517714.Knjizica Sazetaka Simpozij Botanicki Vrt

8/18/2019 517714.Knjizica Sazetaka Simpozij Botanicki Vrt

1/68

Sekcija botaničkih vrtova i arboretumaHRVATSKOG BOTANIČKOG RUŠTVA

BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE

Zagreb, 2011.

SIMPOZIJ

s međunaronim sujelovanjem


2/68


3/68

SIMPOZIJ

BOTANIČKI VRTOVI

I ARBORETUMI HRVATSKES MEĐUNARONIM SUJELOVANJEM

ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

Urednici

SANJA KOVAČID VANJA NIKOLA STAMENKOVID

Sekcija botaničkih vrtova i arboretumaHRVATSKOG BOTANIČKOG RUŠTVA


4/68

UREDNICI

Sanja KovačidVanja Nikola Stamenkovid

DIZAJN I PRIJELOM

Vanja Nikola Stamenkovid

ILUSTRACIJE biljaka

Mirela Ivankovid Bielen

TISAKKolding d. o. o.

ZAGREB, 2011.

ISBN 978-953-99774-4-1


5/68

SIMPOZIJ

BOTANIČKI VRTOVII ARBORETUMI HRVATSKES MEĐUNARONIM SUJELOVANJEM

KNJIŽICA

SAŽETAKA


6/68


7/68

V

UMJESTO PREDGOVORA...

O nastanku Tjena botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske

Iako nema višestoljetnu traiciju raskošnih vrtova i bogatih zbirki biljaka

poput mnogih rugih europskih zemalja, Hrvatska se ipak iči lijepim

vrtovima, starim perivojima i uglenim parkovima. Međutim, samo se

rijetki među njima mogu smatrati botaničkim vrtovima u punom smislu,

prema važedoj efiniciji Svjetske uruge botaničkih vrtova (Botanic

Gardens Conservation International , BGCI). Iako malobrojni – u najužem

smislu, tek nas je desetak - hrvatski su botanički vrtovi ipak poznati icijenjeni u Europi. Naša je najveda vrijenost, u sklau s primarnom

jelatnošdu botaničkih vrtova 21. stoljeda, u zaštiti i očuvanju omovinske

flore, ali i starih, cijenjenih i zakonom zaštidenih zbirki, kao što su one

arboretuma Opeka u Vinici i Trstena nedaleko Dubrovnika.

Međutim, kako niti jean naš botanički vrt koji i zaovoljava propisane

uvjete nije samostalna ustanova (svi su dijelom drugih institucija), kao

zaposlenici tih objekata okupili smo se 2009. u Sekciju Botaničkih vrtova iarboretuma unutar Hrvatskog botaničkog ruštva. To je bio

najjenostavniji način zajeničkog nastupanja prema javnosti, zastupanja

zajeničkih interesa i, bliskom suranjom, pokušaja rješavanja zajeničkih

poteškoda. Sekcija je okupila vedinu jelatnika naših botaničkih vrtova:

biologe, šumare, agronome, farmaceute i ostale stručnjake vezane uz

botaničke vrtove. Za pročelnicu Sekcije izabrali smo voiteljicu Botaničkog

vrta Biološkog osjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta uZagrebu, mr. sc. Biserku Juretid, koja je i prestavnica naše zemlje u

Europskom konzorciju botaničkih vrtova (European Botanic Gardens

Consortium, EBGC), sastavnici Svjetske uruge botaničkih vrtova (BGCI).

Gospođa Juretid s punim pravom glasa uz svoje kolege-predstavnike svih

zemlja Europske unije i još nekoliko zemalja-nečlanica EU, sujeluje u

olučivanju o putevima razvoja europskih botaničkih vrtova.


8/68

VI

Nakon osnivanja Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, na

Tredem botaničkom kongresu na Murteru u rujnu 2010. organizirali smo

okrugli stol, oko kojega su se okupili članovi Sekcije i rugi botaničari

zainteresirani za obrobit i napreak naših botaničkih vrtova. Uz reovito

jadanje, prvi put se pojavila ieja zajeničkog nastupanja prema javnosti,

organizacijom ana otvorenih vrata hrvatskih botaničkih vrtova. Prijelog

je ala članice Sekcije mr. sc. Morid Surina iz Hrvatskog prirodoslovnog

muzeja u Rijeci, koji u svome sklopu ima i omanji Primorski botanički vrt.

Ieja se kuhala i hlaila, pogrijavala i miješala s rugima, i naposlijetku

smo s početkom ove goine u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu započeli s

ozbiljnom organizacijom prvog nacionalnog Tjena botaničkih vrtova i

arboretuma Hrvatske. Pomalo smo se povezali i okupili sve kolege koji rade

u botaničkim vrtovima i arboretumima, počeli s osmišljavanjem zajeničkih

i koorinacijom pojeinačnih programa ogađanja u našim vrtovima i

arboretumima, s traženjem pokrovitelja i sponzora te iejnih rješenja

buudih tiskanih materijala. Isprva skeptični i bez puno vjere, ubrzo smo se

ugono iznenaili nailazedi na bezrezervno oobravanje i naležnih

ustanova i svih institucija koje smo zamolili za pokroviteljstva i pomod.Mreža se polako širila i program Tjedna korak po korak napredovao, te

smo ubrzo počeli razmjenjivati i tjeno „glasilo“ elektroničkom poštom.

Naposlijetku su se u organizaciju Tjena uključili svi članovi Sekcije i

mnoštvo vanjskih suranika!

Kako je o prokrovitelja ipak lakši put nego do sponzora, pogotovo u

kriznim vremenima koja nas sve pogađaju, najboljim načinom a se ođe

do kakvih skromnih sredstava pokazala se organizacija dvodnevnogsimpozija, na kojemu bismo izložili pojeinačne i zajeničke poteškode i

ciljeve razvitka naših objekata. Isprva zamišljen tek kao formalnost,

simpozij se pokazao pravim pogotkom, jer – osim što nam je uistinu onio

malena srestva potrebna za tiskanje pozivnica i programa ogađanja – na

simpozij su se prijavili prestavnici svih botaničkih vrtova i arboretuma.

Štoviše, tek formalni poziv a orže uvona preavanja toga prvoga ana


9/68

VII

Tjedna prihvatili su i direktorica globalnih programa Svjetske udruge

botaničkih vrtova, gospođa Suzanne Sharrock, i slovenski prestavnik u

Europskom konzorciju, upravitelj Botaničkog vrta ljubljanskog Sveučilišta,

r. sc. Jože Bavcon. U utorak (31. svibnja) gospođa Sharrock nazočit de

također otvaranju Tjedna u ubrovniku, gje de se za raznovrsnost

ogađanja pobrinuti ravnatelj Instituta za more i priobalje ubrovačkog

Sveučilišta, izv. prof. r. sc. Nena Jasprica i stručna suranica u

Botaničkom vrtu na Lokrumu (u sastavu Instituta) mr. sc. Katija Dolina.

Istoga ana prireit de se i svečano otvaranje Tjena u Splitu: iako anas

tek sjena nekaašnjeg sjaja, Botanički vrt PMF-a u Splitu također de

sujelovati u ogađanjima nacionalnog Tjena, uz veliki entuzijazam

novozaposlenog voitelja, r. sc. Mirka Ruščida i njegovih kolega.

Tjean de završiti u subotu, 4. lipnja, „rugim anom simpozija“, koji de

u Kaštel Lukšidu organizirati ravnatelj najpoznatijeg školskog vrta u

Hrvatskoj, Botaničkog vrta OŠ „Ostrog“, gospoin Stipe Božinovid Mađor i

voiteljica Vrta, gospođa Lea Tomaš. Nede izostati niti svesrna pomod

utemeljiteljice toga zakonom zaštidenog objekta, anas umirovljene no još

itekako aktivne, gospođe Ivne Budan, koja je za „svoj“ vrt primila brojnenagrae, između ostalih i one za životno jelo Ministarstva kulture i

Splitsko-almatinske županije.

O utorka, 31. svibnja, o subote, 4. lipnja, širom Hrvatske ovijat de se

raznovrsna besplatna ogađanja u botaničkim (ali i rugim) vrtovima i

arboretumima: obilasci uz stručnu pratnju, preavanja, raionice, izložbe,

prikazivanje dokumentarnih filmova, lutkarske predstave, predstavljanja

učeničkih projekata i raova, omjenci s kušanjem biljnih jela i napitaka...za najširu javnost: o vrtidkih mališana o umirovljenika!

Nakon početnog simpozija, u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu rait de

se čitav tjean „punom parom“, o 9 ujutro o 20 sati uvečer. U Tjean s u

se, osim botaničara zaposlenih u Vrtu (mr. sc. Biserka Juretid, r. sc. Sanja

Kovačid, arko Mihelj, Vanja Stamenkovid i ubravka Sanev),

entuzijastično uključili i nastavnici Biološkog osjeka PMF-a te vjerni


10/68

VIII

vanjski suranici („Prijatelji“) Botaničkog vrta, pa de tu čitav tjean biti

živahno i veselo! Ni mnogi Zagrepčani ne znaju a Zagreb – točnije rečeno,

zagrebačko Sveučilište – ima još jean botanički vrt, također zakonom

zaštideni Farmaceutski botanički vrt „Fran Kušan“ Farmaceutsko-

biokemijskog f akulteta, u kojemu de Tjean organizirati njegov voitelj, r.

sc. ario Kremer, uz pomod (malobrojnih) kolega. Naša va – nekod ivna,

a anas potrebita vede brige i ulaganja – planinska botanička vrta,

osnovana na obroncima najznačajnijih sreišta razvitka biljnih endema u

našoj zemlji, Velebita i Biokova, priključit de se organizacijom lokalnih

ogađanja. Ispre Velebitskog botaničkog vrta, koji je danas sastavni dio

NP „Sjeverni Velebit“, Tjean de na čak pet lokacija (Botanički vrt u Morid

dolcu, Krasno, Senj, Gospid i Otočac!) organizirati mlada biologinja Tea

Šilid. Organizacije Tjena u Biokovskom botaničkom vrtu Kotišina (u

sastavu PP „Biokovo“) prihvatila se također “mlaa snaga”, biologinja

Zvjezana Popovid, uz svesrnu pomod svojih naređenih i kolega iz Parka

prirode. Hrvatski prirooslovni muzej u Rijeci prestavit de svoju zbirku

primorskih biljnih vrsta u organizaciji mr. sc. Željke Morid Surina i njenih

kolega: između ostaloga, Riječani de prestaviti i pilot-projekt HPM-a,uporabu QR-kodova u botaničkim vrtovima i muzejima.

