5 K1 Endogena Etiologija

1

Uzroci asocijalnih i antisocijalnih

ponaanja fragmenti etiologije

Endogena etiologija

2

Bioloke teorije

Bioloke i psiholoke osobine ovjeka

utiu na njegovo ponaanje ! ?

Uenje o evoluciji vrsta, Charles Darwin (1809.-1882.), imalo je najvei uticaj na nastanak biolokih teorija u objanjenju nastanka kriminalnog ponaanja.

Kriminal i ivot na ivici opasnosti je u genima

Naunici sa Univerziteta u Texasu tvrde da postoji gen za sklonost ka kriminalnom ponaanju, koji se moe i ne mora razviti. Ova tvrdnja e biti veliki problem pri dokazivanju odgovornosti za nedjela, ukoliko studija bude usvojena na Akademiji nauka i umjetnosti.

Vrlo je vano da smo otkrili da ljudi ne biraju da budu kriminalci, to je neto na to ne mogu utjecati", rekao je profesor J.C. Barnes koji je jedan i od autora naunog rada, prenosi Telegraph.

Koristei podatke 4.000 ljudi koji su imali dosje u policiji, otkriveno je da su okorjeli kriminalci zapravo potjecali iz savrenih socio-ekonomskih pozadina i da nisu imali nikakve smetnje pri odrastanju.

Za analizu studije su koriteni i drugi pokazatelji i varijable, ali je dokazano da su okorjeli kriminalci pokazivali sklonost ka kriminalnom ponaanju i kao djeca i kao tinejderi.

http://www.klix.ba/scitech/nauka/kriminal-i-zivot-na-ivici-opasnosti-je-u-genima/120126132

3

4

Bioloke teorije (Biosocioloke teorije)

Biosocial Perspectives on Criminality (Siegel: 2006.,

str. 136)

Duma: U Rusiji obavezna kastracija

pedofila

Ruska Duma 2012. godine izglasala je zakon u kojem se odreuje doivotna zatvorska kazna i obavezna hemijska kastracija pedofila.

Zakon je jo u oktobru predloilo ruski predsjednik Dmitrij Medvedev te su, nakon mnogo debata i promjena u tekstu, donesene tee kazne za razne vrste prestupnika protiv maloljetnika. Najvie je bure u javnosti podiglo uvoenje hemijske kastracije pedofila.

Trenutno u zakonu samo stoji "obavezan medicinski tretman" bez daljih objanjenja, ali pravnici koji su radili na prijedlogu kau da to ukljuuje i hemijsku kastraciju te lijeenje lijekovima. Obavezna kastracija e biti samo jedna od moguih kazni za zlostavljae djece mlae od 14 godina."Prije izricanja takve presude, sudije e morati da se posavjetuju sa ljekarima".

Osuenici u drugim vrstama seksualnih zloina protiv djece moi e sami da trae hemijsku kastraciju u trenucima kada trae putanje na uslovno izdravanje kazne. Ukoliko se nee lijeiti, nakon putanja mogu dobiti dodatnu godinu dana robije.

Duma je ovim zakonom uvela i maksimalnu kaznu doivotnog zatvora za masovna silovanja maloljetnika, to je do sada kanjavano sa etiri do 10 godina iza reetaka.

http://www.vijesti.ba/magazin/zanimljivosti/70640-Rusiji-obavezna-kastracija-pedofila.html 5

6

Teorije koje istiu nedostatke

Teorije koje istiu znaaj tjelesne grae

Teorije koje istiu razliitost i smetnje

Teorije koje istiu znaaj i ulogu biohemijskih uslova

Bioloke teorije

7


Frenologija

Kriminalno ponaanje je uslovljeno psihikim osobinama koje su determinisane oblikom (nepravilnostima) lobanje mozga

La Phrenologie criminelle (The Image Works ), (Siegel: 2006, str.7)

8

Teorije koje istiu nedostatke Frenologija

Franz Joseph Gall (1758.-1828.) i

Johan Kaspar Spurzheim (1776.-1832.)

