zaplijenio raznu robu i to kod lanova Kotarskog N.O.O-a, a kasnije dezertirao iz naih redova, raspisali smo tjeralicu da se ga uapsi.

6 Opirnije tome vidi: Graa SZH, knj. VII, dok. br. 113.

19

V. RAD TABOVA

I. bataljon. U tom tabu vladala je nesuglasnost izmeu lanova taba. Komandant je dobar kao vojni rukovodioc, ali je vie nego to je trebao grubo se odnosio prema ostalim lanovima taba i naglaavao previe svoj Ja i ak jednom zgodom rekao je Naredio sam komesaru. Zato smo ga opomenuli i posavjetovali, a kasnije se i popravio. Komesar bataljona je skroz podbacio u svom radu, kada smo ga opominjali onda je rekao da nema dovoljno pomoi iako je dobio sve direktive za rad. I njega smo posavjetovali i on se popravlja. Ostali lanovi prilino zadovoljavaju.

II. bataljon. U tom tabu je dosta dobra harmonija izmeu lanova taba. Komandant bataljona je dobar kao borac i kao rukovodioc ponekada, teko se snalazi u samoj borbi tj. ne moe na brzinu prebaciti jedinice i prosto se izgubi kao rukovodioc. Zamjenik komandanta kojeg ste nam poslali prolog mjeseca on je isto dobar borac, ali nema one rutine koju bi morao imati kao zamjenik komandanta, osim toga slabo razumije u administraciju, ali tu emo mu pomo, da bi ga u to kraem roku osposobili, da bi potpuno odgovarao. Komesar bataljona je dobar i neumorno radi, ali slab je za pisanje izvjetaja. Ostali lanovi prilino zadovoljavaju.

III. bataljon. Komandant bataljona je dobar, zamjenik takoer, komesar se popravlja, ostali lanovi zadovoljavaju. U samom tabu vlada suglasnost i imade dobru organizaciju. U tom bataljonu bio je najslabiji tab, ali kako smo dobili iz Zagrebakog Odreda druga Trzun Josipa (Jovicu) komandanta bataljona, preko taba Zone, osjea se svakim danom poboljanje u III. bataljonu.

tab Odreda. U tabu Odreda dobra harmonija izmeu lanova taba. Po nekada dolazi do nesuglasnosti kod odreivanja planova za akcije i ostali rad. Ali ipak to se sve ispravi. Obavjetajna sluba tj. lan naeg taba koji je zaduen po tom sektoru dosta je neaktivan u svom radu.

VI.

Imamo 12 drugova na srednjem partijskom kursu, a takoer smo poslali na podoficirski i oficirski kurs 13 drugova i to 10 na podoficirski, a 3 na oficirski. Kada ovi drugovi svre kurs imat emo dobrih vojnih i politikih rukovodioca, prema tome e se stanje u naem Odredu popraviti. Proli mjesec je svren srednji partijski kurs na kojem je bilo 12 drugova, od toga smo poslali na podoficirski kurs, a ostale smo dali na vojni politiki rad u ete kao delegate, a trojicu kao sekretare eta. Ipak ve do sada se osjea poboljanje vojnopolitikog rada u naem odredu.

20

VII. FINANCIJE

Tono stanje Odredske blagajne prilaemo izvadak iz blagajnike knjige za mjesec prosinac 1943.

SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!

Politkomesar: J.7 Vidiek

M. P.8

Original, strojopisSign., AIHRPH, NOV-9/1135

31944, sijeanj 3.

Depea taba Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske Centralnome komitetu KP Hrvatske uspjenoj mobilizaciji ljudstva u jedinice NOV potkraj 1943. godine

Za Andriju1. Od 1 11 do osloboenja azme2 mobilisano 1500 boraca 90 posto Hrvata.

Posle osloboenja azme mobilisao O.K. azma 1000, O.K. Bjelovar 300.

3-1-44De. ZI.3 II zona

Original, strojopisSign., AVI I, Fond NOB, k. 1475, f. 4/II, dok. br. 1.

1 Josip8 Okrugli peat: Stab Zagorskoga NOP odreda Hrvatske

(u sredini zvijezda petokraka)

1 Hebrang, sekretar CK KPH.2 azma je osloboena 29. studenoga 1943. godine.3 Kratica: Deifrirala Zlata.

21

41944. sijeanj 3.

Izvjetaj Kotarskoga komiteta KPH Pisarovina Okrunome komitetu KPH Pokuplje s redovne sjednice na kojoj je razmotreno organizacijsko stanje i rad lanova Partije, SKOJ-a, NOO, AF u opinama Pokupsko, Pisarovina, Kupinec, Kupina i Reica

KOTARSKI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE H R V A T S K E

Pisarovina dne 3. I. 1944,

OKRUNOM KOMITETU KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE P o k u p l j e

Na dan 3. I. 1944. imali smo svoju redovitu sjednicu na kojoj su bili prisutni svi lanovi komiteta izuzev druga Jae1, koji je dosta jako obolio i nalazi se kod svoje kue.

Pokupsko: Organizaciono pitanje partije. Od prolog sastanka pa do dananjeg uope se nije odrao ni jedan sastanak jer kako je i poznato da je 24. XII. 1943. bilo savjetovanje i da su ve 27. XII. neprijateljske trupe upale u Pokupsko, poto su se svi drugovi neorga- nizovano povlaili u ume zajedno sa narodom i itavo vrijeme bili su sa narodom u umama i u nekim selima u kojima nije bilo neprijatelja. U koliko se moglo primjetiti svi su se drugovi partijci za vrijeme neprijateljskog boravka u Pokupskom dobro drali i narodu tumaili po svim selima u koje su dostizali da trebaju da sakrivaju svoje ivene namirnice. Ja sam sa drugom Jankom Busijom o- drao sastanak u selu Degoju ba za vrijeme neprijateljskog boravka u mjestu Pokupsko i Cerje. Opinski komitet broji 3 lana bez druga Cede2 i javite nam je li on ve dodjeljen na drugu dunost ili nije i ako jest da znamo da li je potrebno za istim poslati karakteristiku. Imamo dvije partijske jedinice, I. od 4 lana i 3 kandidata iII. od 4 lana i 3 kandidata.

1 Ivan Radini2 Prireivai nisu utvrdili pa koga se to odnosi.

22

Pisarovina: Organizaciono pitanje partije: Istom se partijske jednice nisu sastajale ve zbog gore navedenih razloga. Partijska jednica na Relejnoj stanici povukla se za Lasinju zbog upada neprijatelja i ista se povratila natrag im su Nijemci napustili Pisarovi- nu. Partijska jedinica na terenu u Pisarovini dva su druga bila u Lu- elnici sa narodom, dok se je jedan drug nalazio preko u Lasinji.

Kupinec: organizaciono pitanje partije: Partijska jedinica za vrijeme ove reakcije povukla se u umu sa jo nekoliko ljudi, koji su bjeali pred Nijemcima i nisu odrali sastanka.

Kupina: organizaciono pitanje partije: Takoer nije se sastala ve su svi partijci ove jedinice istom se povukli u umu sa narodom, jedino drug Iviek3 zbog bolesti traio je od druga Branka4 da ide preko Kupe.

Reica: organizaciono pitanje partije: Imamo dva kandidata koji do danas jo uvijek ne pokazuju toliku volju za rad i odanost da bi iste mogli primiti u partiju i ako su ve kandidati 7 mjeseci i da se s njima stalno radilo, to smo zakljuili da istima saopimo da su oni kandidati za ulazak u partiju i ako ele da budu najbolji sinovi svoga naroda i lanovi najvee partije Lenjina-Staljina, da to treba da pokau vie volje za rad kako bi ih mogli primiti kao zasluno po svom radu i odanosti partiji u partiju. U koliko oni i dalje budu se ovakvi pokazivali kakvi su do sada bili neemo ih vie smatrati kandidatima.

Iz svega ovoga vidimo da upad neprijateljskih snaga u na kotar momentalno omeo nae partijske jedinice i koje se u ovim momentima nisu znale snai i postaviti sebi zadatke da se moe i mora odrati sastanke pa gdje to bilo i pod kojim uslovima, te smo zakljuili da u budue ovakovim slinim sluajevima nesmije biti panike i bjeati bilo u kojim pravcima svaki za sebe da se ba u tim trenutcima treba nai kod naroda i dati mu punu pomo. Zatim zakljuili smo prevenstvo oiviti sve partijske organizacije i s njima odravati redovite sastanke radne i naune, zatim da odravaju sastanke sa svim opinskim Narodno-oslobodilakim odborima kao i sa seoskim N.O.O. kao i svim ostalim organizacijama Narodno-os- lobodilakog pokreta Hrvatske. Ostali smo istom kod ranijih zakljuaka organizaciju zborova po svim zaselcima i sa istih zborova slati brzojavne pozdrave Predsjedniku Privremene Vlade Maralu drugu TITI, kao i privremenoj vladi Nacionalnom Komitetu Narodnog Osloboenja Jugoslavije.