Najstariji arboretum u Europi, zakonom zaštideni negašnji posje

velikaške obitelji Gučetid-Gozze u Trstenu, koji atira s kraja 15. stoljeda,

otvorit de vrata javnosti različitim ogađanjima tijekom Tjena, u

organizaciji njegova upravitelja, gospoina Ivana Šimida i brojnih suranika.

Najstariji zakonom zaštideni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj,

arboretum Opeka u prelijepom zagorskom mjestu Marčan (opdina Vinica),uružio je snage svojih naležnih, ravnateljice JU za upravljanje zaštidenim

objektima priroe na poručju Varažinske županije, gospođe Alenke Car i

njene suranice, gospođe Sanje Kopjar, s obližnjom srenjom školom, gje

de „kolo učenika“ voiti njihova profesorica, gospođa Blanka Pazman, uz

podršku svoje ravnateljice i kolegica. Naš slavonski član, u omovinskom

ratu ošteden, a anas u postupku za zakonsku zaštitu, arboretum Lisičine


11/68

IX

na obroncima Papuka, u postupku je revitalizacije. Njime upravlja Uprava

šuma-Poružnica Našice, a za organizaciju stručno vođenih obilazaka

Arboretuma tijekom Tjena pobrinut de se gospođe Bojana Filid iz Šumarije

Vodin i Nataša Rap iz UŠP Našice. I naposlijetku je tu mlai Školski

arboretum zabočke Gimnazije Antuna Gustava Matoša, koji nastaje

tijekom posljednjih nekoliko goina pogonjen nepresušnim entuzijazmom

mlae ravnateljice Bibijane Šlogar i njene kolegice inke Tomaškovid-

Presečki, a i svih učenika i nastavnika Gimnazije.

S obzirom na to a je vedina objekata čiji su jelatnici članovi Sekcije

botaničkih vrtova i arboretuma zakonom zaštidena kao spomenici

parkovne arhitekture (Arboretum Trsteno i Botanički vrt PMF-a u Zagrebu

su i spomenici kulture), pokroviteljstvo smo zatražili, prije svega, o

Ministarstva kulture. Uz velike simpatije i punu poršku obili smo

pokroviteljstvo Tjedna i od toga Ministarstva, i od Državnog zavoa za

zaštitu priroe. Od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

dobili smo i pokroviteljstvo i konkretnu potporu: oni su uputili preporuke

svim osnovnim i srenjim školama u našoj zemlji a toga tjena posjetesvoje lokalne arboretume i botaničke vrtove, te školskim vrtovima, a se

priključe ovome Tjenu. Njihovim posrestvom javilo nam se još nekoliko

škola koje bi rao prestavile svoje vrtove. Također, o strane Ministarstva

nam je ljubezno preloženo i a Tjean postane traicionalan:

Ministarstvo bi savjetovalo škole a se svake goine tijekom toga tjena

uključe u ogađanja u svojim obližnjim botaničkim vrtovima i

arboretumima, a ako imaju svoje školske vrtove, a i u njima organizirajukakva ogađanja otvorena za javnost.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vonoga gospoarstva

također je prihvatilo pokroviteljstvo Tjena botaničkih vrtova i

arboretuma, kao i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

Ministarstvo prostornog planiranja, graiteljstva i zaštite okoliša te

Ministarstvo turizma. Kao vlasnici botaničkih vrtova unutar svojih


12/68

X

sastavnica (fakulteta i instituta), pokrovitelji su nam i Sveučilišta u Zagrebu,

Splitu i Dubrovniku, te gradovi Zagreb i Dubrovnik.

Među sponzorima spomenimo Biološki osjek PMF-a Sveučilišta u

Zagrebu, Institut za more i priobalje Sveučilišta u ubrovniku, Gra

Kaštela, Gra Zagreb i Turističku zajenicu Graa Zagreba.

Kako su razlike u mogudnostima naših botaničkih vrtova i arboretuma

velike, ove de goine i razlike u raznovrsnosti lokalnih programa biti

značajne: no, svatko de organizirati ponešto, prema svojim mogudnostima

– važno je sujelovati! Na ovome Simpoziju sudjeluju svi.

(prilagođeno prema članku u časopisu „Priroa“ br. 1001, svibanj 2011.)

Dr. sc. Sanja Kovačid, prof. biol.

Stručna savjetnica u znanosti i visokom obrazovanju pri Botaničkom vrtu Biološkog

odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i članica Sekcije botaničkih vrtova i

arboretuma Hr vatskog botaničkog ruštva


13/68

XI

ŠTO JE TO, ZAPRAVO, BOTANIČKI VRT?

U našoj javnosti često možemo čuti ili pročitati a netko oko kudeima uređen krasan botanički vrt, jer u njemu raste mnogo različitih vrsta

biljaka i vlasnik čak zna kako se posađene biljke nazivaju! Međutim,botanički vrt je ipak mnogo više o raznolike i brojne zbirke živih biljaka.

Botanički vrtovi se bitno razlikuju, i po saržaju i po jelatnosti, orugih vrtova i perivoja. Lijepo uređeni (graski ili privatni) vrtovi iperivoji pružaju hortikulturno oblikovan prostor za opuštanje i ugoanboravak „u zelenilu”, ali to ipak nisu botanički vrtovi. Prije esetakgoina u svijetu je prihvadena efinicija botaničkog vrta koju su napisaliWyse Jackson i Sutherland (2000):

Botanički vrt je ustanova koja posjeduje dokumentiranu zbirkuživih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, zaštiti bilja,obrazovanju i dostupna je javnosti.

Iz efinicije je viljivo a je osnova svakog botaničkog vrta obrookumentirana zbirka živih biljaka, pri čemu se misli na to a je svakabiljka označena točnim stručnim imenom na latinskom jeziku te a jepoznato kad je i gdje sakupljena sjemenka (ili reznica) iz koje je biljka

uzgojena. Bilježe se i prate i brojni rugi poaci važni za uspješan uzgojte poaci o ljekovitosti/otrovnosti biljke i sl. Također, svaki biljni„uzorak“ u zbirkama obilježen je brojem koji omogudava pradenjeporijekla primjerka i kaa se njegove sjemenke pošalju, npr., u nekibotanički vrt u Australiji i tamo se iz njih uzgoje nove biljke. Zakvalitetno oržavanje takvih zbirki biljaka potrebno je a u svakom

botaničkom vrtu rae školovani biolozi (šumari, agronomi) botaničkestruke. Botaničari u anašnje vrijeme puno rae na zaštiti i očuvanjuflore, surađuju s rugim botaničkim vrtovima i istraživačkiminstitucijama. Knjižnica i herbarij sastavni su io svakog botaničkog vrta.Buudi a je i obrazovanje izuzetno važna jelatnost svih botaničkihvrtova, oni su otvoreni javnosti, i u skladu s prostornim, kadrovskim i

financijskim mogudnostima, obrazuju posjetitelje i širu javnost pružajudiim raznolike informacije o svijetu biljaka.


14/68

XII

Naravno a postoje različiti botanički vrtovi: vedi i manji; stariji isuvremeni; javni, privatni, sveučilišni, graski. Botanički vrtovi mogu bitispecijalizirani za uzgoj planinskih, močvarskih, ljekovitih, sukulentnihbiljaka ili npr. poljoprivrednih kultura.

Arboretumi imaju sličnu jelatnost kao i botanički vrtovi, a njihovezbirke čine rvenaste vrste biljaka. Razlikuju se o uresnih perivojatakođer po okumentiranim zbirkama, istraživačkom rau i ostupnosti

javnosti. Arboretumi mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi

botaničkih vrtova.

U svijetu postoji više o 2500 botaničkih vrtova, u kojima se uzgaja

oko 90 000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta,uključujudi i neke koje su ved izumrle u priroi), a goišnje ih posjeti oko200 milijuna posjetitelja (podaci BGCI-ja, 2010.).

(„Priroa“ 1001, svibanj 2011.)

