AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA - Glasila- manjih graevina prateće namjene. Površina graevina iz alineje 4. prethodnog stavka ove točke ne smije prelaziti 10% izgraenosti zelene površine,

»SLUŽBENI VJESNIK«Petak, 27. lipnja 2003. Broj 16 - Stranica 577

PETAK, 27. LIPNJA 2003.BROJ: 16 GODINA XLIX

OPĆINA DONJI KUKURUZARIAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

2003.SLUÆBENI VJESNIK

15.

Na temelju članka 23. i 24. Zakona o prostornomure�enju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i61/00), članka 33. Statuta Općine Donji Kukuruzari(»Službeni vjesnik« broj 20/01) i članka 2. točke 1.»Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoruOpćine Donji Kukuruzari« (»Službeni vjesnik« broj16/03), Općinsko vijeće Općine Donji Kukuruzari na19. sjednici održanoj 26. lipnja 2003. godine donosi

O D L U K U

o donošenju Prostornog plana ure�enja OpćineDonji Kukuruzari

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan ure�enja Općine DonjiKukuruzari (u nastavku teksta: PPUO) za područjeOpćine Donji Kukuruzari.

Članak 2.

PPUO je sastavni dio ove Odluke.

Članak 3.

Prostornim planom ure�enja Općine DonjiKukuruzari utvr�uje se koncepcija, oblici i načinkorištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvoreneresurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanjei ograničenja u prostoru.

PPUO predstavlja dugoročnu osnovu ure�enjaprostora sa ciljem da se omogući razvitak svih subjekata,osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti, terezervira prostor za sve objekte komunalneinfrastrukture.

PPUO-om se utvr�uje organizacija prostora i sustavnaselja, prometni i infrastrukturni sustavi, podjelaprostora prema osnovnoj namjeni, površine za gradnjunaselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i ostalepovršine.

Članak 4.

PPUO sadržan je u elaboratu »Prostorni planure�enja Općine Donji Kukuruzari«, koji se sastojiod:

knjiga I.

Tekstualnog dijela u jednoj knjizi, s naslovom

»PROSTORNI PLAN UREÐENJA OPĆINE DONJIKUKURUZARI«:

Uvod

I. Obrazloženje

1. Polazišta: Položaj, značaj i posebnosti područjaOpćine Donji Kukuruzari u odnosu na prostor i sustavežupanije i Države

2. Ciljevi prostornog razvoja i ure�enja

3. Plan prostornog ure�enja

II. Odredbe za provo�enje

knjiga II.

Grafičkih prikaza :

1. KORIŠTENJE I NAMJENAPOVRŠINA mj. 1:25.000

2. INFRASTRUKTURNISUSTAVI mj. 1:25.000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE,UREÐENJE I ZAŠTITUPROSTORA mj. 1 25.000

4. GRAÐEVINSKA PODRUČJANASELJA mj. 1:5.000

5. KONZERVATORSKEPODLOGE Ministarstva kulture

PRIKAZ KULTURNIH DOBARAPO VRSTAMA mj 1:25.000

ZONE ZAŠTITE KULTURNOPOVIJESNIH I PROSTORNIHVRIJEDNOSTI U mj 1:5.000

»SLUŽBENI VJESNIK« Petak, 27. lipnja 2003.Stranica 578 - Broj 16

II. Odredbe za provo�enje

Članak 5.

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENAPOVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE DONJIKUKURUZARI

Točka 1.

PPUO-om su na području Općine Donji Kukuruzariodre�ene sljedeće namjene:

1. gra�evinska područja (izgra�eni i neizgra�enidijelovi naselja),

2. izgra�ene strukture izvan gra�evinskih područja

2.1. gospodarska namjena (proizvodna, poslovna,iskorištavanje mineralnih sirovina,ugostiteljsko-turistička i sl.)

2.2. sportsko - rekreacijska namjena

3. poljoprivredne površine

4. šume i šumske površine

5. vodne površine

6. ostale površine

6.1. površine infrastrukturnih sustava

6.2. groblja

Razmještaj i veličina površina navedenih uprethodnom stavku ovog članka detaljno su prikazaniu kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjenapovršina« u mjerilu 1:25000.

Granice gra�evinskih područja naselja detaljnosu odre�ena na kartografskim prikazima broj 4.1 -4.15 »Gra�evinska područja naselja« na katastarskimkartama u mjerilu 1:5000.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU IŽUPANIJU

Točka 2.

Gra�evine od važnosti za Državu odre�ene sučlankom 2. Uredbe Vlade Republike Hrvatske oodre�ivanju gra�evina od važnosti za RepublikuHrvatsku (»Narodne novine« broj 90/95):

- koridor auto-ceste Zagreb-Split

- dalekovodi, transformatorska i rasklopnapostrojenja 220 i 400kW

Za pojedine planirane infrastrukturne koridore iure�aje potrebno je izvesti dodatna istraživanja ucilju utvr�ivanja točnih koridora. Ovo se naročitoodnosi na auto-cestu Zagreb-Split kroz područje OpćineDonji Kukuruzari. Kroz ta dodatna istraživanja potrebnoje usuglasiti različite interese pojedinih korisnika uprostoru, s težištem na zaštiti kulturne i prirodnebaštine i okoliša.

Točka 3.

Gra�evine od važnosti za Sisačko-moslavačkužupaniju, na području Općine Donji Kukuruzari, utvr�enesu Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije(»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj4/01):

- Gra�evine za vodoopskrbu - gra�evine i ure�ajivodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja idistribucije vode koji pripadaju vodoopskrbnom sustavu»Pašino Vrelo«

- Gra�evine sustava odvodnje - gra�evine i ure�ajisustava odvodnje otpadnih voda (kolektor, crpke,ure�aji, ispusti i drugo) kapaciteta 5.000 do 25.000ES naročito na području zaštitnih zona izvorišta Pašinovrelo

- Elektroenergetske gra�evine - dalekovodi,transformatorska i rasklopna postrojenje (napona 20- 400 kV)

- Elektroopskrbne gra�evine od županijskogznačenja koje se dugoročno planiraju:

- vodocrpilište »Pašino Vrelo«

- proširenje vodoopskrbne mreže

- opskrbni cjevovod (za naselja Donja i GornjaVelešnja i Babina Rijeka)

- vodosprema »Panjani«

- Gra�evine za ure�enje režima voda u sklopumelioracijskog područja rijeke Sunje

2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. NAMJENA GRAÐEVINA

Točka 5.

Gra�evinska područja naselja su područja unutarkojih je predvi�eno ure�enje i razvoj naselja, a sastojese od izgra�enog dijela i dijela predvi�enog za daljnjirazvoj naselja.

U gra�evinskim područjima naselja predvi�enaje gradnja novih gra�evina, te obnova, rekonstrukcijai dogradnja postojećih gra�evina.

U gra�evinskim područjima naselja sadržani su:

- prostori za stanovanje;

- prostori za rad;

- prostori za javne i prateće sadržaje;

- društvene djelatnosti;

- prostori za gradnju trgovačkih i uslužnihsadržaja;

- prostori za gradnju turističkih i ugostiteljskihsadržaja;

- prostori za gradnju vjerskih gar�evina;

- infrastrukturne i komunalne gra�evine i ure�aji;

- manje zelene površine, sportsko-rekreacijskepovršine i dječja igrališta;


- groblja;

- prostori za druge gra�evine koje se mogu graditiprema posebnim zakonima i propisima.

Izgradnja iz prethodnog stavka nije moguća nazemljištu na kojem su utvr�eni slijedeći faktoriograničenja:

- klizišta,

- tektonski rasjedi,

- strmo zemljište nagiba većeg od 12%,

- zemljište nedovoljne nosivosti,

- močvare,

- poplavno područje.

Točka 4.

Parcelacija gra�evinskog zemljišta u svrhu osnivanjagra�evne čestice provodi se u skladu s lokacijskomdozvolom ili Detaljnim planom ure�enja ako se načestici predvi�aju zahvati u prostoru.

Točka 6.

Na jednoj gra�evinskoj čestici u gra�evinskompodručju naselja može se graditi stambena i poslovnaili stambeno-poslovna i poslovna ili poslovna gra�evina,te uz njih gospodarske i pomoćne gra�evine koje sovima čine cjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavkamogu se koristiti i prostorije ili gra�evine koji ranijenisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ilidijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ilistambenog prostora.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovne gra�evinese u pravilu postavljaju prema ulici, a pomoćne,gospodarske i dvorišne poslovne gra�evine po dubiničestice iza tih gra�evina.

Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještajgra�evina na gra�evinskoj čestici, ukoliko konfiguracijaterena i oblik čestice, te tradicionalna organizacijačestice ne dozvoljavaju način gradnje odre�en uprethodnom stavku ovog članka.

Točka 7.

Stambenim gra�evinama smatraju se obiteljskekuće, stambeno-poslovne i više stambene gra�evine,te gra�evine za povremeno stanovanje (vikendice).

Višestambene gra�evine su stambene ili stambeno-poslovne gra�evine s više od tri stambene jedinice.

Točka 8.

Poslovnim gra�evinama smatraju se:

a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti odpožara i eksplozije:

- prostori u kojima se obavljaju intelektualneusluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, manji proizvodnipogoni (kod kojih nema buke, zaga�enja zraka, vodei tla), ugostiteljsko-turističke djelatnosti bez glazbena otvorenom prostoru i s ograničenim radnimvremenom;

b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:

- pogoni male privrede, automehaničarske iproizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije,kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti sa glazbomna otvorenom i slično.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopustambene gra�evine, ukoliko za to postoje tehničkiuvjeti.

Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potrebnoje locirati na propisanoj udaljenosti od stambenihzgrada min 10 m, odnosno tako da budu zadovoljenikriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštituod buke, zaštitu zraka, vode i tla.

U zoni mješovite pretežito stambene namjeneposlovni prostori s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima mogu se graditi samo iznimno, ukolikotehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj unaselju i predvi�ene mjere zaštite to omogućavaju.

Točka 9.

U slučaju kada se utvr�uju prostorni elementi zaizgradnju ili rekonstrukciju poslovnih gra�evina napodručju bez donešenog urbanističkog, odnosnodetaljnog plana ure�enja, na kojem nije odre�enaprometna mreža i ostala komunalna infrastruktura,u sklopu idejnog rješenja za izdavanje lokacijskedozvole, potrebno je izraditi urbanističko rješenje sodre�enim pristupnim putevima i utvr�enim odnosomprema susjednim parcelama.

Idejnim rješenjem, za namjeravani zahvat u prostorutreba biti prikazano:

- položaj čestice u naselju;

- veličina gra�evinske čestice i koeficijentizgra�enosti čestice;

- tehnološko rješenje i kapaciteti;

- način smještavanja pojedinih sadržaja na česticu;

- prometno rješenje;

- mogućnosti komunalnog opremanja čestice;

- način pročišćavanja otpadnih voda;

- potencijalni utjecaj na okoliš;

- mjere za zaštitu okoliša.

Točka 10.

Gospodarskim gra�evinama smatraju se:

- bez izvora zaga�enja: šupe, kolnice, sjenici,ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva iproizvoda i sl.

- s potencijalnim izvorima zaga�enja: staje, svinjci,kokošinjci, kunićnjaci i slično.

Točka 11.

U sklopu gra�evinskih područja naselja mogu segraditi gospodarske gra�evine s potencijalnim izvorimazaga�enja površine do 100,0 m2 i to isključivo zauobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi u domaćinstvupod kojim se smatra broj:


Vrsta životinje

odrasla goveda do 10 kom.

tovna telad i junad do 5 kom.

ovce i koze do 30 kom.

konji do 5 kom.

svinje do 20 kom.

perad 150 kom.

glodavci 50 kom.

krznaši 30 kom.

nojevi 5 kom.

Broj komada

- Gradnja gra�evina iz stavka 1. ovog člankanije dozvoljena u područjima posebnog režima zaštite.

Točka 12.

Pomoćnim gra�evinama smatraju se garaže,drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za krutoi tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici gorivaza grijanje, ljetne kuhinje i sl.

Točka 13.

Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima i gospodarske gra�evine s potencijalnimizvorima zaga�enja mogu se na području obuhvataPPUO graditi samo ukoliko karakter naselja, tehnološkorješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju toomogućavaju.

Točka 14.

Unutar gra�evinskog područja naselja predvi�enoje ure�enje parkovnih i zaštitnih zelenih površina,kao i drugih gra�evina i površina koje služe za normalnofunkcioniranje naselja, a u svrhu ure�enja i zaštiteokoliša.

U sklopu površina iz stavka 1. ove točke omogućenoje ure�enje i gradnja:

- kolnih i pješačkih puteva;

- biciklističkih staza;

- sportsko-rekreacijskih površina i igrališta;

- manjih gra�evina prateće namjene.

Površina gra�evina iz alineje 4. prethodnog stavkaove točke ne smije prelaziti 10% izgra�enosti zelenepovršine, te oblikovanjem, a naročito visinom, koja

ne prelazi visinu prizemlja s potkrovljem, trebaju bitiu skladu s ure�enjem prostora u kome se grade.

Iznimno, u zoni pejzažnog i zaštitnog zelenilamogu se zadržati i rekonstruirati zaštićene starestambene i gospodarske gra�evine u svojoj izvornojfunkciji.

Unutar gra�evinskog područja naselja, odnosnou njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditigra�evine koje bi svojim postojanjem ili uporabom,posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudiu naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okolišanaselja.

2.2.2. OBLIK I VELIČINA GRAÐEVINSKEČESTICE

Točka 15.

Gra�evinska čestica nalazi se u gra�evinskompodručju naselja i mora imati površinu i oblik kojiomogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenjei izgradnju u skladu s odredbama PPUO.

Kod izdavanja lokacijske dozvole gra�evinskačestica se može iznimno formirati tako da se čestici,koja površinom većom od polovice ulazi u gra�evinskopodručje, može priključiti njen preostali dio ili diopotreban za formiranje gra�evne čestice.

Točka 16.

Gra�evinska čestica mora imati neposredan pristupna javnu prometnu površinu širine min. 3 m.

U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnucestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebnoje ishoditi posebne uvjete priključenja od stranenadležnog tijela koje tim cestama upravlja.

U slučaju kada se gra�evinska čestica nalazi uzspoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice najavnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje prekoulice nižeg značaja.

Točka 17.

Veličina i oblik gra�evinske čestice moraju bititakovi da omogućuju njeno korištenje i gradnju uskladu s odredbama za provo�enje plana.

Minimalne veličine gra�evinskih čestica obiteljskihstambenih zgrada odre�uju se za:

a) za gradnju gra�evine na samostojeći način:

Način izgradnjeNajmanja širina

česticeNajmanja dubina

česticeNajmanja površina

česticeMax. koeficijent

izgra�enosti

prizemni 12 m 22 m 264 m 0,3

jednokatni 16 m 25 m 400 m 0,3


b) za gradnju gra�evine na poluotvoreni način:





izgra�enosti

prizemni 10 m 22 m 220 m 0,4


c) za gradnju gra�evine u nizu:





izgra�enosti

prizemni 7 m 25 m 125 m 0,5


Iznimno, dubina gra�evne čestice namjenjeneizgradnji stambene ili poslovne gra�evine uz kojuće se graditi gospodarske gra�evine iz točke 10. zapotrebe poljoprivredne proizvodnje ne može bit manjaod 45 m.

Gra�evinama koje se izgra�uju na samostojećinačin u smislu ove točke smatraju se gra�evine kojese niti jednom svojom stranom ne prislanjaju nagranice susjednih gra�evinskih čestica.

Gra�evinama koje se izgra�uju na poluotvoreninačin (dvojne gra�evine) u smislu ove točke smatrajuse gra�evine koje se jednom svojom stranom prislanjajuna granicu susjedne gra�evinske čestice, odnosnouz susjednu gra�evinu.

Gra�evinama koje se izgra�uju u nizu u smisluove točke smatraju se gra�evine koje se dvijemasvojim stranama prislanjaju na granice susjednihgra�evinskih čestica i uz susjedne gra�evine.