U periodu kada se javlja izaziva

burne reakcije,ali i pored inovativnog i slikovitog pristupa, zbog nedostatka nauno verificiranih dokaza, ova teorija jo uvijek nema veeg znaaja u objanjenju uzroka kriminalnog ponaanja.

Kako znamo kad je neko nepoten Naunici otkrili "detektor lai" u naem mozgu

Naunici su otkrili sklop u naem mozgu koji nam omoguuje da predvidimo kad nas drugi lau. Ljudi imaju sposobnost da stvore sliku o onom o emu drugi razmiljaju ili na ta ukazuju, te da ue iz svojih drutvenih navika.

Ta sposobnost ljudima ukazuje na stvari koje jednostavno ne timaju.

Naunici su pratili ove aktivnosti uz pomo skeniranja koje prati kretanje vode u mozgu.

Takozvana "teorija uma" je ono to nam omoguava da znamo kako drugi ljudi mogu reagirati ili kako se mogu osjeati, te nam pomae da donosimo odluke na osnovu tih informacija. Naunici vjeruju da ljudima s nekim oblicima autizma nedostaje upravo ova "teorija uma".

9

http://www.sarajevo-x.com/scitech/nauka/clanak/101220104, 20.12.2010.

10


Atavizam

Kriminalno ponaanje je uslovljeno postojanjem psihikih osobina koje utiu na pojavu kriminalnog ponaanja kod osoba koje te osobine nasljeuju (od bliih predaka ili od praovjeka i ivotinja)

11


Atavizam

Cesare Lombroso (1835.-1909.)

Luomo delinquente (Atavistic Stigmata)

...

Studije o nasljeu i kriminalnim porodicama, blizancima, usvojenoj djeci:

Richard Dugdale (porodica Juke: 1910. i 1916.); Henry Goddard (porodica Kallikak: 1912.); Charles Goring (oevi kriminalci: 1913.); Sheldon Glueck i Eleanor Glueck (maloljetnici: 1956.); Johannes Lange (jednojajani blizanci: 1929.); Karl Christiansen (blizanci:

1977.); Sarnof Mednick (usvojena djeca: 1986.).

Smanjena kazna zbog "loih gena"

Talijanski sud smanjio je kaznu osuenom ubojice za godinu dana, jer je prihvatio argumente prema kojima ta osoba nosi varijacije gena koje potiu nasilno ponaanje.

Ovo je prvi europski sluaj u kojem genetske predispozicije utiu na kaznu. Istraivai, meutim, sumnjaju da za takve odluke nema dovoljno naunih osnova.

Abdelmalek Bayout, alirski dravljanin koji ivi u Italiji od 1993, izvrio je 10. marta 2007. godine, ubistvo kolumbijca Walter Felipe Perez Novoa. Kao razlog ovog akta, poinilac je naveo uvredu, naime juno-amerikanci su ismijavali make-up koji je nosio Bayout iz vjerskih razloga.

U tom procesu odvjetnik optuenog, Tania Cattarossi, dokazivala je stanje ludila u vrijeme ubojstva. Tri psihijatrijska izvjea su uvjerila suca da postoji mentalni poremeaj na temelju kojeg je opravdano smanjiti kaznu. Kazna je bila izreena na devet godina i dva mjeseca, oko tri godine manje nego da se radi o osobi potpuno zdravog razuma.

Slike mozga pokazuju odreene abnormalnosti, dok genetska analiza otkriva pet gena koji su povezani s nasilnikim ponaanjem, ukljuujui i gen koji proizvodi enzim monoamino oksidaze (MAOA). Autori su uspjeli pokazati da postoji interakcija izmeu genetske predispozicije i socijalnog okruenja.

U svom miljenju, talijanski istraivai su doli do zakljuka da Bayout posjeduje genetske predispozicije sklonosti prema nasilju. Uvjeren biolokim argumenatima, sudac uvaava albu i smanjuje presudu za jednu godinu.

"Agresivan" raspored se ee javlja kod mukaraca - razlog da ih se kazni blae i sa kraim zatvorom?

science.ORF.at/ 2.11.2009.

