66956123-Tehnologija-drva

7/29/2019 66956123-Tehnologija-drva

1/94

MilanMilan apinaapina

Osnove tehnologije drvaOsnove tehnologije drva AlatiAlati MaterijaliMaterijali TehnologijaTehnologija ProjektiProjekti


2/94

KNJIGA se nalazi na CD-u s pripadajuim flashsoftverom za itanje. Snimljena je i u PDF-u. Imapreglednih 460 stranica u boji. Pisana je standardnim

jezikom, ali i kolokvijalnim izrazima prakse i radionice.AlatiMaterijaliTehnologijaProjekti (prozor, grilje, kreveti vie

vrsta, kuica za psa, klupski stoli, dvije malestolice, stolica za vrt, vie vrsta stolova, policaza butelje vina, stalak za novine, krevet na kat,ulazna vrata s ukladama, razrada kuhinje)

Ovdje su izvaene stranice za pregledGdje se nalaze znakovi +++++ tu nedostajustranice.

Knjiga se moe naruiti od

autorana mailmsapin17.gmail.commsapin20.gmail.com ili na broj telefona

01/ 617 75 02

01/ 617 75 05


3/94

STRANICA

UVOD 9STROJEVI I ALATI 16stolarska klupa 17

pribor za mjerenje i zacrtavanje 25alati za piljenje 29

rune manualne pile 29 rune el. pile 35 stacionarne pile stacionarna stolna kruna pila 37 vrste listova KP i geometrija zubi 38 potezna radijajalna KP 46 samostojea trana pila 47

alati za oblikovanje drva 49blanje 49

rune manualne blanje 49 runa el. blanja 54 samostojea ravnalica 55 samostojea debljaa 57 dlijeta 60 turpije i rape 61

glodalice 61 runa el. glodalica 62 lamelo glodalica 64 samostojea glodalica 65

alat za buenje 68 rune builice 68 stacionarne builice 70 svrdla 71

otrenje reznih ploha 73alat za spajanje (ekii, odvijai, gedore,aku-builice, klamerice

80

stege 84alat za bruenje 86

brusni papir 86 el. rune brusilice 87 stacionarne brusilice 88

alat za zavrnu obradu 89 kistovi i price 90

Gsmjetaj runog alata 92MATERIJALI 94masiv 95

graa drva 96 fizike osobine drva 02 suenje drva 103 volumna masa drva i meh. svojstva 107 dobivanje piljene grae 109


4/94

standardi grae 111 vrste drva i uporaba 113 tekstura drva (izgled) 116

furnir 118drvne ploe 119

iverali - dezeni 123 zatvaranje rubova drvnih ploa i kanterice 124

cjenik materijala 140spojni elementi 133

avli 133 vijci 134 ljepila 136 okovi 139

materijal za zavrnu obradu 140brusni papir, zamazi, kitovi, lazure, lak 140

STRANICACRTANJE I MJERENJE 143

crtei 144 mjerenje, zacrtavanje i obiljeavanje 148 zacrtavanje ravnih crta 149 zacrtavanje kutova 153 zacrtavanje zaobljenih obradaka 154 zacrtavanje krugova i lukova 155 zacrtavanje geometrijskih likova 156

TEHNOLOGIJA DRVA 160mjere zatite na radu 161piljenje 164

pravocrtno piljenje


5/94

piljenje manualnim pilama 165 piljenje runom el. pilom 168 piljenje stacionarnom radijalnom KP 174 piljenje stacionarnom KP 180

krivocrtno piljenje piljenje manualnim pilama 182 runa el. ubodna pila 188 piljenje stacionarnom tranom pilom 189

blanjanje blanjanje runim blanjama 191 blanjanje s runom el. blanjom 197 rad na stacionarnoj ravnalici i debljai 198 rad s rapama, turpijama i postrugama 203 rad s dlijetima 207

buenje rad s builicama 211 buenje u graevinske materijale 216

glodanje rad s stacionarnom stolnom glodalicom 220 rad s runom el. glodalicom 227