3 Isto.4 Nikoli

Izvjetaj tajnika kotarskoga Narodno-oslobodilakog odbora:

Kotarski N.O.O. Pisarovina broji 14 lanova od kojih su 8 u izvrnom odboru i koji su redovito dolazili na svoje dunosti, odnosno na deurstvo u kancelariju Kotarskog N.O.O. Smatrali smo za potrebno radu ovoga odbora te smo poveali na odbor sa dva nova lanova i to: Cvetka5 i Tratnika6. Svi lanovi kotarskog N.O.O. dolaze redovito na sastanke i date zadatke sprovode u ivot.

Pokupsko: organizaciono pitanje odbora: Opinski N.O.O. u Po- kupskom raspustili smo i obznanili itavom narodu Pokupskoga na masovnom sastanku pred crkvom gdje je bilo prisutno oko 300 ljudi, ena i omladine. Takoer objanjeno je na jo tri masovna zbora i to u selima Kauri, Cerje i Degoj. Moglo se primjetiti da je veina naroda zadovoljna i izrazila svoje uenje kako je mogao biti u Opinskom N.O.O. kao predsjednik toga odbora ustaki tabornik Im- bro Zguri. Jedino su se na sastanku u Kauriima bive ustae digli i rekli da je Zguri poten i da oni drugoga nee ve njega ma da je narodu openito objanjeno kakovih sve razloga ima da isti ne moe biti lan odbora. Na to je jedan bivi ustaa koji se zove Janko Kauri /Pavia/ gostioniar, koji je lupio sa litrom punom vina po stolu te mu je sva ruka bila krvava i rekao je: da je Zguri najpoteniji ovjek i da nema zato njega se izbacivati iz odbora dok je drugi ustai rekao da jebe mater svim potenim Hrvatima, a nato mu je drug Skula7 odgovorio, da to znai i onima koji su dali najvie za osloboenje naeg naroda i onima koji rade u ZAVNOH-u i AVNO- J-u i drugu TITI, nato je isti pokolebao i prestraio se i rekao: da on to nije rekao nego da jebe svim mater potenima kao to je on. Iste smo prijavili Komandi podruja sa gore navedenim podatcima. U opini Pokupsko ima 18 seoskih N.O.O. koji su prilikom upada Njemaca u Pokupsko veinom svi bjeali u ume ili preko Kupe. Momentalno sada od prolog sastanka pa do danas nisu nita radili, a to se naroito moglo primjetiti da se jo vie bojao itavi narod da nebi sluajno doli ustae i to domai.

Pisarovina: organizaciono pitanje odbora: Imamo jedan Opinski N.O.O. od 7 lanova kao i 21 odbor seoski, te je na taj nain obuhvaena itava opina. Od prolog sastanka od sada nije odrao ni jedan odbor ni jednog sastanka ve su odbornici zajedno s narodom bjeali u ume ili preko Kupe sa narodom.

Kupinec: organizaciono pitanje odbora: Opinski N.O.O. od 6 lanova i 3 seoska. Neki su lanovi ovih odbora bjeali pred Njem-

5 Strni6 Stanko7 Dragee Kauri

24

cima i ustaama, dok drugi nisu htjeli govorei da njih Njemci ne poznaju i da im se nita ne moe desiti. Sastanak ni jedan nisu odrali niti nam nije poznato jesu li ta od datih zadataka na prolim sastancima uinili.

Kupina: organizaciono pitanje odbora: Opinski N.O.O. od 7 lanova kao i 10 seoskih N.O.O. koji se takoer nisu sastajali ovoga puta uslijed upada ustakih banda u Kupinu. Svi su odbornici kao i ostali narod bjeali u umu ili preko Kupe. Momentalno do sada nisu radili nita zbog gore navednih razloga.

iljavi: Imamo svega 6 dobrih ljudi u tri zaselka, koji vole pokret i hoe da rade ali im nevjerovatno veliki strah onemoguava da postanu aktivni u svakom pogledu, te da okupljaju itavi narod svojih sela.

Reica: Imamo jedan seoski N.O.O. od 5 lanova, koji se takoer nije sastajao i koji ima dosta slabo djelovanje ba u tom selu, jer se istom tako boje i nemogu se odluiti na aktivan rad, uvijek govore postradaemo i unitit e nas ustae.

Zakljuci: Da odrimo sve sastanke sa opinskim N.O.O. a opinski sa seoskim N.O.O. i da iste odbore uvrstimo na taj nain to emo iz odbora da izbacimo sve ono to smeta i rui autoritet Na- rodno-oslobodilakog pokreta, jer smo vidjeli puno greaka i propusta koje smo uinili da su nam se u odbore uvukli oni koji nemaju ni najmanje interesa za Narodno-oslobodilaku borbu nego jo i danas slue okupatoru i domaim izdajicama. Takoer da svi seoski N.O.O. sa lanovima Opinskog N.O.O. odravaju masovne sastanke i sa tih sastanaka slati brzojavne pozdrave Maralu TITI, Nacionalnom Komitetu Narodnog Osloboenja Jugoslavije.

Organizaciono pitanje Antifaistike Fronte ena:

Pokupsko: Opinski odbor AFZ od 3 lanice. Isti je odbor sko- rom formiran pred ovu provalu neprijatelja i od samog formiranja do danas nisu se vie sastajale, i rijeili smo da isti odbor poveamo i da se u odbor postave najbolje drugarice, koje e imati uspjeha i autoriteta kod ena. Imamo 14 seoskih odbora AF, koje su se do sada prilino dobro pokazale, a naroito u sakupljanju i pomoi naoj NOV-sci.

Pisarovina: Opinski odbor AFZ od 7 lanica, koje se ovoga puta nisu sastale na svom redovitom sastanku. Imamo 19 seoskih odbora AFZ-a od 55 lanica. Sada momentalno nisu nita radile zbog ve napred navedenih razloga.

Kupinec: Jedan odbor AF-a i 2 lanice, koje sada momentalno nisu nita radile.

25

Kupina: Opinski odbor AF-a od 6 lanica, koje se isto nisu sastajale imamo i jo 6 seoskih odbora AF-a, koje takoer sada momentalno nisu nita radile.

iljavi: Ima jedan odbor AF od 3 lanice, koje istom nisu momentalno sada nita radile niti odravale sastanaka zbog navedenih razloga.

Zakljuci: Da sve odbore AF uvrstimo na taj nain to emo ih proistiti i udaljiti sve one ene, koje nee i nemaju volje da rade, da ih nauimo na redovite sastanke i da politiki djeluju na ostale ene u svojim selima i opinama.

Organizaciono stanje kotarskog komiteta SKOJ-a:

Kotarski komitet SKOJ-a ima 8 lanova, koji se redovito sastaju. Od ovih 8 lanova dva su nova primljena, koji su se do sada pokazivali kao najbolji SKOJ-evci, a bilo je neophodno potrebno poveati komitet SKOJ-a.

Pokupsko: Tri Skoj-evske grupe od 14 lanova i kako smo ranije zakljuili da se formira opinski komitet SKOJ-a to jo do danas nije uinjeno iz razloga to sa jednom grupom odgovorni Skojevac nije uope s njima radio i nisu prema tome ni bili Skojevska grupa, te smo rijeili da se istom grupom vie pone raditi i da ih se osposobi kako bi mogli prii formiranju opinskog komiteta SKOJ-a i zakljuili smo da do idueg sastanka mora formirati opinski komitet SKOJ-a. Zatim imamo u Pokupskom opinski odbor USAOH-a od 7 lanova, 21 odbor seoski USAOH-a i 3 odbora pionira. Koliko nam je poznato svi su omladinci povukli se u ume ili preko Kupe, dok su pioniri vrili kurirsku slubu.

Pisarovina: Opinski odbor USAOH-a od 4 lana i 21 odbor seoski USAOH-a i 2 odbora pionira, koji do sada nisu odrali u ovom meuvremenu reakcije nijedan sastanak. Imamo 4 Skojevske grupe od 17 lanova. Takoer smo zakljuili formirati opinski komitet SKOJ-a.

Kupinec: Jedna Skojevska grupa od 3 lana, koja je odrala radni i nauni sastanak. Odrava sastanke sa odborima USAOH-a kao i sa omladinom. Ima jedan opinski odbor USAOH-a od 6 lanova i 3 seoska odbora USAOH-a i jedan odbor pionira.

Kupina: Jedna Skojevska grupa od 4 lana, koja se nije ovoga puta sastajala. Onda imamo jedan opinski odbor USAOH-a od 9 lanova, 7 seoskih odbora USAOH-a i 2 odbora pionira.

iljavi: Jedna Skojevska grupa koja momentalno u ovom vremenu nije nita radila niti odrala ni jednog sastanka.