12

13


IQ Kriminalno ponanje pojedinaca uzrokovano je niskim koeficijentom

njihove inteligencije

(nauna potvrda mogla bi se dobiti samo u odnosu na pojedina krivina djela)

Kritike:

1. Upitnost testova kao instrumenta

mjeranja IQ;

1. Metodoloka greka uzorkovanja

(zatvorenici = osueni, neotkriveni = ?);

1. Inteligencija: naslijeena ili steena osobina?

14


IQ

Studije o niskom koeficijentu inteligencije kao faktoru kriminalnog ponaanja:

Henry Goddard (slaboumnost: 1914.); Simon Tulchin (ne pronalazi razlike: 1939.); William Shockley (inteligencija, genetika i rasa: 1967.); Artur Jensen (inteligencija i rasa: 1969.); Travis Hirschi i Michael Hindelang (inteligenija, klasna i rasna pripadnost).

Edwin Sutherland (1931.) i Hartman (1940.): Razliit IQ kod izvrilaca razliitih krivinih djela

Psihopat koji to ipak nije postao: Profesor

doznao da ima mozak poremeenog kriminalca

NAGRAIVANI neuroznanstvenik James Fallon prouavao je nalaze pretraga mozga psihopata kad ga je okiralo nevjerojatno otkrie. Dosadanjih je 58 godina ivio u uvjerenju da je normalan oenjeni mukarac, otac troje djece koji se po niemu posebnom ne izdvaja iz mnotva. No, ovaj profesor sa Sveuilita u Kaliforniji 2005. godine doao je do saznanja koje ga je natjeralo da ponovno preispita svoj identitet.

Radio je na projektu prouavanja mozgova serijskih ubojica te ih je usporeivao s onima shizofreniara, pacijenata koji boluju od kronine depresije i normalnih ljudi.

Istovremeno je sudjelovao u jednom istraivanju Alzheimerove bolesti zbog kojeg je i njegov mozak skeniran. Dok je pregledavao te snimke, naiao je na jednu koja pokazuje oite znakove koji ukazuju na psihopata; aktivnost mozga u predjelima za empatiju, moral i samokontrolu bila je izuzetno mala, ba kao u mozgovima kriminalaca. Taj ga je nalaz odmah iznimno zainteresirao stoga je isti tren provjerio o ijem se mozgu radi. Tada je uslijedio ok - nalaz koji je drao u rukama bila je snimka ba njegovog mozga. Umjesto da o tome uti i zadri tajnu za sebe, Fallon je tu priu predstavio javnosti te napisao knjigu "The Psychopath Inside" u kojoj objanjava kako sretno oenjen otac troje djece moe biti psihopat s jednakim genetskim svojstvima kakva posjeduju serijski ubojice. Fallon se takoer podvrgnuo i brojnim ispitivanjima i pretragama koje su pokazale da posjeduje nezanemarive predispozicije za agresivno i nasilno ponaanje te nizak stupanj empatije. Ono to ga ipak razlikuje od poznatih psihopata poput Charlesa Mansona ili Teda Bundyja jest injenica da, iako mu empatija nije jaa strana, on ne slijedi svoje agresivne porive.

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=black&id=713126

15

Psihopat koji to ipak nije postao: Profesor

doznao da ima mozak poremeenog kriminalca

Roak je najmanje sedam ubojica Tu iznenaenja za profesora Fallona ne prestaju. Pozabavio se i svojim obiteljskim stablom te naiao na jo jedan obeshrabruju podatak; 58-godinjak je daleki roak barem sedam poznatih ubojica. Fallon je tako potomak Thomasa Cornella koji je objeen 1673. zbog ubojstva vlastite majke, u srodstvu je i s Lizzie Borden koja je ipak osloboena optube da je 1892. sjekirom zatukla svog oca i maehu. Teko je odrediti to ovjeka ini psihopatom jer simptomi mogu varirati do neprepoznatljivosti. "Moj je natjecateljski duh nepodnoljiv. Ne elim svojim unucima pustiti da me pobjede u obinim igrama. U biti sam upak koji namjerno radi stvari koje raspizde sve oko mene", priznao je Fallon. "Ipak, nisam agresivan u pravom smislu rijei. Radije nekoga pobijem u raspravi nego u tunjavi".