STRANICAspajanje zbijanjem 233

avlima i vijcima 233 lijepljenje i stezanje stegama 239

bruenje manualno bruenje 245 runo el. bruenje 247 na stacionarnim brusilicama 249

tokarenje 252

furniranje i savijanje 257

IZRADA VEZOVA DRVA 262 tupi sljub 264 tupi sljub ojaan slobodnim perom 267 spoj s modanicima i lamelom 268

tiplanje 269lameliranje 272

L vezovi 276 T vezovi 278 spojevi na zupce 283 lastin rep 283


6/94

otvoreni zupci 285poluzatvoreni 290

ravni strojni zupci 293 ep i rupa, ep i raskol 293

izrada rupe manualnim alatima

izrada rupe el. runom glodalicomizrada epa manualnim pilamaizrada epa stacionarnom KPizrada epa na runoj el. glodaliciizrada epa na tranoj pili

utorni i poluutorni vezovi 302 krini vezovi 307 vezovi produljenja (duinski) 308 vezovi pod kutem 309

STRANICAIZRADA PROJEKTA OD DRVNIH PLOAizrada projekta- primjer: ormar-polica 312

vaenje mjera kantiranje rubova tiplanje sastavljanje korpusa poleina

spajanje korpusa 321 demontano svornjaci, konfirmati

ladice 324 drvene obine metalne vodilice metabox tandem tandembox

vrata i petlje (panti) 334 klizna lonaste (obine)

nosai polica 345zatvarai i zasunibravice, brave i kvakedrugi razni okov za korpusni namjetaj

cijevi, nosai elementa, kotai, nogice, rukice

NAMJETAJopeniti pregled 353


7/94

stolci 353 stolovi 359 kreveti i madraci 363 prozori i okov za njih 366 vrata (izrada toka, presjeci vrata,.. 374

ZAVRNA OBRADA openito 387 zamazi zapunjai pora odsmoljavanje moila lazuriranje i bojanje lakiranje politiranje poliranje

STRANICAPROJEKTI

jednostruki prozor s izo staklom 404 rebrenice

krevet za majku i dijete 411brani krevet 412krevet za jednu osobu 413

izrada okvira -ramekuica za psa 418stoli za dnevnu sobu 423stolii 425stolac za vrt 429

stol -rastavljivi 434okrugli stol sa srednjom nogom 437polica za butelje vina 440stalak za novine 440radni stol s promjenjivom radnom visinom 443krevet na kat 447vrata od masiva s ukladama 450kuhinja od iverala 462


8/94

UVOD

Jedan od najpoznatijih dizajnera ikad, Alvar Aalto ree o drvu: prirodnasvojstva drva, njegova ograniena termika provodljivost, njegova srodnost s

ovjekom i ivom prirodom, ugodan osjet pri dodiru, te mnogobrojni razliiti

naini obrade njegove povrine omoguili su da drvo zadridominantno mjestou unutranjem ureenju, unato svim novijim eksperimentiranjima s drugim

materijalima. Mnogi se slau sa slavnim Fincem, pa drvo koriste kao glavni inajljepi materijal u ureenju doma, ali i u profesionalnom radu i hobiju. Ovaknjiga je namijenjena zaljubljenicima u drvo, od uenika po kolama, pa doumirovljenika u njihovim hobijima. Knjiga je pisana i strunim, ali i obinimkolokvijalnim izrazima koji se koriste u praksi (izrazi u zagradama ili snavodnicima). Zato nije pisana kao udbenik, jer bi se morala pridravatiodreenih standarda u formi i jeziku, nego vie kao prirunik i podsjetniktehnologije drva. Tekstovi tiskani kurzivom, pisani su u prvom licu.U stvaranju knjige zahvaljujem na pomoi i strpljivosti svojoj obitelji. Posebnozahvaljujem cijenjenom kolegi Vilimu Krizmaniu, ija su znanja i strunisavjeti prilino ugraeni u knjizi. Zahvaljujem svima koji su pomogli u stvaranjuknjige kao i u omoguavanju njena izlaska.

Autor


9/94

STROJEVI I ALATI


10/94

STROJEVI I ALATI

Znati koji je alat potreban za neki posao osnova je svakog zanata, pa tako idrvodjelstva. Ovo poetno poglavlje predstavlja potrebne strojeve i alate za sveosnovne radnje u drvodjelstvu (u knjizi se podjednako koristi i termin stolarstvokoji je kod nas uvrjeeniji).Osnovni stolarski principi nisu se mijenjali desetljeima, ali tehnologija itekako

je. Bre, preciznije, bolje, a ponekad i skuplje, moto je dananje modernetehnologije.

/Da li morate imati profesionalan i skup alat za poetak? Ne, ne morate! Alat

prosjene cijene i kvalitete sasvim e biti dostatan za izvoenje svih operacija.