Voiteljica Botaničkog vrta Biološkog osjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Mr. sc. Biserka Juretid, dipl. inž. biol. pročelnica Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva istalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskom konzorciju botaničkihvrtova


15/68

XIII

ORGANIZACIJA

Hrvatsko botaničko ruštvo Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma

Botanički vrt Biološkog osjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ORGANIZACIJSKI ODBOR TJEDNA BOTANIČKIH VRTOVA I ARBORETUMA

Biserka Juretid, ZagrebSanja Kovačid, ZagrebDarko Mihelj, Zagreb

Željka Morid Surina, RijekaIvna Budan, Kaštel LukšidStipe Božinovid Mađor, Kaštel LukšidNenad Jasprica, Dubrovnik

Tehnička organizacija i potpora Simpoziju:Vanja Stamenkovid, ZagrebDubravka Sandev, Zagreb

HRVATSKO BOTANIČKO RUŠTVO (HBo)

Antun Alegro, predsjednikSanro Boganovid, opresjenik Igor Boršid, tajnik

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma HBo-aBiserka Juretid, pročelnica


16/68


17/68

PROGRAM


18/68


19/68

3

SIMPOZIJ 30. svibnja 2011.,

IZLOŽBENI PAVILJON Botaničkog vrta PMF-a, Zagreb

USMENA IZLAGANJA

09.00-09.30 Otvaranje – prigona obradanja pokrovitelja iorganizatora

09.30-09.45 Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematički fakultet,Zagreb i Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskogbotaničkog ruštva): Sekcija botaničkih vrtova iarboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva

09.45-10.15 Suzanne Sharrock (Botanic Gardens Conservation

International ): Plant Conservation in Europe - the role of

Botanic Gardens and BGCI

10.15-10.45 Jože Bavcon (Biotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija):Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani

10.45-... Stanka za kavu uz obilazak izložbe „Botanički vrtovi iarboretumi Hrvatske - čuvari zbirki živih biljaka“

...-11.30 Razgovor s predstavnicima medija

Kratka usmena priopćenja (Moderatori: S. Kovačić i N. Jasprica)

11.30-11.45 Ivan Šimid, Maja Anastazija Kovačevid (Arboretum HAZU,Trsteno): Arboretum Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti u Trstenom

11.45-12.00 Sanja Kopjar, Alenka Car (JU za upravljanje zaštidenimprirodnim vrijednostima Varažinske županije): ArboretumOpeka – najstariji zaštideni objekt parkovne arhitekture uHrvatskoj


20/68

4

12.00-12.15 Marilena Ižojtid, Marko Zebec, Igor Poljak; Bojana Filid;Tatjana Arnol Sabo (Šumarski fakultet, Zagreb; ŠumarijaVodin; JU za upravljanje zaštidenim prironimvrijednostima Virovitičko-poravske županije): Arboretum

Lisičine – najmlađi hrvatski arboretum

12.15-12.30 Mirko Ruščid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Split):Botanički vrt na Marjanu PMF-a Split

12.30-12.45 Zvjezana Popovid, Ksenija Protrka, Slavo Jakša, HrvojeŠkrabid (JU „Park priroe Biokovo“): Biokovski botaničkivrt Kotišina

12.45-13.00 Tea Šilid (JU „Nacionalni park Sjeverni Velebit“): Velebitskibotanički vrt - jučer, anas,... sutra?

13.00-13.15 Katija Dolina, Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje,

Dubrovnik): Povijest, ciljevi i buudnost Botaničkog vrtana Lokrumu Instituta za more i priobalje Sveučilišta uDubrovniku

13.15-13.30 Pitanja i kratka rasprava

13.30-15.00 Stanka za objed – organizirano, za sudionike Simpozija

Kratka usmena priopćenja (Moderatori: Ž . Modrić Surina i M. Ruščić )

15.00-15.15 Antun Alegro (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

i Hrvatsko botaničko ruštvo): Botanički vrtovi - važnost iuloga u nastavi botanike

15.15-15.30 Lea Tomaš (Osnovna škola „Ostrog“, Kaštel Lukšid):Školski botanički vrt OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid

15.30-15.45 inka Tomaškovid-Presečki (Gimnazija A.G. Matoša,Zabok): Školski arboretum Gimnazije A.G. Matoša


21/68

5

15.45-16.00 Željka Morid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka):Primorski botanički vrt - stalni postav Prirodoslovnogmuzeja Rijeka

16.00-16.15 Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb):Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan"

16.15-16.30 Darko Mihelj, Sanja Kovačid, Vanja Stamenkovid, BiserkaJuretid (Prirooslovno-matematički fakultet, Zagreb):Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – io zaštidene „Zelenepotkove“

16.30-16.45 Stanka za kavu

16.45-17.30 Obilazak Botaničkog vrta PMF-a uz stručnu pratnju(. Mihelj, S. Kovačid)

POSTERSKA PRESTAVLJANJA BOTANIČKIH VRTOVA I ARBORETUMA

U sklopu izložbe „Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske – čuvari zbirki živih

biljaka“, otvorene javnosti u paviljonu Botaničkog vrta PMF -a:

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva Biserka Juretid (Prirooslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trsteno

Vanja Stamenkovid (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Arboretum Lisičine Igor Poljak, Marilena Ižojtid, Marko Zebec (Šumarski fakultet, Zagreb), Stanko Vlahovid (u mirovini, Zagreb)

Arboretum Opeka

Sanja Kopjar i Alenka Car (JU za upravljanje zaštidenim prironimvrijednostima Varažinske županije)


22/68

6

Biblijski vrt Svetišta Gospe StomorijeIvna Budan (u mirovini, Kaštel Lukšid)

Botanički vrt „Kotišina“ PP Biokovo

Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Botanički vrt na Lokrumu Sveučilišta u ubrovniku Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Dubrovnik)

Botanički vrt na Marjanu PMF-a u Splitu Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Biserka Juretid (Prirooslovno-matematički fakultet, Zagreb)

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb)

Arboretum Kačideva samostana, ZaostrogŽana Soče

Primorski botanički vrt Prirooslovnog muzeja Rijeka Željka Morid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka)

Školski arboretum Gimnazije A. G. Matoša, Zabok (učenici škole)

Školski arboretum Šumarske i rvojelske škole, Karlovac

(učenici škole)

Školski botanički vrt OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid Lea Tomaš (Osnovna škola „Ostrog“, Kaštel Lukšid), Ivna Budan (umirovini, Kaštel Lukšid)

Velebitski botanički vrt NP Sjeverni Velebit Tea Šilid ( JU „Nacionalni park Sjeverni Velebit“)


23/68

SAŽECI PLENARNA I UVODNA PREDAVANJA


24/68


25/68

9

Plant Conservation in Europe - the role of botanic gardens and BGCI

SUZANNE SHARROCK

Director of Global Programmes

Botanic Gardens Conservation International

The European region includes a wide range of habitats and topographies

and this supports a great diversity of plant species. The European flora

includes around 14,000 species with Spain, Greece, Italy, Bulgaria and

Romania having the highest numbers of endemic plants. Despite being

one of the most well-studied floras, plant diversity in Europe is under

increasing threat from habitat loss, invasive alien species, pollution and

climate change. The Global Strategy for Plant Conservation (GSPC) of the

Convention on Biological Diversity includes 16 targets for plant

conservation to be achieved by 2020. As botanic gardens have a specific

focus on the conservation, cultivation and display of wild plants, GSPC

Target 8 which calls for “ At least 75% of threatened species to be in ex situ

collections, preferably in the country of origin and 20% available for

recovery and restoration programmes” is of particular relevance. There

are over 2,500 botanic gardens in existence worldwide, and approximately

800 of these are located in Europe. The combined collections of the

worl’s botanic garens inclue over 100,000 species, or nearly one thir

of all known plants. Botanic Gardens Conservation International (BGCI) is a

networking organisation that links botanic gardens globally and also

supports collaboration amongst botanic gardens at a regional level. InEurope, the European Botanic Gardens Consortium provides a forum for

the exchange of information and experiences between botanic gardens.

Supported by BGCI, and including one representative from each country in

Europe, the Consortium meets twice per year, to discuss a range issues

relevant to the work of botanic gardens. The Consortium has developed a

range of specific initiatives that are implemented regionally. These are

related for example, to the exchange of plant material between gardens,


26/68

10

the control in invasive alien species and monitoring progress towards GSPC

Target 8. BGCI has a particular responsibility for Target 8 and uses its

database of plants in cultivation in botanic gardens around the world

(PlantSearch) to monitor progress. In 2008, the state of conservation of

European threatened plants was reviewed by BGCI. As no up-to-date Red

List of European plants existed, BGCI developed a consolidated list of

threatened plants based on data from national Red Lists, This included

some 1,917 taxa. By comparing this list with data in PlantSearch from

European botanic gardens, as well as European seedbank data, BGCI was

able to identify 42% of threatened species in ex situ collections.

Degenia velebitica – detalj ilustracije

Mirela Ivankovid-Bielen


27/68

11

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva

BISERKA JURETID

Pročelnica Sekcije Botaničkih vrtova i arboretuma

Hrvatskog botaničkog ruštva

Botanički vrt Biološkog osjeka Prirooslovno-matematičkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, Marulidev trg 9a, 10000 Zagreb; [email protected]

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva

osnovana je na Tredoj izbornoj skupštini Hrvatskog botaničkog ruštva

2008. goine s ciljem okupljanja i zajeničkog jelovanja botaničkih vrtova

i arboretuma u Republici Hrvatskoj. Sekcija je osnovana radi poticanja

kvalitetne suradnje između vrtova i arboretuma; rai pokretanja inicijativa

za poboljšanje prilika u kojima jeluju botanički vrtovi i arboretumi u

Hrvatskoj; rai poticanja i razvijanja jelatnosti na poručju uzgoja,

očuvanja i zaštite rijetkih i ugroženih biljnih svojta (Globalna strategija

očuvanja biljaka, GSPC); rai promicanja i zaštite strukovnih interesa

prilikom onošenja novih propisa koji se onose na stručni, obrazovni iznanstveni ra u botaničkim vrtovima i arboretumima. Sekcija broji ukupno

12 članova (4 sveučilišna botanička vrta, 2 planinska botanička vrta, 1

muzejski botanički vrt, 4 arboretuma i 1 školski botanički vrt).

