1
1. UVOD
U Hrvatskoj se izmeu dva svjetska rata poinju rabiti umski
kamioni, kojima se danas prevozi gotovo 85 % svega drva, tako da su
postali najznaajnija sastavnica daljinskog transporta uz istodobno
znatno manju uporabu eljeznice. Razlozi ovome mogu se nai u razvoju
kamiona i kamionskog transporta u cjelini, gradnji takve mree
javnih putova koja je omoguila masovnu uporabu kamiona te u
otvaranju uma gradnjom kamionskih cesta (Horvat i unjar 2002).
Prijevoz drva kamionom je jedna od faza u pridobivanju drva, ujedno
i dominantni oblik daljinskog transporta drva u Hrvatskoj, iako je
on najskuplji oblik transporta (Krpan i dr. 2002). Da bi se poveala
njegova uinkovitost potrebno je provoditi svrsishodne tehnike,
tehnoloke i organizacijske mjere. Postoji i niz ograniavajuih
imbenika koji se nalaze izvan umskog gospodarskog sustava kao to
su, primjerice, zakonski propisi o dimenzijama i nosivosti
kamionskih skupova, ogranienja brzine vonje, stanje i optereenost
prometnica i sl.
Kamioni preraeni za prijevoz drva rabe se u hrvatskom umarstvu
niz godina ime je steeno iskustvo i u njihovom koritenju, kao i u
doradi velikoserijskih inaica. Osnova gradnje takvog kamiona, koji
se zbog svoje iskljuive namjene prijevoza oblovine moe zvati umskim
kamionom je montiranje umske nadogradnje, ugradnja umske dizalice
te udvajanja osovine.
Razliku u vrstama umskih nadgradnji kamiona (slika 1) najee
uzrokuje morfologija tereta (duljine sortimenata), a izbor
nadgradnje uvjetuje i primjereni kamionski skup. Temeljna razlika u
vrstama nadgradnji, vezana je za odreene znaajke hrvatskog
umarstva, tako da su neke primjerene kraim duljinama obloga drva
(do 6 m), dok se drugima moe prevoziti i oblovina duljine do 12
m.
Razliiti su autori razliito imenovali kombinaciju kamiona s
prikolicom ili poluprikolicom, te tegljae. Zbog razliitog nazivlja
za ista transportna sredstva u ovome e se radu imenovati kamionski
sustavi kako ih je definirao Sever (1992), a prema skicama na slici
1.
Slika 1. Razliite mogunosti izvedbi kamionskih sustava
Za izvedbe umskih kamiona i umskih kamionskih skupova prema
slici 1, rabiti e se slijedee nazivlje:
A umski kamioni bez dizalice kamion bez dizalice
1 umski kamion bez dizalice
B- umski kamioni s dizalicom kamion s dizalicom ili samo
kamion
2 umski kamion s dizalicom montiranom sprijeda
3 umski kamion s dizalicom montiranom straga
C - umski kamionski skup s prikolicom4 - umski kamionski skup s
prikolicom kamion s prikolicom
D - umski kamionski skup s poluprikolicom
5 - umski kamionski skup s jednoosovinskom poluprikolicom
6 - umski kamionski skup s dvoosovinskom poluprikolicom kamion s
poluprikolicom
7 - umski kamionski skup s dvoosovinskom poluprikolicom bez
ruda
E - umski leperski kamionski skup
8 - umski kamionski skup sa leperskom dvoosovinskom
poluprikolicom
U hrvatskom umarstvu najee se koriste slijedee vrste kamionskih
skupova:
kamion s prikolicom - C4 (tzv. klasiar),
kamion s poluprikolicom D6 (tzv. biling). Meutim, treba
naglasiti da se kod ovog kamionskog skupa prikljuno vozilo uvjetno
naziva poluprikolicom i to ne zbog svojih tehnikih znaajki (ima
dvije osovine koje samostalno voze), ve zbog tehnolokih znaajki s
obzirom da se s jednim osloncima za trupce (ticama) teret ne moe
samostalno voziti.
teglja E8,
kamion B2, (tzv. solo kamion) koji je kamionski skup C4 bez
prikljunog vozila.
Uspjenost kamionskog prijevoza drva ovisi o nizu imbenika od
kojih su neki pod utjecajem umarske struke, tehnika izvedba
kamionskih skupova, organizacija pomonog stovarita, dok na zakonske
propise od dimenzijama i nosivosti kamionskih kompozicija,
ogranienju brzine vonje, stanje i optereenost prometnica ne moemo
utjecati (Malnar 2000).