U postotak bruto izgra�enosti gra�evinske česticene uračunavaju se istaci krovišta i balkona, niti elementiure�enja okoliša (terase, stepeništa i slično) do visine0,6 m iznad razine ure�enog terena.

Minimalna površina tlocrtne projekcije kuće unutargra�evinskog područja naselja ne može biti manjaod 40,0 m2, s tim da se gra�evine za povremenostanovanje isključuju iz ovog ograničenja.

Točka 18.

Iznimno od odredbi prethodne točke kod zamjenepostojeće gra�evine novom, odnosno u slučajuinterpolacije u izgra�enim dijelovima naselja, novase gra�evina može graditi i na postojećoj gra�evinskojčestici manje veličine od propisane, ali pod uvjetomda je veličina te gra�evine i njena lokacija u skladusa svim odrednicama koje se odnose na bruttoizgra�enost, te minimalne udaljenosti od javne prometnepovršine, susjedne me�e i drugih gra�evina.

Točka 19.

Veličina čestice na kojoj će se uz stambenugra�evinu graditi i gospodarske gra�evine mora bititakva, da omogućuje minimalne udaljenosti gra�evinena čestici, te propisanu izgra�enost gra�evinske česticei ostale uvjete ovih odredbi.

Točka 20.

Maksimalna površina gra�evinske čestice obiteljskihstambenih zgrada unutar gra�evinskog područja napodručju PPUO iznosi:

a) za gradnju gra�evine nasamostojeći način 2.000 m2

b) za gradnju gra�evine napoluotvoreni način 1.350 m2

c) za gradnju gra�evina u nizu 900 m2

Iznimno, gra�evinska čestica može biti i veća, aline veća od 3.000 m2, uz maksimalnu izgra�enost od30%, kada se uz gra�evine za stanovanje izgra�ujui gra�evine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,te kod stambeno-poslovnih i poslovnih gra�evinačija tehnologija, način organiziranja proizvodnje iproizvodni proces zahtijeva veću površinu.

Točka 21.

Veličina gra�evinskih čestica i brutto izgra�enostčestice za gradnju gra�evina za odmor (»vikendice«)odre�uje se na isti način kao i za ostale stambenegra�evine, s time da gra�evine povremenog stanovanjamoraju biti opremljene sanitarnim čvorom.

Točka 22.

Površina gra�evinske čestice višestambenihgra�evina utvr�uje se shodno potrebama te gra�evinei u pravilu obuhvaća zemljište ispod gra�evine i zemljištepotrebno za redovitu upotrebu gra�evine.


Površina gra�evinske čestice iz prethodnog stavkaodre�uje se posebno za svaku pojedinačnu gra�evinu,a temeljem prijedloga iz stručne podloge za izdavanjelokacijske dozvole, pri čemu bruto izgra�enost takoformirane čestice ne smije biti veća od 40%.

Točka 23.

U postupku mogućeg objedinjavanja gra�evinskihčestica objedinjava se i površina za gradnju gra�evine,tako da se zadržavaju samo propisane udaljenostiprema susjednim česticama.

Dužina pojedinog pročelja na objedinjenoj česticine smije biti veća od 50,00 m.

Točka 24.

Prostornim planom užeg područja mogu se propisatii drugačiji urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu oblika,veličine i izgra�enosti gra�evne čestice ovisno ogustoći i postojećoj tipologiji izgradnje.

2.2.3. SMJEŠTAJ GRAÐEVINE NAGRAÐEVINSKOJ ČESTICI

Udaljenost gra�evina od regulacionog pravca

Točka 25.

Najmanja udaljenost gra�evine od regulacionogpravca odre�uje se :

- za stambene gra�evine iposlovne gra�evine

za tihe i čiste djelatnosti 5,0 m

- za garaže u sklopu stambenegra�evine 3,0 m

- za pomoćne gra�evine nagra�evinskoj čestici i sve drvenegra�evine 10,0 m

- za gospodarske gra�evine spotencijalnim izvorima buke izaga�enja 20,0 m

- za pčelinjake 30,0 m

Iznimno od stavka 1. ovog članka, gra�evine uzdržavnu i županijsku cestu ne smiju se locirati naudaljenost manjoj od 1,8 visina gra�evine, mjerenood ruba kolnika te ceste, pri čemu se visinom smatravisina sljemena (ako je zabatni zid paralelean sacestom), odnosno visina vijenca u ostalim slučajevima.

Za interpolaciju ili zamjensku gradnju gra�evinau već izgra�enim dijelovima naselja, a gdje za topostoje uvjeti (postava susjednih gra�evina naregulacijskom pravcu, ili kada radi već izgra�enihgospodarskih gra�evina nije moguća gradnja upropisanoj dubini gra�evinske čestice od najmanje3,0 m, dovoljna širina prostora za prolaz komunalnihinstalacija i slično), može se dozvoliti gradnja gra�evinai na regulacionom pravcu.

Točka 26.

Ako gra�evinska čestica graniči s vodotokom,udaljenost regulacionog pravca čestice od granicevodnog dobra odrediti će se prema vodopravnimuvjetima. U gra�evinskom području udaljenost odruba bujičnog kanala je min 5 m, a od vodotoka min10 m.

Gra�evinska čestica ne može se osnivati na načinkoji bi onemogućavao ure�enje korita i oblikovanjeinundacije potrebne za maksimalni protok vode ilipristup vodotoku.

UDALJENOST GRAÐEVINA OD RUBA

GRAÐEVINSKE ČESTICE

Točka 27.

Gra�evine koje se izgra�uju na samostojeći načinne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 mod susjedne me�e.

Iznimno, gra�evine se mogu svojom jednom stranompribližiti susjednom zemljištu, ali ne manje od 1m,pod uvjetom da smještaj gra�evine na susjednojčestici omogućava postizanje propisanog razmakaizme�u gra�evina, odnosno poštivanje ritma izgradnjeu naselju ili dijelu naselja.

Na dijelu gra�evine koja je izgra�ena na udaljenostimanjoj od 3,0 m od susjedne me�e, ne mogu seprojektirati niti izvoditi otvori.

Otvorima se u smislu stavka 1. i 3. ove točke nesmatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklommaksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida odstaklene opeke, ventilacioni otvori maksimalnogpromjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nijemoguće ostvariti vizuelni kontakt.

Točka 28.

Gra�evine koje se izgra�uju na poluotvoreni način(dvojne gra�evine) su gra�evine koje se jednom svojomstranom prislanjaju se na granicu susjedne gra�evinskečestice, odnosno uz susjednu gra�evinu.

Zid izme�u dvije gra�evine mora se izvesti kaoprotupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata.

Točka 29.

Gra�evine koje se izgra�uju u nizu dvjema svojimstranama ili njenim dijelovima prislanjaju se na granicesusjednih gra�evinskih čestica i uz susjedne gra�evine.

Krajnje gra�evine u nizu, ovisno o njihovoj visini,tretiraju se kao gra�evine koje se izgra�uju napoluotvoreni način, te za njih vrijede odredbe oudaljenostima koje se odnose i na poluugra�enegra�evine. Zid izme�u dvije gra�evine treba bitiprotupožarni.

Točka 30.

Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama tegospodarskih gra�evina u kojima se sprema sijeno islama ili su izra�eni od drveta mora iznositi od susjedneme�e najmanje 5,0 m.


Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne me�emože biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetomda se na toj dubini susjedne gra�evinske česticeodre�uju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosnogra�evina s izvorima zaga�enja.

Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bezmogućih ispuštanja u okoliš locirati minimalno udaljenu3,0 m od me�e susjeda.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne me�e ne možebiti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta premame�i, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Točka 31.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkojme�i graditi i gospodarske gra�evine pod uvjetomda su izgra�ene od vatrootpornog materijala i da suizvedeni vatrootporni zidovi.

Točka 32.

Na gra�evinskoj čestici se uz stambene gra�evinemogu graditi pomoćne gra�evine (npr. garaže, spremištaogrjeva i druge svrhe što služe redovnoj upotrebistambene gra�evine (pomoćne gra�evine bez izvorazaga�enja), i to:

- prislonjeni uz stambene gra�evine na istojgra�evinskoj čestici na poluugra�eni način,

- odvojeno od stambene gra�evine na istojgra�evinskoj čestici,

- na me�i, uz uvjet da se :

- prema susjednoj čestici izgradi vatrootpornizid,

- zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka,

- odvod krovne vode i snijega s pomoćnegra�evine riješi na pripadajuću česticu.

Površina pomoćne gra�evine uračunava se upovršinu izgra�enosti gra�evinske čestice.

MEÐUSOBNA UDALJENOST IZMEÐUGRAÐEVINA

Točka 33.

Me�usobni razmak gra�evina odre�uje se premavisini gra�evine :

- za prizemne gra�evine (P): 6,0 m

- za jednokatne gra�evine (P+1): 8,0 m

pri čemu udaljenost od jedne me�e ne može bitimanja od 3,0 m.

Me�usobni razmak gra�evina može iznositi iznimno4,0 m.

Točka 34.

Me�usobni razmak gra�evina može biti i manjiod propisanoga prethodnim člankom:

- ako se radi o već izgra�enim gra�evinskimčesticama,

- ako je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da konstrukcija gra�evine ima povećani stupanjotpornosti na rušenje od elementarnihnepogoda;

- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenjegra�evine neće u većem opsegu ugrozitiživote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugimgra�evinama.

Točka 35.

Udaljenost pomoćne gra�evine od stambene zgradena istoj gra�evinskoj čestici ne može biti manja od4,0 m kada se gradi kao posebna dvorišna gra�evina.

Točka 36.

Udaljenost gospodarskih gra�evina s potencijalnimizvorom zaga�enja od stambenih i poslovnih gra�evinane može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištimagdje se to ne može postići dopušta se minimalnaudaljenost od 8,0 m.

Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama nemože biti manja od:

- 20,0 m od gra�evina za snabdijevanje vodom(bunari, izvori, cisterne i sl.),

- 20,0 m od ulične ograde,

- 15,0 m od stambenih i manjih poslovnihgra�evina.

Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih igospodarskih gra�evina u kojima boravi stoka nemože biti manja od 10,0 m.

2.2.4. VISINA I OBLIKOVANJE GRAÐEVINA

Točka 37.

Za gradnju u području Općine Donji Kukuruzaridozvoljava se gradnja stambenih zgrada maksimalnevisine prizemlje + 1 kat i potkrovlje, uz mogućnostizgradnje podruma.

Iznimno od stavke 1. ove točke, maksimalna visinazgrada unutar gra�evinskog područja naselja DonjiKukuruzari iznosi prizemlje + 2 kata i potkrovlje, uzmogućnost izgradnje podruma.

Iznimno od stavke 1. i 2. ovog članka, omogućujese i gradnja gra�evina viših od propisanih (npr.vodotornjevi, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), alisamo kada je to nužno zbog djelatnosti koje se unjima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenihpovijesnih jezgri naselja, te kontaktna područjaspomenika kulturne i prirodne baštine.

Točka 38.

Potkrovljem se smatra dio gra�evine ispod krovnekonstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže gra�evinečiji nadozid nije veći od 150 cm.

Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.


Kosa krovišta ne smiju imati veći nagib od 45°,iznimno dozvoljavaju se i veći nagibi na manjimdijelovima krovišta (do 25% krovne plohe).

Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedinielementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Prozori potkrovlja, u pravilu, izvedeni su u kosinikrova, kao krovne kućice ili na zabatnom zidu.

Točka 39.

Postojeća potkrovlja mogu se prenamjeniti ustambene ili druge prostore ukoliko se prenamjenamože izvršiti u postojećim gabaritima.

Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbene odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa.Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s lokacijskomdozvolom i regulacijskim uvjetima (visina nadozida,nagib krova, sljeme) propisanim u prethodnoj točki.

Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnogstavka ove točke mogu se privoditi stambenoj iliposlovnoj namjeni.

Točka 40.

Ispod stambenih i poslovnih gra�evine po potrebise može graditi podrum.

Podrumom se smatra dio gra�evine, koji je najmanjejednom polovicom volumena ukopan u ure�eni teren.

Točka 41.

Horizontalni i vertikalni gabariti gra�evina,oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljenigra�evinski materijali moraju biti uskla�eni s okolnimgra�evinama, krajolikom i tradicionalnim načinomgradnje.

Gra�evine koje se izgra�uju na poluotvoreni načinili u nizu moraju s gra�evinom na koji su prislonjeničiniti arhitektonsku cjelinu.

Lo�e na višestambenim zgradama ( tzv. »kolektivnostanovanje«) moguće je zatvoriti, ali isključivo nanačin da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samojedan oblikovni model zatvaranja lo�e.

2.2.5. OGRADE I PARTERNO UREÐENJE

Točka 42.

Ulična ograda podiže se iza regulacionog pravcau odnosu na javnu prometnu površinu.

Kada se javna cesta koja prolazi kroz gra�evinskopodručje ure�uje kao ulica, udaljenost vanjskog rubaulične ograde od osi ceste odredit će se premaposebnim uvjetima nadležne službe za ceste, te moraiznositi najmanje:

- kod državne ceste 10,0 m

- kod županijske ceste 8,0 m

- kod lokalne ceste 5,0 m

- kod nerazvrstane ceste 3,5 m

Točka 43.

Ograda se može podizati prema ulici i na me�iprema susjednim gra�evinskim česticama.

Na gra�evinskim česticama ograde se u pravilupostavljaju s unutrašnje strane me�e. Ograde semogu postavljati i na drugi način, ali samo u dogovorusa susjedom.

Susjedski dio ograde iz stavka 1. ove točke,izgra�uje vlasnik odnosno korisnik gra�evinske česticeu cjelosti, ako takova ograda nije izgra�enaranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sasusjedom.

Ograda iz prethodnog stavka ove točke mora setako izvesti da leži na zemljištu vlasnika ograde, pričemu je glatka strana ograde okrenuta prema ulici,odnosno prema susjedu.

Točka 44.

Najveća visina ograde može biti 1,50 m, pri čemupodnožje ograde može biti izvedeno od čvrstogmaterijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visinedo 50 cm.

Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kadaje to nužno radi zaštite gra�evine ili načina njegovakorištenja.

Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad(živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčanežice ili drugog materijala sličnih karakteristika.

Točka 45.

Dio seoske gra�evinske čestice organiziran kaogospodarsko dvorište na kojem slobodno boravedomaće životinje mora se ograditi ogradom kojaonemogućava izlaz stoke i peradi.

Kada se gra�evinska čestica formira na taj načinda ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojomstražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnimpojasom državne, županijske ili lokalne ceste odnosnoželjezničke pruge, gra�evinska se čestica mora ograditiuz te me�e na način koji onemogućava izlaz ljudi idomaćih životinja.

Točka 46.

Dio gra�evinske čestice oko gra�evine, potpornezidove, terase i slično, treba izvesti na način da sene narušava izgled naselja, te da se ne promijeniprirodno otjecanje vode na štetu susjednih gra�evinskihčestica i gra�evina.

Prilazna stubišta, terase u razini terena ili donajviše 0,6 m iznad razine terena, potporne zidove islično mogu se graditi i izvan površina zarazvoj tlocrta gra�evine, ali na način da se na jednojstrani gra�evinske čestice osigura nesmetan prilazu dvorišni dio gra�evinske čestice, širine najmanje3,0 m.


2.3. IZGRAÐENA STRUKTURA VAN NASELJA

Točka 47.

Gra�evine, koje se u skladu s člankom 42. Zakonao prostornom ure�enju grade izvan gra�evinskogpodručja, moraju se projektirati, graditi i koristiti nanačin da ne ometaju poljoprivrednu i šumskuproizvodnju, korištenje drugih gra�evina, te da neugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša ikrajolika.