Osnovni cilj Sekcije je potaknuti revitalizaciju i obnavljanje postojedih

botaničkih vrtova i arboretuma, te osnivanje novih vrtova i arboretuma u

skoroj buudnosti. Pri tome treba poštovati i prihvatiti efiniciju

botaničkog vrta: botanički vrt je institucija koja posjeuje okumentiranuzbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke

raznolikosti biljaka, obrazovanju i dostupna je javnosti.

U svijetu postoji više o 2500 botaničkih vrtova u kojima se uzgaja oko 90

000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, uključujudi i

neke koje su ved izumrle u priroi!), a goišnje ih posjeti oko 200 milijuna

posjetitelja.


28/68

12

Botanički vrtovi – važnost i uloga u nastavi botanike

ANTUN ALEGRO

Presjenik Hrvatskog botaničkog ruštva

Botanički zavo s botaničkim vrtom, Biološki osjek Prirooslovno-

matematičko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulidev trg 20/2, 10000

Zagreb; [email protected]

Botanički vrtovi u Europi su o svog postanka neraskiivo vezani uz

obrazovanje. Tako je ved temeljna uloga najstarijeg europskog botaničkog

vrta, kojeg je 1543. godine utemeljio Luca Ghini u Pisi, bila upoznavanje

studenata meicine s ljekovitim biljkama i osiguravanje ostatne količine

bilja za spravljanje lijekova. Sa sličnom zaadom nastaju zatim i ostali

botanički vrtovi, u Paovi (1545.), Firenci (1545.), Parizu (1597.), Oxforu

(1621.), Uppsali (1655.), Edinburghu (1670.), Berlinu (1679.) itd., koji svi

reom jeluju i anas. Iako se uloga botaničkih vrtova s vremenom

naopunjavala i proširivala na mnoge značajne aspekte, osobito natemeljna botanička istraživanja, popularizaciju i konzervacijsku biologiju,

oni su ne samo trajno ostali mjesta edukacije, nego se njihova edukacijska

uloga bitno proširila. O mjesta gje se u počecima prvenstveno svlaavala

materia medica postali su mjesta gje se stječu znanja iz svih grana

botanike, kao što su morfologija, sistematika, fitogeografija, ekologija

biljaka, primijenjena botanika, hortikultura i konzervacijska biologija.

Botanički vrt kao mjesto obrazovanja služi na više razina. Najneposrenijurazinu čini posjet vrtu kako bi se na licu mjesta upoznavalo s biljkama,

promatralo njihovu građu i ostale značajke. Ukoliko je vrt u sklopu neke

(visoko)školske ustanove mogude je i postavljanje različitih ugotrajnijih

pokusa ili vježbi vezanih uz pradenje životnog ciklusa, utjecaj različitih

faktora iz okoliša na biljke, promatranje oprašivača i ostalih životinja

vezanih uz biljke, te naravno praktičnih vježbi vezanih uz sijanje, uzgoj,


29/68

13

njegu i ostale hortikulturalne tehnike. Botanički vrt bit de mjesto gje se

mogu objasniti i osnovne postavke terenskog rada, pravilnog sabiranja i

herbariziranja te prikupljanja vegetacijskih podataka. Na drugoj razini

botanički vrt služi nastavniku kao izvor živog ili svježeg biljnog materijala za

nastavu. To mogu biti čitave biljke kao ilustracija uz preavanja i objekti za

praktikum ili oređeni biljni ijelovi i organi koji služe za izrau preparata,

anatomskih presjeka i slično.

Nastava botanike na Botaničkom zavou PMF-a neraskidivo je vezana uz

Botanički vrt. Botanički vrt je izvor materijala za praktikume iz morfologije i

anatomije bilja, sistematske botanike, na biljkama iz Vrta poučava se

eterminacija, a primjerci iz zbirki, osobito egzotične vrste, onose se u

preavaonice. Botanički vrt je također mjesto na kojem se stuenti

upoznaju s florom Hrvatske, a mnogi se tu po prvi puta susredu s rijetkim,

enemičnim i ugroženim vrstama. U Vrtu se poučavaju i neke metoološke

osnove vezane uz terenski rad, georeferenciranje, izradu vegetacijskih

snimki, uzimanje uzoraka tla i mikroklimatološka mjerenja.

Zaključno, može se redi a botanički vrtovi predstavljaju, kako to je

zacrtano ved u njihovim počecima, nezaobilazno mjesto u nastavi iz svihaspekata botanike, osobito ako se tom nastavom želi osedi praktično

znanje i kompetentnost.

Adiantum capillus-veneris – detalj ilustracije



30/68

14

Botanički vrt Sveučilišta u Ljubljani

JOŽE BAVCON

Voditelj Botaničkog vrta Sveučilišta u Ljubljani

Ojel za biologiju, Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani

(Slovenija); [email protected]

Botanički vrt u Ljubljani nalazi se na istome mjestu o 1810. U vrijeme

Ilirskih provincija (1809.-1813.) osnovan je kao vrt autohtone flore pri

jenoj o Visokih škola (École Centrales). Osnivač vrta bio je Franc Hlanik

(1773.-1844.), koji je bio i njegov prvi ravnatelj, te preavač botanike na

Visokoj školi. Izvorno, vrt je obuhvadao površinu o 33 hektara (919

klaftera), imao je goišnju subvenciju o 1000 franaka i stalno zaposlenog

vrtlara s 500 franaka goišnje plade. Iz Hlanikovog pisma rektoru Visokih

škola (27. prosinca 1810.) vii se a je o rujna te goine u vrtu raslo 447

»linnéjevskih vrsta«. Popis biljaka (inventarni list) za godinu 1812. navodi

ved 766 autohtonih vrsta koje rastu u vrtu.Izvorni naziv vrta bio je »Vrt omovinske flore«, iako su ved o početka u

njemu rasle i strane biljne vrste. Ta se traicija nastavila o anašnjih

dana. Kao što priliči sveučilišnom botaničkom vrtu, u njemu pokušavamo

uzgajati širok spektar najrazličitijih vrsta. Goine 2010. izgraili smo novi

tropski staklenik, u kojemu posjetitelji mogu izbliza razgleati egzotične

biljke tropskih poručja. Poseban staklenik imamo i za mediteransko bilje,

koji se nalazi na prostoru planiranog novog vrta. Tijekom ljeta, bilje se iztoga staklenika iznosi na otvoreno. O 2009. vrtne se biljke ljeti izlažu i u

stakleniku u gradskom parku Tivoli. U najnovije vrijeme posebna se

pozornost poklanja biljnim vrstama sa slovenskog Crvenog popisa, te

enemima slovenske flore. Izvan vrta, u pregrađu Ljubljane, ved esetak

goina imamo u najmu suhi travnjak, na kojemu izučavamo i štitimo biljke

in situ. U posljenjem esetljedu u bavimo se istraživanjima intraspecijske


31/68

15

raznolikosti pojeinih široko rasprostranjenih vrsta u Sloveniji. Tu su

uključene vrste kao što su visibaba (Galanthus nivalis), ciklama (Cyclamen

purpurascens), različite vrste šafrana (Crocus sp.) koje rastu u Sloveniji i dr.

Posebna pažnja posvedena je skupinama školske jece svih uzrasta, za koje

imamo pripremljene rane listove i koje voimo u stručni obilazak vrta.

Botanički vrt otvoren je za javnost tijekom cijele godine. U tu svrhu, u vrtu

svaki mjesec organiziramo redovita predavanja i radionice.

Edraianthus pumiliodetalj ilustracije



32/68


33/68

SAŽECI KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Arboretumi


34/68


35/68

19

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom

IVAN ŠIMID, MAJA ANASTAZIJA KOVAČEVID

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arboretum Trsteno, Potok

20, 20233 Trsteno; [email protected]

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom, kao

jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u jedinstvenom bogatstvu

svojih vrijednosti sjedinjuje kulturnu i prironu baštinu.

Na svom prostoru o 28 hektara objeinjuje nekoliko različitih cjelina:

povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski

perivoj iz 19/20. stoljeda, povijesni maslinik, te prironu vegetaciju šume

hrasta meunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne

stijene. Kao povijesni ubrovački laanjski plemidki posje prepoznatljiv je

po vije karakteristične arhitektonske cjeline reprezentativnih i

gospoarskih građevina, organski povezanih uz osnovu vrtno-

reprezentativnih i agrikulturno-proizvonih površina posjea te je jedini naubrovačkom poručju zakonom zaštiden cjeloviti kompleks toga tipa.

Od izgradnje renesansnog ljetnikovca s vrtom 1494. godine posjed je

kontinuirano bio u vlasništvu iste ubrovačke obitelji Gučetid-Gozze, sve

o 1948. ka prelazi u vlasništvo Hrvatske akaemije znanosti i umjetnosti.

Nekoliko naših eminentnih stručnjaka efiniraju prenamjenu zaštidenog

kompleksa u arboretum, te se o taa njegovo upravljanje i oržavanje

usklađuje sa zakonskim orebama konzervacije i zaštite. U Arboretumu jedanas determinirano 465 svojti kultivirane i 510 svojti autohtone

vegetacije.

jelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i oržavanje kulturno-

povijesnih i prironih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu biološke

raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke raznolikosti,

te na istraživanja iz poručja povijesti vrtne arhitekture.


