Upload
lediep
View
226
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
AKTIVNOSTI 14C U ATMOSFERI I BILJU U OKOLICI NUKLEARNE
ELEKTRANE KRŠKO (NEK) – ISKUSTVA NAKON 10 GODINA
MONITORINGA
Ines Krajcar Bronić1, Borut Breznik2, Aleš Volčanšek2, Jadranka Barešić1, Damir Borković1, Andreja Sironić1, Nada Horvatinčić1, Bogomil Obelić1 i
Ivanka Lovrenčić Mikelić1 1Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska
2Nuklearna elektrarna Krško, Krško, Slovenija
UVOD • Sustavno praćenje aktivnosti 14C atmosferskog CO2 i bioloških
uzoraka (voće – uglavnom jabuke, povrće, žitarice, kukuruz) u neposrednoj okolici Nuklearne elektrane Krško (NEK) provodi se od 2006. godine
• Cilj: procjena mogućeg utjecaja NEK-a na razinu aktivnosti 14C u okolišu te na efektivnu dozu koju primi lokalno stanovništvo putem prehrane
• Posebna je pozornost posvećena praćenju utjecaja remonta elektrane, koji se provodi svakih 18 mjeseci, na aktivnost 14C u okolišu.
• Ovaj rad: pokazati značajke aktivnosti 14C u okolišu elektrane i neke zaključke zasnovane na dugogodišnjem iskustvu monitoringa
2
UZORKOVANJE • Atmosferski CO2 sakuplja se na lokacijama A i B unutar kruga NEK-a,
svaka dva mjeseca, češće u vrijeme remonta
• Biološki materijal koji integrira 14C iz atmosfere tijekom relativno kratkog vegetacijskog razdoblja skuplja se na 2 x godišnje, na početku vegetacijskog razdoblja (lipanj ili srpanj) te ujesen (prije berbe, rujan ili listopad) na lokacijama C do Q
• uzorci bilja sakupljaju se na kontrolnoj točki kraj Dobove, 11,2 km (zračna udaljenost) jugoistočno od NEK-a, na kojoj se ne očekuje utjecaj zračnih ispusta iz NEK-a.
3
Lokacije uzorkovanja A, B – atmosferski CO2, C – O - bilje
4
MJERNE METODE • U laboratoriju se dobiveni Na2CO3 prevodi u benzen
• Biološki uzorci se nakon sušenja i karbonizacije spaljuju u struji kisika. Dobiveni CO2 se apsorbira u smjesi Carbosorba®E i Permafluora®E.
• U oba slučaja aktivnost 14C mjeri se tekućinskom scintilacijskom brojaču (LSC) Quantulus 1220
5
40
60
80
100
120
1.1.2006
1.1.2007
1.1.2008
1.1.2009
1.1.2010
1.1.2011
1.1.2012
1.1.2013
1.1.2014
1.1.2015
1.1.2016
1.1.2017
0
2x1010
4x1010
6x1010
8x1010
a14C
atm (
mB
q/m
3)
NEK-A
NEK-B
Zagreb
A 1
4C
(B
q)
zračni ispust
atmosferski CO2
6
REZULTATI
Ovisnost najviše mjesečne aktivnosti 14C u atmosferskom CO2, a14Catm, na lokacijama A i B unutar NEK-a o ukupnoj godišnjoj aktivnosti 14C u zračnim ispustima (A14C).
Odstupanja od pravca korelacije kod viših godišnjih aktivnosti A14C mogu se objasniti nepodudaranjem perioda sakupljanja atmosferskog CO2 i perioda s najvećim (dnevnim) ispustima, te raspodjelom ispusta aktivnosti tijekom godine.
najviša izmjerena aktivnost a14Catm u atmosferskom CO2 u razdoblju remonta daje grubu procjenu ispuštene aktivnosti 14C tijekom remonta
7
Raspodjela aktivnosti 14C u bilju najbolje se vidi na tzv. polarnim dijagramima. bilje
100
105
110
115
1200
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
7/2014 inner
outer
Dobova
a14C
(pM
C)
proljetno uzorkovanje u godini kad prije uzorkovanja nije bilo proljetnog remonta
Prostorna raspodjela a14C određena je smjerom prevladavajućih vjetrova (SW-NE).