Rezultate biti i bolji, ako alate koristite to tonije i vjetije.

Kao pravilo vai - profesionalan alat daje bre i preciznije rezultate samo urukama iskusnog majstora. Stoga za poetak savjetujem alat prosjene cijene i

kvalitete, a poslije ete sami uvidjeti to ete poboljati i to vam je sve potrebno

od alata. Kvalitetniji i skuplji alat tedi novac na kraju, tj. ako puno s njim

radite, ali svakako dobivate ono to ste i platili - kvalitetu. No, izbor je svakako

na vama./

STOLARSKA KLUPA

Stolarska klupa (blanjaa, hoblbank) je osnova svake stolarske radionice.Nema vanijeg pomagala za siguran i efikasan rad od nje. Ona stolaru dajeveliku i ravnu povrinu za rad, a s pravim pomagalima i dodatne ruke.Prije svega klupa mora biti masivna, vrsta i stabilna. Obino se radi odtvrdog drva - bukve, hrasta, graba, oraha, jasena,... Sastoji se od dva glavnadijela, radne ploe i postolja.


11/94

Dijelovi stolarske klupe:

1. radna ploa2. uzduni lijeb3. prednji-uspravni /okomiti/ kripac4. podlona ploica vijka5. stranji-vodoravni kripac6. vijak stranjeg kripca7. ruica8. elini klin9. elini klin-zadnji10.prednja elna gredica11.stranja elna gredica12.ladica za alat13.rupa za klin14.prednje noge postolja15.stranje noge postolja16.uzduna povezna greda17.vijak s maticom za ukruivanje postolja


12/94

stolarska klupa s profesionalnim setom runih alata i pomagala

radna ploa stolarske klupe (oba kripca su uspravni kripci)

glavni dijelovi klupe: 1. radna ploa 2. postolje 3. vodoravni kripac4. uspravni kripac s dva vijka


13/94

stolarska klupa klupa za 4 radna mjesta (kolska)

Zahtjevniji stolari posebno su se odnosili prema klupi: nikad nisu udarali ponjoj, nisu dozvoljavali sebi da na nju ispuste neki otar alat, a koristei kripceuvijek su ubacivali komad perploe ili otpadnog drva izmeu eline stope idrvenih dijelova radne ploe.

Najvanija stvar koja razlikuje profesionalnu stolarsku klupu od amaterske suugraeni brzo-oslobaajui kripci stegai (raftok). Postoje dva kripca:uspravni (vertikalni, prednji) i vodoravni (horizontalni, zadnji). Uspravni sluiza pridravanje obratka okomito ili na rub obratka. Vodoravni dri obradak

polegnuto na ploi koristei pritom eline ili drvene klinove koji se ubacuju ukvadratne rupe na ploi klupe. Obradak se upne o klinove koji su izdignuti maloiznad povrine ploe, a pritezanjem kripca obradak se fiksira.


14/94

vrste klinova za stolarsku klupu

uloga klinova kod blanjanja (crno i crveno su klinovi -kajle)

vodoravni (horizontalni) kripac uspravni (okomiti) kripac


15/94

vodoravni kripac upinje obradak klinovima varijacija uspravnog kripca

Uz klupu se treba nalaziti i pomona naprava pri obradi duljih komada tzv.podupira ili stativ (sluga). Njega iskusniji stolari sami naprave kaosamostojeeg ili u sklopu klupe (uspravna daska izbuena u nizu, aprebacivanjem dulje tiple u rupu bira se visina podupiranja).

podupira "sluga" niske i visoke pomone nogare "ragne"

paleta za odlaganje materijala koza, jarac kripac- dulja varijanta


16/94

+++++++++++

++++

++


17/94


18/94

+++++

+++

++

razna crtala

dijelovi i sastavljanje drvenog kutnika


19/94

libela-kosokutnik laserski metar krivuljari

kosokutnici

Kosokutnik pokazuje kut od 0 - 360. Vrlo je dobar za provjeru ili prenoenjeraznih kosina i kuteva.

Premda e obina olovka biti vjerovatno dovoljna za sva zacrtavanja iobiljeavanja, stolari koriste i crtalo. Crtalo tono zacrtava crtu, paralelnu srubom po kojem se vue. Posjeduje tijelo, pominu vodilicu, vijak za fiksiranjevodilice i na tijelu metalni iljak kojim zacrtava. Pomicanjem vodilice odreujese irina. Najvie se koristi.