36/68

20

Arboretum Opeka –

najstariji zaštideni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj

SANJA KOPJAR, ALENKA CAR

Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prironim vrijenostima na

poručju Varažinske županije, Kratka 1, 42 000 Varažin;

[email protected]

Arboretum Opeka je perivoj koji je zbog mnogobrojnih formi i varijeteta

raznovrsnog rveda i grmlja proglašen arboretumom. Nalazi se u

Varažinskoj županiji, Opdini Vinica, uz cestu u naselju Marčan, oko 20 km

zapano o Varažina. Ime „Opeka“ vezano je uz ciglanu, koja se neka

nalazila u blizini vorca. Prvi počeci parka i njegovo smišljeno plansko

oblikovanje atiraju s početka 19. stoljeda, ok formiranje kompleksa

kakvog anas poznajemo započinje sreinom 19. stoljeda, ka vlasnik

posjea postaje grof Marko Bombelles. On prema načelima krajobraznog

oblikovanja pretvara prostor oko svog dvorca u perivoj engleskog,

romantičarskog stila. U povoljnim klimatskim uvjetima uspješno suuzgojene brojne egzotične vrste koje je grof Bombelles onosio sa svojih

putovanja. Na prostoru gje se nekod vaila zemlja za izrau opeke,

napravljeno je umjetno jezero s otočidem. Arboretum Opeka je zbog

izuzetnih umjetničkih, enroloških, znanstvenih, ogojno-obrazovnih,

kulturno-povijesnih i rugih vrijenosti zaštiden o 1947. Zakonom o zaštiti

prirode i najstariji je spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Kompleks

dvorca i arboretuma Opeka je o prosinca 2007. i zaštideno kulturnodobro Republike Hrvatske. Perivoj se godinama formirao pod utjecajem

raznih oblika vlasništva i upravljanja, što se uočava u anašnjem stanju i

izgledu. Poručje površine o oko 60 ha može se poijeliti na 1. ravničarski

dio, u kojem se nalazi dvorac i izrazito parkovno oblikovani dio perivoja, te

2. brežuljkasti io, s očuvanom ili jelomično očuvanom šumskom

vegetacijom, oblikovanom kao park-šuma. Bogatstvo i raznolikost rveda i


37/68

21

grmlja, te mnogobrojnih formi i varijeteta postoji i danas, iako je tijekom

vremena uočavan tren smanjenja broja vrsta. Tu su zastupljene mnoge

egzotične vrste porijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne

Amerike i Europe. Zadnja inventarizacija biljnog materijala ravničarskog

ijela Arboretuma (na cca 25 ha) proveena je tijekom 2006. (Šumarski

institut Jastrebarsko), u sklopu koje je determinirano ukupno 2816 biljnih

jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih jedinica, 86 rodova i 44 porodice.

Arboretum Opeka je bogat egzotama koje su po novom popisu zastupljene

kroz 84 taksonomske jeinice. Neki primjerci su značajni ved zbog svoje

starosti od preko 150 godina i dimenzija koje su postigli, dok su drugi

jedinstveni radi svojih visokih estetskih svojstava ili rijetkosti. Od kraja

2003. Arboretum je u vlasništvu Republike Hrvatske. Njegov nedjeljivi dio

je i vorac Opeka, koji je anas napušten, u erutnom stanju i bez

namjene. Problem je i starost enroflore koja polako ostiže svoju punu

zrelost, te pojeina stabla potpomognuta bolestima i štetnicima polako

oumiru. Neke štete uzrokovane su vjetrom ili snijegom, ok su oatne

neplanske sanje na pojeinim mjestima uzrokovale narušavanje osnovne

perivojne kompozicije. O 2007. Arboretum se oržava i uređuje uorganizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prironim

vrijenostima na poručju Varažinske županije, u suranji s Opdinom

Vinica: financijska sredstva za tu namjenu izdvajaju se uglavnom iz

proračuna Varažinske županije, te ijelom i iz ržavnog proračuna

(Ministarstvo kulture).

Calocedrus decurrens

Arboretum Opeka



38/68

22

Arboretum Lisičine - najmlađi hrvatski arboretum

MARILENA IŽOJTID1, MARKO ZEBEC1, IGOR POLJAK1, BOJANA FILID2,

TATJANA ARNOLD SABO3

1 Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25,

10000 Zagreb; [email protected] Hrvatske šume .o.o., UŠP Našice, Šumarija Vodin,

Trg Gospe Vodinske 4, 33522 Vodin 3 JU za upravljanje zaštidenim prironim vrijenostima Virovitičko-

poravske županije, Trg Ljuevita Patačida 1, 33000 Virovitica

Arboretum Lisičine osnovan je 1979. goine te je najmlađi arboretum u

Hrvatskoj. Nalazi se na Papuku, na reljefno razveenom terenu, na površini

o oko 45 ha. Njime upravljaju Hrvatske šume .o.o. Zagreb, Uprava šuma

poružnica Našice, Šumarija Vodin. Javna ustanova za upravljanje

zaštidenim prironim vrijenostima Virovitičko-poravske županije

pokrenula je aktivnosti za zaštitu Arboretuma i uvođenje u upisnikzaštidenih prironih vrijenosti Republike Hrvatske.

U sjevernom ijelu Arboretuma nalazi se prirona bukova šuma. Južni io,

površine oko 24 ha, koji je arboretum u užem smislu, poijeljen je na tri

cjeline: 1. hortikulturni io na kojem je posađeno ukrasno rvede i grmlje,

2. io zasađen biljkama s poručja Europe i Azije i 3. io zasađen biljkama s

poručja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i

evastiran. io biljaka se osušio, zasađene biljke nisu primjerenooržavane, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano

proširile po ostalim ijelovima Arboretuma. Također je ošlo i do

zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru

projekta Hrvatskih šuma .o.o. "Revitalizacija Arboretuma Lisičine", o

2006. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu rai na uređenju

Arboretuma. Dokumentacija o biljkama ne postoji te se sukcesivno, po


39/68

23

poljima rai na eterminaciji i označavanju biljaka. o saa je u

hortikulturnom ijelu, na vanaest polja, eterminirano 416 različitih

svojti, iz 113 roova. Raovi na uređenju ostalih ijelova Arboretuma i

determinaciji biljaka kontinuirano se nastavljaju. Biljke koje danas rastu u

Arboretumu možemo smatrati prilagođenima ekološkim uvjetima koji tu

vlaaju, buudi a su bez njege opstale o svoje sanje o anas. Posebnu

vrijenost imaju brojni kultivari četinjača pa se može redi a je Arboretum

Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u

Hrvatskoj.

U Arboretumu se nalaze i pokusne plohe podignute kao znanstveni pokusi

Zavoa za šumarsku genetiku, enrologiju i botaniku, Šumarskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To su plohe različitih vrsta i križanaca

borova, što je vrijean i u svijetu jeinstven enrološki materijal

proizveen kontroliranom hibriizacijom voigličavih borova.

Zbog velike enrološke, hortikulturne, znanstvene, eukativne i

ruštvene vrijenosti, kao i zbog svoje jeinstvenosti, Arboretum Lisičine

de nakon uređenja biti prepoznatljiv za stručnjake i znanstvenike, ali de

također razveseliti i oplemeniti sve ljue koji de u njemu boraviti i bitiotvoreni za ljepotu biljaka i prostora u kojemu one žive.

Rhododendron 'Nova Zembla'

Arboretum Lisičine



40/68

Platanus orientalis

Arboretum HAZU, Trsteno



41/68


Sveučilišni botanički vrtovi


42/68


43/68

27

Botanički vrt PMF-a u Zagrebu – io zaštidene „Zelene potkove“

ARKO MIHELJ, SANJA KOVAČID,

VANJA STAMENKOVID, BISERKA JURETID

Sveučilište u Zagrebu, Prirooslovno-matematički fakultet, Biološki

osjek, Botanički zavo s Botaničkim vrtom, Botanički vrt,

10000 Zagreb; [email protected]

Botanički vrt Prirooslovno-matematičkog fakulteta osnovao je 1889. prof.

dr. sc. Antun Heinz, taa kao „Kraljevski botanički vrt“. Sastavni je io

vrijene zagrebačke „Zelene“ ili „Lenuzzijeve potkove“, gje je 1971. i

zakonom zaštiden kao spomenik kulture i parkovne arhitekture, s obvezom

zaržavanja izvornog stanja nasaa, građevina i površina ostupnih

posjetiteljima. Najvedi io Vrta zauzima perivoj-arboretum izgrađen u

engleskom stilu i razijeljen na 53 polja, ok se sreišnji io naziva

parterom, koji je izgrađen u francuskom stilu. Osobitost Vrta čine četiri

biljno-geografske skupine s različitim vrstama hrvatske flore i susjenihporučja (krška, vije meiteranske i submeiteranska), a tu su i vije

biljno-geografske skupine sa stranom florom: alpska (Alpe) i

zapanoeuropska (Španjolska, Portugal i Francuska). Najstarija vrtna

kamenjara je „Alpinum“ iz 1891., na kojemu su anas posađene pretežito

uresne biljke. U pojeinim ijelovima Vrta smještene su manje tematske

zbirke, poput papratnjača, glavočika, hosta, ljekovitih biljaka, kaulja,

uresnih trajnica („Spektar“), sukulenata i božura. Botanički vrt ima voeduulogu u zaštiti biljnih vrsta, popularizaciji očuvanja priroe i eukaciji

građanstva (zaaci BGCI); u zbirkama živoga bilja čuva se neprocjenjivo

bogatstvo hrvatske flore, koje se stalno nastoji unaprijediti i obogatiti

putem ex-situ programa uzgoja naših zaštidenih, rijetkih i enemičnih

svojti. U Vrtu je anas zaposleno 27 jelatnika (voiteljica, troje stručnih

suranika, vije više tehničarke, aministratorica, seam vrtlara, troje


44/68

28

čuvara, bravar, stolar i osam pomodnih jelatnika). Kao pomod u stručnom

vođenju skupina posjetitelja (učenici različitih uzrasta) organizirana je

„stuentska služba“, ok česti posjetitelji Vrta (ljubitelji i stručnjaci) nose

pločice s natpisima „Prijatelj Botaničkog vrta“. Uz onacije, posjetitelji

mogu „posvojiti“ stabla i klupe u Vrtu.