Tehnike znaajke kamionskog skupa polazite su o kojem ovise svi
njegovi bitni potencijali kao to su:
nosivost
brzina kretanja
prohodnost
energijska uinkovitost
uinkovitost utovara i istovara, itd.Nosivost kao jedna od
znaajki koja izravno utjee na proizvodnost kamionskog skupa, nije
ograniena samom tehnikom izvedbom kamionskog skupa koliko zakonskim
propisima na koje ne moemo utjecati. Poveanje nosivosti kamionskih
skupova ima za posljedicu smanjivanje ukupnoga broja transportnih
jedinica uz pretpostavku da se ukupno prevoze priblino iste koliine
drva.
U modernim kamionima, pa tako i u umskim izvedbama, primjenjuje
se sofisticirana oprema koja znatno olakava vonju, ali i poveava
nabavnu cijenu. Veliina kamiona, pa time i njegova nosivost, takoer
ga poskupljuju. Za skraivanje fiksnih vremena, osim tehnolokih
mjera, potrebne su i moderne umske dizalice koje su takoer
relativno skupe. Iz ovoga proistie da se moe oekivati visoka
nabavna cijena umskog kamionskog skupa, ime se dodatno poskupljuje
ova, u odnosu na ostale, ionako najskuplja sastavnica umskoga
transporta.Autonomnost i fleksibilnost kamionskih skupova
postignuta je ugradnjom hidraulikih umskih dizalica na svaki
kamion. Zanimljiv je i podatak da je 1988. godine uz 400 kamiona
koji su radili na prijevozu drva bilo oko 300 montiranih dizalica,
to znai da je gotovo 100 kamiona pripadalo skupini A1 sa slike 1.
Iste je godine uz ove kamione radilo i 340 umskih prikolica
razliitih izvedbi. Ve 1995. godine, kada se broj kamiona smanjio na
250, rabilo se 236 dizalica, to znai da su gotovo svi kamioni bili
njima opremljeni. Ako se uzme u obzir da su u ukupnom broju kamiona
uvrteni i oni malih nosivosti (ispod 7 t) moe se gotovo sa sigurnou
tvrditi da je svaki kamion za daljinski transport te godine bio
opremljen umskom dizalicom. Isto tako podatak da je tada bilo 234
prikolice ukazuje da su gotovo svi kamioni bili kamionski skupovi
(Krpan i dr. 2002). Smanjivanje ukupnog broja kamiona krajem 90-ih
godina, uzrokovano je nabavkom kamionskih skupova vee nosivosti, te
poveanjem udjela vanjskih transportnih i drugih poduzea izvan
umarstva (poduzetnitvo) u ukupno prevezenoj koliini drva.Danas,
Hrvatske ume d.o.o. Zagreb raspolau s 105 kamionskih skupova za
prijevoz drva, od ega su svega 3 kamionska leperska skupa i to u
R.J. umatrans Uprave uma podrunica Vinkovci.
U ukupnom prijevozu drva kamionskim skupovima u Hrvatskoj,
Hrvatske ume d.o.o. Zagreb trenutno sudjeluju sa 21 %, dok
preostalih 79 % prijevoza drva obavljaju privatni poduzetnici (Beuk
i dr. 2007).
2. CILJ ISTRAIVANJA
Drvna tvar (drvni sortimenti) je roba velike teine (kabasta), a
relativno jeftina, te kao takva ne podnosi visoke prijevoznike
cijene, zakonski propisi ograniavaju poveanja u smislu uinka i
koliina, zbog neujednaenosti znaajkama drva koje se prevozi (vrsta,
dimenzije, mokrina i dr.) otean je nadzor utovarenih koliina. Na
mjestu utovara (pomono stovarite) masa tereta se moe, na osnovi
izmjerenog obujma, samo procijeniti. Zbog velike promjenjivosti
gustoe drva (do 40 %) uzrokovane koliinom vode u drvu (mokrinom) ta
je procjena nepouzdana (Vondra 1991). Dizalice nisu opskrbljene
ureajima za mjerenje mase tijekom utovara. Optimalno optereenje za
kombinaciju uvjeta prijevoza nije mogue postii. U pravilu se teret
iskazuje obujmom neto drva (drvo bez kore), a prevozi se i kora.
Ona predstavlja dodatnu masu. Masa kore optereuje transportni
sustav. Pri plaanju prijevoza obrauni se zasnivaju na obujmu neto
drva. Gotovo polovica prijeenih udaljenosti odnosi se na prazne
vonje, radovi su sezonskog karaktera s vremenskim i prometnim
ogranienjima neprekinutog prijevoza cijele godine.