26 i

Reica: Jedna Skojevska grupa od 3 lana koja momentalno u ovom vremenu takoer nije odrala niti jedan sastanak.

Zakljuci: Da odrimo, odnosno da obuhvatimo sve Skojevske grupe i sa istima odrimo sastanke i da ih pravilno uposlimo i to na taj nain, da redovito odravamo sastanke radno i naune i da im se politiki prikae prolazak neprijateljske vojske kroz na kotar i da nam to treba dati jo mnogo vie snage za daljnji rad, da ih konkretno zaduimo sa izvjesnim radom i da ih na istom radu provjeravamo. Zakljuili smo primiti u partiju dva lana komiteta SKOJ-a i to: Fabijanac Juru i Popovi Jou, koji su se do sada pokazali kao najbolji Skojevci i koji imaju veliku volju, odanost radu i partiji. Zakljuili smo uiniti popis cjelokupne tete, koju su napravili Njemci i ustae u naem kotaru, ostajemo i dalje kod onih ranijih zakljuaka organizacija zborova i slati brzojavne pozdrave Maralu Jugoslavije TITI, Nacionalnom Komitetu Narodnog Osloboenja Jugoslavije.

Politika situacija u opinama Pokupsko, Pisarovina, Kupina i Kupinec nepromjenjena, narod se nije uskolebao, naprotiv govori Eto koliko su slabi dojurie kao bjesni vukovi, opljakae i pobje- goe u Zagreb i Karlovac. Koliko se moglo primjetiti sve nae postavljene organizacije nijesu mnogo uskolebale i prestraile se i moi e ih se lako oivjeti u daljnji rad kao i prije upada Njemaca i ustaa.

Javite nam to je sa upitnicima i poaljite nam ih najhitnije.Naknadno Vam javljamo da su Njemci prilikom prolaska kroz

Kravarsko i oko Sisakog Cerja popalili oko 7 sela, pohapsili u Kra- varskom dosta ljudi i otpremili sa sobom. Tamo su vrili skorom svuda nasilja nad enama i mnogo su veu pljaku vrili nego li u Pokupskom. Zajedno sa Njemcima za vrijeme ovih zlodjela bili su i ustae.

Poaljite nam kako ste nam obeali formulare za brzojavne pozdrave i hoemo li Vama gore to slati. Mi smo ve odrali 5 masovnih zborova sa kojih imamo potpisa oko 120 prisutnih na tim o- dranim zborovima. Moglo se primjetiti da nakon naeg opirnijeg objanjenja politikim promjenama kod nas i stvaranjem Nacionalnog Komiteta Narodnog Osloboenja Jugoslavije Privremene Vlade da je narod neobino bio raspoloen i da su vrlo rado davali svoje potpise bez ikakvog ustezanja.

Uz drugarski komunistiki pozdrav,

Smrt faizmu Sloboda Narodu!

27

M. P.9

Sekretar Skula,8 [v.r.]

Original, strojopisSign., AIHRPH, KP-169/333.

51944, sijeanj 3.

Izvjetaj Kotarskoga komiteta KPH Pisarovina Okrunome komitetu KPH Pokuplje pljaki Nijemaca i ustaa na podruju Pokupskog, Pisaro- vine, Kupinca, Donje Kupine, iljavia i Reice

KOTARSKI KOMITET KOMUNISTIKE PARTIJE H R V A T S K E

Pisarovina dne 3. I. 1944.

ORKUNOM KOMITETU KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE

POKUPLJE

Dragi drugovi!

Na dan 26. prosinca 1943. g. upale su prve Njemake trupe u Pokupsko, koje su stigle iz Gline i pri prolazu kroz itavi teren naega kotara uinili su slijedeu pljaku:

U Pokupskom su trgovca Rudicu Racka opljakali njegov duan, da mu nije nita ostalo, kao i sav kuni namjetaj, odjelo, ve i osta

lo. Zatim su provalili u na magacin za koji je bila odgovorna transportna stanica. Meutim sve je palo u ruke neprijatelju, koji je iz magazina uzeo automobilske gume, jaja, eera, a sa orujem, koje je bilo u tom magacinu izvukao ga je jedan tamonji drug iz Pokupskog, koji je pobjegao sa 3 protuavionska mitraljeza i oko 5.000 metaka. Sve ostale ivene namirnice, koje su se nalazile isprobadali su vree tako, da se sve izmjealo i da je uinjena dosta velika teta.

8 Isto.9 Okrugli peat: Kotarski komitet KPH Pisarovina

(u sredini petokraka zvijezda)

Kudjelja, lan, podpuno je unitena, jer su Njemci brisali svoje cipele sa kudjeljom. Zatim kod gostioniara Takovia njega su uhapsili i odveli sa sobom, dok su mu enu silovali. Ispustili su mu sve vino, opljakali i ostale kune stvari i sada smo naknadno saznali da je pomenuti uspio pobjei. Potom su najvie pljakali mast, meso, ve, kao i sijeno, koje nisu troili samo za potrebe svojih konja, ve su ga svuda razbacivali tako da su gazili i konji po njima. U crkvi Sv. Trojstva upali su Njemci unutra i posrali se na oltar i na koruu i naloili su vatru u crkvi, kao i unitili sve ikone u crkvi. Zatim su skidali sa kola kotae, orme i drugo.

Narod ovim Njemcima govori, kako su utueni, bezvoljni i sami govore, da oni nee se boriti, jer da znaju i tako, da je Njemaka rat izgubila. Meu tim vojnicima mnogi su se vidjeli bosi, podrapa- ni i uope nemaju izgled ni izdaleka one vojske, koja je bila u svom naletu na Jugoslaviju.

Pisarovina: Najvie su opljakali obuara Slavka Markulina u gotovom novcu 40.000 Kuna i u materijalu 160.000 Kuna. Sline su pljake vrili kroz sva prolazna sela, kao i u Pokupskom i glavni artikli za njih su bili mast, meso, guske i uope ivad, kao i u veu i sijenu.

Kod Pokupskog Gradca: Naa vojska, koja je bila preko u Lasi- nji nije mogla mirno gledati Njemake gadove, ve su ih napali i ubili su tri Njemca, etiri konja i dva konja ranjena odveli sa sobom i jedna je motorna trokolica unitena.

Kupinec: Jednom su drugu otjerali kobilu, pili vino, proljevali ga, pljakali, kao to je ve naprijed navedeno.

Donja Kupina: Ustae su upali u D. Kupinu na dan 28. XII. do- im su predhodnog dana t.j. 27. XII. 1943. pokuali doi, ali su ih nai drugovi odbili. Opljakali su predsjedniku Opinskog N.O.O. sve blago, kao krave i konje, te su naknadno konje povratili, dok za krave su poruili iz Karlovca da netko doe po njih i da e ih dobiti natrag. Njegova ena ve je otila po krave. Vulariu Miji su otjerali jednu svinju i odnijeli kantu masti, mesa i rublja. Pucaku Franji otjerali su jednu debelu svinju, masti, dvoja kola kukuruza i odveli sa sobom kola i polupali sve prozore i pokupili sve rublje. Kao openito itavu pljaku u Kupini pokupili su 70 komada blaga i to je kupila Zajednica, 15 komada svinja. U Pavelievu vojsku otilo je 36 ljudi, a od toga se ve nekoliko vratilo i jo se uvjek vraaju, jer imaju mogunosti da pobjegnu. Iste su ustae veoma popustili u svojoj disciplini obzirom na njihovo prijanje dranje i postupak, to je naroito primjeeno iz njihovih odnosa prema starjeinama, dranju meu sobom, a naroito u postupku prema ljudima, koje

su tjerali u vojsku, jer su im hotimino davali prilike da pobjegnu. Upada u oi da su najvie opljakali ba ona sela u kojima nisu imali nikakovih organizacija. U razgovoru sa civilima izraavali su svoje negodovanje protiv Njemaca i uvjeravali ih, da bi Njemci sve popalili i popljakali da su doli prije njih.

Prilikom upada ustaa u D. Kupinu pred njih izaao je Vincelj Vinko obuar, koji je ustae vodio gdje su kue predsjednika i jo jednog lana odbora, koje su kako smo naprijed opisali opljakali. Isti se otselio zajedno sa ustaama u Karlovac, gdje mu je general Tomaevi1 obeao stan.

iljavi: etiri vagona krompira i ita, 50 mtc graha, 20 mtc sijena i prije 15 komada blaga, 12 komada debelih svinja i 30 mladia pokupili u vojsku, 2 su uhapsili i pustili, dok su se mladii najveim djelom vratili.