Poslovi koji se obavljaju u Vrtu tiču se pretežito očuvanja i obnavljanja

biljnih zbirki i građevina. Pojeine zgrae u Vrtu anas su potpuno

rekonstruirane (izložbeni paviljon, javni zaho), ok ruge obnova tek čeka

(staklenici, upravna zgraa iz 1890.). Vrtni botaničari bave se širokim

opsegom poslova, od nadzora nad uzgojem biljaka i terenskog prikupljanja

materijala (suklano potrebnim ozvolama), preko porške u nastavi

raznovrsnih botaničkih premeta na PMF-u i drugim sastavnicama

zagrebačkoga Sveučilišta te srenjim i osnovnim školama, o stručnog i

znanstvenog raa u poručju botanike i hortikulture i kooriniranja Sekcije

Botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog ruštva. jelatnici

Vrta posljednjih godina objavili su 35 znanstvenih radova, oko 60

kongresnih priopdenja, pet koautorskih knjiga, tri voiča i 50-tak

enciklopeijskih antuknica; sujelovali u 15 znanstvenih i stručnih,omadih i međunaronih projekata; napisali više o 150 stručnih i

znanstveno-popularnih članaka; osmislili i postavili 13 izložbi u izložbenom

paviljonu te više o 80 info-ploča u Vrtu. I ovaj simpozij.

Adiantum capillus-veneris

Botanički vrt PMF -a, Zagreb



45/68

29

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan"

DARIO KREMER

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, A. Kovačida 1,

10000 Zagreb; [email protected]

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" osnovan je 1947. godine kao

jean o malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj

ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta, pa u početku i nosi naziv Botanički vrt

ljekovitog i otrovnog bilja. Osnovao ga je prof. r. sc. Fran Kušan, prvi

profesor botanike na Zavodu za Farmaceutsku botaniku na

Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i osnivač triju naših

botaničkih vrtova o kojih va postoje i anas (Farmaceutski botanički vrt

"Fran Kušan" i Velebitski botanički vrt). S vremenom se Farmaceutski

botanički vrt "Fran Kušan" razvio u svojevrsni kulturni i edukacijski objekt,

te ga je Republički zavo za zaštitu priroe SR Hrvatske stavio 1969. goine

pod posebnu zaštitu kao ''Spomenik priroe (spomenik vrtne arhitekture – botanički vrt)'' i uveo ga u registar zaštidenih objekata.

Vrt je smješten u sjevernom ijelu graa Zagreba na namorskoj visini o

195 m i zapanoj ekspoziciji s prosječnim nagibom terena o 13 %.

anašnja površina Vrta iznosi 23680 m2 i podijeljen je na dva podjednako

velika dijela. U prvom, sistematskom dijelu Vrta nalazi se ukupno 38 ploha

od kojih svaka obuhvada jean ili nekoliko biljnih reova s važnijim

porodicama, rodovima i vrstama. Ovje su biljne vrste raspoređene premarazvojnom slijeu, počevši o evolucijski starijih pa o onih koje su na

vrhuncu stvaranja novih oblika. U sistematskom ijelu Vrta nalaze se još

klijalište, priručni rasanik i va staklenika u kojima se tijekom hlanog

ijela goine čuvaju na hlanodu osjetljive biljne vrste. Drugi dio Vrta

oblikovan je tako da su tu predstavljene pojedine biljne zajednice,

pretežno šuma kopnenog ijela Hrvatske s pripaajudim ljekovitim biljem.


46/68

30

Danas je u Vrtu prisutno oko 1000 različitih biljnih vrsta (vedinom

ljekovitih, začinskih, otrovnih i meonosnih) koje služe u nastavne, stručne

i znanstveno-istraživačke svrhe.

Ginkgo biloba

Botanički vrt FBF -a, Zagreb



47/68

31

Povijest, ciljevi i buudnost Botaničkog vrta na Lokrumu Instituta

za more i priobalje Sveučilišta u ubrovniku

KATIJA DOLINA, NENAD JASPRICA

Institut za more i priobalje, Sveučilište u ubrovniku,Kneza Damjana Jude 12, pp. 83,

20000 Dubrovnik; [email protected]

Botanički vrt na otoku Lokrumu utemeljila je taašnja JAZU 1959. rai

unošenja i istraživanja prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva.Posebna pozornost posvedena je biljkama važnim za šumarstvo,

hortikulturu i farmaciju, i to rvedu i grmlju iz meiteranskih klimata.

U zbirci je najzastupljenija porodica Myrtaceae. Zbirka eukaliptusa je

osamesetih goina prošloga stoljeda procijenjena kao najbogatija zbirka

roda Eucalyptus izvan Australije i Novog Zelanda. Biljke su uzgojene iz

sjemena obivenoga razmjenom sa svjetskim botaničkim vrtovima.

Tijekom omovinskoga rata više o peeset projektila izravno je pogodilovrt te nanijelo golemu štetu biljkama i pratedim objektima. U požaru su

izgorjele okumentacija i glavnina knjižnice.

Obnova vrta je započela 1993. godine. Od 2006. vrt djeluje u sastavu

Instituta za more i priobalje Sveučilišta u ubrovniku. Zauzima površinu o

2 ha (izložbena je 1,2 ha) na kojoj se uzgaja se oko 400 biljnih vrsta,

uglavnom rveda i grmlja. U stakleniku raste oko 200 vrsta mesnatica. U

vrtu rae botaničar i vrtlar.

S obzirom na položaj vrta u rezervatu šumske vegetacije (o 1976.), svakoj

aktivnosti prethoi ishođenje suglasnosti naležnih službi, što otežava ra.

Neostatci financijskih srestava i rane snage su višegoišnji problemi

vrta. Koncept botaničkih vrtova s ciljem istraživanja unosa i prilagodbe

stranih biljnih vrsta anas je uglavnom napušten. Naš cilj jest uzgoj

autohtonih meiteranskih biljaka, posebno zaštidenih, rijetkih i enemičnih


48/68

32

vrsta. Tako demo oprinijeti njihovoj zaštiti na prironim staništima (in

situ) i očuvanju biološke raznolikosti te skrenuti pozornost znanstvenoj,

stručnoj i široj javnosti na potrebu očuvanja biljnoga svijeta.

Prioriteti su obnova otrajalog staklenika i izgranja klijališta, izgranja

staklenika u izložbenom ijelu, izraba baze poataka i stavljanje u

funkciju zapuštenih površina vrta. Uz to, neophono je uspostavljanje

konkretnije i čvršde znanstvene i stručne suranje sa sličnim ustanovama

na Sreozemlju i šire.

Eucalyptus globulus

Botanički vrt na Lokrumu, IMP, Dubrovnik



49/68

33

Botanički vrt na Marjanu PMF-a Split

MIRKO RUŠČID

Sveučilište u Splitu, Prirooslovno-matematički fakultet , Ojel za biologiju,

Teslina 12, 21000 Split; [email protected]

Botanički vrt na Marjanu osnovan je 1951. u sastavu nekaašnje

Peagoške akaemije. Smješten je na južnim painama Marjana, izna

gradskog naselja Meje, na nadmorskoj visini oko 90 m, terasastog izgleda,

sa suhoziima. Inicijativu za osnivanje vrta ao je profesor Petar Matkovid,

voitelj Katere za botaniku taašnje Peagoške akaemije, uz veliku

poršku i entuzijazam stuenata nastavničkog smjera biologije i kemije. U

izgradnji vrta sudjelovali su vlastitim radom. Cilj osnivanja vrta imao je

višestruko značenje u funkciji nastave za obrazovanje nastavnih karova iz

biologije, znanstveno istraživanje, praktične raove učenika osnovnih i

srenjih škola, turističko i kulturno značenje. Vrt obuhvada nešto više o 2

ha površine. Poijeljen je na va ijela: kultivirane površine u južnijemijelu vrta te prirone egrairane površine s autohtonim biljkama u

sjevernom ijelu vrta. Obje površine su poijeljene na oko 25 tematskih

polja, na kojima su zasađene brojne kultivirane biljke: polugrmovi, grmovi,

i rvenaste biljke tropskih i subtropskih poručja te autohtona

eumediteranska vegetacija koja je ostatak biljnih zajednica mediteranskih

šuma i makija česmine, gdje je vidljiva sukcesija prema klimatogenoj

zajenici. Na tim površinama raslo je oko 2500 vrsta. U sastavu vrtaizgrađeno je i pet staklenika u kojima je smješteno klijalište, uređaji za

razmnožavanje biljaka, različite lončanice, egzotične biljke, grmovi i

polugrmovi, vodene biljke, sukulentne biljke, prostor za stratificiranje

sjemena, školski terenski laboratorij i r.

U vrtu je bilo uposleno pet vrtlara, uz stručni nazor profesora s Katere za

botaniku. Vrt je do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeda bio u


50/68

34

procvatu i bio je otvoren za posjetitelje. Od 1980.-tih godina, i nakon smrti

prof. Matkovida, započinje stagnacija i zapuštanje vrta (smanjen je broj

vrtlara na samo jednog djelatnika). Cjelokupni vrt je ved triesetak goina

u propadanju, vjerojatno kao spoj ukupne nebrige i nerazumijevanja

graskih službi i Fakulteta. Bilo je više pokušaja obnavljanja, ali sve bez

uspjeha.