++

+++

++

++


20/94

Rune (manualne) pile

Osnovni komplet ini: stolarska runa pila (natezna pila, okvirna pila), trapezna

pila listarica tzv. lisiji rep", obina pravokutna listarica, pravokutna fina pila sojaanim gornjim hrptom (eventualno sa ablonom za rez pod 45 i 90) i finapreklopna pila.Pila iljatica (za piljenje malih radijusa), furnirska pila (za rezanje listovafurnira), krunska pila i rezbarska pila (luk i pilicu) nadopunjavaju set runihpila.

pila iljatica pila za furnir krunska pila

rezbarske pile

A-srednja - finaB-visoka luk i pilicaC-nagibna za piljenje kutova

Stolarska okvirna pila (stolarska pila) je napeta tanjim konopom (tetivom,pagom) izmeu dva drvena okvira. List se zatee uvrtanjem konopa pomoudrvenog zaponca /D/. vrsta je i lagana za koritenje, a moe se uz izvjesno

iskustvo napraviti u radionici. Tijelo se pravi od jasenovine, bukovine ilismrekovine. Univerzalna je za sve vrste piljenja. List moe biti s finijim ili


21/94

grubljim ozubljenjem. Za openita piljenja koriste se listovi irine 25 i 40 mm,dok se za zarezivanje koriste uski listovi od 6 i 10 mm.

dijelovi pile i detalj spoja

A - stranice okvira B poveznica stranica okvira (preka) C ruica D zaponac za natezanje tetive E list pile F tetiva (paga)

okvirna stolarska pila sa irokim i uskim listom


22/94

++++

++

++++++

+

+

A- fina pravokutna pila, savitljiva s kraim ojaanjem (hrptom)

B- fina pravokutna pila s ojaanjem du cijelog lista


23/94

Rune elektrine pile

Tu su dvije pile standardne: kruna pila (cirkular) i ubodna pila. Runaelektrina ubodna pila koristi se i za krivocrtno i za pravocrtno piljenje.

runa el. kruna pila (Makita) rune el. ubodne pile (Skil)

1-stopalo vodilica2-vodilica lista


24/94

3-urez-dra lista4-prikljuak za odsis piljevine5-start/stop dugme i varijator brzine6-radna osovina i prijenos

Rune elektrine krune pile imaju promjer lista od 14 - 30 cm, visinu piljenjado 8 cm, snagu motora do 2,5 kW (optimalna za poetnike: promjer lista 22 cm,visina piljenja do 5,5 cm, snaga motora oko 1,2 kW). Drei pilu u jednoj ruci,koristei njenu vodilicu koja klizi po rubu obratka postie se ravan rez. Zapreciznije i lake piljenje stroj se moe okrenuti i montirati na posebnonapravljen radni stol. Tako se dobiva stabilnost, sigurnost i nesmetan pogled,kako na list tako i na liniju piljenja.

Runa elektrina ubodna pila ima motor velike brzine koji pogoni list gore-dole.Neke pile imaju tri stupnja brzine ili varijabilnu brzinu ovisno o pritisku nadugme starta, to omoguuje finu kontrolu piljenja, osobito malih radijusa.Koristi se za slobodno krivocrtno i pravocrtno piljenje. Vodilica za ispiljivanjeokruglih obradaka i vodilica za pravocrtno piljenje korisna je dodatna oprema.Listova ima vie vrsta, za finije i grublje rezove, za drvne i nedrvne materijale(plastika, metali,...), raznih duina i kvalitete. Optimalna ubodna pila je snage od400-700 W, poznatijih proizvoaa.Postoji na stotine razliitih tipova i jednih i drugih strojeva ovisno o snazimotora, opremljenosti, proizvoau, cijeni, kvaliteti, itd.

vrste listova i primjena


25/94

+++

+

+++++

+

++++

+


26/94

+


27/94

++

+

+++

++++

4-djelni sigurnosni set prilikom piljenja laserska zraka na pili


28/94

pravilan poloaj razdjelnog klina u odnosu na list pile

+++

+++

++++++++


29/94

dijelovi formatne krune pile ..+

+

+

++++++++

++


30/94

+

+

dvostruka blanja jednostruka gladi za utore

svlak za poluutore sims hobli za zupce lastin rep

gladi struga gladi

++

++

++


31/94

++

+

+++++

+

dijelovi

+

+++++

++++


32/94

+++

++++

DLIJETA

Najvanija primjena dlijeta je na izradi klasinih vezova drva. Uglavnom sekoriste dva tipa dlijeta: obina dlijeta i dlijeta za dubljenje. Inae postoji jovrsta dlijeta kao to su rezbarska, drvotokarska i za posebne namjene.

