ANALIZA TRŽIŠTA ZAVRŠAVANJA (TERMINACIJE) · PDF fileAnaliza tržišta završavanja (terminacije) poziva u odre enu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji

Analiza tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na

fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

1

ANALIZA TRŽIŠTA

ZAVRŠAVANJA

(TERMINACIJE)

POZIVA U

ODREĐENU JAVNU

KOMUNIKACIJSKU

MREŽU KOJE SE

PRUŽA NA

FIKSNOJ LOKACIJI

svibanj 28 2013

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije V 1.0


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

2

Sadržaj

1 Sažeti pregled dokumenta ........................................................................................... 4 2 Uvod .......................................................................................................................... 8 2.1 Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije ............................................... 8 2.2 Zakon o elektroničkim komunikacijama.......................................................................... 9 2.3 Odnos prema drugim zakonima .................................................................................... 11 2.4 Osvrt na trenutno važeću odluku o analizi tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji ................................ 11 2.5 Kronološki slijed aktivnosti ............................................................................................ 13 3 Utvrđivanje mjerodavnog tržišta ............................................................................... ..17 4 Nepokretne mreže i međupovezivanje u Republici Hrvatskoj ...................................... 18 4.1 Glavne karakteristike nepokretnih mreža i međupovezivanja u Republici Hrvatskoj .. 18 5 Određivanje granica mjerodavnog tržišta .................................................................... 25 5.1 Mjerodavno tržište u dimenziji usluga .......................................................................... 25

5.1.1 Zamjenjivost na strani potražnje - maloprodajna razina ....................................... 25 5.1.2 Zamjenjivost na strani ponude i potražnje - veleprodajna razina ......................... 29

5.2 Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji ................................................................ 32 5.3 Stajalište HAKOM-a o određivanju mjerodavnog tržišta .............................................. 33 6 Procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom ................................... 35 6.1 Cilj i predmet analize mjerodavnog tržišta ................................................................... 35 6.2 Tržišni udjeli operatora na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji ........................................................... 37 6.3 Nedostatak protutežne kupovne moći.......................................................................... 39 6.4 Ekonomije razmjera....................................................................................................... 40

6.4.1 Odnos prometa unutar mreže i poziva prema drugim mrežamaError! Bookmark not defined.

6.5 Stajalište nadležnog regulatornog tijela o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom ...................................................................................................................... 40 7 Prepreke razvoju tržišnog natjecanja na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koja se pruža na fiksnoj lokaciji ...................... 42 7.1 Odbijanje dogovora /uskraćivanje međupovezivanja ................................................... 43 7.2 Previsoke cijene usluge završavanja (terminacije) poziva ............................................ 43 7.3 Prešutni sporazum(i) ..................................................................................................... 44 7.4 Diskriminacija na cjenovnoj osnovi ............................................................................... 46 7.5 Diskriminacija na osnovama koje nisu povezane s cijenama ........................................ 46

7.5.1 Diskriminacija kakvoćom usluge ............................................................................ 47 7.5.2 Diskriminacija u ostalim stavkama koje su trenutno definirane Standardnom

ponudom HT-a za usluge međupovezivanja i minimalnim ponudama međupovezivanja novih operatora za operatore ovlaštene za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj ............................................................................................ 47

7.6 Nerazumni/neopravdani zahtjevi .................................................................................. 47 7.7 Neopravdano korištenje informacija o konkurentima .................................................. 48 7.8 Diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija ............................ 48 7.9 Unakrsno subvencioniranje i vertikalna integracija ...................................................... 49 7.10 Taktike odgađanja ......................................................................................................... 50


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

3

8 Regulatorne obveze određene operatorima sa značajnom tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji ........................................................................................................ 52

8.1 Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže ................................................. 53 8.2 Obveza nediskriminacije ............................................................................................... 59 8.3 Obveza transparentnosti ............................................................................................... 61 8.4 Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva ....................................... 66

8.4.1 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na lokalnoj razini ......................... 69 8.4.2 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj razini ................... 70 8.4.3 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na nacionalnoj razini ................... 72 8.4.4 Obveza računovodstvenog razdvajanja ................................................................. 74 8.4.5 Ostale regulatorne obveze koje bi HAKOM, na temelju ZEK-a, mogao propisati na

tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenoj nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži koje se pruža na fiksnoj lokaciji .............................................................................. 76