U najnovije vrijeme ponovno se javlja veliki interes uprave mladog

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, osobito Odjela za biologiju, kao i

studenata profesorskog smjera biologije i kemije za ozbiljnom obnovom

Botaničkog vrta na Marjanu. Službeno je imenovan voitelj vrta u ožujku

ove goine te se započelo s akcijama čišdenja i uređenja vrta, u kojoj

sudjeluju studenti, profesori i jedini vrtlar fakulteta. U tijeku su tehnički

poslovi potpisivanja i obnavljanja Ugovora s gradom Splitom i Javnom

ustanovom Park šuma Marjan, izraa arhitektonskog krajobraznog rješenja

i dr. Cilj je obnoviti vrt kakav je nekada bio, odnosno izgraditi

reprezentativni mediteranski vrt s kultiviranim i autohtonim

meiteranskim biljkama, što de biti jeinstveni primjer vrta na istočnoj

obali Jadrana. Velika ljubav, volja, entuzijazam i znanje, kao i financijskepotpore, bez sumnje de rezultirati izvrsnim ishodom.

Styrax officinalis

Botanički vrt PMF -a, Split



51/68


Botanički vrtovi na zaštidenim

poručjima priroe


52/68


53/68

37

Biokovski botanički vrt Kotišina

ZVJEZANA POPOVID, KSENIJA PROTRKA, SLAVO JAKŠA, HRVOJE ŠKRABID

Javna ustanova „Park priroe Biokovo“, Botanički vrt Kotišina,

Marineta-Mala obala 16, 21300 Makarska;

[email protected]

Biokovski botanički vrt Kotišina smješten je na primorskim obroncima

planine Biokovo, 3 km od Makarske. Prostire se na 16,5 ha, na nadmorskoj

visini od 350 do 500 metara, a sastavni je dio Parka prirode Biokovo.

Vrt je osnovan Olukom Skupštine opdine Makarska 2. listopaa 1984.,

temeljem zaključaka I. i II. Znanstvenog skupa o priroi Biokovskog

poručja, a prema zamisli r. fra Jure Raida (1920.-1990.). Zakonom je

zaštiden kao spomenik parkovne arhitekture.

Osnovna svrha i namjena vrta je znanstveno istraživanje, monitoring,

popularizacija i upoznavanje biljnog svijeta Biokova. Biokovski botanički vrt

Kotišina je zamišljen kao ograđeni io priroe - „Biokovo u malom“, gjesu zaržani prironi oblici vegetacije sa samoronom florom. Na relativno

maloj površini nalaze se raznolika staništa kao što su kamenjari, točila

(sipari), vrletne stijene, obraive površine, te kanjon Proslap, zbog čega je i

vrt podijeljen na sedam cjelina: 1. bilje biokovskih klisura, 2. bilje

biokovskih kamenjara, 3. bilje sipara, 4. ljekovito bilje poručja Biokova, 5.

poljoprivredno bilje i kulture, 6. ostalo bilje Biokova i 7. bilje širih poručja.

U vrtu je utvrđeno oko 300 samoniklih biljnih svojti, o tipičnomeiteranskih o planinskih, a u vije cjeline sađene su egzote,

poljoprivredno i ljekovito bilje.

Sa željom a se Biokovski botanički vrt obnovi i revitalizira, Javna ustanova

„Park priroe Biokovo“ u svibnju 2010. goine pokrenula je ponovnu

inventarizaciju i eterminaciju biljnih vrsta unutar vrta. už glavnih staza

koje voe kroz vrt zabilježene su brojne biljne vrste: od toga desetak


54/68

38

enema, 12 zaštidenih i 4 strogo zaštidene biljne vrste, zaštidene temeljem

Pravilnika o divljim svojtama (NN 99/09). U sklopu revitalizacije sve

eterminirane svojte už glavnih staza označene su pločicama te su

postavljeni informativni panoi.

Unutar Biokovskog botaničkog vrta nalazi se i Kaštel, koji je registriran kao

kulturno dobro, a prestavlja najreprezentativniji sačuvani primjer takvog

tipa fortifikacijske arhitekture na Makarskom primorju. U planu Javne

ustanove je obnova Kaštela i uređenje herbarske, etnološke i

paleontološke zbirke.

S obzirom a Biokovski botanički vrt Kotišina svake sezone posjeti više o

1000 posjetitelja, u sklopu projekta Nature Protection Investment Project

(NPIP), vezanom za dodjeljivanje sredstava iz zajma Svjetske banke, Javna

ustanova kaniirala je i projekt obnove i uređenja Info-centra u Kotišini.

Edraianthus pumilio

Biokovski botanički vrt 'Kotišina' PP 'Biokovo'



55/68

39

Velebitski botanički vrt - jučer, anas,... sutra?

TEA ŠILID

Javna ustanova Nacionalni Park Sjeverni Velebit, Krasno 96, 53274 Krasno;

[email protected]

Velebitski botanički vrt tematski je botanički vrt koji sarži isključivo

velebitske vrste. Osnovan je 1967. na inicijativu prof. r. sc. Frana Kušana,

na površini o 50 ha. Stručne i tehničke poslove u Vrtu obavljala je

Šumarija Krasno na temelju prijeloga i mišljenja Komisije za prelaganje

stručnih mjera i vršenje stručnog nazora u Velebitskom botaničkom vrtu,

ok je aministrativne poslove voio Republički zavo za zaštitu priroe.

Goine 1969. Velebitski botanički vrt zaštiden je kao spomenik parkovne

arhitekture, a 1971. na poručju Zavižan - Balinovac - Velika kosa

proglašen je botanički rezervat, unutar kojega se našao i Vrt.

Vizija r. Kušana bila je a Vrt oaje izgle sasvim prironog biljnog

pokrova, s tom iznimkom što su biljne vrste označene pločicama sastručnim imenima vrsta, te a se onesene vrste s rugih ijelova Velebita

uklapaju u ogovarajude biljne zajenice. Vedina unesenih biljaka

posađena je ipak u sreišnjem ijelu, u kojem se nalaze tri male i jena

velika kamenjara. Tu raste i poznata velebitska degenija, apsolutna zvijezda

Vrta.

Početkom omovinskog rata Vrt je potpuno zapušten, što je uzrokovalo

gubitak velikog broja posađenih vrsta i zarastanje sreišnjeg, najuređenijegdijela Vrta u prirodnu vegetaciju.

Nakon osnivanja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 1999. goine, na čijem

se poručju i našao Vrt, briga o njemu prešla je u naležnost Javne

ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, koja je potražila stručnu pomod

jelatnika Botaničkog vrta Prirooslovno-matematičkog fakulteta u

Zagrebu, te su kamenjare oplijevljene i uređene. Četreseta goišnjica


56/68

40

osnivanja Velebitskog botaničkog vrta obilježena je 2007. izavanjem

voiča "Velebitski botanički vrt - oaza na 1500 m". Postavljene su i poučne

table o biljnim vrstama i zajednicama, ali i temama iz ekologije bilja. Kako

je iste godine Javna ustanova zaposlila i stručnu suranicu-biologinju, koja

može io svojeg ranog vremena posvetiti Vrtu, započeo je i ra na

obogadivanju zbirke Vrta: za sa tek razmnožavanjem postojedih vrsta.

Također je uveen program volontiranja u Vrtu sa svrhom oržavanja

zasađenih biljaka u povoljnom stanju. Započeta je i izraa novih oznaka,

koje osim stručnog i latinskog imena sarže i fotografiju biljke, kao i

oatne informacije o sistematici, ekologiji, ugroženosti i zaštiti vrste.

Trenutačno stanje Vrta ne može se nazvati zaovoljavajudim, kako po

pitanju broja velebitskih vrsta koje predstavlja, tako niti po ostalim

funkcijama koje jean botanički vrt treba obavljati (znanstvena

istraživanja, ex-situ zaštita, eukacija). Velebit, jeno o floristički

najzanimljivijih poručja Hrvatske i jedan od hrvatskih centara

enemičnosti, svakako zaslužuje ozbiljan botanički vrt koji de biti centar za

istraživanje i pradenje stanja njegove jeinstvene flore. Sastavni io zbirke

biljaka Velebitskog botaničkog vrta, uz živu zbirku, trebao bi biti i herbarijte zbirka sjemena. Kako bi se što bolje postigla funkcija eukacije

posjetitelja, trebalo bi ponovno razmotriti koncept r. Kušana o što

prirodnijem izgledu Vrta i uzeti u obzir razvijanje Vrta u smjeru stvaranja

intenzivnijeg estetskog oživljaja Vrta, kako bi se posjetiteljima što

učinkovitije skrenula pažnja na ljepotu i posebnost velebitskog biljnog

svijeta.

Degenia velebitica Velebitski botanički vrt NP 'Sjeverni Velebit'



57/68


Školski vrtovi i arboretumi


58/68


59/68

43

Školski botanički vrt „Ostrog“, Kaštel Lukšid

LEA TOMAŠ

OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšid, Put Sv. Lovre 2; [email protected]

Na prostoru između stare Salone na istoku, starogrčkog Trogira na zapau,

s juga okružen marjanskim poluotokom, pono paina Kozjaka, u uvjetima

blage mediteranske klime smjestio se jean o bisera Kaštelanskog polja -

Kaštel Lukšid.

Uz cestu je 1976. izgrađena nova školska zgraa. Neugo nakon useljenja

počinje se čistiti i uređivati školski okoliš. Uz poršku svih učitelja i učenika

zajedno, te ravnatelja, kroz niz akcija okoliš je očišden pa se ukazao veliki

prostor kojega je trebalo oplemeniti i učiniti ga ljepšim za učenike i učitelje.