Izvan gra�evinskog područja na području OpćineDonji Kukuruzari može se na pojedinačnimlokacijama površine do najviše 10,0 ha odobravatigradnja gra�evina koje po svojoj namjenizahtijevaju gradnju izvan gra�evinskog područja, kaošto su:

- infrastrukturne gra�evine (prometne, energetske,komunalne itd.),

- rekreacione i zdravstvene gra�evine,

- vojne i druge gra�evine od interesa za obranuzemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda,

- gra�evine za istraživanje i iskorištavanjemineralnih sirovina (separacija šljunka i pijeska,proizvodnja gra�evinskih materijala i sl.),

- stambene i gospodarske gra�evine u funkcijiobavljanja poljoprivrednih djelatnosti:

- stambeno-gospodarski sklopovi (farme),

- gra�evine za uzgoj životinja (tovilišta),

- klijeti u vinogradima i spremišta voća uvoćnjacima,

- ostave za alat, oru�e, kultivatore i sl.,

- spremišta drva u šumama,

- pilane,

- uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenicii sl.),

- pčelinjaci,

- ribnjaci.

Gradnja gra�evina iz prethodne točke napojedinačnim lokacijama površine veće od 10,0 hamože se odobravati samo ukoliko je predvi�ena Planom»Korištenje i namjena površina« PPUO.

Pod gra�evinama u smislu stavka 2. alineje 5.ovog članka ne smatraju se gra�evine povremenogstanovanja (»vikendice«).

2.3.1. REKREACIJSKE I ZDRAVSTVENEGRAÐEVINE

Točka 48.

Gradnja rekreacijskih i zdravstvenih gra�evina,koje se u skladu s PPUO mogu graditi izvangra�evinskog područja, može se vršiti na temeljudetaljnog plana ure�enja ili plana šireg područja.

Gra�evine iz stavka 1. ovog članka u pravilu sene smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima1. i 2. bonitetnog razreda.

2.3.2. GRAÐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE IISKORIŠTAVANJE MINERALNIHSIROVINA

Točka 49.

Gra�evine za eksploataciju mineralnih sirovina(kamenolomi) i slojnih voda ne smiju biti udaljenimanje od:

- 300 m od javnih gra�evina i stambenih zgrada,

- 100 m od javnih prometnica i zaštitnog pojasadalekovoda i telefonskih linija.

Nisu dozvoljeni manji i nekontrolirani iskopi šljunka.

Točka 50.

Iskop šljunka može se vršiti samo na osnovieksploatacionog (rudarskog) i sanacionog projektas planom ure�enja za konačnu namjenu, te studijeutjecaja na okoliš ukoliko je njena izrada propisanazakonom.

Točka 51.

Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovinaili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacijaje dužna izvršiti sanacijske radove i privesti zemljišteprvobitnoj namjeni.

Izuzetno, zemljište se može privesti i drugoj namjeni(npr. rekreacija ili ribarstvo na vodnoj površini) kojanije u suprotnosti s dokumentima prostornog ure�enja.

2.3.3. GRAÐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJAPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

STAMBENO-GOSPODARSKI SKLOPOVI(FARME)

Točka 52.

Farmom se smatra funkcionalno povezana grupazgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem,koja se u pravilu izgra�uje izvan gra�evinskog područja.

Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj česticis najmanje 6.000 m2 površine.

Točka 53.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambene gra�evine za potrebe stanovanjavlasnika i uposlenih djelatnika,

- gospodarske gra�evine za potrebe biljne istočarske proizvodnje,

- poslovno turističke gra�evine za potrebe seoskogturizma,


- industrijske gra�evine za potrebe prerade ipakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelostiili pretežno proizvedeni na farmi.

Površina i raspored gra�evina iz stavka 1. ovogčlanka utvr�uju se lokacijskom dozvolom u skladu spotrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivrednedjelatnosti.

Za gradnju pojedinih vrsta gra�evina iz stavka 1.ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu gradnje,najveću brutto izgra�enost čestice, minimalneudaljenosti od javne prometne površine, susjednečestice i drugih gra�evina kao i za gradnju u sklopugra�evinskih područja.

GOSPODARSKE GRAÐEVINE ZA UZGOJŽIVOTINJA (TOVILIŠTA)

Točka 54.

Izvan gra�evinskog područja može se dozvolitigradnja gospodarskih gra�evina za uzgoj životinja(stoke i peradi).

Površina gra�evinske čestice za gra�evine iz stavka1. ove točke ne može biti manja od 6.000 m2, snajvećom izgra�enošću do 30%.

Gospodarske gra�evine za uzgoj životinja moguse graditi na sljedećim udaljenostima od gra�evinskihpodručja:

Namjena gospodarskih gra�evina Najmanje udaljenosti gra�evina (M)

- gospodarske zgrade za potrebe obavljanjaratarske djelatnosti min. 300 m

- gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku iperadarsku proizvodnju

Stočarska proizvodnja Peradarska proizvodnja

8 - 50 uvjetnih grla 1.000 - 8.000 komada min. 100 m






Najmanje udaljenosti gra�evina za uzgoj stoke idrugih gra�evina namjenjenih intenzivnoj poljoprivrednojproizvodnji od prometnica ne smiju biti manje od:

- 100 m za državne ceste,

- 50 m za županijske ceste,

- 30 m za lokalne ceste.

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambenegra�evine na usamljenoj izgra�enoj gra�evinskoj česticimože biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnikgra�evine na navedenom gra�evinskom području,pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno oddrugih gra�evinskih područja.

Za gospodarske gra�evine za uzgoj životinja, štoće se graditi na gra�evinskoj čestici zatečenoggospodarstva, udaljenost od stambene zgrade toggospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manjaod 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalihlokaliteta utvr�enih u tablici iz stavka 3. ovoga članka.

OSTALE POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKEGRAÐEVINE

Točka 55.

Ukoliko se izgra�uju izvan gra�evinskog područjanaselja, poljoprivredne gospodarske gra�evine mogu

se graditi samo na poljoprivrednim česticama čijapovršina nije manja od 6.000 m2 (osim klijeti).

Poljoprivredno zemljište na kojem postojipojedinačna gospodarska gra�evina, čija je veličinai vrsta takva da to zemljište u smislu odredaba oveOdluke ne bi bilo dovoljno veliko za gradnju dvajugospodarskih gra�evina, ne može se parcelirati namanje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i pokojoj osnovi je ta gra�evina podignuta.

Točka 56.

Etažna visina pojedinačnih gospodarskih gra�evinaje prizemnica s mogućnošću izvedbe podruma ipotkrovlja.

Iznimno od stavka 1. ove točke omogućava segradnja i viših gra�evina ukoliko je to neophodnozbog tehnološkog rješenja (mlinovi, silosi i sl.).

Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih gra�evinamora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskomtradicijom.

Na terenu s nagibom duža strana gra�evine morabiti položena paralelno sa slojnicama. Pojedinačnegospodarske gra�evine moraju se locirati niže odsljemena brežuljaka, najmanje toliko da se ne ocrtavajuna njihovom obrisu.


Točka 57.

Klijet razvijene netto površine podruma i prizemljado 40 m2 (ukupna površina svih etaža) može segraditi u vinogradima površine od najmanje 2.000m2 i ako je zasa�eno najmanje 85 % površinevinograda.

Razvijena površina iz stavka 1. ove točke možese uvećati za 10 m2 za svakih daljih 400 m2 vinograda,ali najviše do 80 m2.

Izuzetno, ukoliko je površina vinograda manja odone propisane stavkom 1. ove točke, može se odobritiu vinogradu gradnja prizemne drvene gospodarskegra�evine, veličine najviše 9,0 m2.

Točka 58.

Spremište voća može se graditi samo u većpodignutim voćnjacima, starim najmanje 2 godine,čija površina nije manja od 2.000 m2.

Uvjeti za klijeti odnose se i na spremišta voća.

Točka 59.

Kada se klijet, odnosno spremište voća lociraju ublizini sjeverne me�e do susjednog vinograda,udaljenost gra�evine od te me�e ne može biti manjaod srednje visine vijenca u odnosu na završnu kotuure�enog terena, a nikako manja od 3,0 m.

Udaljenost klijeti, odnosno spremišta voća, odostalih me�a ne može biti manja od 1,0 m.

Me�usobna udaljenost klijeti, odnosno spremištavoća, koje su izgra�ene na susjednim česticama nemože biti manja od 6,0 m.

Izuzetno kad susjedi sporazumno zatraže izdavanjelokacijske dozvole za gradnju klijeti ili spremištavoća na poluotvoren način, gra�evina se može graditina susjednoj me�i.

Točka 60.

Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvangra�evinskog područja mogu se graditi staklenici zauzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici.

Staklenicima se smatraju montažne gra�evine sostakljenom nosivom konstrukcijom.

Plastenicima se smatraju montažne gra�evineod plastične folije na drvenom ili metalnomroštilju.

Točka 61.

Na potocima i stajaćim vodama mogu se graditiribnjaci u skladu s posebnim uvjetima nadležnihustanova i službi.

Na potocima se mogu graditi i male hidroelektrane,te mlinovi u skladu s posebnim uvjetima nadležnihustanova i službi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIHDJELATNOSTI

Točka 62.

Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevajuse poslovne gra�evine i proizvodni pogoni čisteindustrijske i druge proizvodnje, servisne i zanatskedjelatnosti, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti.

U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnjatreba biti tako koncipirana da:

- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evinskečestice iznosi do 70%;

- najmanje 20% od ukupne površine gra�evinskečestice mora biti ozelenjeno.

U zoni gospodarske djelatnosti mogu se izgra�ivatisamo objekti čiste industrijske i druge proizvodnjekoje svojim postojanjem i radom ne otežavaju iugrožavaju ostale funkcije i čovjekovu okolinu u naselju.

Gra�evinske parcele u ovoj zoni moraju biti udaljeneod gra�evinskih parcela stambene izgradnje i gra�evinajavnih i pratećih sadržaja najmanje 50 m.

Gra�evine gospodarskih djelatnosti, kao i vanjskiprostori na kojima će se odvijati djelatnosti kojeumjereno opterećuju okolinu moraju biti udaljenenajmanje 100 m od gra�evinskih parcela stambeneizgradnje i gra�evina javnih i pratećih sadržaja.

Gra�evine gospodarskih djelatnosti, kao i vanjskiprostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje jakoopterećuju okolinu moraju biti udaljene najmanje 200m od gra�evinskih parcela stambene izgradnje igra�evina javnih i pratećih sadržaja.

Gra�evinske čestice u zoni gospodarskih djelatnostimoraju biti odijeljene od gra�evinskih čestica stambenihi javnih gra�evina u zonama mješovite gradnje zelenimpojasom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom ili javnomprometnom površinom.

Točka 63.

Gradnja u zonama gospodarskih djelatnosti izvodise u pravilu na temelju PPUO, sve do izrade detaljnihdokumenata prostornog ure�enja čija je izradapredvi�ena »Programom mjera za unapre�enje stanjau prostoru Općine Donji Kukuruzari«.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI

Točka 64.

U gra�evinskim područjima naselja omogućenaje gradnja javnih i pratećih sadržaja za:

- obrazovanje,

- dječju zaštitu ,

- zdravstvenu zaštitu,

- djelatnost društvenih i kulturnih organizacija,

- javne djelatnosti (pošte, banke i sl.),


- trgovine dnevne opskrbe,

- uslužne zanate,

- ugostiteljstvo i

- ostale javne i prateće sadržaje.

Točka 65.

Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola gradesjeverno od postojeće gra�evine, njihova udaljenostod te gra�evine mora iznositi najmanje tri njegovevisine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržajagradi nova gra�evina, njena udaljenost prema juguod navedenih javnih sadržaja ne može biti manja odtri visine.

Točka 66.

U mjestima u kojima se planira ustrojavanjevatrogasnih postaja detaljnim planovima prostornogure�enja potrebno je predvidjeti prostor za gradnjuvatrogasne postaje približno u središtu mjesta uzglavnu prometnicu, kako bi vrijeme intervencijevatrogasne postrojbe bilo približno jednako za svedijelove područja za koje se ono ustrojava.

5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILITRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Točka 67.

PPUO-om je predvi�eno opremanje područja OpćineDonji Kukuruzari sljedećom prometnom i komunalnominfrastrukturom:

- prometne površine (ceste, željeznička pruga,biciklističke staze, pješački putevi),

- mreža telekomunikacija;

- elektroenergetska mreža;

- vodoopskrba;

- odvodnja.

Unutar Planom utvr�enih koridora komunalneinfrastrukture nije dozvoljena gradnja gra�evina, aza sve intervencije potrebno je ishoditi odobrenja isuglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća.Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatrajuse rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasinije dozvoljena nikakova gradnja sve do izdavanjalokacijske dozvole na temelju idejnog rješenja, kojimse utvr�uje stvarna trasa i zaštitni pojas.

Detaljno odre�ivanje trasa prometnica, komunalnei energetske infrastrukture, unutar koridora koji suodre�eni PPUO-om, utvr�uje se dokumentimaprostornog ure�enja nižeg reda odnosno lokacijskomdozvolom, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnimuvjetima i drugim okolnostima.

Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može seutvrditi izvedba objekata i ure�aja komunalneinfrastrukture i kvalitetnijim materijalima nego što jeto predvi�eno dokumentima prostornog ure�enja izprethodnog stavka.

Točka 68.

Sve javne prometne površine unutar gra�evinskogpodručja (ulice i trgovi) na koje postoji neposredanpristup s gra�evinskih čestica, ili su uvjet za formiranjegra�evinske čestice, moraju se projektirati, graditi iure�ivati na način da se omogućuje vo�enje komunalneinfrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnihprometnica.

Prilaz sa gra�evinske čestice na javnu prometnupovršinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javnipromet.

Točka 69.

Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutargra�evinskog područja uz kojega se izgra�uju ilipostoje stambene ili druge gra�evine, te na koji tegra�evine imaju izravan pristup.

Ulice u naselju s funkcijom državne, županijskeili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste.

Ulica iz stavka 1. ove točke mora imati najmanjuširinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m(za jednu voznu traku).

Samo jedna vozna traka može se izgra�ivati samoiznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom dase na svakih 150 m uredi ugibalište, odnosno uslijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m napreglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Kada se gra�evinska čestica nalazi uz spoj sporedneulice i ulice koja ima značaj državne ili županijskeceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinuobvezno se ostvaruje preko sporedne ulice.

Za potrebe nove gradnje na neizgra�enom dijelugra�evinskog područja koje se širi uz državnu iližupanijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnuulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup najavnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnimuvjetima organizacije nadležne za upravljanjeprometnicom na koju se priključuje.

Točka 70.

Minimalna udaljenost regulacionog pravca od rubakolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnogjarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a nemože biti manja od one odre�ene zakonskimpropisima.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osiguratigradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

Ne dozvoljava se gradnja gra�evina, zidova iograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanjepreviše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvarajuvidno polje vozača i time ometaju promet.

Točka 71.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bezarhitektonskih barijera tako da na njima nema zaprekaza kretanje niti jedne kategorije stanovništva.


Točka 72.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnjugra�evina javne, proizvodno-servisne ili sportsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu

osiguranja odgovarajućeg broja parkirališnih mjestaza osobna ili teretna vozila.

Dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih mjestaza osobna vozila za gra�evine iz prethodnog stavkaodrediti će se na temelju sljedeće tablice:

Namjena gra�evine Broj mjesta na Potreban brojmjesta

1. Industrija i skladišta 1 zaposleni 0,15 - 0,45 PGM

2. Uredski prostori 1.000 m2 korisnog prostora 7 - 20 PGM

3. Trgovina 1.000 m2 korisnog prostora 20 - 30 PGM

4. Banka, pošta, usluge 1.000 m2 korisnog prostora 30 - 40 PGM

5. Ugostiteljstvo 1.000 m2 korisnog prostora 15 - 25 PGM

6. Višenamjenske dvorane 1 gledatelj 0,15 PGM

7. Športske gra�evine 1 gledatelj 0,20 - 0,30 PGM

Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta zaosobna i teretna vozila potrebno je predvidjeti nagra�evinskoj čestici ili iznimno u sklopu zelenog pojasaizvan čestice.

Točka 73.

Odredbama PPUO se predvi�a korištenje mjesnihi me�umjesnih ulica za javni prijevoz.

Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjetiproširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Točka 74.