Izbjegao psihopatske nagone zbog roditeljske ljubavi i bezbrinog djetinjstva On vjeruje da je bezuvjetna ljubav koju je dobivao od svojih roditelja razlog zato ga psihopatske sklonosti nisu preuzele. Njegova je majka imala nekoliko spontanih pobaaja prije no to je on doao na svijet, stoga je bio voljeno i jedva doekano dijete. "Imao sam prekrasno djetinjstvo, nikad nisam bio zlostavljan. Nitko mi nikad nije uinio tako veliko zlo da bi me pretvorio u ubojicu", pojasnio je svoja razmiljanja sveuilini profesor. U svjetlu tih neugodnih otkria, Fallon svjesno mijenja svoje ponaanje te se vie trudi obraati pozornost na osjeaje ljudi oko sebe, to mu inae ne dolazi prirodno, pie Daily Mail.

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=black&id=713126 16

17


KRETSCHMER, Ernest ( 1888.-1964. )

Physique and Character ( 1926. )

Konstitucionalna teorija: linost: somatsko-psihiko jedinstvo

TJELESNA KONSTITUCI

JA

LEPTOZOMNI ili ASTENIKI TIP ATLETSKI TIP PIKNIKI TIP

PSIHIKA SVOJSTVA

IZOIDNI TEMPERAMENT VISKOZNI TEMPERAMENT CIKLOTIMNI TEMPERAMENT

PSIHIKI POREMEAJI

shizofrenija shizofrenija manijano-depresivna psihoza

SPECIFIAN OBLIK

DELINKVE- NTNOG

PONAANJA

krivina djela protiv asti i ugleda - klevete, uvrede krae

krivina djela nasilja -seksualni delikti -krvni delikti

krivina djela prevara krivina djela falsifikata

18


William Sheldon (1940. i 1949.)

Ektomorfni- Cerebrotini

Mezomorfni- Somatotonini

Endomorfni Viscelarni

Osobine Visoki i mravi Atletski graeni

Niski i debeli

Temperament Jaka samokontrola, sposobnost uzdravanja, zatvoreni karakter, strah od ljudi, sklonost samoi.

Agresivnost, neosjetljivi za osjeanja i potrebe drugih, hrabrost, vole da rizikuju i vladaju.

Drutvenost, prodrljivost, elja za komocijom, sporost u reagovanju, stabilnost emocija.

19

Hormonalni poremeaji

Testosteron (androgeni hormon) izaziva agresivno i nasilniko ponaanje kod mukaraca !?

Poremeaji u radu spolnih lijezda mogu biti u kvantitativnom ili kvalitativnom obliku.


Testosteroni "ubijaju" suosjeajnost

Britanski i holandski istraivai doli su do zanimljivog otkria - davanjem male doze mukog spolnog hormona testosterona enama uinili su ih manje suosjeajnim prema drugima.

Njihovi rezultati, objavljeni u asopisu PNAS, osnaili su teoriju po kojoj je ovaj hormon znaajan u razvoju autizma. esnaest volonterki koje su dobile dozu testosterona imale su smanjenu sposobnost "itanja" raspoloenja s lica koja su im prikazivana.

ene, logino, u prosjeku imaju nii nivo testosterona nego mukarci, a kod 16 volonterki koje su

dobile dozu ovog hormona ispitano je da li to utjee na jedno od kljunih podruja povezano s autizmom - sposobnost poistovjeivanja. U standardnim testovima za "itanje misli", kad ispitanici ocjenjuju raspoloenje na osnovu izraza lica, ene se obino bolje snalaze od

mukaraca. Meutim, uz dozu testosterona ta se prednost kod njih umanjuje. Rezultati su takoer ukazali na znaaj izloenosti testosteronima jo u maternici. Kod mukaraca i ena postoje razlike i u duini prstiju. Naime, kod mukaraca je kaiprst obino manji od prstenjaka, dok je kod ena priblino isti ili vei od prstenjaka. Smatra se kako su te razlike nastale uslijed izloenosti testosteronima jo prije roenja. Strunjaci su sad uzbueni jer su zakljuili da nivo testosterona ini razliku jo prije roenja, a kasnije utie na um. Drugi, pak, pozivaju na oprez te naglaavaju da su potrebna jo neka testiranja.

http://www.klix.ba/scitech/nauka/testosteroni-ubijaju-suosjecajnost/110210029

BBC.