100
105
110
115
1200
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
inner
outer
Dobova
a14C
(p
MC
)
7/ 2010
7/2010 Remont 4/2009 i 10/2010
7/2014 Remont 10/2013
8
REZULTATI
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
125
130
135
100
105
110
115
120
125
130
135
DL
J
IC
inner
outer
Dobova
a14C
(pM
C)
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
125
130
135
100
105
110
115
120
125
130
135
K
N MF
HG
I
J
L
Da14C
(pM
C)
inner
outer
Dobova
C
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
125
130
135
100
105
110
115
120
125
130
135
R CE
DL
I
J
inner
outer
Dobova
a14C
(p
MC
)
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
125
130
135
100
105
110
115
120
125
130
135
I
R
J
E
DL
C
inner
outer
Dobova
a14C
(pM
C)
Nakon proljetnog remonta
2006 2009 2012
100
110
120
130
140
150
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
110
120
130
140
150
6/2012 inner
outer
Dobova
a14C
(pM
C)
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100105110115120125130135140145150155
100105110115120125130135140145150155
9/2012 inner
outer
Dobova
a14C
(pM
C)
9
U godinama s proljetnim remontom
10
• viša a14C u proljetno-ljetnim uzorcima, koji koriste CO2 iz atmosfere neposredno nakon remonta, nego u jesenskim uzorcima
• dobra korelacija između ispuštene aktivnosti A14C i srednje vrijednosti a14C na unutarnjim lokacijama
2015 100
105
110
115
120
1250
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
1257/2015
inner
outer
Dobova
a14C
(p
MC
)
100
105
110
115
120
1250
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
330
100
105
110
115
120
1259/2015
inner
outer
Dobova
a14C
(p
MC
)
Proljetni remont znatno utječe na raspodjelu aktivnosti 14C u bilju u ljetnom uzorkovanju, nešto manje u jesenskom uzorkovanju. Remont u jesen, nakon završetka vegetacijskog razdoblja, ne utječe značajno na aktivnost 14C u biljkama u sljedećoj godini . U godinama u kojima nije proveden remont vrijednosti a14C u okolici NEK-a ne razlikuju se značajno od onih na kontrolnoj lokaciji u Dobovi.
7/20
0610
/200
67/
2007
9/20
077/
2008
10/2
008
6/20
099/
2009
7/20
109/
2010
7/20
119/
2011
6/20
129/
2012
7/20
139/
2013
7/20
149/
2014
7/20
159/
2015
6/20
169/
2016
100
105
110
115
120
125
130
a14C
(pM
C)
mjesec/godina
In
Out
Dobova
11
Razlikuju se lokacije unutrašnjeg (C, D, E, I, J, R) i vanjskog kruga (F, G, H, K, L, M, N, O, P, Q) oko NEK, te kontrolna točka Dobova.
Prosječna a14C (pMC) 2006. – 2016.
Unutrašnji krug 109,7 ± 4,1
Vanjski krug 106,4 ± 1,9
Kontrolna lokacija - Dobova
103,6 ± 1,0
Zagreb (atm. CO2) 102,3 ± 1,2
12
ZAKL JUČAK
Praćenje aktivnosti 14C u okolici NEK u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine pokazuje
• Utjecaj 14C ispuštenog u okoliš zračnim putem mjerljiv i u atmosferskom CO2 i u biljkama koje koriste CO2 za fotosintezu.
• Utjecaj je kratkoročan i prostorno ograničen na najbližu okolinu.
• Uočena je korelacija između ukupno ispuštene aktivnosti A14C i izmjerenih vrijednosti a14C u CO2 i u bilju.
• Utjecaj ispuštene aktivnosti A14C nije značajan sa stanovišta povećanja doze na stanovništvo.
13