Odredbama PPUO se predvi�a gradnja i ure�enjebiciklističkih staza tako da im širina bude min 1,10m za jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjernipromet.

Točka 75.

Odredbama PPUO se uz mjesne ulice predvi�aure�enje pločnika za kretanje pješaka u širini kojaovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjojod 0,75 m.

Točka 76.

Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postajapredvi�a se gradnja po jednog nadzemnog hidrantaza punjenje vatrogasnih vozila.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH IPRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO -POVIJESNIH CJELINA

Točka 77.

Za svu gradnju i ure�ivanje zemljišta na područjuzaštićenih prirodnih i povijesnih cjelina, te za intervencijena zaštićenim zgradama kulturno povijesne vrijednostikao i za gradnju u njihovoj neposrednoj blizini, potrebno

je u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatražitisuglasnost i smjernice za moguće intervencije odnadležne službe za zaštitu spomenika kulture, odnosnoprirodne baštine.

Nakon dobivanja posebnih uvjeta iz prethodnogstavka treba se ishoditi prethodna dozvola na projektusuglašen s datim uvjetima.

Zone zaštite za pojedina naselja prikazane su ugrafičkom dijelu Plana na listovima od 5.1 – 5.10.

Točka 78.

Odredbe za uspostavu i provo�enje mjera zaštitei obnove kulturne baštine proizlaze, osim iz Zakonao zaštiti kulturnih dobara (»Narodne novine« broj69/99) i Upute Ministarstva kulture, Uprava za zaštitukulturne baštine, iz 1995. i 1998. o zoniranju zaštićenihpovijesnih cjelina gradskog, gradsko seoskog i seoskogkaraktera, i iz slijedećih zakona sa svim izmjenamai dopunama: Zakon o gradnji (»Narodne novine«broj 52/99) i Zakon o prostornom ure�enju (»Narodnenovine« broj 30/94 i 68/98);

Upravni postupak

Propisanim mjerama utvr�uje se obavezni upravnipostupci te načini i oblici graditeljskih i drugih zahvatana: povijesnim gra�evinama, gra�evnim sklopovima,arheološkim lokalitetima, u zonama zaštite naselja ikulturnog krajolika ili drugim predjelima s obilježjimakulturnog dobra.

Na zaštićenim gra�evinama, sklopovima, lokalitetimai predjelima posebnom konzervatorskom postupkupodliježu sljedeći zahvati:

- popravak i održavanje postojećih gra�evina,

- dogradnje, nadogradnje, preoblikovanja iadaptacije,

- rušenja ili dislokacije /objekti tradicijske drvenearh./ gra�evina ili njihovih dijelova,

- izgradnja novih objekata unutar zona zaštitepovijesnih naselja, sklopova i pojedinačnih objekata.


- izvo�enje radova u arheološkim zonama ilokalitetima,

- izvo�enje hidrotehničkih zahvata unutar vrijednihdijelova krajolika,

- izvo�enje radova na trasiranju novih cestovnih,a unutar zaštićenih ili vrijednih djelova krajolika.

Za sve zahvate na kulturnim dobrima, navedeniu popisu kulturnih dobara, kao i za prenamjenupovijesnih gra�evina sa statusom kulturnog dobra,a za koje je ovim Prostornim planom utvr�ena obvezazaštite, potrebno je zatražiti posebne uvjete, odnosnosuglasnost od nadležne službe zaštite (Ministarstvokulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine –Konzervatorski odjel u Zagrebu).

Sastavni dio odredbi za provo�enje je Popis kulturnihdobara, a odnosi se na sve gra�evine, označene(R, P, PR, ZPP).

Zaštićenim gra�evinama, kod kojih su utvr�enasvojstva kulturnog dobra i na koje se primjenjujusve zakonske odredbe, smatraju se sve gra�evinekoje su u ovom Prostornom planu popisane kaokulturna dobra: upisana u Registar (R), preventivnozaštićene (P), predložena za pokretanje postupkaupisa u Registar (PR) te zaštićene ovim Prostornimplanom (ZPP), bez obzira na njihov trenutni statuszaštite.

Do donošenja rješenja o zaštiti koje će Upravaza zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel uZagrebu po službenoj dužnosti donijeti na osnovudetaljnije obrade, za sve gra�evine, povijesna naseljai lokalitete koji su predloženi za zaštitu (PR) trebaprimjenjivati iste mjere i propisane postupke kao iza zaštićene gra�evine

Konzervatorski nadzor nad radovima, provodinadležna Ustanova službe zaštite kulturne baštine.

POPIS NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA SISTEMATIZIRANIH PO VRSTAMA

A) POVIJESNA NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA

Status zaštite Prijedlog kategorije

1. Babina Rijeka - manji niz PR 2

2. Borojevići - manji niz PR 2

3. Br�ani - manji niz PR 3

4. D. Bjelovac - manji niz PR 3

5. G. Bjelovac - manji niz PR 3

6. Knezovljani ZPP 3

7. Komogovina - poj. objekti ZPP 3

8. Kostreši Bjelovački ZPP 3

9. D. Kukuruzari ZPP —

10. G. Kukuruzari ZPP 3

11. D.S. i G. Lovča PR 2

12. Mečenčani - manji niz PR 3

13. Prevršac ZPP 3

14. Umetići ZPP 3

15. D. Velešnja - manji niz PR 3

16. G. Velešnja - manji niz PR 2

B) POVIJESNE GRAÐEVINE I SKLOPOVI

Sakralne gra�evine


1. Komogovina, parohijska crkva PreobraženjaKristova - 18. st. PR 2

2. D. Kukuruzari, Parohijska crkva UspenjaBogorodice PR 3

3. Mečenčani, Parohijska crkva PresveteBogorodice - 19. st. PR 3



Babina Rijeka

1. k.br. 30 - prizemnica


Borojevići







9. k.br. 46 - jednokatnica


Donji Bjelovac



Kostreši Bjelovački



Mečenčani







Prevršac


Donja Velešnja




Gornja Velešnja






Stambene gra�evine

Objekti predloženi za zaštitu

Status zaštite - ZPPEvidentirani objekti unutar zona zaštite

Borojevići

1. k.br. 36

2. k.br. 44


3. k.br. 61

4. k.br. 68

5. k.br. 99

6. k.br. 101

7. k.br. 105

8. k.br. 84

9. k.br. 76

10. k.br. 107

Gornja Velešnja

1. k.br. 3

2. k.br. 4

3. k.br. 37

4. k.br. 39

5. k.br. 41

6. k.br. 43

7. k.br. 45

8. k.br. 42

9. k.br. 46

10. k.br. 51

11. k.br. 52

12. k.br. 53

13. k.br. 55

14. Mlinica kod broja 4

Donja Velešnja

1. k.br. 76

2. k.br. 97

Br�ani

1. k.br. 56

2. k.br. 58

3. k.br. 57

Babina Rijeka

1. k.br. 52 gosp. objekt

2. k.br. 47

3. k.br. 45

4. k.br. 49

Mečenčani

1. k.br. 101

2. k.br. 85

3. k.br. 97

4. k.br. 77

Gornji Bjelovac

1. k.br. 18

Status zaštite - ZPPEvidentirani objekti unutar zona zaštite


Vojne - obrambene gra�evine


1. Stari grad Prevršac - 15. st. R445 2

Gra�evine gospodarskog, tehničkog karaktera - niskogradnje


1. Babina Rijeka, 2 vodenice ZPP

2. G. Velešnja, vodenica ZPP

3. Babina Rijeka, drveni mostići ZPP

4. G. Velešnja, drveni mostić ZPP

5. Borojevići, most željezne konstr. idrvenom podlogom ZPP

C) POVIJESNO MEMORIJALNI SPOMENICI

Status zaštite Prijedlog kategorijeGroblja i lokaliteti starih groblja3.1.

1. Babina Rijeka - staro groblje ZPP

2. Borojevići - 3 stara groblja ZPP

3. G. Bjelovac - staro groblje ZPP

4. Komogovina - staro groblje ZPP

5. D. Kukuruzari - staro groblje PR

6. G. Lovra - staro groblje, novo groblje ZPP

7. Mečenčani - staro groblje ZPP

8. Prevršac - staro groblje ZPP

Status zaštite Prijedlog kategorijeSpomen obilježja3.2.

1. Mečenčani, spomen obilježja za masovnugrobnicu žrtava Domovinskog rata ZPP

u svim selima Općine - spomenici N.O.B. ZPP

D) ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

Status zaštite Prijedlog kategorijeLokaliteti i zone

1. Bjelovac - nalazi rimskog novca ZPP

2. Borojevići - nalaz rimskog novca ZPP

3. Br�ani - nalaz rimskog novca ZPP

4. Komogovina, Kordić Brdo - naselje prapovijest PR 2

5. Komogovina - lokacija crkve Sv. Križa - 14. st. ipravoslavni samostan iz 17. st. PR 2

6. G. Lovča, Crkvište- pretpostavljena lokacija srednjovjekovnogsakralnog objekta ZPP

7. Prevršac, stari grad, 15. st. R 445 2


Status zaštite Prijedlog kategorijeZaštićeni krajolik5.1.

1. Padine Zrinske gore - vizure PR 1

E) KRAJOLIK ILI NJEGOV DIO

Status zaštite Prijedlog kategorijeOsobito vrijedan predio5.2.

1. Brdoviti predio naselja G. i D. Bjelovac,Kostreši Bjelovački i G. Kukuruzari - vizure Z.P.P. 2

2. Kostreši - vizura na cijelo područje Općine ZPP 2

3. Predio uz korito Babine rijeke i obostrano odceste prema naselju Babina Rijeka - vizure ZPP 2

Za dijelove povijesnih cjelina seoskih obilježja:Babina Rijeka, Borojevići, Br�ani, Mečenčani, D.Velešnja i G. Velešnja svi zahvati koji podliježuizdavanju lokacijskih i gra�evinskih dozvola morajuse provoditi uz posebne uvjete i prethodnu dozvolunadležne službe zaštite.

Nova izgradnja u zoni zaštite kroz plan koja moraudovoljavati uvjetima datim ad.V.1. i V.2.

Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (ZPP)na osnovi sporadičnih nalaza ili su pretpostavljenetočno utvr�ene granice zaštite, potrbno je prijeizvo�enja bilo kojih zemljanih radova provestiarheološka istraživanja te upozoriti investitora i izvo�ačaradova na moguće nalaze zbog čega je potrebanpojačani oprez.

- U slučaju pozitivnih nalaza preporuča se detaljnoistraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnostkorištenja metode anastiloze, a u ekstremnim itemeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalnedislokacije.

- Investitor je dužan osigurati arheološkaistraživanja ili sondiranja prema uputamakonzervatorskog odjela i da u slučaju veoma važnogarheološkog nalaza može doći do izmjene projektaili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza.

U područjima kojim se ovim planom, predvi�aizgradnja objekata, a prostor nije izgra�en i privedennamjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova,obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnihradova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osiguraarheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljnopozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihovavalorizacija.

Za svaku pojedinačnu povijesnu gra�evinu kodkoje su uvr�ena svojstva kulturnog dobra (popisnepokretnih kulturnih dobara), kao najmanja granicazaštite utvr�uje se pripadna parcela ili njen povijesnovrijedni dio. Mjere zaštite primjenjuju se na gra�evine(parcele) koji su: registrirani (R), preventivno zaštićeni(P) ili su Prostornim planom predloženi za zaštitu(PR). Za gra�evine koje imaju svojstva kulturnogdobra osobito se primjenjuju sljedeće mjere:

- Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo kojevrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijentnaselja, kako bi se uspostavio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop.

- Vrijedne gospodarske zgrade izgra�ene unaseljima moraju se očuvati bez obzira na nemogućnostzadržavanja njihove izvorne namjene te se moguprenamijeniti.

Nove gospdarske i stambene zgrade mogu se graditiod drva (hrastovih planjki) ili od opeke s ožbukanimpročeljima s pokrovom od crijepa. Kod gradnje novihkuća u kontaktnim područjima povijesnog naseljapreporuča se oblikovanje kojim će se uspostavitiharmonični odnosi s postojećom gra�evnom strukturom,u pogledu gabarita, nagiba krovova, upotrebi materijalazavršnog oblikovanja i kolorita. Ne dopušta se izgradnjaizbačenih balkona, velikih terasa i lukova, već uoblikovanju gra�evine i njenoga neposrednogaokruženja valja slijediti prepoznatljive tradicijskegra�evne tvorevine.

- Potrebno je očuvati kultivirani krajolik (uglavnomvoćnjaci, oranice i livade) i na način da se iza linijekarakteristične dubine parcela ne predvidi nikakvanova izgradnja.

Arheološke zone i lokaliteti

Arheološke zona i lokaliteti zaštićeni kroz prostorniplan podliježu režimu koji zahtijeva da u postupkuisho�enja lokacijske dozvole treba obaviti arheološkaistraživanja predmetne zone pod uvjetima koje izdajeUprava za zaštitu kulturne baštine.

Ukoliko se nai�e na arheološke nalaze ili predmeteprilikom zemljanih radova (poljodjelskih i sl.), potrebnoje obavijestiti Upravu za zaštitu kulturne baštine,Konzervatorski odjel u Zagrebu ili najbliži nadležnimuzej.

Obzirom na neistraženost tematskog područjapotrebno je u budućnosti provesti istraživanja kojaprethode arheološkim, te arheološka:

- aviosnimanje i rekognosciranje radiupotpunjavanja arheološke slike zone,

- geofizikalna snimanja zbog prostornogdefiniranja lokaliteta (odre�ivanja granica),


- pokusna arheološka istraživanja zbog tematskei kronološke identifikacije lokaliteta,

- prije gra�evinskih zahvata (ceste, infrastuktura,arhitektura) potrebno je izvršiti prethodna istraživanjazadane zone,

- ukoliko se otkrije arheološki lokalitet unutargra�evinske trase ili zadane gra�evinske zone, zaštititiga ponovnim zatrpavanjem i preoblikovati projektna način da ne oštećuje lokalitet (izmještanje traseinfrastrukture ili ceste, izostanak podruma),

- razmotriti mogućnost konzervacije i prezentacijelokaliteta in situ te ako je potrebno prilagoditi tomeprojektno rješenje predvi�enog zahavata, a uslučajevima gdje je to neizvedivo ili je nalaz izuzetne(nacionalne) vrijednosti, isti se može uz potrebnodokumentiranje, prezentirati na drugoj adekvatnojlokaciji odnosno pohraniti u Muzeju.

Krajolik ili dio - prirodni i kultivirani

Radi očuvanja tih vrijednosti potrebno je:

- zadržati karakter neizgra�enosti prirodnogkrajolika,

- zadržati karakter neizgra�enosti brdovitogpredjela te predvi�ene trase novih cesta ukliko sunužne prilagoditi konfiguraciji,

- ne planirati gra�evna područja na izloženimmjestima u krajoliku,

- sačuvati sliku naselja s pripadajućim krajolikom(kultiviranim ili prirodnim),

- gra�evinska područja planirati uz očuvanje svihelemenata povijesne matrice i tipološke i oblikovneosobitosti izgradnje,

- sačuvati karakteristike povijesne matrice,

- potrebno je zadržati povijesne oblikekomunikacija sa svim pratećim prostornim detaljima(mostići, kanali).

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Točka 79.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to odre�enamjesta.

Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad,te sekundarne sirovine (staklo, papir, PET ambalažui sl.) potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojimese neće ometati kolni i pješački promet, te koji će pomogućnosti biti ogra�en tamponom zelenila, ogradomili sl.

Točka 80.

Na gra�evinskom području može se spaljivati samodrvo i lignocelulozni otpad.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

Točka 81.

Mjere sanacije, očuvanja i unapre�enja okoliša injegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladus važećim zakonima, odlukama i propisima koji surelevantni za ovu problematiku.

Točka 82.

Sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u naseljimabez kanalizacije moraju se prikupljati u nepropusnimsabirnim armirano-betonskim jamama zatvorenog tipa,koje omogućavaju lako povremeno pražnjenjedjelomično pročišćene otpadne vode i odvoz uzatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredisanitarna inspekcija.

Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti odvozomi ispustom na poljoprivredne površine.

Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusniza tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnujamu. Dno i stijenke gnojišta do visine od 0,5 miznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnogmaterijala.

Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora seodvesti u jame ili silose za osoku i ne smije serazlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osokumoraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvoreza čišćenje i zračenje.

U pogledu udaljenosti od ostalih gra�evina i naprava,za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kaoi za gnojišta.

Točka 83.

Svi gospodarski pogoni, te poljoprivrednagospodarstva i farme trebaju imati izveden sustavodvodnje, koji onemogućuje izlijevanje i prodiranjeu tlo otpadnih voda. Do izvedbe sustava odvodnje iure�aja za pročišćavanje u naseljima, zaštita ipredtretman moraju se izvesti na samoj lokaciji, putemnepropusnih gra�evina i odvoza taložnog mulja iotpada.

Točka 84.

Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svojunamjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem nasnagu PPUO.

Izuzetno od stavka 1. ove točke, šuma se možekrčiti za potrebe infrastrukture predvi�ene ovim planomi planovima višeg reda.

Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomskinije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe možese pošumiti.

Točka 85.

Ure�enje i korištenje zemljišta u vodozaštitnompodručju crpilišta Pašino Vrelo uključujući zone


sanitarne zaštite, način i uvjete korištenja zemljištaunutar svake od tri zone sanitarne zaštite, te mjereza saniranje vodozaštitnog područja provodi se natemelju Odluke o vodozaštitnom području crpilištaPašino Vrelo.

Točka 86.

Sve vodotoke, vodne površine i vodne resursemože se koristiti i ure�ivati u skladu s vodoprivrednomosnovom i Zakonom o vodama, a sve zahvate uzvodne površine, te vodoopskrbu i odvodnju trebauskladiti sa zahtjevima JP Hrvatske vode.

U zonama potencijalnih vodocrpilišta moraju seprovoditi sve mjere zaštite od zaga�enja podzemnihvoda, vršiti daljnja istraživanja, a na ista se ne moguširiti gra�evinska područja niti izgra�ivati gospodarskii drugi pogoni.

Točka 87.

U naseljima, te uz prometnice i vodotoke, kao i urekreativnim zonama, treba formirati poteze i većepovršine zaštitnog zelenila.

Točka 88.

Sve gospodarske gra�evine moraju imati takovutehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu bukei emisiju prašine iznad dozvoljene količine i sastava.

Točka 89.

Svi radovi na površini zemljišta (gra�evinski iskopi,gradnja cesta i sl.) trebaju se vršiti na način da seočuva kompaktnost i površinska odvodnjapoljoprivrednih površina, uz obvezu deponiranjahumusnog sloja.

Točka 90.

Prilikom svih intervencija u prostoru, te izradedokumenata prostornog ure�enja niže razine kojese izra�uju na temelju ovog Prostornog plana obaveznoje koristiti odredbe Pravilnika o uvjetima za vatrogasnepristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i 55/94) tePravilnika o tehničkim normativima za hidrantskumrežu za gašenje požara (»Službeni list« broj 30/91) koji se primjenjuje temeljem članka 53. Zakonao normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96).

Gra�evine i postrojenja u kojima će se skladištitii koristiti zapaljive tekućine i plinovi, moraju se graditina sigurnosnoj udaljenosti od ostalih gra�evina ikomunalnih ure�aja u skladu s odredbama Zakonao zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«broj 108/95), te Pravilnika o zapaljivim tekućinama(»Narodne novine« broj 54/99), Pravilnika o postajamaza opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (»Narodnenovine« broj 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenjaza tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanjuukapljenog naftnog plina (»Sl. list« broj 24/71) kojise primjenjuje temeljem članka 26. Zakona ozapaljivim tekućinama i plinovima biti će, u slučaju

potrebe za njihovu gradnju, odre�ena detaljnimplanovima prostornog ure�enja, u skladu sa zahtjevomnadležne službe za zaštitu od požara.

Mjesta za gradnju gra�evina u kojima se obavljaproizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari,sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarimaza gospodarsku upotrebu (»Narodne novine« broj12/94) biti će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju,odre�ena detaljnim planovima prostornog ure�enja,u skladu sa zahtjevom nadležne službe za zaštituod požara.

U mjestima u kojima se planira ustrojavanjevatrogasnih postaja detaljnim planovima prostornogure�enja potrebno je predvidjeti prostor za gradnjuvatrogasne postaje približno u središtu mjesta uzglavnu prometnicu, kako bi vrijeme intervencijevatrogasne postrojbe bilo približno jednako za svedijelove područja za koje se ono ustrojava.

Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postajadetaljnim planovima prostornog ure�enja predvidjetigradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenjevatrogasnih vozila.

U slučaju potrebe odre�ivanja mjesta za civilnastrelišta, poslovne prostore za proizvodnju oružja,promet oružja i streljiva te popravljanje i prepravljanjeoružja kroz detaljne planove prostornog ure�enjatreba na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakonao oružju (»Narodne novine« broj 46/97 – pročišćenitekst 27/99) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ihmoraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnjuoružja, promet oružja i streljiva, popravljanje iprepravljanje oružja, vo�enje civilnih strelišta te zaštituod požara, kra�e i drugih nezgoda i zlouporaba(»Narodne novine« broj 8/93).

Kriteriji za odre�ivanje mjesta za izgradnju skloništa,zaklona i drugih objekata za zaštitu pučanstva odre�ujuse sukladno odredbama Zakona o unutarnjim poslovima(»Narodne novine« broj 29/91 – pročišćeni tekst73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), Pravilnika otehničkim normativima za skloništa (»Sl. list« broj55/83), Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranjui ure�ivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,36/85 i 42/86), te Pravilnika o kriterijima za odre�ivanjegradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditiskloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine«broj 2/91).

Skloništa i druge gra�evine za zaštitu stanovništvagrade se u gradovima i naseljenim mjestima u kojimaživi preko 2.000 stanovnika, odnosno izuzetno i unaseljenim mjestima s manje od 2.000 stanovnikaako se nalaze na području stupnja ugroženosti od I.do IV.

Prema stupnju ugroženosti od ratnih opasnostigradovi i naseljena mjesta svrstavaju se u kategorijeod I. do IV. stupnja ugroženosti, koja se potomrazvrstavaju u jednu ili više zona u kojima se gradeskloništa odre�ene otpornosti ili osigurava zaštitastanovništva na drugi način.


Prema Prostornom planu Sisačko-moslavačkežupanije na području Općine Donji Kukuruzari nitijedno naselje nije razvrstano niti u jednu kategorijuod I. do IV. stupnja ugroženosti.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednegra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjednihgra�evina najmanje 4 m ili manje ako se dokažeuzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenjepožara, požarne karakterisitke materijala gra�evine,veličinu otvora na vanjskim zidovima gra�evine i dr.da se požar neće prenijeti na susjedne gra�evine. Uprotivnom, gra�evina mora biti odvojena od susjednihgra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje0,5 m ili završava dvostranom koknzolom istevatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrovakrovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanjeu dužini konzole.

Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o zaštitiod požara (»Narodne novine« broj 58/93), potrebnoje ishoditi suglasnost Policijske uprave sisačko -moslavačke, namjere zaštite od požara primjenjeneu Glavnom projektu za zahvate u prostoru na slijedećimgra�evinama:

- Sve gra�evine i prostore u kojima se obavljadržanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućinai/ili plinova;

- Sve gra�evine koje nisu obuhvaćane člankom2. Pravilnika o gra�evinama za koje nije potrebnoishoditi posebne uvjete gra�enja glede zaštite odpožara (»Narodne novine« broj 25/94).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Točka 91.

Obveza izrade Urbanističkog plana ure�enja nalažese za naselje Donji Kukuruzari, s obzirom na njegovznačaj kao veće lokalno i općinsko razvojno središte.

Za ruralno naselje Lovča preporuča se izradaDetaljnog plana ure�enja, u okviru kojega se moraizraditi odgovarajuća Konzervatorska podloga.

Pokretanje inicijative za donošenje i izraduProstornog plana posebnih obilježja za područjezaštićenog krajolika Zrinske gore.

Preporučuje se izrada slijedećih planova:

- Detaljnog plana ure�enja groblja u DonjimKukuruzarima,

- Detaljnog plana ure�enja stočne tržnice uDonjim Kukuruzarima,

- Detaljnog plana ure�enja športsko-rekreacijskogcentra.

Pored navedenih dokumenata prostornog ure�enja,potrebno je osigurati i ostalu dokumentaciju koja jevezana uz ure�enje prostora i okoliša, pa tako:

- Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselje DonjiKukuruzari,

- Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselja u područjuvodocrpilišta »Pašino vrelo«,

- Izrada projekta sustava odvodnje i obradeotpadnih voda za ostala naselja Općine DonjiKukuruzari.

- Inicijativa u izradi projektne dokumentacije zaštiteod oborinskih voda,

- Program gospodarenja otpadom Općine DonjiKukuruzari

- Izrada projekta vodoopskrbe za sva naseljaOpćine Donji Kukuruzari.

Točka 92.

Prioritet izrade dokumenata prostornog ure�enja,te komunalnog opremanja i ure�ivanja prostora napodručju obuhvata PPUO odre�uje se »Programommjera za unapre�enje stanja u prostoru Općine DonjiKukuruzari«.

Točka 93.

U cilju zaštite i racionalnog korištenja prostora,Općina Donji Kukuruzari obvezuje se osigurati sredstvaza izradu dokumenata prostornog ure�enja čiji ćeprioritet biti definiran »Programom mjera za unapre�enjestanja u Općini Donji Kukuruzari«.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH IDRUGIH MJERA

Točka 94.

Na području Općine Donji Kukuruzari biti ćeprimjenjivane posebne razvojne i druge mjere kojedonesu nadležni organi Države, Županije i Općine.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JENAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJNAMJENI

Točka 95.

Sve postojeće pojedinačne stambene, stambeno-poslovne i gospodarske gra�evine te gra�evine drugenamjene, izgra�ene u skladu s odobrenjem za gradnjuili prije 15. veljače 1968. godine, koje se nalaze napovršinama predvi�enim PPUG-om za drugu namjenumogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opseguneophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada,ukoliko Programom mjera za unapre�enje stanja uprostoru nisu predvi�ene za rušenje.

Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanjeuvjeta života i rada smatra se za:

I. stambene, odnosno stambeno - poslovnegra�evine:

1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih i drugih dijelova gra�evina, krovišta,stropa, potkrovlja, poda, stolarije i slično, u postojećimgabaritima;


2. priključak na gra�evine i ure�aje komunalneinfrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, telefon),te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica)s ulaznim predprostorom uz postojeće stambenegra�evine koje nemaju iste izgra�ene u svom sastavuili na postojećoj gra�evinskoj čestici, i to u najvećojpovršini od 12 m2 brutto;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenihili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelaziukupno 75 m2 brutto gra�evinske površine svih etaža,s time da se ne poveća broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutarpostojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kodgra�evina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidomako se radi o povećanju stambenog prostora (doukupno 75 m2 brutto gra�evinske površine prematočki I. broj 4. ovoga stavka);

7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidovaradi sanacije terena (klizišta).

II. gra�evine druge namjene (poslovne,gra�evine za rad, javne, komunalne, prometnegra�evine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova gra�evina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremišta i sl. do najviše 16 m2 izgra�enosti zagra�evine do 100 m2 brutto izgra�ene površine, odnosnodo 5% ukupne brutto izgra�ene površine za većegra�evine;

3. prenamjena i funkcionalna preinaka gra�evinavezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom danovoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekoveokoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravljeljudi u okolnim stambenim prostorima;

4. izmjena ure�aja i instalacija vezanih za promjenutehnoloških rješenja, s time da se gra�evine ne mogudogra�ivati izvan postojećih gabarita;

5. promjena namjene poslovnih prostora, poduvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršavastanje čovjekove okoline i svojim korištenjem neutječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima,ali samo unutar postojećih gabarita;

6. prenamjena dotrajalog stambenog prostoranepodesnog za stanovanje u prizemlju (iznimno nakatu) u poslovni prostor kada za to postoje ostaliuvjeti, ali samo unutar postojećeg gabarita i premaostalim važećim propisima;

7. priključak na gra�evine i ure�aje komunalneinfrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, telefon);

8. rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dogradnjai zamjena gra�evina i ure�aja komunalne infrastrukturei rekonstrukcija javno prometnih površina;

9. sanacija postojećih ograda i potpornih zidovaradi sanacije terena (klizišta).

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

PPUO iz članka 2. ove Odluke izra�en je u 5(pet) izvornika, ovjerenih pečatom Općinskog vijećaOpćine Donji Kukuruzari i potpisan po predsjednikuOpćinskog vijeća.

Izvornici se čuvaju u:

1. Općini Donji Kukuruzari - 2 primjerka

2. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja- 1 primjerak

3. Ured državne uprave u SMŽ - Služba zaprostorno ure�enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko pravne poslove - 1 primjerak

4. Županijski zavod za prostorno ure�enje SMŽ- 1 primjerak.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ove Odluke o donošenjuPPUO Donji Kukuruzari prestaje važiti Prostorni planOpćine Kostajnica (»Službeni vjesnik« broj 52/86,37/89 i 19/98), na području teritorijalnog obuhvataOpćine Donji Kukuruzari.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave, aobjaviti će se u »Službenom vjesniku« Općine DonjiKukuruzari.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOPĆINA DONJI KUKURUZARI

OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 021-05/03-01/06Urbroj: 2176/07-01-03-05Donji Kukuruzari, 26. lipnja 2003.

PredsjednikNikola Jurić v.r.

16.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom ure�enju(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00), članka33. Statuta Općine Donji Kukuruzari (»Službeni vjesnik«broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Donji Kukuruzarina 19. sjednici održanoj 26. lipnja 2003. godine donosi

I Z V J E Š Ć E

o stanju u prostoru Općine Donji Kukuruzari zarazdoblje 2001. - 2003. godine

SADRŽAJ

1. UVOD


2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI DONJIKUKURUZARI

3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZDOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJAŠIREG PODRUČJA

4. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIHPLANOVA

5. ZAKLJUČAK

1. UVOD

Temeljem članaka 10. i 11. Zakona o prostornomure�enju (»Narodne Novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00), obaveznu osnovu za izradu dokumenata prostornogure�enja predstavlja izrada i donošenje dokumenata»Izvješće o stanju u prostoru« i »Program mjera zaunapre�enje stanja u prostoru«.

Članak 10. navedenog Zakona:

»O stanju prostora na području Države, Županije,Grada Zagreba, općina i gradova izra�uje se Izvješćeo stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće).Izvješće sadrži analizu provo�enja dokumenataprostornog ure�enja i drugih dokumenata, ocjenuprovedbenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovitogospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostorai okoliša, te druge elemente od važnosti za prostorkoji se izra�uje.«

Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru(u daljnjem tekstu: Program) utvr�uje se izrada svihdokumenata prostornog ure�enja za razdoblje od

naredne dvije godine, kao i sadržaj i način donošenjaprostornih planova.

Prostor Općine Donji Kukuruzari obuhvaćen je uprvom dvogodišnjem razdoblju (1997. - 1999.)dokumentima »Izvješće o stanju u prostoru« i »Pro-gram mjera za unapre�enje stanja u prostoru« kojeje izradio Županijski Zavod za prostorno ure�enje, ausvojila predstavnička tijela Općine Donji Kukuruzari1997. godine.

2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI DONJIKUKURUZARI

Teritorijalni obuhvat i stanovništvo

Prema Zakonu o područjima županija, gradova iopćina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj10/97, 124/97 i 68/98 ), Općina Donji Kukuruzari senalazi u sastavu Sisačko-moslavačke županije.

Općina Donji Kukuruzari se nalazi na južnomdijelu Županije, a graniči:

- na jugu s Općinom Dvor,

- na zapadu s Gradom Petrinja,

- na sjeveru s Općinom Sunja,

- na istoku s Općinom Majur,

- na jugoistoku s Gradom Hrvatska Kostajnica.