Počele su se saiti biljke. Tako smo krenuli.

Vrt je ved 1986. proglašen zaštidenim spomenikom parkovne arhitekture.

Danas je OŠ „Ostrog“ poznata po Školskom botaničkom vrtu, jeinom

školskom vrtu s prijevom „botanički“ i jeinom zakonom zaštidenom uHrvatskoj, a po mnogima i jedinstvenom u Europi. Jedna od glavnih

značajki vrta je introukcija: uvođenje novih biljnih vrsta i pradenje njihove

prilagodbe. Tu danas raste oko 1000 biljnih svojti podrijetlom sa svih

strana svijeta, pretežno meiteranskog i suptropskog poneblja.

Vrt se proteže uokolo školske zgrae, na ukupnoj površini o oko 4 hektra,

o čega najvedi io zauzima perivoj, građen uglavnom u pejsažnom stilu

slobono razmještenih skupina sronih biljaka, najčešde prema prostornimmogudnostima vrta.

Glavni ijelovi su: južni vrt, sjeverni vrt, maslinik, staklenik i rasanik te

sportske i rekreacijske površine.

Južni vrt, rai svoje veličine i povoljne mikroklime, najbogatiji je io vrta.

Onje su smještene skupine autohtonog i egzotičnog rveda, grmlja,

trajnica i cvjetnica. Posebnu vrijednost predstavlja skupina kamelija i mali


60/68

44

agrumik, a jenako su zanimljive egzote, četinjače i kamenjar sa

sukulentima.

Maslinik se nalazi u najsjevernijem ijelu vrta na površini o oko 5000

četvornih metara. Utemeljen je 1983. goine sanjom prve masline na

prvi an proljeda. Iste goine je formirana i učenička zaruga koja na

goišnjoj skupštini obiva naziv „Maslina“.

Maslinik čuva jean o najbogatijih kolekcijskih nasaa maslina na

hrvatskom priobalju. Sarži 42 sorte i 170 stabala iz svih zemalja

Sreozemlja. Poštujudi staru izreku „gje je maslina, tu je i Meiteran“,

bilo je neizbježno a maslina u ovom vrtu obije svoje mjesto povijesne i

gospoarske važnosti.

Uz botaničku vrijenost, vrt je ved 35 goina u službi ogoja i obrazovanja,

osobito učenicima, za razvijanje ranog, estetskog i ekološkog ogoja,

potrebe očuvanja priroe i zaštite okoliša.

O vrtu skrbe voiteljica Lea Tomaš, agronom i tri vrtlara.

Camellia japonica cv.

Školski botanički vrt OŠ 'Ostrog', Kaštela



61/68

45

Školski arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoša

INKA TOMAŠKOVID-PRESEČKI

Gimnazija A.G. Matoša, Prilaz Janka Tomida 2, 49210 Zabok;

[email protected]

Arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku nastao je u okviru

projekta Čovjek koji je saio rvede, kako bi se oplemenio prostor

inustrijske zone u kojoj je izgrađena nova gimnazijska zgraa 2002.

goine. U cijeli su projekt bili uključeni učenici, a realiziran je zahvaljujudi

poršci Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te brojnim entuzijastima.

Misao voilja bila je priča Jeana Gionoa o osamljenom pastiru koji strpljivo

sai biljke i njeguje šume, pretvarajudi neplonu i škrtu zemlju u oazu koju

de naseliti ljui i tako stvoriti novi život. Izbor biljnih vrsta olučili smo

povezati sa slavenskom mitologijom, proučavajudi Vjerovanja o rvedu u

Hrvata, oc. r. sc. Tome Vinšdaka. Uključili smo i stručnjake botaničare i

krajobrazne arhitekte koji su nam pomogli osmisliti plan sadnje. Stvorena je multimeijalna kazališna prestava koja se temeljila na motivima iz

slavenske mitologije i priči o Čovjeku koji je saio rvede, a njezin je

završetak bio zajenička sanja biljnih vrsta u školskom parku prilikom

otvorenja nove zgrae 2003. goine. Posađeno je triesetak vrsta koje

prema vjerovanju naših preaka imaju svoju simboliku i izražavaju njihovo i

naše uboko poštovanje priroi.

O 2003. o anas park se uređuje i opunjuje novim vrstama, kolikonjegov prostor ozvoljava, a u svemu sujeluju učenici i nastavnici

Gimnazije. Prošle smo goine opisali i fotografirali sve biljne vrste, obilježili

ih pločicama s natpisima i postavili obavijesni pano u parku, kojeg smo

zbog raznovrsnosti i znanstvenog opisa nazvali „Arboretum“. Ove godine, u

Tjenu botaničkih vrtova, postavili smo izložbu u prostoru škole s opisom


62/68

46

biljnih vrsta te omogudili posjetiteljima a razgleaju naš arboretum uz

stručno vostvo učenika i nastavnika.

Quercus robur

Školski arboretum Gimnazije AGM, Zabok



63/68

SAŽECI KRATKA USMENA PRIOPDENJA Botaničke zbirke


64/68


65/68

49

Primorski botanički vrt – stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka

ŽELJKA MORID SURINA

Prirodoslovni muzej Rijeka, Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka;

[email protected]

Primorski botanički vrt Prirooslovnog muzeja Rijeka otvoren je 2005.

goine u ulozi stalnog postava Muzeja. S obzirom na vrlo malu površinu

Botaničkog vrta i njegovu ulogu stalnog postava, pri čemu je u ovom

trenutku nemogude idi za svim složenim funcijama botaničkih vrtova inače,

naglašen je eukativni aspekt. Botanički vrt prionosi upoznavanju šire

javnosti s ljepotom naših autohtonih biljnih vrsta i specifičnih biljnih

zajenica koje one na našem poručju grae te problematikom njihove

zaštite. Stoga su kao vrste za prezentiranje izabrane upravo najčešde vrste

našega kraja, one vrste koje posjetitelji Muzeja mogu svakonevno vijeti.

Oabrane biljne vrste su unutar samoga Botaničkog vrta raspoređene

suklano njihovim ekološkim potrebama u dva dijela Vrta – prednji,izloženiji Suncu i javnosti, i stražnji, sjenoviti i zaklonjeniji o javnosti. U

prednjem dijelu Vrta, u kojem prevladavaju eumediteranske i

submeiteranske biljke otvorenijih staništa – suhih livaa i pašnjaka,

gariga, račika i rugih šikarastih vegetacija, smješten je maksimalan broj

vrsta s obzirom na relativno malen prostor. Iz tog razloga, ovaj dio Vrta

uređen je geometrijski pravilno, bez ambicija prema simuliranju prironih

staništa. Tu su postavljena i va kamenjara te greica s aromatičnimbiljem. Stražnji io Vrta sjenovitiji je i u njemu su zastupljene vrste koje

inače rastu u šumama hrasta crnike i njihvim egraacijskim staijima –

makijama te u listopanim šumama hrasta meunca i bijeloga graba i

pripanim šikarama. Kako je ovaj io Vrta zaklonjeniji od pogleda i

intimnijeg ozračja, u njemu je zamišljen i prostor za oržavanje različitih

peagoških aktivnosti na otvorenom. Cijeli prostor Botaničkog vrta


66/68

50

naglašava međusobnu spregu meiteranskih elemenata – vegetaciju i

vapnenačke stijene - u tom smislu u prostoru su smještene kamene klupice

bez naslona i samostalni kameni blokovi za sjedenje od autohtonog

vapnenca kredne starosti iz istarskih kamenoloma.

Botanički vrt opremljen je i samostojedim vanjskim info-kioskom s touch-

screen monitorom, na kojemu je mogude pregleavati multimeijalni C-

ROM "Primorski botanički vrt – io flore riječkog poručja" (Ž. Morid i J.

Topid 2005). C-ROm sarži etaljne poatke o biologiji i ekologiji biljnih

vrsta u Botaničkom vrtu, za svaku vrstu po nekoliko fotografija (i/ili

animacija) u različitim fenofazama, poaci o eventualnoj uporabnoj

vrijednosti vrsta te zanimljivosti vezane za te vrste. Osim tih podataka o

biljnim vrstama, na CDu se mogu pregledavati i podaci o temperaturi

zraka, vjetru, onečišdenju zraka, polenu u zraku koji se svakodnevno

učitavaju s Internet stranica Nastavnog zavoa za javno zravstvo

Primorsko-goranske županije.

Botanički vrt Prirooslovnog muzeja Rijeka goišnje posjeti i uz stručno

vodstvo upozna stotinjak grupa djece predškolske obi, učenika i

stuenata, a ovje se oržava i io o stotinjak eukativnih raionicaprirooslovnog saržaja koje se goišnje organiziraju u Muzeju. Za

Botanički vrt se, uz ostale užnosti, brinu viši kustos–muzejski edukator i

preparator.

Asphodeline liburnica

Primorski botanički vrt,

Prirodoslovni muzej Rijeka



67/68


68/68

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma HRVATSKOG BOTANIČKOG RUŠTVA

SIMPOZIJ BOTANIČKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE S MEĐUNARONIM SUJELOVANJEM ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

POKROVITELJI I SPONZORI

Ministarstvo kulture Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo regionalnog

razvoja, šumarstva i vonog gospoarstva Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graiteljstva Ministarstvo turizma ržavni zavo za zaštitu priroe Sveučilište u Zagrebu Sveučilište u Splitu Sveučilište u Dubrovniku Grad Zagreb Grad Dubrovnik Biološki osjek Prirooslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu

Institut za more i priobalje Sveučilišta u ubrovnilu Turistička zajenica graa Zagreba

Documents

517714.Knjizica Sazetaka Simpozij Botanicki Vrt