Tomai i dr. (2005) navode mjere koje bi se trebale poduzeti kako
bi se poveala svekolika uinkovitost i samim time smanjili trokovi
kamionskog prijevoza. Poveanje korisne nosivosti mogue je ostvariti
smanjenjem vlastite mase kamiona:
povoljnijim konstrukcijskim rjeenjima umarske nadogradnje, uz
upotrebu boljih i lakih vrsta materijala
ugradnjom lake dizalice jednakih mogunosti i poboljanih tehnikih
znaajki
izborom kamionskog skupa s lakim i drugaije rijeenim
sklopovima
uvoenjem kombiniranih naina prijevoza kamionskih skupova s
dizalicom i bez dizalice.
Kako je ve prije navedeno u hrvatskom umarstvu prijevoz drva se
prvenstveno obavlja kamionima s prikolicom (umski kamionski skup) i
tegljaima (umski leperski skup). Zbog njihova prometa javnim
cestama oni podlijeu strogim zakonskim ogranienjima o doputenim
optereenjima osovina i ukupnog vozila.
Temeljni je zakonski propis kojim se odreuju neke tehnike
znaajke Pravilnik o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama -
(Narodne novine, br. 59/98). Ovim su pravilnikom obuhvaene
dimenzije vozila kao i osovinski pritisci.
Izvadak iz propisa
Najvee doputene duljine vozila iznose: za motorna vozila 12 m,
za prikljuna vozila (s rudom) 12 m, za tegljae s poluprikolicom
16,5 m te za vuna vozila s prikolicom 18,75 m.
Najvea doputena irina vozila iznosi 2,55 m.
Najvea doputena visina vozila iznosi 4,0 m.
Motorna i prikljuna vozila, a i skupovi vozila moraju imati
takve ureaje da pri vonji u krugu, promjer vanjske opisane krunice
bude najvie 25 m, a promjer unutarnje krunice najmanje 10,6 m.
Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee doputene
mase vozila izraene u tonama mora biti za radna i specijalna vozila
namijenjena obavljanju komunalnih usluga, teretne automobile
namijenjene za obavljanje prijevoza u poljoprivredi, umarstvu,
graevinarstvu i rudarstvu te za skupove motornih i prikljunih
vozila - najmanje 4 kW/t.
Najvea doputena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila i
osovinsko optereenje vozila, odnosno skupa vozila u stanju
mirovanja, na vodoravnoj podlozi, ne smiju prelaziti sljedee
iznose:
1. Najvee doputene mase vozila na motorni pogon ili skupa
vozila
1.1. Vozila koja tvore dio skupa vozila:
Dvoosovinska prikolica 18 t
Troosovinska prikolica 24 t
1.2. Skup vozila:
Skup vozila sa 5 ili 6 osovina:
a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom 40
t
b) troosovinsko motorno vozilo sa dvo ili troosovinskom
prikolicom 40 t
Teglja s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina
a) dvoosovinski teglja s troosovinskom prikolicom 40 t
b) troosovinski teglja sa dvo ili troosovinskom prikolicom 40
t
c) troosovinski teglja sa dvo ili troosovinskom prikolicom kada
prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu
operaciju (jedinicu) 44 t
Skup vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvo-osovinskog
motornog vozila i dvoosovinske prikolice 36 t
Teglja s poluprikolicom s ukupno 4 osovine, pri emu su i teglja
i poluprikolica dvoosovinski, a za sluaj da je razmak izmeu osovina
poluprikolice:
a) od 1,3 m do 1,8 m 36 t
b) vei od 1,8 m 36 t* (* +2 tone razlike kad je rije o najveoj
doputenoj masi motornog vozila (18 t) i najveoj doputenoj masi
tandema osovine poluprikolice (20 t) i kad je pogonska osovina
opremljena duplim gumama i zranim ogibljenjem ili ogibljenjem koje
se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.
1.3. Motorna vozila:
Dvoosovinsko motorno vozilo 18 t
Troosovinsko motorno vozilo 25 t* (* odnosno 26 tona ako je
pogonska osovina opremljena duplim gumama i zranim ogibljenjem ili
ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.)
etveroosovinsko motorno vozilo s dvije upravljane osovine 31 t
** (** odnosno 32 tone ako je pogonska osovina opremljena duplim
gumama i zranim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao
ekvivalentno unutar EU.)
2. Osovinsko optereenje vozila odnosno skupa vozila u stanju
mirovanja; na vodoravnoj podlozi ne smije prelaziti:
2.1. Jednostruke osovine: Jednostruka slobodna osovina 100
kN
2.2. Dvostruke osovine prikolice i poluprikolice: Zbroj teina
(optereenja) osovina po dvostrukoj osovini ne smije prijei, ako
razmak (d) izmeu osovina iznosi:
a) manji od 1 m (d