Općina Donji Kukuruzari može se smatrati manjomopćinom u sastavu Sisačko-moslavačke županije, apripada pograničnom području županije.


Općina Donji Kukuruzari ima u svom sastavu ukupno15 naselja, u kojima ukupno živi (popis 2001. godine)2047 stanovika.

Poredak u sustavu naselja na području OpćineDonji Kukuruzari je slijedeći:

- općinsko središte: Donji Kukuruzari;

- ostala naselja:

Babina Rijeka, Borojevići, Donja Velešnja, GornjaVelešnja, Gornji Kukuruzari, Donji Bjelovac, GornjiBjelovac, Komogovina, Kostreši Bjelovački, Lovča,Mečenčani, Knezovljani, Prevršac, Umetići

Općina DonjiKukuruzari

Općina DonjiKukuruzari 113,8 100 3063 100 2047 100 1070 100 899 100 901 723 18,0UKUPNO

Babina Rijeka 10,8 9,5 250 8,16 188 9,37 81 8,99 65 7,23 70 58 17,7

Borojevići 14,3 12,6 294 9,60 174 8,43 113 12,54 73 8,12 89 62 11,9

Donja Velešnja 8,1 7,1 443 14,46 356 17,10 136 15,09 121 13,46 120 106 42,6

Gornja Velešnja 10,4 9,2 189 6,17 72 3,67 59 6,55 44 4,89 52 32 7,1

Donji Kukuruzari 5,7 5,0 301 9,82 226 11,00 95 10,54 98 10,90 86 72 38,9

Gornji Kukuruzari 4,5 3,9 119 3,89 78 3,77 43 4,77 33 3,67 36 32 16,9

Donji Bjelovac 2,2 1,9 107 3,49 52 3,42 31 3,44 27 3,00 27 30 32,1

Gornji Bjelovac 3,4 3,0 141 4,60 105 4,71 47 5,21 41 4,56 39 35 27,5

Komogovina 9,5 8,4 287 9,37 188 8,92 113 12,54 89 9,90 88 75 18,9

Kostreši Bjelovački 2,4 2,1 87 2,84 52 2,43 35 3,88 32 3,56 31 18 20,8

Lovča 9,6 8,5 107 3,49 26 1,29 51 5,66 53 5,90 34 15 2,7

Mečenčani 9,6 8,5 218 7,12 168 8,43 89 9,88 80 8,90 74 66 17,6

Knezovljani 4,9 4,3 177 5,78 79 3,97 59 6,55 47 5,23 54 32 16,4

Prevršac 12,8 11,3 207 6,76 159 7,73 71 7,88 54 6,00 58 53 12,1

Umetići 5,5 4,5 136 4,44 124 5,75 52 5,77 46 5,12 42 37 21,1

km2 % broj % broj % broj % broj % broj brojbroj

stan./km2

STANOVI

Popis1991.

Popis2001.

Popis1991.

Popis2001.

Popis1991.

Popis2001.

Gustoća

naselje-

nosti

STANOVNICI

Površina

Domaćinstva

3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZDOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJAŠIREG PODRUČJA

Odrednice Programa prostornog ure�enjaRepublike Hrvatske

Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske(»Narodne novine« broj 50/99) predstavlja temeljnidokument prostornog ure�enja Države. Programomsu odre�eni dugoročni ciljevi prostornog razvoja iplaniranja u skladu s ukupnim gospodarskim,društvenim, kulturnim i svakim drugim razvojem.

Program je, na temelju Strategije prostornogure�enja Republike Hrvatske (koju je Hrvatski Saborusvojio 27. 6. 1997. godine) i sukladno Zakonu oprostornom ure�enju i Zaključku Vlade RepublikeHrvatske, izradio Zavod za prostorno planiranje

Ministarstva prostornog ure�enja, graditeljstva istanovanja u srpnju 1998. godine, te ga je 7. 5.1999. godine donio Hrvatski Sabor, a objavljen je u»Narodnim novinama« broj 50/99. Program se obaveznoprimjenjuje na sve razvojne programe i izradu prostornihplanova, u skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00).

Program odre�uje temeljne postavke i mjere zabudući razvitak, te tako postaje učinkovit oblikuskla�ivanja dugoročnih ciljeva iznalaženjem iusmjeravanjem na prioritete i oblikovanje ostvarivihkvalitativnih rezultata u razvitku. Odrednice koje seneposredno odnose na Sisačko-moslavačku županijukreću se od opće postavljenih načela, ciljeva i odrednicaza pojedine vrste prostora, procesa i funkcija, doodre�enih naputaka.

Program se temelji na načelima koja su odre�enaStrategijom prostornog ure�enja RepublikeHrvatske:


- prostor je temeljni hrvatski nacionalni resurs;

- planiranje i ure�ivanje prostora mora obuhvatitiprostor i njegovo funkcionalno ure�enje, ali i skrb ookolišu u promišljanju održivog razvitka;

- temeljni cilj planiranja je postizanje održivograzvitka, a planovi ure�enja moraju obuhvatiti svesegmente okoliša;

- planovi moraju biti prilagodljivi, tj. moraju davatitemeljna usmjerenja kao moguća polazišta mogućihi prihvatljivih scenarija i modela, ali i osigurati nadzorprocesa prostornog ure�enja;

- zaštita prostora i okoliša mora postati sastavnimdijelom razvojnog procesa, a prije ulaska u projektekoji nose rizik mogućeg negativnog djelovanja trebaprovesti procjenu utjecaja na okoliš.

Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru,uvjete i smjernice za ure�ivanje prostornih i drugihcjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljevaprostornog ure�enja te, na temelju prirodnih,gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta, odre�ujetemelje za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenuprostora, zaštitu i unapre�ivanje okoliša, sustavsredišnjih naselja i sustav razvojne državneinfrastrukture, povijesne i prirodne baštine, primjenjenimna posebitosti hrvatskog nacionalnog prostora.

Glede prostornog ure�enja, uzimajući u obzirgeoprometni položaj, razvojne i prostorne okolnostiRepublike Hrvatske, Program utvr�uje sljedeće posebneciljeve prostornog razvoja:

- povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvojsvih područja Države;

- razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora;

- učinkovito koristiti i zaštititi nacionalna dobra;

- uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područjau planiranju razvoja;

- osigurati učinkovitost sustava prostornogure�enja;

- razvijati infrastrukturne sustave;

- utvrditi prioritete djelovanja.

Programom su prioriteti donošenja dokumenataprostornog ure�enja i stručnih osnova odre�eni nasljedeći način:

- prostorni planovi županija,

- izmjena i dopuna prostornih planova nacionalnihparkova, te izrada prostornih planova parkova prirode,

- stručne osnove razvoja energetskog i prometnogsustava, te zbrinjavanja otpada,

- županijski plan intervencija u zaštiti okoliša.

Prostorni plan županije kao temeljni dokumentprostornog ure�enja odre�uje uvjete korištenja većihcjelina i sustava zajedničkih obilježja, okvire i uvjeteza planiranje užih jedinica, te potrebne prostorneelemente, smjernice i uvjete. Kroz prostorne planovežupanija nužno je odrediti:

- širi prostor oko gradova kako bi se u planovimaobuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukturekoji služe gradu, ali su izvan obuhvata plana grada,

- uvjete za razmještaj funkcija u naseljima,

- uvjete za utvr�ivanje gra�evinskih područjapo načelu svrhovitog korištenja prostora, iskorištenjaneizgra�enih dijelova gra�evinskih područja ioblikovanja krajobraza,

- korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonamauz zaštićena područja.

Odrednice koje se odnose na Općinu DonjiKukuruzari:

Planski elementi cjelovitih sustava u ovom područjuodnose se na:

- veliku državnu i me�udržavnu infrastrukturu spratećim djelatnostima,

- rješenje uravnoteženja urbane izgra�enosti inerazvijenih rubnih zona,

- sustavne mjere unapre�enja okoliša (ure�enjevoda, odvodnja i otpad).

Složeni infrastrukturno gospodarski sustavi odnosese na koridore i funkcionalne sklopove koji sadrževiše segmenata državne i me�udržavne infrastrukture,prateće gospodarske funkcije i kontaktna područjapod njihovim neposrednim utjecajem. Za prostor OpćineDonji Kukuruzari znakovito je križanje transeuropskihprometnih koridora u smjeru zapad-istok (zapadnaEuropa - Istok) i sjever-jug (Srednja Europa - Mediteran),te me�udržavne veze sjeverne i južne Hrvatske prekopodručja Bosne i Hercegovine.

Državne gra�evine mogu se odrediti kao konačnoodre�ena trasa (lokacija) samo ako postoji potrebanstupanj razra�enosti i stručne potvrde. Za složenijesustave koji nadilaze lokalnu razinu nužna je studijaili program s prostornim odre�enjem. Prostorni planžupanije će nedovoljno odre�ene sustave odreditiprogramski i zadržati širi obuhvat do detaljnije razrade.

Problemska područja

Područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnihdemografskih procesa, nerazvijenosti mreže naselja,funkcija i gospodarstva, te područja s oskudnimresursima i nepovoljnog položaja u odnosu na glavnepravce razvoja, zahtijevaju posebne mjere i primjerenaplanska usmjerenja razvoja.

Nacionalnim programom obnove i razvitka bit ćepredvi�ene odgovarajuće, pretežno poticajne mjerepoglavito za gospodarstvo i naseljavanje, odnosnoukupnu revitalizaciju.

Temeljne odrednice obnove ratom zahvaćenihpodručja su:

- fizička, funkcionalna i ekološka obnova naseljana osnovama ukupne preobrazbe naselja i područja,uz uklanjanje ranijih nedostataka, a uvažavajući novpoložaj (granično područje) i stvaranje uvjeta zadugoročni razvoj,


- stvaranje osnova za povratak stanovništva iobnovu, stvaranje radnih mjesta, obnova društvenihfunkcija, restruktuiranje postojećih gospodarskihsklopova,

- primjena odgovarajućih modela i oblika obnovekoji će uvažiti raznolikost lokalne osobitosti graditeljstvai djelatnosti sa ciljem obnove identiteta područja inaselja.

Pod ruralnim prostorom smatra se cjelokupni prostorizvan gradova.

Ruralna područja su predmet zanimanja uprostornom, gospodarskom, socio-kulturnom,ekološkom i povijesnom pogledu kao prostor u kojemse rasprostiru zajednice životno i radno usko povezanes pretežito prirodnim okolišem.

Uzimajući u obzir reljef Hrvatske, njezina povijesnaiskustva, gospodarske mogućnosti, te strategiju razvitka,smatra se da je dosegnuta granica pražnjenja i(depopulacije) ruralnog prostora.

Obnova i razvoj sela trebaju omogućiti prihodestanovništva u skladu sa standardom gradskogstanovništva, pri čemu treba očuvati odlike sela,prirodna i kulturna dobra, te unaprijediti stanovanje.

U ruralnom prostoru treba ostvariti povoljne uvjeteza poljodjelsku proizvodnju, u skladu sa značajkamakrajolika, zaštitom okoliša, kulturnim i općim potrebamastanovništva.

U okviru me�unarodnih okolnosti, me�udržavnihodnosa i nove hrvatske državne politike posebno jeznačenje graničnih područja čiji razvoj postaje jednaod opcija strategije gospodarskog i prostornog razvitkazemlje.

Prioritetni ciljevi razvitka graničnih područja Hrvatskesu:

- obnova gradskih i seoskih naselja u graničnimratom zahvaćenim područjima Hrvatske,

- stvaranje uvjeta i poticanje razvitka funkcijaradi revitalizacije naselja u pograničnim područjimaHrvatske, utjecajući tako na smanjenje potreba zaiseljavanjem i poticanje povratka i naseljavanjahrvatskog stanovništva iz drugih zemalja u ovaj prostor.

Utvr�ena su četiri pravca razvitka funkcija graničnihpodručja Hrvatske:

- razvoj nacionalnog graničarskog gospodarstva(povezivanje sa susjednim razvojnim područjimaHrvatske, prometna funkcija graničnih područja, razvojfunkcija vezanih na granične prijelaze),

- uspostavljanje me�udržavne suradnje(malogranični promet; industrijska kooperacija;me�usobno zapošljavanje; slobodne carinske,industrijske i trgovačke zone te ostali oblici suradnje),

- vrednovanje prirodnih i od čovjeka stvorenihresursa u pograničnim područjima i razvijanje aktivnostii privlačenje posjetitelja i korisnika usluga iz drugihzemalja,

- uspostavljanje raznih oblika suradnje izme�ugraničnih područja i drugih dijelova Hrvatske.

Brdsko-gorsko područje obuhvaća više županijai odnosi se na podcjelinu u kojoj se nalazi OpćinaDonji Kukuruzari: Banovina.

Glavno obilježje ovih područja je depopulacija,rijetka naseljenost, nedostatak prometnih funkcija ifunkcija naselja.

Temelj razvoja je stočarstvo primjereno uvjetimai ratarstvo u funkciji stočarstva, te proizvodnja zdravehrane.

Atraktivnost prirode i kultiviranog krajobrazapogoduje razvitku vlastite turističke ponude, stogaje od osobitog značenja pažljivo korištenje prostoraizvan gra�evinskih područja.

Naselja

Naselja su najupečatljiviji element kulturnog pejzažai istovremeno nositelji funkcionalne organizacije ižarišta preobrazbe prostora. Posebnu pažnju zaslužujestruktura gradskih, prijelaznih i seoskih naselja.

U okviru izrade Programa prostornog ure�enjaprovedena su istraživanja kako bi se što jasnije odredilemogućnosti i pretpostavke pojedinih područja i naseljaza razvoj, kao i da se indentificiraju područja i naseljas teškoćama u razvoju ili problemska područja.

Prometni i infrastrukturni sustavi

S obzirom na položaj i značenje Hrvatske ueuropskom prostoru, te vrednovanjem prostorneraščlanjenosti i oblika državnog teritorija, postavljenisu sljedeći ciljevi:

- čvrsto, kvalitetno i djelotvorno povezati sverazvojne dijelove i pravce, te glavna razvojna središtazemlje,

- kvalitetno prometno povezivanje Hrvatske sasusjednim zemljama,

- osigurati mogućnost alternativnog povezivanjau zemlji i sa susjednim državama,

- razvoj pojedinih prometnih sustava u ciljuosiguranja elemenata za funkcioniranje integralnogprometa,

- prometni sustavi moraju zadovoljiti sveme�unarodne standarde,

- prometni sustavi moraju poštivati sve uvjetezaštite prostora i okoliša.

Na području Općine Donji Kukuruzari predvi�ase gradnja sljedećih novih cestovnih prometnica:

Me�unarodne autoceste od interesa za Hrvatskus trasama preko Bosne i Hercegovine: Zagreb - Sisak- Bihać - Knin - Split (»Turopoljsko-banovinski cestovnismjer«).

Pravilno rješavanje otpadnih voda (gradnjakanalizacijskih sustava i središnjih ure�aja zapročišćavanje) preduvjet je zaštite vode od zaga�ivanja.Me�u najugroženije vodotoke u Hrvatskoj su ubrojeni:


Sava, Lonja, Ilova, Pakra, Črnec, Kutinica, Kupa,Glina, Odra, Una i dr.

Ciljevi zaštite voda su:

- sačuvati vode koje su još uvijek čiste,

- sanirati ili ukloniti zaga�enja uslijed kojih dolazido zaga�ivanja vode na izvorištima,

- očuvati kvalitetu voda gdje ona zadovoljavapropisane uvjete,

- zaustaviti proces pogoršavanja kvalitepodzemnih i površinskih voda,

- osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vodei mora,

- ostvariti skladan i postojan razvoj u kojemneučinkovito korištenje prostornih resursa neće dovestido pogoršanja kvalitete voda.

Nenaseljeni prostor još uvijek ima visoki stupanjprirodnosti, ali se sve više površina onečišćuje divljimodlaganjem različitog otpada. Planiranje krajolikatreba izjednačiti s planiranjem izgra�enih područja.