Reica: 24 komada blaga, za ostalo nam jo nije tono poznato.Iz Pokupskoga Njemci su se povukli dana 29. XII. 1943. i zadnje

njihove snage nastupale su prema Kravarskom, a iz Pisarovine su se povukli 30. XII, a ustae iz D. Kupine povukli su se 31. XII. 43. na veer. Njemake snage, koje su prolazile kroz Pisarovinu jo za sada koliko nam je poznato nalaze se u Brezovici. Na dan 29. i 30. XII. 1943. dolazili su ustae u Pisarovinu i htjeli su uhapsiti neke ljude, dok su ve jednog uhapsili i to Ivicu Martinkovia, ali na svu sreu Martinkoviu Njemci koji vre pregovore ovdje u Pisarovini naredili su ustaama da istoga moraju odmah pustiti i da se odmah moraju udaljiti iz Pisarovine, kao i Kupine i da nemaju pravo dolaziti ovamo.

Za sada je itavi kotar slobodan od svih faistikih trupa te smo poeli svoj rad normalnim tokom.

Prilikom ulaska Njemaca u Pisarovinu na dan 27. XII. drugovi Jao2, Mirko3 i Slavko4 prebacili su se momentalno u Lasinju odak- len je drug Slavko stigao u Pokupsko dana 28. XII. 1943. u selo Busije. Ostali drugovi Branko5 i tef6, kao i svi ostali politiki radnici na terenu Kupina, iljavi, Reica povukli se sa izvjesnim djelom naroda u umu, gdje su bili sve dok ustaka banda nije se povukla iz Kupine. Skula7 je na dan 26. XII. na veer poao iz Pisarovine prema Gradcu, gdje je uo da je dolo nekoliko kamiona i par ten

1 Ivan2 Ivan Radini3 Grbinek4 Crnolatec5 Nikoli6 imec7 Dragee Kauri

30

kova, koji su se povukli odmah prema Kravarskom i na osnovu toga poao sam prema Pokupskom, gdje sam kroz L. tefanke istom uo, da ih nema u Pokupskom i prema tome poao sam cestom pravac za Pokupsko. Meutim, pred samim Cerjem susreo sam se sa Njemcima i odmah sam zapucao na njih i kidnuo najveom brzinom u umu i iz ume zajedno sa nekoliko civila, koji su prebjegli zajedno prebacio preko Kupe. Sutradan 27. XII. vratio sam se natrag gdje sam stalno bio u selima Augutanovac, Degoj i Busijama sa drugom Jankom Busijom l. K.P.

Drug Jandra8 povukao se sa vojskom 3. i 4. bataljona Turopolj- sko-posavskog odreda za Oki na dan 28. XII. 1943. i vratio se natrag 2. I. 1944., dok ostali drugovi Taban9, Juriek10 oni su bili u umi.

Uz drugarski komunistiki pozdrav,

Smrt Faizmu Sloboda Narodu!Sekretar

Skula [v.r.]M. P.11

Original, strojopisSign., AIHRPH, KP-169/332.

61944, sijeanj 3.

Izvjetaj taba Zagorskoga NOP odreda tabu Druge operativne zone NOV i POH akcijama odreda u drugoj polovini prosinca 1943. godine

TAB ZAGORSKOG N.O.P.O.

H R V A T S K E Op. Broj 1.

Dne 3 - I 1944.

TABU II OPERATIVNE ZONE N.O.V. I P.O. HRVATSKE

8 Jandrija Simec9 Josip

10 uro Vindiman11 Okrugli peat: Kotarski komitet Komunistike

partije Hrvatske, Pisarovina (u sredini petokraka zvijezda)

31

OPERATIVNI IZVJETAJ

Posljednjih dana ovog mjeseca situacija u Zagorju se nenadno promijenila: neprijatelj je napustio nekoliko vanih uporita. Jedna SS-divizija, koja je do sada bila u Zagorju, napustila je svoje dosadanje baze. Uporita i garnizoni, gdje je posada bila izmjeana, naglim odlaskom ove jedinice, ostala su oslabljeni te su se preostale slabije posade selile jaim. Neprijatelj je povukao sve svoje jedinice, koje su se nalazile oko komunikacije Zagreb Krapina, na ove komunikacije. Po tome se vidi vanost ove komunikacije koja e tek odigrati svoju ulogu, kada se okupatorske trupe budu povlaile sa Balkana.

U prolom periodu bataljoni su operirali: I bataljon z. od pruge Zagreb Krapina, a II i III i. od iste pruge. Akcije su bile uglavnom usmjerene na ruenje komunikacija, postavljanju zasjeda, mobiliziranju i uvrivanju veze i voenju nekoliko zajednikih akcija sa Kozjanskim bataljonom. Prilino detaljno poruene su komunikacije i.1 od pruge Zagreb Krapina, dok su z.2 od iste pruge poruene u manjoj koliini. Izvrena su dva napadaja na vlak na pomenutoj pruzi, koji su uspjeli. Zasjede, koje je postavljao I bataljon, imale su uspjeha to se tie neprijateljskih gubitaka, dok dobitaka u materijalu nije bilo. Ostali bataljoni postavljali su takoer zasjede, ali takoer sa manjim uspjesima. Mobilizacija je imala slabog uspjeha, s obzirom na zimu i boine praznike. Uspostavljena je veza sa Slovencima koja je bila prilino vrsta. U jedinicama se osjea pomanjkanje spremnih vojnih rukovodioca te se na obuavanju i izgradnji postojeih radilo koliko su to prilike dozvoljavale. Ovaj rad svodio se na savjetovanja i ispravljanja u akcijama kao i kritikovanju poslije akcija. Neki temeljitiji rad sa voj. rukovodiocima nije se mogao izvoditi jer ih se, za rad na kursu, nije moglo izuzeti iz jedinica, poto su ove bile u stalnim akcijama. Disciplina se u prilinoj mjeri uvela.

U ovom periodu nae jedinice izvrile su ove akcije:

I bataljon.

Upuen je u sektor z. od pruge Zagreb Krapina sa zadacima: mobilizacija, ruenje komunikacija, postavljanje zasjeda, hvatanje veze sa Slovencima, prelazak preko njemake granice u Sloveniju i vrenju akcija u zajednici sa Slovencima Kozjanskim bataljonom.

1 Istono.2 Zapadno.

32

tab naeg odreda odredio je opertivnog oficira odreda, da rukovodi, u sluaju prelaska na slovenaki teritorij, naim I bataljonom i Kozjanskim bataljonom. Sa I bataljonom upueno je dvadeset Slovenaca sa dva pukomitraljeza, koji su odmah bili prebaeni u Sloveniju sa zadatkom da prikupe informacije njemakim uporitima u blizini granice, i ispitaju mogunosti prelaska I bataljona. Izvjetaji, koje je dostavio kozjanski bataljon, bili su takvi da je prelazak bataljona bio potpunoma mogu. Operativni oficir naredio je Kozjanskom bataljonu da 19 XII 43 u 24 sata ima izvriti napad na Sv. Petar kao i na strau kod mosta preko Sutle, na cesti Kumrovec- Sv. Petar; vrata i iane prepreke otkloniti kako bi I bataljon mogao prei.

Prema dotadanjim podatcima neprijatelj u Sv. Petru bio je smjeten u dvije jednokatne zgrade, neutvrene, ali solidno izgraene. U jednoj zgradi bilo je oko 12 andarma, dok je u drugoj bilo oko 30 graniara. Zgrade su bile odjelene jedna od druge i na odstojanju od svojih dvijestotine metara. Prilaz zgradama bio je prilino lak s obzirom, da nisu bile osamljene ve su bile okruene vonjacima. Straa na mostu sastojala se od trojice ljudi od kojih su dvojica bili na maloj baraci a jedan vani. Prilaz lak zbog pokrivenosti terena.

U 0,20 20. XII 1943. desetina Kozjanskog bataljona otvorila je most i I. bataljon je preao na Slovenski teritorij. Meutim, dok jo je bataljon prelazio preko mosta, odpoela je pucnjava pri Svetom Petru bez naeg znaka. Postavljena je odmah naa zasjeda na cesti Sv. Petar Imeno i na cesti Sv. Petar Kozje dok je jedna eta upuena u pomo Slovencima koji su obkolili zgrade u kojima su bili Njemci. Borba oko zgrada bila je ogorena. Zgrade u kojoj su se na-. lazili andarmi bila je upaljena benzinskim bocama. Nai borci prodrli su u prizemlje i pored velikog broja runih bombi koje je bacao neprijatelj iz zgrada. U prizemlju je zarobljeno 4 andarma, dok su ostali pobjegli na prvi kat, na kojeg se nije moglo podrijeti, poto su stalno bacane bombe niz stepenice. Na prvi kat ubaen je prilino veliki broj bombi. U isto vrijeme vodila se je borba oko zgrade u kojoj su bili smjeteni branitelji. Prodrijeti se u samu zgradu nije moglo, ali je zapaljena i ubaen je prilian broj bombi. Borba se je vodila do 4,30. Tada je Operativni oficir Z.P.O.H. izdao nareenje za povlaenje poto izgleda za blisko likvidiranje nije bilo. Osim toga pokuan je napad na nau zasjedu kod Imena.