Obino dlijeto ima skoenje po rubovima tijela otrice. Ima ih razliitih irina od8 - 40 mm. Koriste se za povrinsko dubljenje drva tj. zasijecanja i pliadubljenja.

vrste dlijeta

Za dublja dubljenja koriste se dlijeta-dubai. Tijelo otrice im je kvadratnogpresjeka i puno deblje od obinog dlijeta. Takoer.

+++


33/94

+

++

+

++

+

+++

++++


34/94

dijelovi..

++++++

++

+++++

+


35/94

++

++

+++

strojno svrdlo za strojno spiralno svrdlo svrdlo za krpajueduboke rupe epove - muki

svrdlo za krpajue Forstner svrdlo uputa (forzenk)epove enski

pomino i koplje (pade) svrdlo set spiralnih svrdala


36/94

krpajui epovi buenje - rezanje velikih promjera

+++

+++++++

+

+++++++

++++

++++

++


37/94

+++

+++++OTRENJE REZNIH PLOHA

brusni kameni za runo otrenje el. otrilica i ablona za otrenje

fino runo glaanje elektrina otrilica

pravilno naotrena otrica dlijeta


38/94

Kad je otrica blanje, dlijeta ili svrdla istupljena ona gnjei i lomi drvnavlakanca umjesto da ih sijee. Na taj nain rad postaje zamoran, neadekvatan, a iopasan. Otrenje je stvar vjebe i poznavanja kako elik zadobiva otricu.Otrica dlijeta ili blanje je pod kutom od oko.

+++++

+

+

++++++++

+


39/94

++++

+++++++++

++++

++

++

brzo-oslobaajua stege za klip stega paner stegagrip stega kutne spojeve

++


40/94

+

++

+++

++++

++

+++++

+++++


41/94

+

+++++++++++


42/94

+++

+++++

+++

++

++++

++

++

+++++


43/94


44/94

MATERIJALI

Za konaan uspjeh nekog drvnog proizvoda nije presudan samo uloeni rad ve i

koriteni materijali. U drvodjelstvu, najprostija podjela materijala je na drvne inedrvne.

/Drvo je, naravno, poetna toka za bilo koji projekt. Ali, njega je potrebno

znati odabrati. Ako ne znate koju vrstu drva trebate, koju debljinu, koju

prosuenost itd., mogli biste loe proi kod prodavaa drvne grae. Zato se

trebate naoruati bar s osnovnim pojmovima./

Ovo poglavlje predstavlja osnovne drvodjeljske materijale i objanjava terminevezane uz njih.

DRVO (masiv)

to je drvo? Pojam drvo oznaava i mrtvu (daske) i ivu samoobnovljivudrvnu tvar (stablo). Stablo je najvii ivi organizam na Zemlji. Rekorder jedivovska sekvoja u SAD, Kalifornija, visoka 84 metra. Procijenjeno je da moedati grau za gotovo 40 drvenih kua.Biljke su ivi organizmi koji pomou svog lia i korijenja vre sintezu energijesunca. Klorofil u liu pretvara svjetlosnu energiju u kemijsku, te tako potiefotosintezu. Biljka zadrava ugljini dioksid iz zraka koji se u zelenim stanicama

tj. klorofilnim zrncima pod utjecajem suneve svjetlosti prerauje s vodom ueere, koje tada floemom prenosi do drugih tkiva i pohranjuje u obliku kroba.Biljka iz toga procesa vraa kisik u atmosferu.