Prema hrvatskoj klasifikaciji otpada, utemeljenojna Europskom katalogu otpada, postoji preko 600vrsta otpada, od čega oko polovinu čini opasni otpad.Otpad se dijeli:

A) prema mjestu nastanka:

- komunalni otpad (otpad iz kućanstava, ulični,glomazni, ambalažni, elektrootpad, otpadna vozila iautogume, mulj iz ure�aja za čišćenje gradskih otpadnihvoda i dr.),

- tehnološki otpad (otpad nastao u procesuproizvodnje).

B) prema svojstvima:

- opasni otpad,

- neopasni otpad.

Strategijom se predvi�a zbrinjavanje komunalnogotpada na lokalnoj razini (gradovi i općine), neopasnitehnološki otpad se predvi�a zbrinuti na razini županija,dok se za zbrinjavanje opasnog i posebnog otpadaplanira jedinstven i cjelovit sustav na državnoj razini.

Stanje zaštite graditeljske baštine je nezado-voljavajuće, a ono je odraz političko-gospodarskihodnosa u bliskoj prošlosti i nebrige, subjektivneodgovornosti nadležnih institucija, a na području OpćineDonji Kukuruzari naročito ratnih razaranja tijekomDomovinskog rata, kada je graditeljska baština sustavnorazarana. Osnovni oblici zaštite graditeljske baštineće biti:

- identifikacija i dokumentacija,

- pravna zaštita graditeljske baštine,

- prostorno-planerska zaštita,

- održavanje graditeljske baštine,

- konzerviranje ili učvršćivanje povijesnihgra�evina, obnova i rekonstrukcija, revitalizacija.

Programom se predlaže uspostava krajobrazneosnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge

cjelovite zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti prostorai prepoznatljivosti krajolika.

ODREDNICE PROGRAMA PROSTORNOGUREÐENJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Temeljem Zakona o prostornom ure�enje (»NarodneNovine« broj 330/94, 68/98 i 35/98) , Prostorni planSisačko-moslavačke županije (PPŽ) osnovni je ele-ment ure�enja prostora za Sisačko-moslavačkužupaniju, kojim se utvr�uju osnove za obnovu i budućirazvitak u prostoru, ciljevi prostornog ure�enja inamjena prostora, te smjernice, mjere i uvjeti zakorištenje, zaštitu i ure�ivanje prostora.

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županijeobuhvaća cjelokupni prostor Županije, a izra�en jeu skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju,Strategijom i Programom prostornog ure�enja Državei prostornim planovima susjednih županija.

Prostorni plan Županije uvažavanjem prirodnih,kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razra�ujenačela prostornog ure�enja i utvr�uje ciljeve prostornograzvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenuprostora.

Prostorni plan Županije sadrži prostornu igospodarsku strukturu županije, sustav središnjihnaselja regionalnog značenja, sustav razvojneregionalne infrastrukture, osnove za ure�enje i zaštituprostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj,za očuvanje i unapre�enje prirodnih, kulturno-povijesnihi krajobraznih vrijednosti, mjere za unapre�enje izaštitu okoliša te druge elemente od važnosti zaŽupaniju.

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije temeljise na spoznajama o prostoru iz niza specijalističkihstudija koje su izra�ene za potrebe izrade Plana:

1. Ciljevi i strategija gospodarskog razvitkaSisačko-moslavačke županije (izra�ivač:Institut za me�unarodne odnose, Zagreb,srpanj 1999.)

2. Sustav naselja Sisačko-moslavačke županije(izra�ivač: CPA - Centar za prostorno ure�enjei arhitekturu d.o.o., Zagreb, siječanj 1997.)

3. Ciljevi i strategija demografskog razvitkaSisačko-moslavačke županije (izra�ivači: dr.Stjepan Šterc i Roko Mišetić - prosinac 1999.)

4. Studija prometnog sustava Sisačko-moslavačke županije (izra�ivač: IGH - Institutgra�evinarstva Hrvatske, Zavod za prometnice,Zagreb, ožujak 1999.)

5. Koncepcijsko rješenje prioritetnih faza razvitkavodoopskrbe na području Sisačko-moslavačkežupanije (izra�ivač: »Hidroprojekt - ing«,Zagreb, lipanj 1998.)

6. Studija energetskog razvitka Županije(izra�ivač: Energetski institut »Hrvoje Požar«d.o.o. Zagreb, srpanj 1999.)


7. Zaštita prirodne baštine Sisačko - moslavačkežupanije (izra�ivač: Županijski zavod zaprostorno ure�enje u suradnji s Državnomupravom za zaštitu prirodne i kulturne baštine,Sisak, lipanj 1997.)

8. Studija zaštite kulturne baštine Sisačko -moslavačke županije (izra�ivač: Ministarstvokulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine,Konzervatorski odjel u Zagrebu, veljača 1999.)

9. Izvješće o stanju okoliša Sisačko-moslavačkežupanije (izra�ivač: APO - Agencija za posebniotpad, Zagreb, listopad 1998.)

10. Studija razvitka pograničnih područja Sisačko-moslavačke županije (izra�ivač: CPA - Centarza prostorno ure�enje i arhitekturu d.o.o.,Zagreb, siječanj 2000.)

11. Program gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije (izra�ivač: CPA- Centarza prostorno ure�enje i arhitekturu d.o.o.,Zagreb, svibanj 1997.)

12. Agroekološka studija - Program razvitkapoljoprivrede na području Sisačko-moslavačkežupanije (izra�ivač: Agroekonomski fakultetSveučilišta u Zagrebu, veljača 2000. g.)

Odredbe za provo�enje iz prostornog planažupanije koje se odnose za Općinu Donji Kukuruzari

Prostorni plan županije kao temeljni dokumentprostornog ure�enja odre�uje uvjete korištenja većihcjelina i sustava zajedničkih obilježja, okvire i uvjeteza planiranje užih jedinica, te potrebne prostorneelemente, smjernice i uvjete. Kroz prostorne planovežupanija nužno je odrediti:

- širiti prostor oko gradova kako bi se u planovimaobuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukturekoji služe gradu, ali su izvan obuhvata plana grada,

- uvjete za razmještaj funkcija u naseljima,

- uvjete za utvr�ivanje gra�evinskih područjapo načelu svrhovitog korištenja prostora, iskorištenjaneizgra�enih dijelova gra�evinskih područja ioblikovanja krajobraza,

- korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonamauz zaštićena područja.

Programom je odre�eno da za područje općinatreba osobito iskazati sljedeće elemente ure�enja ikorištenja prostora:

- upotrebljivost postojećih prostornih planovajedinica lokalne uprave i samouprave, te primjerenostplanskih odredbi za stvaranje uvjeta za razvojgospodarstva u prostoru (prilagodbe prostornih planovanovim razvojnim potrebama društva),

- učinkovitost korištenja i zaštita prostora(opravdanost veličine gra�evinskih područja),

- odre�enje i prijedlog mjera za sanaciju područjabespravne gradnje,

- stanje ure�enosti i procesi na obalnom područjui području uz državnu granicu,

- primjena postojećih i potrebne mjere zaoživljavanje slabo razvijenih i depopulacijskih područja,

- posebno naglašeni problemi ugrožavanja okoliša,

- kritična područja s gledišta infrastrukturnihpotreba,

- utjecajna područja gradova (elemente širihurbanih sustava).

4. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIHPLANOVA

Pregled važećih prostornih planova za područjeOpćine Donji Kukuruzari

- Prostorni plan općine Hrvatska Kostajnica(»Službeni vjesnik« broj 52/86, 37/89, izmjene i dopune-19/98) za područje Grada Hrv. Kostajnice, OpćinaHrv. Dubica, Općine Majur i Općine Donji Kukuruzari

- Osnove korištenja i zaštite prostora bivšeopćine Kostajnica (1993.)

- Program mjera za unapre�enje stanja u prostoru(1998.)

Obilježja važećih prostornih planova

Najveći dio važeće prostorno planske dokumentacijena području Sisačko - moslavačke županije izra�enje po starim propisima, odnosno prije 23. travnja1994. godine kada je donesen novi Zakon o prostornomure�enju.

Iz Pregleda važećih prostornih planova razvidnoje da je prostor Općine Donji Kukuruzari još uvijekpokriven prostornim planovima bivše općine Kostajnica.Svi navedeni dokumenti prostornog ure�enja pokrivajupodručje više jedinica lokalne samouprave, te takoviše nisu u skladu s današnjim teritorijalnim ustrojem:

Prostorni plan bivše općine Kostajnica pokrivapodručje Grada Hrvatska Kostajnica, Općine HrvatskaDubica, Općine Majur, Općine Donji Kukuruzari.

Kako su svi prostorni planovi bivših općina doneseniu razdoblju od 1979. do 1989. godine, to je veliki diotih planova neprimjenjiv u današnjim društvenim igospodarskim uvjetima. Planovi su izra�eni na načinda se razvitak cijelog područja usmjerava premajednom središtu, ne uzimajući u obzir u dovoljnojmjeri mogućnosti razvoja lokalnih središta, odnosnonovoosnovanih općinskih središta.

Pretpostavke razvoja su temeljene na znatnoprecijenjenom porastu stanovništva, te na predvi�enomprenaglašenom industrijskom razvoju. Odraz takveplanerske politike su neopravdano planirane velikepovršine koje su bile predvi�ene za daljnje širenjeindustrije i gra�evinskih područja. S druge strane


nisu bile u dovoljnoj mjeri izražene potrebe za lokacijamamanjih proizvodnih i uslužnih pogona za koje danaspostoji veliki interes malih i srednjih poduzetnika.

U poljoprivredi je predvi�eno jačanje društvenogsektora putem ure�ivanja novih površina kroz obimnehidromelioracije, te intenziviranje proizvodnje.

Gra�evinska područja gotovo svih naselja prevelikasu tako da zauzimaju vrijedne poljoprivredne površinea u nekim naseljima gra�evinsko područje je predvi�enoi na područjima koja mogu postati gra�evinska tekuz znatnija ulaganja (npr. poplavna područja).

Planovi su bili izra�eni uz pretpostavku postojanja»društvenog vlasništva« nad zemljištem zbog čegase u većini planova ne vodi računa o vlasničkimodnosima u prostoru, te su danas gotovo neprovedivi.

Odredbe za provo�enje planova su zastarjele.Nisu u skladu s novim zakonima i propisima (npr.mogućnost gradnje odre�enih gra�evina i izvangra�evinskih područja naselja koja je omogućenanovim Zakonom o prostornom ure�enju), te su čestoograničavajući element kod odre�ivanja gra�evinskihzahvata u prostoru.

Današnja kretanja u poljoprivrednoj proizvodnjikoji daju naglasak na razvitak manjih gospodarstava(tzv. »mini - farme«) teško se uklapaju u provedbene

odredbe starih prostornih planova, koji onemogućavajulociranje poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednihprera�ivačkih subjekata u selima.

Lociranje mini - farmi samo na velikim udaljenostimaizvan infrastrukturom opremljenih područja naseljau pravilu je neprihvatljivo za obiteljska poljoprivrednagospodarstva koja se žele razvijati u sklopu svoječestice.

Prostor Općine Donji Kukuruzari pokriven jeisključivo prostornim planovima bivše općine Kostajnicakoji su se, iako su ra�eni kao razvojni planovi, silomprilika koristili za ta područja kao provedbeni, takoda su granice gra�evinskog područja i provedbeneodredbe u sklopu prostornih planova osnovni dokumentkojim se propisuje gradnja. Rezultat toga jenemogućnost odre�ivanja gra�evnih zahvata u prostoru.

Kako bi se barem djelomice doskočilo navedenimproblemima proteklo razdoblje obilježeno je izradomizmjena i dopuna prostorog plana bivše općine HrvatskaKostajnica (izra�ene su Izmjene i dopune PPO HrvatskaKostajnica). Teškoće u provo�enju prostornih planovanastojale su se riješiti izmjenama i dopunama granicagra�evinskih područja, te izmjenama odredba zaprovo�enje plana za područje pojedinih jedinica lokalnesamouprave u obuhvatu prostornog plana bivše općine.

Analiza postojećih prostornih planova i planskih dokumenata

PROSTORNI PLAN OPĆINE KOSTAJNICA

Osnovni podaci o planskom dokumentu:

Izra�ivač plana: Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb

Godina izrade: 1985. god.

Status plana: na snazi

Izmjene i dopune: 1986. god. PPO Kostajnica, gra�evinska područja

1989. god. PPO Kostajnica, izmjene i dopune

1991. god. PPO Kostajnica, izmjene i dopune-prijedlog

Prostorni plan Općine Kostajnica danas pokrivapodručje četiri novoosnovane općine:

- Općina Hrvatska Kostajnica,

- Općina Hrvatska Dubica,

- Općina Donji Kukuruzari,- Općina Majur.

Smjernice koje se odnose na teritorij OpćineDonji Kukuruzari

Osnovne programske smjernice Plana su:- zaustaviti demografski pad stanovništva i

stabilizirati stanovništvo na 12.500 osoba do 2000.godine,

- do 2000. godine postići zaposlenost udruštvenom sektoru u visini 40% od ukupnogstanovništva,

- stimulirati prirodni priraštaj i mehanički prilivstanovništva na područje općine,

- vratiti dignitet poljoprivrednoj proizvodnji ipokušati time vratiti interes omladine za ostajanjena selu uz jačanje kvalitete života: komunalna oprema,socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje, kultura,sportski život, rekreacija i društvene aktivnosti, dokbi Kostajnica bila administrativni, obrazovni i kulturni,industrijski, trgovački i servisni centar,

- koristiti komparativne prednosti općine za razvojturističko - ugostiteljskih i pratećih djelatnosti,


- naselje Mečenčani razviti u centar za pružanjerazličitih vrsta usluga poljoprivrednim proizvo�ačima,a u njemu je predvi�ena i servisna zona,

- razvijati voćarstvo,

- obnoviti šumski fond, uključujući i faunu,

- tekstilna, drvna i metaloprera�ivčka industrijai dalje ostaju glavne industrijske grane u općini. RO»Majur« u Kostajničkom Majuru, sa 480 zaposlenih,predvi�ena je kao glavni nositelj razvoja drvne industrijeu kojimu se zapošljava i stanovništvo Općine DonjiKukuruzari. Osnovna orjentacija radne organizacije

trebala bi biti povećani izvoz finalnih proizvoda. Za2000. godinu predvi�a se 700 zaposlenih,

- stvoriti materijalnu osnovu za alimentiranjedruštvenog standarda na nivou srednje razvijeneopćine,

- Poljoprivredni fakultet izradio je Informativnustudiju za pastrvsko ribogojilište Borojevići u kojojje dao prijedlog da se raspoloživa voda PašinogVrela i susjednih skupina vrela iskoristi za pastrvskoribogojilište,

- naselje Mečenčani predvi�eno da se razvije ulokalno središte.

OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OPĆINE KOSTAJNICA

Osnovni podaci o elaboratu:

Izra�ivač elaborata: Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb


Status elaborata: elaborat je verificiran od nadležnih službi Sisačko- moslavačkežupanije i Komisije za ocjenu prostornih planova Ministarstvagraditeljstva i zaštite okoliša.

Smjernice koje se odnose na prostor OpćineDonji Kukuruzari

U »Osnovama korištenja« su inventarizirani svipostojeći dokumenti prostornog ure�enja za područjebivše općine Kostajnica. Data su opća obilježjakoncepcije prostornog razvitka prema postojećojplanskoj dokumentaciji, te opća ocjena i nedostaciprostorno planske dokumentacije. Prikupljeni sudostupni podaci o stanju razorenosti naselja,infrastrukture i okoliša, te su predložene prioritetneaktivnosti u odnosu na oštećenja.