Jedinice prvog i Kozjanskog bataljona skupile su se u 5,30 i prebacile se u selo Osredek. Postavljeni zadatak nije izvren. Uspjelo se samo djelomino likvidirati jednu zgradu, ali su zadati veliki gubitci neprijatelju: 4 zarobljena, 18 mrtva, nekoliko tee ranjenih,

3 Graa za povijest NOB-a 33

dok ih je dosta bilo lake ranjeno. Plijen: Dvije parabele, pet puaka, 200 metaka, 6 injela, 4 para izama i odijela, 4 ranca, 10 bombi.

Nai gubitci: Dva lake ranjena. Jedna desetina Slovenaca nestala je, vjerovatno da je s njom izgubljena veza. Ispaljeno je 900 metaka, 20 bombi i 4 boce benzina.

U borbi su se istakli svojom hrabrou operativni oficir bataljona Janko Jutria, desetar Hohnjec Anton i borac Varjai Branko.

Akcija je bila slabo pripremljena od strane Kozjanskog bataljona. Ovaj bataljon brojio je oko 50 ljudi. Prema nareenju operativnog oficira Z.P.O.H. Kozjanski bataljon imao je rasporediti svoje snage samo za most na Sutli i posadu u Sv. Petru. Poto se zasjede nisu morale odmah postaviti na cestama iz Sv. Petra s obzirom na stanje neprijatelja u okolnim uporitima. Meutim u ovaj bataljon postavio 20 ljudi u zasjedu na cesti. Sv. Petar Bizelsko, te time oslabio brojnu snagu odreenu za likvidiranje neprijatelja u Sv. Petru. Osim toga Kozjanski bataljon raprio je svoje snage u samom Sv. Petru nepotrebno zatvarajui pojedine ulice.

Jedinice I. bataljona rukovoene su dobro. Veza je odlino funkcionisala /za povlaenje prilino udaljenih zasjeda i samih jedinica I. bataljona trebalo je manje od jednoga sata/.

U rukovoenju Kozjanskih jedinica bilo je jako slabo, poto je bilo previe rukovodioca za tako malo brojno stanje bataljona uslijed ega nije bilo jedinstvenosti i sloenosti. Primjeuje se prilino veliki stupanj bolesne ambicije kod pojedinih rukovodioca kod ovog bataljona.

U 5,30 batoljoni su krenuli preko Sv. Gora i Verhunca i stigli u Osredek u 10,20. II. eta I bataljona ostala je u Javorju sa osiguranjem prema Vrhuncu. I. eta smjestila se je u Osredek dok se je Kozjanski bataljon smjestio u kuu 200 metara s.z. od Kria na raskrsnici puteva 40 m. od kote 698. U 11 sati spustila se gusta magla a odmah zatim nepoznati broj neprijatelja iz jedinica ehrmannschaf- ta /milicija: Koevari i Besarapci/ napao je iz neposredne blizine bombama i parabelama Kozjanski bataljon koji se nalazio u kui. I. eta I. bataljona odmah je preuzela juri, oslobodila Slovence od neprijateljskog obrua i odbacila sve na trig, toku 698. Neprijatelj je preduzeo dva juria koju su odbijeni poslije ega su oko 13 sati nai borci juriem odbacili neprijatelja u pravcu Pieca sa trig. to. 698.

Neprijateljski gubitci: 4 mrtva, broj ranjenih nepoznat, 1 para- bela, 4 puke, 4 para odijela i obue, 1 ranac sa materijalom, 4 ranca, 9 bombi i 1750 metaka.

Nai gubitci: 3 mrtva i 2 ranjena borca Kozjanskog bataljona. Meu mrtvima bio je i komesar Kozjanskog bataljona.

34

Ispaljeno 800 metaka, 6 bombi.U borbi se istakao svojom hrabrou Stenko Josip mitraljezac i

vodnik Pasariek Josip iz I. bataljona Z.P.O.H.Neprijateljski iznenadni napad uslijedio je krivicom rukovodio

ca Kozjanskog bataljona koji nisu postavili odmah osiguranje prema Riecima, a ni strau kod baze ma da im je to bilo nareeno od operativnog oficira Z.P.O.H.

Rukovodioci i borci I. bataljona I. ete pokazali su se u svemu dobri i hrabri.

U 16 sati bataljoni su krenuli u selo Sv. Jera gdje je i prenoeno.U 6 sati 21. XII 1943. bataljoni su se prebacili u Pavlovu Vas, i

smjestili su se u kue 1. kim. zapadno od slova P. /Pavlova Vas/. Borci su se trebali ovdje nahraniti, poto od prelaska granice pa do tada nisu nita jeli. Namjera operativnog oficira bila je odmoriti i nahraniti ljudstvo, spremiti ranjenike za ovaj dan, a nou se prebaciti u planinu Bohor, gdje je bezuvjetno trebalo urediti bataljone s obzirom na vrlo loe stanje Kozjanskog bataljona u posle kako vojnih tako i politikih rukovodioca meu kojima je bilo vrlo malo suglasnosti jedinstveno i drugarske suradnje.

U 9 sati dobili smo obavjetenje da se oko 60 Njemaca iz jedinica Wehrmannschafta nalazi u selu Sromlje i da jedna patrola u jaini od oko 10 ljudi krstari u blizini naih baza. Takoer smo obajve- teni da ova neprijateljska jedinica eka pojaanje kako bi u selu Osredeku mogla pokupiti svoje mrtve.

Operativni oficir naeg Odreda razmjestio je jedinice po rubu ume na brdu Drenovcu i to: Jedna eta i Kozjanski bataljon prema selu Sromlju, a jedna eta prema Sv. Jeri sa predstranim desetinama na putu za Pavlovu Ves i koti 548 na putu za selo Sromlje i prih- vatnicu na koti 655. Namjera je bila koncentrisati se u umi, kako bi se izbjegla borba, jer je vladala nestaica municije a borci su bili gladni i umorni. Po smjetaju na ovaj poloaj primjeen je pokret jedne neprijateljske kolone koja s kretala pravcem prema Osredeku od Crkve u Sv. Jeri. Brojna snaga ove kolone nije se mogla odrediti, ali svakako je bilo vie od 300 ljudi.

Uli sati 21. XII. 1943. otvorila je vatru predstrana desetina koja je bila na putu za Pavlovu Vas na jednu neprijateljsku kolonu neodreene jaine koja se kretala prema poloaju bataljona. Neprijateljska kolona razvila se je odmah u streljaki stroj i odbacila pred- strau u pravcu naih glavnih poloaj. 5 minuta kasnije napadnuta je i predstraa prema selu Sromlje koja se je takoer povukla na glavnu borbenu liniju. Neprijatelj je i dalje napredovao sve do naih poloaja. im je odpoela pucnjava kolona koja je kretala prema Osredeku iz Sv. Jere prebacila se je naglo u jarak i od kote 655. i

35

odmah produila napredovati prema istoj koti, dok se je jedan dio te kolone urno prebacivao prema Osredeku. Namjera ove kolone bila je izmanevrovati sa ela i lijevog boka nae poloaje na brdu Drenovcu. U isto vrijeme primjeen je neprijatelj i kod sela Dobro- ve.

Uskoro je zapoelo napredovanje neprijatelja na cijeloj liniji fronta i od pravca Sromlje, i od pravca Sv. Jera. Teren po kojem je neprijatelj napredovao bio je strm prosjeno 25 stepeni. I pored jake vatre neprijatelj je, ma da je pod ovakvim uslovom napredovanja imao vrlo velike gubitke izvrio svoj prvi juri na nae poloaje. Juri je odbijen bombama nakon ega su nai borci preduzeli pro- tivjuri kojim je neprijatelj odbaen u jarke oko poloaja. Namjera je bila osloboditi se dodira sa neprijateljem kako bi se moglo izvesti probijanje neprijateljskog obrua u pravcu prema Javorju i dalje prema Hrvatskoj. Meutim neprijatelj je odmah preduzeo svoj drugi juri im je ova namjera bila osujeena. I ovaj juri odbijen je bombama i precizno puko-mitraljezkom i puanom vatrom naih hrabrih boraca. Neprijatelj je stalno dobivao pojaanje kamionima koja su odmah ojaavala njegove prednje linije. Neprijateljske snage bile su mjeovite: Wehrmacht, SS-Jedinice, bijela garda i Wehrmannschaft /Koevari i Besarabci/. Prema kasnije dobivenim podatcima neprijateljske snage u ovoj okolini iznosile su oko 3000 ljudi, dok je sam na poloaj napadalo 1500 do 2000 ljudi, ostatak je bio razmjeten po mnogobrojnim zasjedama.