Tek pod mikroskopom vidi se da je drvo sastavljeno od ogromnog broja stanica,te one tvore drvna vlakna. Znai, rast stabla posljedica je dijeljenja iumnoavanja stanica koje se nalaze u kambiju (drvu), pa tako grane i debloodebljavaju. Na vrhu granice stanice se dijele i tako one rastu u visinu. Dok sustanice mlae one su jednostavne grae, te imaju elastine zidove. Taloenjem

raznih materijala zidovi stanica odebljaju i stanice izumru. Stanice premaunutranjosti debla se sve vie umnoavaju, odrvenjuju taloenjem lignina i daju


45/94

drvo, dok one prema vani taloenjem pektina daju liko i koru. Prema tome,umnoavanjem stanica, kambij prema unutra stvara drvo, a prema van koru.Kora je vodootporni sloj koji titi drvo od isuivanja, kao i od napada kukaca itetnih gljiva. Kako se stablo deblja, kora se iri i puca poprimajui esto

izbrazdani izgled.Dio drva koji se zove ksilem slui za provoenje vode i hranjivih tvari iz tla ulistove. Toan nain kako se voda die od korijena.

+

++

+++++

++

++++

++++

++++++


46/94

+

++

++

+++

+++

+++


47/94

shema makroskopskog (vidljiv prostim okom) sastava drva:

0. srce /srika/ .+

+++++++++++++++

++

+++++++


48/94

+

++


49/94

+

+++

++

+

pravilno sloena graa za suenje

+++++

+

++

++++


50/94

++++

+

+++

Karakteristike i upotreba nekih najkoritenijih domaih vrsta drva, kao i egzota:

Jela - meko drvo, elastino, lako se obrauje, na trite dolazi zajedno sa

smrekom pod jednim imenom, lako se oteuje i rastae, obiluje kvrgama.Koristi se u graevinarstvu (oplate, krovovi,...), za ambalau, graevinskustolariju, za namjetaj, proizvodnju iverica, ibice,

Smreka slina jeli, ali otpornija, laka za obradu, koristi se kao i jela, ali i zaizradu glazbenih instrumenta,..

Bor - mek, smolast, elastian, otporan na atmosferilije. Koristi se zagraevinsku stolariju, podove, brvnare, namjetaj, za dobivanje terpentina,

Ari bez obzira to spada u etinjae vrlo je kompaktan i vrst, otporan navlagu. Koristi se za izradu graevinske stolarije, indre, podova,

Javor - tvrd i vrlo gustih vlakanaca, povrina mu je sjajna i svilenkasta. Koristise za izradu namjetaja, za furnire, za izradu glazbenih instrumenta i drvnegalanterije,

Grab - vrlo tvrd i kompaktan, ilav, otporan na mehanika djelovanja. Koristi se

za izradu drki alata, tila, kotaa za vodenice, zup

anike, stolarske klupe,kalupe za odljevke modela,..

Kesten polu-tvrd, gibak i otporan. Koristi se za+

+++

++


51/94

+

++

++++

++

+++++

+++++

+

anegre trenja


52/94

panjolski cedar bukva

++

++++

++++++

++


53/94

+DRVNE PLOE

perploe

obine perploe vodootporna tzv. blaujka

To su ploe od uslojenog, ukoenog tj. peranog drva. Sastoje se od neparnogbroja listova furnira nalijepljenih u nekoliko slojeva, a poloenih pod pravimkutom u odnosu jedan na drugog. Na taj nain..

+++++

++


54/94

+

++

++++

++++

++++

.. Kupuju se na tekue metre. Jedan kolut trake ima 50 tm. Koluti beznanijetog ljepila su od 100, 200 do 500 tm. Rubnici se nanose strojevima zaobljepljivanje rubova ploa (kantirkama), fenom tj. pitoljem na topli zrak iglaalom.

no za odstranjivanje vika melaminske trake rubne trake od furnira


55/94

++++++++

+++

++

++++++

++


56/94

+OSB ploe

Ove se ploe proizvode od duljeg iverja (do 15 cm duine, debljine do 0,4 mm)koje je priblino orijentirano tj. usmjereno u istom smjeru (Oriented StrandBoard). Sirovine su uglavnom etinjae s biranih stanita.Ovisno o nainu primjene europske norme, razlikuju se 4 osnovne klase:

OSB/1 - za ope namjeneOSB/2 - za nosive..

+++++

++++++++

++


57/94

+++Tablica: Primjer referentnih cijena drvnih ploa i pribora

IVERALI 1 euro = 7.5 kn

Redbr.