Na osnovu izvršenih analiza, uzimajući u obzirnajnovije spoznaje o prostoru definirani su sljedećizadaci prostornog razvitka Općine:

- Ekonomski valorizirati prostor općine i omogućitikorištenje svih gospodarski iskoristivih mogućnosti;

- Poticati one djelatnosti za koje ovo područjeima posebne komparativne prednosti;

- Stimulirati razvitak poljoprivrede i stočarstvai s njima povezane prehrambene industrije; prednostće se dati malim farmama. Potrebno je pojačati radveterinarske i agronomske službe osnivanjemstacionara poljoprivrednih stanica;

- Prometna infrastruktura koja će se graditi morabiti u najvećoj mjeri u funkciji prometnog povezivanjas ostalim dijelovima Republike Hrvatske;

- Radi prevladavanja dosadašnje relativneizdvojenosti i nedovoljne integriranosti u šire prostorne

i gospodarske okvire poticat će se bolje prometno iinfrastrukturno povezivanje s Posavinom i Moslavinom,čime će se ostvariti i bolje veze s ostalim dijelovimadržave i Europe;

- Rast komunalne infrastrukture, te objekti općei zajedničke potrošnje moraju prethoditi i pratiti težnjeopćeg gospodarskog napretka;

- Na području općine potrebno je ispitati izvorprirodnih minerala (kamena, ugljena i sl.) koji bimogli poslužiti kao osnovica za različite gospodarskeprograme;

- U privrednom razvitku i korištenju prostorai prirodnih bogatstava ne smije se dovesti uopasnost ekološke prilike u vezi s opstankomprirodnih sistema, niti smije doći do njihove bitnedegradacije,

- evidentirana su oštećenja na gospodarskimobjektima i to na Tvornici dječje obuće u DonjimKukuruzarima,

- evidentiran je kamenolom tehničkog kamenau karbonatima izme�u Knezovljana i Velike Graduse,te ugljenokop mrkog ugljena kod Lovče (nekadaeksploatiran, a sada zatvoren),

- u sustavu naselja lokalno središte su Mečenčani,a manje lokalno središte Donji Kukuruzari,

- »Pašino Vrelo« - hidrografski spomenikprirode,

- planirana izgradnja vezne ceste Donji Kukuruzari- Zrin - Divuša.


PROSTORNI PROGRAM RAZVITKA I OBNOVE HRVATSKE KOSTAJNICE, HRVATSKE DUBICE I SMJERNICAZA NASELJA


Naručitelj: Ministarstvo prostornog ure�enja, graditeljstva i stanovanja

Koordinacija: Zavod za prostorno planiranje

Izra�ivač elaborata: Sisačko - moslavačka županija

Županijski zavod za prostorno ure�enje i

Poglavarstvo Općine Hrvatska Kostajnica


Smjernice koje se odnose na prostor OpćineDonji Kukuruzari

Izra�enim »Prostornim programom razvoja i obnoveHrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice i smjerniceza naselja«:

- stvorene su temeljne pretpostavke za utvr�ivanjeprostornih odrednica za provedbu prvih faza obnove,

- utvr�eni osnovni prostorno planski uvjeti zaizradu konkretnih projekata i kvalitetno kandidiranjeobra�enih područja i naselja za obnovu prema stranimdonatorima, te izra�ena stručna podloga za usvajanjeIzmjena i dopuna Prostornog plana općine HrvatskaKostajnica i Generalnog urbanističkog plana HrvatskeKostajnice,

- u naseljima Borojevići i Mečenčani potrebnoje izgraditi nepropusnu kanalsku mrežu i otpadnevode odvesti izvan zona zaštite izvorišta »PašinoVrelo«.

Koncept prostornog razvitka i obnove

Kako je demografska studija pokazala da će unarednom razdoblju i uz primjenu specijalnih poticajnihmjera razvitka i obnove, broj stanovnika doseći tekbroj iz 1991. god., evidentno je da u duljem razdobljuneće biti potreba za širenjem naselja na nove prostore,donesena je strateška odluka da se obnova koncentrirana sanaciju dosada izgra�enih urbanih područja, bezposezanja za novim prostorima.

U prostornom smislu treba štititi postojeći fondpoljoprivrednog i šumskog zemljišta jer je to osnov

za razvitak djelatnosti poljoprivrede koja se moratehnološki intenzivirati i marketinški orjentirati naproizvodnju zdrave hrane. Ova proizvodnja po svojimobilježjima je radno intenzivna i uz odgovarajućuorganizacijsku i marketinšku podršku može osiguratiekonomski rast i razvoj dijela postojećih poljoprivrednihdomaćinstava.

Drugi dio poljoprivrednih domaćinstava nužnoće još duže vremena zadržati obilježje mješovitihdomaćinstava.

Ocjenjeno je da od ostalih gospodarskih djelatnostiprerada drva ima izrazite komparativne prednostina kojima se može zasnivati dugoročna gospodarskastrategija područja uz uvjet vlasničkog i tehnološkogrestrukturiranja, te marketinške orjentacije na finaluvisoke kvalitete. U postojećem programu i kapacitetimamogućnost za daljnji rast ima i industrija tekstila,proizvodnje obuće i tiskarstvo.

Isključuje se svaka mogućnost lociranja kapitalnihobjekata i djelatnosti, posebno onih koje ostvarujunegativan utjecaj na okoliš.

Inzistira se na boljem prometnom povezivanju,naročito cestovnom.

Opća obilježja razorenosti naselja u OpćiniDonji Kukuruzari

Prema podacima Županijske komisije za procjenuratne štete do danas je u Općini Donji Kukuruzariprijavljena ratna šteta za stambene i gospodarskeobjekte.

Prikaz razorenosti stambenih objekata, pokategorijama oštećenja, a evidentiran od strane Komisijeza ratnu štetu dat je u sljedećoj tablici:

Donji i Gornji Kukuruzari — — 1 1 6 2 10Donja Velešnja — 1 1 — 1 — 3Babina Rijeka — 3 2 — 5 6 16

Sveukupno 29

NASELJE

STAMBENI OBJEKTIKATEGORIJA OŠTEĆENJA UKUPNO

stamb. obj.

BROJOŠTEĆENIH

gosp. obj.I II III IV V VI


Zakonom o obnovi područje Općine DonjiKukuruzari je uvršteno u područje obnove u kojimaje planirana:

- obnova ratom oštećenih ili uništenih stambenihzgrada,

- obnova gra�evina komunalne i socijalneinfrastrukture,

- obnova poljodjelskih obiteljskih gospodarstava(poglavito obnova dugogodišnjih nasada, stočnogfonda, poljoprivredne mehanizacije i opreme, osiguranjenabavke osnovnog repromaterijala),

- obnova, unapre�enje i izgradnja poduzetničkiihgospodarskih zgrada,

- obnova oštećenih ili uništenih trgovačkihdruštava.

PROGRAM MJERA ZA UNAPREÐENJE STANJA U PROSTORU OPĆINE DONJI KUKURUZARI


Naručitelj: Sisačko-moslavačka županija

Izra�ivač elaborata: Sisačko-moslavačka županija

Županijski zavod za prostorno ure�enje


Program mjera za unapre�enje stanja u prostoruna području Općine Donji Kukuruzari načinjen je naosnovu »Izvješća o stanju u prostoru Općine DonjiKukuruzari«, koje sadrži analizu pokrivenosti područjaOpćine prostorno planskom dokumentacijom,vrednovanje koncesptualnih obilježja prostornograzvitka na temelju postojećih prostornih planova,stanje razorenosti naselja, te opću ocjenu i nedostatkeprostorno planske dokumentacije, kao i razloge zanjenu izmjenu, dopunu, te izradu novih prostornoplanskih dokumenata.

Program mjera sadrži procjenu potrebe izradeizmjena i dopuna postojećih, odnosno izrade novihdokumenata prostornog ure�enja, te druge mjere odznačaja za izradu i donošenje tih dokumenata.

POTREBA IZRADE NOVIH DOKUMENATAPROSTORNOG UREÐENJA

Prostorni plan ure�enja Općine Donji Kukuruzari

Prostorni plan ure�enja Općine izraditi će setemeljem članka 23. i 24. Zakona o prostornom ure�enjukao osnovni dokument ure�enja prostora za OpćinuDonji Kukuruzari, kojim će se utvrditi uvjeti za ure�enjezemljišta, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje,obnovu i sanaciju gra�evinskog i drugog zemljišta,zaštita okoliša, zaštitu spomenika kulture i osobitovrijednih dijelova prirode u općini.

Plan treba sadržavati osnovne razvitke u prostoru,ciljeve prostornog ure�enja, namjenu prostora, mjerila,smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu iure�ivanje prostora, koje će:

- stimulirati ponovno naseljavanje stanovništva,

- poticati obnovu i razvoj gospodarskih aktivnosti,

- osigurati optimalne lokacije za sve funkcije,

- štititi prirodne resurse,

- zadržati i zaštititi postojeće vrijednosti,

- ponuditi prostor za pojedinačni razvoj i zahtjeve,

- ponuditi mogućnosti za intervencije uusmjeravanju razvoja.

U sklopu plana potrebno je preispitati granicegra�evinskog područja za sva naselja na područjuOpćine Donji Kukuruzari.

Prostorni plan ure�enja Općine Donji Kukuruzaribiti će usuglašen sa Strategijom prostornog ure�enjaRepublike Hrvatske i Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije, a kao osnovna podloga zaizradu Prostornog plana Općine Donji Kukuruzarikoristit će se Prostorni plan Općine Kostajnica.

Područje Donji Kukuruzari formira centar općineza čiji razvoj je nužno planirati:

- Regulacijski plan ure�enja naselja DonjiKukuruzari,

- Urbanističko arhitektonski projekt ure�enja centraDonji Kukuruzari,

- Urbanistčko arhitektonski projekt ure�enja grobljau Donjim Kukuruzarima,

- Urbanistčko arhitektonski projekt crkve DonjiKukuruzari,

- Urbanistčko arhitektonski projekt stočne tržniceu Donjim Kukuruzarima,

- Urbanistčko arhitektonski projekt ure�enjašportsko-rekreacijskog centra.

Pored navedenih dokumenata prostornog ure�enja,potrebno je osigurati i ostalu dokumentaciju koja jevezana uz ure�enje prostora i okoliša, pa tako:

- Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselje DonjiKukuruzari,


- Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselja u područjuvodocrpilišta »Pašino vrelo«,

- Izrada projekta sustava odvodnje i obradeotpadnih voda za ostala naselja Općine DonjiKukuruzari,

- Izrada projektne dokumentacije zaštite od velikihvoda,

- Program gospodarenja otpadom Općine DonjiKukuruzari.

5. ZAKLJUČAK

Osim PPSMŽ gotovo sva ostala dokumentacijaure�enja prostora nije primjerena sadašnjem društveno-ekonomskom okruženju, te je potrebno najhitnijepristupiti izradi PPUO Donji Kukuruzari kojim će seutvrditi smjernice ure�enja i zaštite prostora kao inove granice gra�evinskih područja naselja.

Ciljevi prostornog ure�enja

- Iskoristiti geografske i prirodne prednosti prostoraopćine, te postojeće gospodarske djelatnosti, tepredložiti smjernice za brži gospodarski razvoj ipoboljšanje kvalitete života stanovništva,

- Ravnomjerno razvijati cjelokupan prostor općinei unapre�ivati centralne zone, a sačuvati karakteristikeruralnih pejzaža i vrijednih gra�evina,

- Posebnu pažnju posvetiti očuvanju prirodnihvrijednosti i revitalizaciji kulturne baštine,

- Povećati komunalno društveni standard(vodovod, kanalizacija, rekonstrukcija niskonaponskihdalekovoda, komunalni otpad).

Ovo Izvješće o stanju u prostoru OpćineDonji Kukuruzari za razdoblje 2001. - 2003. godineobjavit će se u »Službenom vjesniku« Općine DonjiKukuruzari.


OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 021-05/03-01/06Urbroj: 2176/07-01-03-03Donji Kukuruzari, 26. lipnja 2003.

PredsjednikNikola Jurić, v. r.

17.

Na temelju članka 11. Zakona o prostornom ure�enju(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00), članka33. Statuta Općine Donji Kukuruzari (»Službeni vjesnik«

broj 20/01), Općinsko vijeće Općine Donji Kukuruzarina 19. sjednici održanoj 26. lipnja 2003. godine donosi

P R O G R A M M J E R A

za unapre�enje stanja u prostoru Općine DonjiKukuruzari za razdoblje 2003. - 2005. godine

Članak1.

Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru( u daljnjem tekstu: Program) utvr�uje se izrada svihdokumenata prostornog ure�enja za razdoblje odnaredne dvije godine ( 2003. - 2005.).

Temeljem Zakona o prostornom ure�enju (»NarodneNovine« broj 30/94, 68/98 i 61/00) Općina DonjiKukuruzari može pristupiti izradi PPUO, Urbanističkogplana ure�enja i Detaljnih planova ure�enja.

Članak 2.

Utvr�uje se potreba izrade dokumenata prostornogure�enja:

1. PPUO Donji Kukuruzari,

2. Urbanistički plan ure�enja naselja DonjiKukuruzari,

3. Pokretanje inicijative za donošenje i izraduPPPO Zrinska Gora (preporuka),

4. Detaljni plan ure�enja naselja Lovča skonzervatorskom studijom (na preporuku Ministarstvakulture),

5. Detaljni planovi ure�enja groblja u DonjimKukuruzarima, stočne tržnice i sportsko rekreacijskogcentra.

Članak 3.

Utvr�uje se potreba izrade ostale dokumentacijevezane za ure�enje prostora i zaštitu okoliša:

1. Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselje DonjiKukuruzari,

2. Izrada Projekta sustava odvodnje s ure�ajimaza pročišćavanje otpadnih voda za naselja u područjuvodocrpilišta »Pašino vrelo«,

3. Inicijativa da se izradi projektna dokumentacijazaštite od oborinskih voda ,

4. Program gospodarenja otpadom Općine DonjiKukuruzari,

5. Izrada projekta vodoopskrbe za sva naseljaOpćine Donji Kukuruzari.

Članak 4.

Utvr�uje se procjena potrebe i razina ure�enjagra�evinskog zemljišta.

Minimum razine ure�enja gra�evinskog zemljištapodrazumijeva slijedeće:

- pripremu gra�evinskog zemljišta,

- prilaz na javnu prometnu površinu,

- elektroenergetski priključak,

- vodovodni priključak.


Članak 5.

Donošenjem i objavom ovog Programa mjera možese pristupiti izradi PPUO Donji Kukuruzari, a podonošenju navedenog Plana može se pristupiti izradii donošenju prostorno planske dokumentacije nižerazine, kako je utvr�eno ovim Programom mjera.

Ovaj Program mjera može se mijenjati inadopunjavati prema potrebi - po istom postupkukao što je i donesen.

Članak 6.

Za provo�enje ovog Programa mjera za unapre�enjestanja u prostoru obvezuje se Jedinstveni upravniodjel Općine Donji Kukuruzari.

Članak 7.

Ovaj Program mjera za unapre�enje stanja uprostoru stupa na snagu danom objave u »Službenomvjesniku« Općine Donji Kukuruzari.


OPĆINSKO VIJEĆE

Klasa: 021- 05/03-01/06Urbroj: 2176/07-01-03-04Donji Kukuruzari, 26. lipnja 2003.

PredsjednikNikola Jurić, v. r.



»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općinaDonji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves,Sunja i Topusko. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi. Izdavač: »Glasila« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, tel. i fax. (044) 815-498, www.glasila.hr. Reklamacije za neprimljene brojeve primajuse u roku od 20 dana po izlasku glasila. O promjeni adrese pretplatnik treba obavijestiti izdavača. Tehničkoure�enje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: »Glasila« d.o.o. Petrinja.

OPĆINA DONJI KUKURUZARIAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

15. Odluka o donošenju Prostornog planaure�enja Općine Donji Kukuruzari

16. Izvješće o stanju u prostoru Općine DonjiKukuruzari za razdoblje 2001. - 2003.godine

17. Program mjera za unapre�enje stanjau prostoru Općine Donji Kukuruzari zarazdoblje 2003. - 2005. godine

S A D R Ž A J

577

598

609

Documents

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA - Glasila- manjih graevina prateće namjene. Površina graevina iz alineje 4. prethodnog stavka ove točke ne smije prelaziti 10% izgraenosti zelene površine,