Slijedili su opet jurii koji su jedan za drugim odbijani. Moralo se u ovoj borbi traiti mjesto najmanjeg odpora u neprijateljskim redovima kroz koje bi se bataljoni mogli probiti. Prema svima izgledima moglo se probiti jedino prema selu Osredek. Meutim svojim sedmim juriem neprijatelj je uspio probiti sredinu naeg poloaja svojom brojnom nadmonou i nestaicom municije kod naih boraca. Pokuaji da se uspostavi veza koja je ovim neprijateljskim probojem bila prekinuta bili su uzaludni. Operativni oficir naredio je povlaenje prema Osredeku. Jedna zatitnica odreena je na kotu 655. Ova zatitnica imala je stalnu borbu sa neprijateljem koji je odmah preduzeo gonjenje. Meutim glavnina je odstupila na kotu 679 s.z. u Javorje. Sa zatitnicom je bila prekinuta veza. Na ovoj koti ekalo se na nau zatitnicu ali ona nije dola. Poslije 20 minuta ekanja primjeeno je da je neprijatelj ve dostigao Osredek. Glavnina je produila povlaenje prema Vrhuncu, meutim je naila na zasjedu i bila odbaena na brdo Spiek. U 8 sati 21 XII1943. glavnina je prela granicu i preplivala Sutlu sa 12 ranjenih boraca i zauzela bazu u selu Lukovcu gdje je ve bio smjeten Kozjan- ski bataljon sa preostalih 16 ljudi i II. eta s kojima je u borbi bila

36

izgubljena veza neprijateljskim prodorom na Drenovcu. Ovaj dio po prekidu veze probio se kroz neprijateljsku liniju koja je bila oslabljena zato to je neprijatelj preduzeo jakim snagama gonjenje nae glavnine. Ovaj dio prebacio se preko Vieca do Vigerovog mosta kod Kraljevca izvrio je napad na strau kod istog mosta i preao u selo Lukavec, sa zatitnicom jo nije bilo veze.

U ovim borbama neprijatelj je prema podacima potvrenim sa vie strana imao slijedee gubitke: 112 mrtva, mnogo ranjenih, zaplijenjeno: jedna parabela i 11. puaka. Nai gubitci 3 mrtva, 6 lake ranjena, jedan nestao, dok se gubitci Kozjanskog bataljona nisu utvrdili, poto je jedan dio njih preao sa naim bataljonom, dok je nepoznati broj ostao u Slovenskoj. Gubitaka u materijalu nije bilo. Utroeno je 2600 metaka i oko 40 bombi.

U borbama su se istakli svojom velikom hrabrou: vodnik Pa- sariek Josip, pukomitraljezae krlec Dragutin poginuo, borac Bian Josip, zamjenik komandira Balija Josip, komandant Kozjanskog bataljona Marijan3, komandir kozjanskog bataljona Janez.4 Naroito se istakla svojom hrabrou II. eta I. bataljona Z.P.O.H.

Poloaj kojeg je zauzeo I. i Kozjanski bataljon podpuno su odgovarali s obzirom na komunikacije koje su vodile njemu iz onih mjesta iz koje je namjeravao neprijatelj krenuti prema Javorju i Osredeku. Prema kasnije dobivenim podacima od graniara iz Sv. Petra neprijatelj je bio obavjeten da su preko granice prele partizanske snage u jaini od oko 5000 ljudi na to je neprijatelj odmah organizirao reakciju sa snagama relativno brzo prikuoljenim a u jaini od oko 3000 ljudi raznih jedinica veinom iz Celja.

U cijeloj borbi jedinice I. bataljona Z.P.O.H bile su vrlo dobro rukovoenje od strane svojih rukovodioca naroito II. eta. Kozjanski bataljon bio je podpuno zbrkan s obzirom na mnogobrojne i ne- suglasne zapovijedi svojih mnogobrojnih rukovodioca. Kod Kozjanskog bataljona bila je probijena naa borbena linija, poto su rukovodioci ovog bataljona oslabili svoj poloaj nepotrebnim izuzi- manjem jedne desetine za obezbjeenje.

24. XII. 1943. Zauzeo je bataljon bazu u selu Poarkovcu gdje je uhvatio vezu sa zatitnicom s kojom je bila izgubljena veza u Sloveniji. Zatitnica je itei glavninu jedno vrijeme odbijala neprijatelja, a zatim se povukla u jednu umicu, propustila neprijatelja prema glavnini i 22. XII. u 4 sata u jutro prebacila se preko Sutle kod Kumrovca. Zatitnica je trebala svakako drati vezu sa glavninom, a ne konspirisati se uslijed ega je glavnina jedno vrijeme bila podpuno nezatiena. Krivica do ovoga je od politkomesara I bataljona

3 Jerin4 Roman

37

epetavca Milana, koji se uope pokazao prilino neaktivan i plaljiv za cijelo vrijeme provedeno u Sloveniji.

29. XII 1943. I. bataljon je zbog iznenadnog odlaska neprijateljskih snaga iz Pregrade i Krapinskih Toplica vrio u ovim mjestima zaplene i odmarao se.

29. XII. 1943. u 3 sata u jutro pola je I. eta I. bataljona pod rukovodstvom komandanta bataljona sa zadatkom da likvidira njemaku strau kod fabrike stakla Straa u blizini Nogaca. Jaina ove strae: 25 ljudi sa 2 pukomitraljeza. Meutim kako se je ova eta vozila u autobusu sa nekoliko boca benzina, koje su bile pripremljene za palenje barake u kojoj je bila straa, ove su se boce upalile ne- smotrenou boraca koji su puili u autobusu. Kako su bila otvorena samo jedna vrata to je dolo do panike. Borci su iskakali van kroz prozore te su tom prilikom ostavili dva pukomitraljeza i 13 puaka koje je oruje podpuno izgorjelo.

Krivica je do komandanta bataljona Ivana Druinca kome operativni oficir Odreda izriito naredio da za ovaj a podhvat upotrijebi kamione, s kojima bi se odvezli jedan dio puta. Takoer ima krivicu i komandir I. ete Kljuko Juraj kome je komandant bataljona naredio da se flae zaepe i da se u kamionima ne pui.

20 boraca opeeno je vatrom, a neki od njih su se posjekli na staklu od prozora. Zadatak se zbog ovoga nije mogao izvriti.

30. XII. 1943. Bataljon je uzeo baze po nareenju taba Odreda u Radoboju.

Uope uzevi rukovodioci su zadovolili dok su borci bili izvrsni za vrijeme akcije I. bataljona u Sloveniji.

Informativna sluba je u Sloveniji verna slaba i neorganizova- na. Narod je zaplaen teroristikim ispadima njemakog okupatora.

Neprijatelj je u mogunosti da za jako kratko vrijeme pripremi i organizuje uspjene reakcije i skoncentrie snage upravo u onom prostoru na kom bi se nalazile nae jedinice, zahvaljujui svojoj odlinoj informativnoj slubi. Za ove reakcije neprijatelj kako se vidi raspolae jakim snagama, ma da je u ovo vrijeme vrena ofenziva na partizanske snage u Sloveniji. Smatramo da su za uspjeno voenje operacije u Sloveniji, u ovom dijelu Slovenije potrebne ili vrlo jake nae snage brojano, ili pak osrednje snage ukupne, a rascjepkane na vie eta koje bi vodile isto partizansku taktiku.

II. bataljon.

26. XII. 1943. u 16 sati preuzeo je II. bataljon akciju na vlak sa zadatkom da ga zaustavi pretrese i uniti. Jedan vod postavljen je u

38

zasjedu prema Krapini, a jedan prema Velikoj Vesi, dok je II. eta ovog bataljona izvrila akciju na sam vlak.

Zarobljeno je 2 ustae, 2 legionara, 1 gestapovac, 1 domobran, 1 puka, 80 komada metaka, 2 paketa sanitetskog materijala.

Ovaj napad na vlak nije bio dobro pripremljen, jer nije bilo spremljenog zapaljivog materijala da bi se bio zapalio sav vlak, koji za to nije uniten. Osim toga nije izneen sav materijal iz vlaka, poto se II. eta prebrzo povukla.

27. XII. 1943.1, eta ovog bataljona bila je u zasjedi kod Krapine u selu Polje. U 9 sati prije podne naiao je neprijatelj koji se kretao jednom kolonom uz prugu a jednom kolonom po cesti. eta je pustila neprijatelja na 100 metara blizine i onda otvorila vatru po neprijatelju. Poslije tri etvrt satne borbe eta se povudkla na Rado- bojske Brege.