20

21

PMS (premenstrual syndrome)

Poetak menstrualnog ciklusa kod ena izaziva poveanu koliinu enskih hormona (estrogena), koji dovode do antisocijalnog i agresivnog ponaanja !?

Diana Fishbein (1971.)

a) signifikantan je broj osuenih ena koje su poinile krivina djela za vrijeme PMS;

b) mali broj ena je ipak osjetljiv na hormonalne promjene ciklusa.


ene u PMS-u mogu biti osloboene potpune krivine odgovornosti!?

ene koje poine krivino djelo u periodu kada imaju predmenstrualni sindrom (PMS) ili predmenstrualni disforini poremeaj (PMDP), mogu biti osloboene krivine odgovornosti. To je potvrdio sarajevski advokat Almir Selimovi: 'Svaka vrsta neuraunljivosti ili smanjene uraunljivosti dovodi do odreenih posljedica i to je propisano zakonom. Sud preko sudskog vjetaka, u ovom sluaju neuropsihijatra, odreuje stepen neuraunljivosti. Potpuna neuraunljivost dovodi do oslobaanja od krivice, ali sud u tom sluaju nalae obavezno lijeenje ili ono to sudski vjetak procijeni da je potrebno',

Psihijatrica Anita Sandi pojasnila je kroz kakvo psihiko stanje ene prolaze u tom periodu: 'PMS je blai oblik situacije s predominacijom tjelesnih sindroma te blaim promjenama raspoloenja. Statistiki podaci pokazuju da izmeu 20 i 80 posto ena doivljava ovaj vid smetnji. to se tie PMDP-a, statistika pokazuje malu uestalost, svega od tri do pet posto.Psihike manifestacije snano su izraene, este su promjene raspoloenja, razdraljivost, anksioznost...Takoer, zna biti popraeno suicidalnim mislima, tako da ena moe imati veoma teku depresivnu sliku, te dodaje da to stanje traje deset do 15 dana, ali ipak svaki mjesec.

http://www.mojevijesti.ba/novost/137902/Zene-u-PMS-u-mogu-biti-oslobodene-potpune-krivicne-odgovornosti,

22

23

XYY

Kriminalni hromosom, devijacija na 23. hromosomskom paru, koji kod pojedinih mukaraca pored normalnog XY para ima dodatni (devijantni) Y hromosom !?


24

CNS (Centralni nervni sistem)

Poremeaji u funkcionisanju CNS dovode do poremeaja u ponaanju, a mogu dovesti do antisocijalnog ponaanja i prestupnitva !?

EEG- uporedni modani talasi (sporiji rad kod kriminalaca);

MCD- nedostatak panje sa

hiperaktivnou;

Fizike povrede mozga-najei uzroci.


Neurolog otkrio tamni dio

mozga gdje se krije zlo Dr. Gerhard Roth, njemaki neurolog, tvrdi da je otkrio dio mozga u kojem se kod ubica, silovatelja i

pljakaa krije zlo.

Dr. Roth kae da se ovaj dio nalazi u eonom renju mozga te da se na snimcima pojavljuje kao tamna masa. Kako tvrdi, taj centar je otkrio kada je za Njemaku vladu tokom nekoliko godina vrio istraivanja nad nasilnim kriminalcima.

"Tim ljudima smo pokazivali razne filmove, a onda smo mjerili njihove modane talase. Kada god bi bile prikazane brutalne scene, oni nisu pokazivali nikakve emocije. Kod njih se u dijelovima mozga u kojima se stvaraju suosjeanje i alost nije deavalo nita", kae Roth.

On kae da se ova tamna mrlja pojavljuje na snimcima mozga svih nasilnih kriminalaca. Takoer navodi da vjeruje kako su neki kriminalci genetski predodreeni za takav ivot, prenosi Daily Mail.