Nazivmaterijala

Debljina(mm)

Dimenzijaploa (mm)

Cijene ukunama

bez PDV-apo m2

Cijene ukunama saPDV-om

po m21. Bijeli glatki 12 2820x2070 29. 00 35. 38

2.Bijelinaran.kora

161825

2820x207040. 8144. 0555. 80

49. 7953. 7468. 08

3.Drvnidekori

182538*

2820x207055. 2067. 30

102. 70

67. 3482. 11125. 29

4. Uni dekori182538**

2820x207053. 8764. 61

101. 06

65. 7278. 82123. 29

5. Visoki sjaj 18 2800x2070 73. 17 89. 27

6.ST dekor(rebrasti)

818

2820x207077. 5082. 50

94. 55100. 65

7. Iveral 8 mmA/B

8 2820x2070 50. 72 61. 88

8. Alu-metal 18 2820x2070 238. 93 291. 50

9.Bijeli-posebnaponuda

18 2900X2120 30. 00 36. 60

10.

Drvnidekor-posebnaponuda

18 2800X2120 40. 00 48. 80

* Drvni dekori; bukva (157 PO), trenja (1476 SF)** Uni dekor sivo (1258 SF)NEOPLEMENJENA IVERICA

1.

Iverica(10, 12, 16,18, 22,25, 28)

101828

2750x205018. 1925. 5439. 53

22. 1931. 1648. 23

MDF MEDIJAPAN PLOE+


58/94

++++

++

++++++.. Da se onemogui sklizanje obratka po vodilici ablone kad on dolazi u dodirs rotirajuim listom, na vodilicu se moe zalijepiti traka brusnog papira.Prilikom rada obradak se vrsto dri prislonjen uz vodilicu, a vodilica se guraprema listu.

prepiljivanje pod kutom piljenje s nagnutim listom

Piljenje s nagibom lista je kombinacija prepiljivanja ili raspiljivanja ili piljenjapod kutom i nagnutog lista u odnosu na radni stol. List se namjeta okretanjemruice za namjetanje kuta lista ili podizanjem radnog stola u odnosu na list. Kutse provjerava probnim piljenjem. Ovo piljenje zahtijeva vie pokuaja da sedobije odreena preciznost.


59/94

ispiljivanje masiva po debljini (paltanje), ealj osigurava rad

Prije ispiljivanja poravnaju se jedna ira i obje ue strane na ravnalici. Klju zaovu operaciju je visina uzdune vodilice, maksimalna visina lista (visinapiljenja) i visina obratka. Ako..

++++++++

++++++

+

+


60/94

+

Prije poetka ispiljivanja krivina treba uvrstiti obradak i izbuiti na strani karta

jednu ili vie rupa iz kojih zapoinje ispiljivanje. Ispiljivanje ponekad moezapoeti i ulazom u obradak, bez prethodnog buenja. Ako je radijus obratkavrlo mali, napada se s vie piljenja tj. otpili se na strani karta viak, kako bi seoslobodio laki pristup radijusu. Ako se ispiljuje pravokutnik unutar ploe, prvose ispile osnovni rubovi, a uglovi se zaoble. Poslije izbacivanja ispiljenog karta,vrati se na obradu zaobljenih rubova u ravne, jer je pristup do njih sad slobodan.

piljenje ubodnom pilom

S dodatnom vodilicom za ispiljivanje pravilnih krugova mogu se.

++

+++++

++++

+


61/94

++++

++Prilikom elnog blanjanja uz obradak se moe pritegnuti na izlaznoj straniobian komad drva. Na taj nain se sprjeava krhanje ruba obratka, kao iunitavanje otrice blanje.

blanjanje bonih ploha obratka blanjanje snopa (bunta) furnira

+

+


62/94

++

+

++++

++ela drva se bruse na tanjurastim brusilicama, a okrugline na brusilicama-etkaricama.

brusilica-kolut za krivocrtne obratke, a ako se postavi vodilica, onda i zapravocrtne obratke

+


63/94

++++

++

+++++

+++

Tokarski strojevi se popularno zovu tokarskim strugovima, jer se drvo strue.Tokariti se moe u svim smjerovima u odnosu na godove, kao i po svimpresjecima drva. Uzduno tokarenje koje je paralelno s osi okretanja obratka.eono tokarenje je okomito na os okretanja obratka.+

++++++++

+

+


64/94


65/94

++++

+


66/94

IZRADA VEZOVA DRVA


67/94

++++++SPOJ S DRVENIM MODANICIMA I SPOJ S LAMELO UMETCIMA

spoj pomou drvenih modanika (tipli)


68/94

spoj pomou drvenih lamelo umetaka (ribica, keksa)

Ako treba ojaati tupi sljub najee se koriste modanici i lamelo umetci.Danas se u zanatskoj proizvodnji namjetaja skoro u veini sluajeva koristetehnike spajanja modanicima (tipl, tipli, tiple) ili lamelo umetcima(lamelima, keksima, ribicama). Zbog jednostavnosti koristiti..