Neprijatelj je imao 10 mrtvih i nekoliko ranjenih. Iz ete se izgubio jedan borac.

U Radobojskom Orehovcu nalazila se je II. eta ovog bataljona, koja je mogla napasti neprijatelja iz boka, ali koja to nije izvrila. Sa II. etom nalazio se je zamjenik komandanta bataljona Vidiek.5 U borbi je istroeno 480 metaka. Istog dana III. eta ovog bataljona izvrila je akciju u selu Bedekovina, gdje na cesti Zabok Zlatar poruena tri mosta, zatim je minirala tri eljeznika mosta i dvije skretnice na istoj pruzi. Zaplenila je jedan bicikl i neto ivenih namirnica. Iz rudnika Selnica zaplenjeno je 45 kg ekrazita.

28. XII. 1943. Na pruzi Krapina Sv. Kri porueno je 17 tosova po 8 metara pruge uniteno dvije terezine i maina za dizanje i postavljanje lipera.

29. XII. 1943. Uniteno je na istoj pruzi 23 tosa po 8 metara pruge i miniran jedan most. Takoer je zapalena stanica Velika Ves. -

Do 31. XII. 1943. ovaj bataljon nije imao vanih akcija.

III. bataljon.

26/XII. 1943. na cesti Trakoan Bednja poruena su 4 mosta i napravljeno nekoliko barikada. Na cesti Jazvina Trakoan napravljene su jake barikade. Na cesti Vinjica i Jazvina prekopana je cesta i napravljene barikade. Na cesti izmeu Vinjice i arovnice sruen jedan most. Jedna desetina razoruala je u Vinjici 4 financa. Zaplenjeno 4 puke, 30 komada municije.

5 Vladimir

40

28. XII. 1943.Poruena je pruga izmeu Lupinjaka i urmanca u duini od

oko 200 metara.29. XII. 1943. U 20 sati izvrila je I. eta ovog bataljona napad na

ustaku strau kod elektrine centrale Strahinje. Ova straa sastojala se je od 11. ustaa sa jednim pukomitraljezom o. Poto je juri izveden u nedovoljnoj brzini to su se 8 ustaa uspjelo u bijegu doepati utnice, dok su 3. ustaa zarobljena, zarobljeno je jo tri puke i jedan pukomitraljez o i 720 metaka, 15 ofanzivnih bombi. Centrala je unitena. Nai gubitci 2 ranjena.

Akcija nije uspjela u dovoljnoj mjeri za to to je eta bila obav- jetena da se u rovovima oko centrale nalazi banda, te su borci nepotrebno pucali po rovovima, jer bande u njima nije bilo.

1. I. 1944. Sva tri bataljona zauzeli su poloaje oko Novog Golu- bovca i Starog Golubovca oekujui predaju jedne domobranske skupine nepoznatog naoruanja i brojnog stanja. Meutim ovih domobrana nije bilo.

3. I. 1944. prebacili su se II i III. bataljon sa tabom Odreda zapadno od pruge Zagreb Krapina sa zadatkom da po mogunosti likvidiraju pojedina neprijateljska uporita i izvre mobilizaciju u ovom kraju. Jedan bataljon operirat e istono od pomenute pruge sa slinim zadatcima.

SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU!

za Politkomesar: M.P.6 Operativni oficir odredaF.7 Tuman [v.r.] Cikojevi8 [v.r.]

Original, strojopisSign., AVI I, Fond NOB, k. 1475, f. 4, dok. br. 23(1-3).

71944, sijeanj 5.Krapina

Izvjetaj Okrunoga komiteta KPH Krapina Oblasnome komitetu KPH za zagrebaku oblast prilikama i raspoloenju naroda u Zagorju nakon odlaska njemake vojske

6 Okrugli peat: tab Zagorskoga NOP odreda(u sredini petokraka zvijezda)

7 Franjo8 Branimir

OKRUNI KOMITET K.P.H. KRAPINA 5. I. 1944.

Drugarskom

OBLASNOM KOMITETU K.P.H. za zagrebaku oblast

Dragi drugovi!

Javljamo Vam se sa kraim pismom, dok emo za nekoliko dana poslati opirniji izvjetaj.

Odlazak Njemake vojske iz Zagorja1 je proizveo veliko oivlje- nje naroda, tako da je opet nastao polet, koji odgovara onom prije nekoliko mjeseci. Naravno da su tom raspoloenju apsolutno do- prinjeli i uspjesi Crvene Armije i nae N.O.V. emu narod zna i to ga veoma ohrabruje.

Narod se ponovno rado odaziva skuptinama, tako je u Krap. Toplicama odran veoma ivi zbor od 800 ljudi. Opet masovne akcije na ceste i eljeznice. Izmeu Sv. Kria i Velike Vasi je poruena pruga u duini od 1 i pol kilometra kao i telefonske veze. urmanec- Lupinjak je isto poruena pruga.

Izgledi na mobilizaciju su veoma povoljni. U toku mjeseca sijenja obeajemo brigadu i vie. Prije dva dana dolo je u na II. bataljon2, koji se nalazio u Krap. Toplicama u jednoj povorci 250 boraca, uglavnom iz Krapinskog kotara. Slinih izgleda ima i u ostalim kotarevima.

U Sv. Kriu je banda objesila 4 ili 6 ljudi, nemamo momentalno toan izvjetaj. Vjeanje izvreno zbog toga, to je ubijen jedan ges- tapovski agent.

Narod je za Boi spremio borcima veoma veliki broj paketa, koje je vozio kolima u Odred. Tako je narod vozio pakete za Odred kroz samu Krapinu maskirajui kola sa sijenom i drugim stvarima.

Sada ponovno osjeamo snaan polet i obeajemo da emo ga ovaj puta iskoristiti u punoj mjeeri, to elimo da se u prvom redu odrazi na mobilizaciji.

Pored tih uspjeha i poleta, deavalo se ovih dana, dok nisam bio tu, krupnih grijeaka od strane naih organizacija i vojske. Kao: pos

1 Vidi: Dok. br. 6.2 Odnosi se na Drugi bataljon Zagorskoga NOP odreda.

41

lije povlaenja Nijemaca priskoilo se palenju nekih eljeznikih stanica i jedne pilane u urmancu i opine, te nekih zgrada na Be- dekovini, to nije bilo ni u kojem sluaju potrebno. Drugovi izO.K. i K.K. te vojske nisu imali pred sobom perspektivu razvoja i situaciju u kojoj se nalazimo, nisu u odlasku Nijemaca vidjeli slabost neprijatelja, nisu vidjeli mogunost iskoritenja poleta naroda u pravcu osloboenja Zagorja i zato se dali na palenje zgrada.

Jo jedan veoma alostan sluaj to su se drugovi iz K.K. Pregrada i to polit, sekretar i org. sekretar i jo jedan u momentu odlaska Nijemca pokazali pravi pljakai. Plijenili robu u nekim trgovinama za koju sada nitko nezna, davali propusnice u ime Odreda, potvrde u ime ZAVNOH-a i jo druge stvari to ne bi radio najobiniji pristaa N.O.B-a. Drugovi iz O.K. su uli te stvari i nisu priskoili najenerginije raiavanju. Sada sam pozvao te drugove, da ih ispitamo te emo privesti najotrijoj kazni moda i strijeljanju. Tu je drug Mika3 pa e nam pomoi tom odluiti.

Ima izgleda na apsolutno osloboenje Zagorja i dati emo od sebe sve da to ostvarimo.

Primite drugarski pozdrav,

Smrt faizmu Sloboda narodu!

----------------------------- Marijan4 [v.r.]Original, strojopis Sign., AIHRPH, KP- 56/38

81944, sijeanj 5.

Naredba taba Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske formiranju Komande bjelovarskoga podruja i Komande mjesta urevac

NAREDBA Br. 2taba II. Operativne Zone NOV i PO Hrvatske od 5. sijenja

1944.

I.Formira se Komanda Bjelovarskog Podruja i Komanda Mjesta

urevac.

3 Spiljak4 Ivica Greti

II.1) Za komandanta Bjelovarskog Podruja imenuje se drug Pa-

rag Josip, do sada komandir ete Bjelovarskog N.O.P. Odreda.2) Za pomonika komandanta Bjelovarskog Podruja imenuje

se drug Kendjel Stjepan.3) Za zamjenika komandanta Bjelovarskog Podruja imenuje

se drug Kezele Juraj, do sada pomonik komandanta Moslavakog Podruja.

III.1) Za pomonika komandanta Kalnikog Podruja imenuje se

drug Bobinec Ivan elo, do sada komesar bataljona Moslavakog NOP Odreda.

IV.1) Komandant Bjelovarskog Podruja e svojom naredbom

imenovati komandanta, zamjenika i pomonika komandanta Komande Mjesta urevac.