"Kada posmatrate snimke mozga tekih kriminalaca, skoro uvijek moete vidjeti nedostatke u eonom renju. Postoje mnogi sluajevi u kojima ljudi postanu kriminalci nakon tumora ili povrede tog dijela mozga. Nakon operacije ti ljudi bi ponovo postali normalni", kazao je Roth.

On kriminalce dijeli u tri grupe psiholoki zdrave, ali koji su odrasli u

okruenju u kojem su nanoenje boli i kraa relativno este pojave,

mentalno poremeene, kojima cijeli svijet izgleda prijetee,

i na psihopate, kojim pripadaju osobe kao to su Staljin i Hitler.

http://www.slobodnaevropa.org/content/neurolog-otkrio-tamni-dio-mozga-gdje-se-krije-zlo/24896550.html

25

26

Biohemijski uslovi i kriminalno ponaanje

Hemijski i mineralni uticaji

Nedostatak minerala i hemikalija u najranijim fazama razvoja, mogu dovesti do ozbiljnih problema u funkcionisanju mozga!?

Depresije, manije, kognitivni problemi, gubljenje memorije i nenormalna seksualna aktivnost, mogu biti uzrokovani nedostatkom natrija, kalcija, amino kiselina, monoamina i peptida.


27



Dijeta i ishrana Neadekvatna ishrana moe dovesti do ozbiljnih poremeaja u

funkcionisanju organizma, to za posljedicu dovodi do poremeaja u ponaanju !?

U pojedinim istraivanjima (obino u zatvorima) naroito je potvren negativan uticaj nedostatka vitamina C i B (B3 i B6), minerala i esencijalnih masnih kiselina (omega-3 i omega-6).

28


eer i hipoglikemija

Poremeaji u metabolizmu eera, u smislu njegovog nedostatka (hipoglikemija), ozbiljno utie na rad mozga, to dovodi do poremeenog i disfunkcionalnog ponaanja, koje moe biti

nasilno, agresivno i neobjanjivo.


29



Uticaj olova

Apsorbiranje olova u organizam moe izazvati znaajne probleme u funkcionisanju mozga, a posljedica toga su poremeaji ponaanja koji se manifestiraju kao smanjena sposobnost za savladavanje problema

Brojna istraivanja potvruju da je u podrujima sa visokom koncentracijom olova registrovano znaajno vie antisocijalnih oblika ponaanja, naroito onih sa elementima nasilja.

Psiholoke teorije

Ljudi koji kre zakone su obino psiholoki atipini. To ne znai da su nuno bolesni (neki i jesu).

Istraivanja ukazuju da se uinitelji krivinih djela u tom pogledu statistiki jako razlikuju od nekriminalaca.

(Wilson, Herrnstain, 1986.)

Pojavile se poetkom 20. vijeka;

Razvijaju se iz psihijatrije i psihologije;

Problem pouzdanosti testova kojima se mjeri odnos izmeu prestupnikog ponaanja i psiholokih varijabli;

Psiholoke teorije

Line karakteristike koje se uestalo pojavljuju kod osoba sklonih kriminalnom ponaanju:

agresivnost;

autoritativnost;

ekstravertnost;

anksioznost;

narcizam.

Psiholoke teorije

Smjerovi u istraivanju povezanosti izmeu linosti i nastanka kriminalnog ponaanja:

1. Razlike: uinitelji kd ostali;

2. Prognoza budueg kriminalnog ponaanja (uticaj zatvorske kazne)

3. Dinamika: neuinitelj uinitelj

4. Razlike: u odnosu na pojavne oblike kd

Psiholoke teorije

Psihoanalitika teorija

Teorije jaza (sebe)

Teorije moralnog razvoja

Teorija uskraenosti za materinske dodire i povezanost

Teorija socijalnog uenja

Psihopatoloke teorije

super ego (nadsvjesno)

ego (svjesno)

id (podsvjesno)

Psiholoke teorije

Psihoanalitika teorija Sigmund Freud (1856.-1939.)