++++

++++

+


69/94

+

+++

++++++

+

+++Najei nain izrade poluutora je pomou stacionarne krune pile. List pile sepodigne na odgovarajuu mjeru. Razmak lista i uzdune vodilice se postavi posredini debljine obratka. Stroj se pokrene i obradak se provue. Stroj se iskljui,obradak se poloi, a visina lista pile se namjesti za ispiljivanje vika letvice.


70/94

izrada poluutora (falca)

izrada poluutora osiguravanje rada viom vodilicom i eljem

Kod izrade utora, runim alatima, postupak je slian kao i kod izrade poluutora.Na debljini obratka obiljei se olovkom dubina piljenja utora. Ispiljivanjerubova utora vri se okvirnom.

++++

++


71/94

+

+

+++

+++

+

tiplanje.


72/94

+++

+++

++++

+

++

Gornji rubovi kutije se izbruse brusnim papirom (mogu se zaobliti prijesastavljanja pomou rune elektrine glodalice ili stacionarne stolne glodalice).Ladica se namae kistom, prozirnim nitro lakom radi onemoguavanja prljanja.

spajanje ladice uvlaenje dna ladice

++


73/94

++++

+++++

+

buenje lonaste spojnice (panta, arnira, baglame, voete) uz ablonu

++


74/94


75/94


76/94

+++

++++++

STOLCI ('stolice')

referentne ergonomske dimenzije za stolac (u cm)


77/94


78/94


79/94

++++

++

je na uglovima okvira zaarafiti tzv. nauglice tj. specijalne metalne L-profileradi ojaanja spoja (osobito kod velikih dimenzija rebrenica). Okivanjerebrenica na tok vri se pomou specijalnog okova.

rebrenica s nepominim rebrima (bez okova)


80/94


81/94

KREVETI

zapiljivanje epova (glodalica)


82/94

buenje podunih rupa za epove

buenje podune rupe za ep


83/94


84/94

++++

+

+

+++


85/94


86/94

++

++++++

+++++


87/94


88/94

+++

++++

++Ovisno o ploi stola, stol moe sluiti kao blagovaoniki, vrtni (ploa od razmaknutih letvica),

stol u hodniku, a s niim postoljem i kao klupski. Slino prethodnom stolu i ovaj stol je

demontaan, a ima i slino postolje. Ovisno o promjeru plo

e, varira i duina daskiukrtenog postolja i ukrtenih noseih letvi ploe, kao i debljina stupia postolja.


89/94

Sve ove mjere moete prilagoditi svojim zahtjevima.

A ploa stola promjer 110 cm, debljina 4,2 cm B letve - nosai ploe 80 x 10 x 4,2 cm- 2 kom C daske postolja 80 x 15 x 4,2 cm 2 kom D stupii postolja 72 x 7,5 x 7,5 cm 4 kom E esterokutne matice i torban vijci 8 x 200 mm 10 kom F letvice za privrenje ploe 28 x 4 x 4 cm 4 kom

Plou stola irinski slijepite (s nadmjerom) od masivnih daski (irine 12 cm ili uih) ispiljenih

iz fosni. Sve zajedno obradite na ravnalici i debljai. Sloite plou na suho,

kombinirajui.++

++

++++++


90/94

+

+

++++++


91/94

++

++

++++++


92/94

VRATA

.Sa svake strane nadvratnika zapiliti ep, prikratiti na krunoj pili, a na

stranicama izbuiti ili izvaditi pilom i dlijetom pravokutni izvadak tj. napravitiraskol.. Dovratnik isprobati spojiti na suho. Sve pobrusiti. Spojeve ravnomjernonamazati drvofixom i staviti u stege. S vanjske strane stranica spoj osiguratizabijanjem avala duljine 70 mm. Sve odloiti na ravnu podlogu kako bi sesprijeilo vitoperenje, a ljepilo vezalo.

izrada poluutora sastavljanje dovratnika

dovreni dovratnik detalj

++

++


93/94


94/94

Documents

66956123-Tehnologija-drva