Ova naredba stupa odmah na snagu.SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU!

V.D. Politkomesara: Komandant pukovnik:Ivan A. ibi M.P. Vlado Mateti

Dostavljeno: na znanje:Glavnom tabu NOV i PO Hrvatske tabu Divizije II. Operativne Zone tabu II. Brigade II. Operativne Zone tabu Zagrebakog NOP Odreda tabu Zagorskog NOP Odreda tabu Kalnikog NOP Odreda tabu III. Diverzantskog bataljonana znanje i postupak:Komandi Kalnikog Podruja Komandi Moslavakog Podruja tabu Bjelovarskog NOP Odreda tabu Moslavakog NOP Odreda

Za tanost otpravka jami: II. PomonikNaelnika taba:

M.P.2 M. Brunovifv.r.]

Original, strojopisSign., AVII, Fond NOB, kut. 113, f. 1, dok. br. 3.

' Milan2 Okrugli peat: Stab II operativne zone NOV i PO Hrvatske

(u sredini petokraka zvijezda)

43

1944, sijeanj 6.Izvjetaj Oblasnoga komiteta KPH za zagrebaku oblast Povjerenstvu

CK KPH za sjevernu Hrvatsku odjeku odluka Drugoga zasjedanja AVNOJ-a, kretanju neprijateljske vojske, formiranju novih jedinica te pripremi masovne mobilizacije u kotarima Koprivnici i urevcu

9

OBLASNI KOMITET K.P.H.za zagrebaku oblast

Dne, 6. I. 1944.

POVJERENSTVU C.K. K.P.H. za Slavoniju i zagrebaku oblast

Dragi drugovi,

primili smo Vae pismo od 8. XII. sa velikim zakanjenjem, tako Vae direktive nisu mogle preduhitriti formiranju oblasnog N.O.O.-a i A.F..-a, jer su u to vrijeme oba rukovodstva ve bila formirana.1 Mi emo postupiti po Vaim direktivama, tome smo se ve sporazumili i sa drugaricom Ankom2. Isto tako nastojat emo, da u budue budemo na vrijeme slali nae izvjetaje.

Politika situacija na ovoj oblasti u cjelini i dalje se povoljno razvija za na pokret. Osnivanje Nacionalnog Komiteta i njegov znaaj, nije jo prodrlo u irinu, jer se tek sada svestrano radi na tome, no ipak osjea se meu raznim pekulantima, da je to za njih najvei udarac.

Tako je poslije osloboenja urevca3 iz kojeg se neprijatelj povukao, naslutivi da se pribliuje u taj kraj XXVIII. divizija. Jaga- ti4 narodni zastupnik za Kotar urevac koji je do sada poznat kao neprijatelj NOB, koji je organizovao prema podacima njegovog

1 Pismo Povjerenstvu s direktivama za osnivanje Oblasnog NOO-a i AF2-a, od 8. XII 1943. godine nije sauvano. formiranju istih vidi izvjetaj Oblasnoga komiteta KPH za zagrebaku oblast Centralnome komitetu, od 28. prosinca 1943. u Grai SZH, knj. VII, Dok. br. 189.

2 Berus3 andari koji su se nalazili u urevcu napustili su ga 31. prosinca 1943. godine saz

navi da mu se pribliava Bjelovarski NOP odred, Odred je bez borbe uao u urevac, vidi: Dok. br. 1.

4 Stjepan Jagati, predratni predsjednik opinske organizacije HSS u ainovecu.

44

saradnika Madaria5, bijelu gardu pristupio je naim drugovima, izjavivi da eli suraivati sa NOP. Poto mi imamo konkretne podatke njegovom dosadanjem radu, mi emo od njega traiti, da on dade izjavu koja e biti mnogo otrija nego to su to davali pojedini pristae i funkcioneri HSS-a, koji su do sada pristupili u NOP. Njemu emo saopiti, da nam je poznati dosadanji njegov rad i trait emo da on to osudi u izjavi koju e dati.

Mi bi poduzeli i otrije mjere, ali on jo nije dovoljno kao takav raskrinkan u narodu. Neprijateljska vojska povukla se takoer iz uporita urmanec, Krapinske Toplice, Velika Ves i Pregrada. U tim uporitima bili su domobrani, ustae, gestapovci i Nijemci. Isto tako primjeuje se, da se njemake trupe povlae iz pojedinih uporita kao na pr. Krapina, a zamjenjuje ih domobranstvo i ustae. Neprijatelj vri i dalje upade sa veim snagama od 200 400 ljudi iz Varadina i Krievaca. Prije dva dana, neprijatelj je izkoristio otsut- nost veih vojnih snaga i uao sa veim snagama oko 600 i nekoliko tenkova u Krapinske Toplice, gdje se i sada nalazi. Prije izvjesnog vremena ukopao se neprijatelj na Varadin Bregu, odakle su ga brigade Brae Radia i Matije Gupca potisnule i nanijele mu velike gubitke, ponovno u samo uporite. Nekih naroitih koncentracija neprijateljske vojske u ovom kraju nije primjeeno. Prema nepotvrenim vijestima neprekidno i u veim transportima prebacuju se preko ekenjea njemake trupe, navodno za Francusku i Belgiju. Od svih odreda na ovoj oblasti, najveu aktivnost i snalaenje pokazuje Zagorski Odred. Jedan bataljon tog odreda prebacio se preko Sutle u Sloveniju i pomognu drugovima da iz tamonjih grupa formiraju jedan bataljon. Tokom svog boravka, razoruali su jednu andarmerijsku stanicu. Kad je neprijatelj osjetio da ima veih vojnih jedinica, poduzeo je ofenzivu na oba bataljona. Tako je uspio da opkoli slovenski bataljon, koji nije na vrijeme poduzeo potrebne mjere radi osiguranja. Bataljon Zagorskog Odreda, videi u kakvom se stanju nalaze Slovenci, izvrio je juri, i oslobodio Slovence. U svim tim borbama imali su svega 3 mrtva i nekoliko ranjenih. Zarobili su preko 20 karabina i razne druge vojne spreme. Prilikom juria na obru u kojem su se nalazili Slovenci, Zagorski bataljon doao je u takovu situaciju, da su morali natrag plivati preko Sutle. Isto tako u posljednje vrijeme aktivizirao se je i Zagrebaki odred, koji je imao nekoliko lepih akcija na cesti Zagreb Sveti Ivan Zelina i Zagreb Bjelovar. Unitio je nekoliko neprijateljskih kamiona, pobio vie neprijateljskih vojnika i zarobio 10 karabina.

5 Petar Maeri, seljak iz Virja, zamjenik kandidata za zastupnika HSS-a za kotar urevac na izborima 1938. godine.

45

Kako Vam je poznato, formirana je ovdje divizija6 i jedna nova brigada Matije Gupca7. Mi nismo znali, da Vama nisu poznate namjere drugova iz II. Operativne Zone, i zato Vas nismo tome podrobnije izvjetavali. U planu je, da se za najkrae vrijeme formira jo jedna brigada, im se divizija vrati sa svog puta. Na ovoj oblasti nije naroiti problem stvoriti nove jedinice, jedino su potekoe za potreban rukovodei kadar. Za komandanta nove divizije postavljen je drug trok8, a za komesara drug Robi9. Komandant poznat je kao dobar borac, no kao komandant divizije po naem miljenju malo e se tee snalaziti, jer mu ne dostaje potrebno vojniko znanje za rukovoenje tako velikom vojnom formacijom. Komesar divizije nam nije toliko poznat iz dosadanjeg rada. Mi mislimo, da e uz stalnu pomo koju im daju tab Zone na taj nain, to kod svih vanih akcija prisustvuje i sam Komandant, drug Vlado, da e oni moi zadovoljiti. Iz mnogih stvari koje smo naknadno saznali, komandantu brigade Matije Gubec drugu Mimi10, postavlja se pitanje, hoe li on moi ostati na toj dunosti, pa ak i za voenje postupka u vezi sa stvarima koje su se dogaale sa njegovim znanjem u Bjelovarskom odredu, gdje je on bio kao komandant. On je dozvolio da u tom odredu bude obavjetajac u jednom bataljonu, za koga se ranije znalo, da je bio osumnjien i uhapen kao etniki nastrojen. Mi emo tu stvar temeljito ispitati i izvjestiti Vas svemu. Za odgoj politikih i vojnih rukovodioca, odrava se kod taba Zone kurs za podoficire, a sada smo se sporazumjeli s njima da organiziraju kurs i za politike rukovodioce, delegate i komesare ete i bataljona.

Po jedinicama odravaju se kursevi za desetare. Mi smatramo, da su to najvaniji problemi koji stoje pred naom vojskom osim uvrenja partijske organizacije.

Vrimo pripremu za masovnu mobi