Libido energija spolnog nagona (osnovni izvor energije) uravnoteuje duevno djelovanje i usmjerava pojedinca ka razliitim oblicima i podrujima nagonskog zadovoljavanja.

Psiholoke teorije

Teorija jaza (sebe)

Erik Erikson (1902.-1984.) (psihodinamika teorija, ne-ja teorija...)

Kriza identiteta koja je prisutna u svih osam faza ovjekovog psihosocijalnog razvoja.

Na nastanak prestupnikog ponaanja naroito utiu krize 2., 3., 5. i 6. faze.

2. faza (nivo)

(socijalizacija)

2-3 godine Samokontrola, nezavisnost i autonomija posljedica odnosa roditelja prema djeci

3. faza (nivo)

(period igre)

4-6 godina Razvoj inicijativnosti (ako je neadekvatan- pasivnost, spolna nemo, psihopatsko pona.)

5. faza (nivo)

(adolescencija)

11-20 godina Psihosocijalna identifikacija pojedinca (mogunost kriminalne identifikacije)

6. Faza (nivo)

(intimna kriza)

20-25 godina Postavljanje temelja nezavisnog porodinog ivota ili suprotno izolacija.

Psiholoke teorije Teorija moralnog razvoja

Lawrenc Kohlberg ( studije iz 1969. i 1973.)

Predkonvencionalni nivo (morala)

a) Potujem pravila zato to se bojim kazne ili elim pohvalu

b) Pravilo uvaavam da bih doao do eljenog cilja

Konvencionalni nivo

a) Pravila se drim jer elim biti od drugih prihvaen kao jednak, . i njihovo potivanje

b) Pravila se pridravam jer ona postoje da bi vladali red i mir

Postkonvencionalni

nivo

a) Po pravilima se ponaamo jer je to najbolje za ljude i meusobne odnose

b) Postupam po moralnim naelima jer su ona dio mene, u suprotnom imam grinju savjesti

Teorija uskraenosti za materinske dodire i povezanost

Teorija istie dva osnovna zakljuka:

1. topli, prisni i vrsti odnosi izmeu djeteta i majke su znaajni za duevno zdravlje djeteta (ovjeka);

2. odvajanje i odbacivanje djeteta prouzrokuje neposlunost i postoji vea vjerovatnoa kasnijeg prestupnitva;

Psiholoke teorije

Specifinost: prisnost je selektivna usmjerena na jednu osobu.

Trajanje: prisnost traje cijeli ivot;

Emotivno investiranje: prisnost najjai osjeaji;

Ontogeneza: smjer razvoja- majka nudi zadovoljstvo, kasnije povjerenje;

Uenje: prisnost se razvija kroz temeljnu socijalnu interakciju;

Organizacija: prisnost je za ljude vana cijeli ivot;

Bioloka uloga: osnov prisnosti je preivljavanje.

Psiholoke teorije

Teorija socijalnog uenja Prestupniko ponaanje je naueno kao odgovarajue,

odnosno kao konformno ponaanje.

Uenje ponaanja tee: 1. promatranjem;

2. neposrednim ueem;

3. uz razliite podrke.

Pokretai agresivnog ponaanja: Averzivni (neprijateljski) faktori poticaja;

Icentivni (stimulacijski) faktori podsticaja;

Modelni faktori podsticaja;

Instrukcijski faktori podsticaja;

Greke kao faktori podsticaja.

Psiholoke teorije

Psihopatoloke teorije Dijele se na:

1. poremeaj osjeaja emocionalni poremeaji:

- meusobni odnosi, krize, finansijski problemi, nezaposlenost, bolest ...

2. Smetnje kod savladavanja impulsa:

- Kleptomanija ili kompulzivne krae;

- Piromanija ili kompulzivno paljenje;

Poremeaj nesavladive eksplozivnosti;

3. Specifino prepoznavanje modeli prepoznavanja.

(intelekt, logika, drutvena struktura, razum, koritenje jezika)

40

Literatura

Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 111-136);

Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 165-169)

Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 7-9 ,132-141, 150-175);

Documents

5 K1 Endogena Etiologija