9 Prilozi ........................................................................................................................ 77 9.1. Prilog A - mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja .............................................. 77 9.2. Prilog B Komentari operatora i osvrt HAKOM-a na navedene komentare ....................... 80


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

4

1 Sažeti pregled dokumenta

Osnovni cilj postupka analize tržišta je utvrditi postoji li na određenom tržištu djelotvorno

tržišno natjecanje ili na tom tržištu postoji operator ili više operatora koji imaju značajnu ili

zajedničku značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu. Na temelju rezultata provedene

analize HAKOM će odrediti, zadržati, izmijeniti ili ukinuti regulatorne obveze navedene u

člancima od 58. do 65. ZEK-a.

HAKOM je u provedbi postupka analize tržišta, koji je propisan člankom 52. ZEK-a, osobito

vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima

podložnima prethodnoj (lat. ex ante) regulaciji i o mjerodavnim Smjernicama Europske

komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage sukladno zajedničkom

regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge.1

U srpnju 2009. godine, HAKOM je proveo postupak analize tržišta te u skladu s navedenim

odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji.

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je, na temelju mjerila potrebnih za

procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio

trgovačka društva: Amis Telekom d.o.o., H1 Telekom d.d., HT-Hrvatske telekomunikacije

d.d., Iskon Internet d.d., Metronet telekomunikacije d.d., OT-Optima Telekom d.d., Primatel

d.o.o., VIPnet d.o.o., i Voljatel telekomunikacije d.o.o. operatorima sa značajnom tržišnom

snagom te istima odredio regulatorne obveze na temelju utvrđenih nedostataka na tržištu.

Prethodno spomenuto je detaljno obrazloženo u dokumentu „Analiza tržišta završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj

lokaciji“.

Sukladno članku 52. stavku 2. ZEK-a, s obzirom da je od trenutka donošenja odluka o

završenim postupcima analize iz članka 52. stavka 1. prošlo razdoblje od tri godine, HAKOM

ponovo provodi postupak utvrđivanja mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj (ex-ante)

regulaciji u skladu s člankom 53. ZEK-a, a koji su preduvjet za provođenje postupaka iz članka

54. ZEK-a.

Utvrđivanje mjerodavnog tržišta predstavlja temelj za provođenje analize tržišta, koja se

sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa

značajnom tržišnom snagom na tom tržištu te određivanja regulatornih obveza operatorima

sa značajnom tržišnom snagom.

1 OJ C 165/6; 11. srpnja 2002. godine


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

5

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je odredio dimenziju usluga i

zemljopisnu dimenziju te na temelju rezultata provedene analize odredio dvanaest

mjerodavnih tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu

na fiksnoj lokaciji i to kako slijedi:

1. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Amis Telekom d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

2. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora B.Net Hrvatska d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

3. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora BT Net d.o.o., neovisno o

elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

4. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora H1 Telekom d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

5. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Hrvatski Telekom d.d., neovisno o


6. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Iskon Internet d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

7. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Metronet d.o.o., neovisno o


8. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Metronet telekomunikacije d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

9. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Novi net d.o.o., neovisno o


10. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora OT-Optima Telekom d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

11. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora VIPnet d.o.o., neovisno o


12. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Terakom d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

Nadalje, HAKOM je odredio da je, u zemljopisnoj dimenziji, mjerodavno tržište za uslugu

završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na

fiksnoj lokaciji, nacionalni teritorij Republike Hrvatske.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

6

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je na temelju mjerila potrebnih za

procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio

dvanaest operatora u nepokretnim mrežama kao operatore sa značajnom tržišnom snagom:

1. Operator Amis Telekom d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom

snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu;

2. Operator B.Net Hrvatska d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


3. Operator BT Net d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na

tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu;

4. Operator H1 Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom

na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu;

5. Operator Hrvatski Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


6. Operator Iskon Internet d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom


7. Operator Metronet d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


8. Operator Metronet telekomunikacije d.d. određuje se operatorom sa značajnom

tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu;

9. Operator Novi net d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


10. Operator OT-Optima Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


11. Operator VIPnet d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


12. Operator Terakom d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


Nakon toga, HAKOM je, na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na tržištu završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji

i na pripadajućem maloprodajnom tržištu na koje operator sa značajnom tržišnom snagom

može prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu, odredio HT-u sljedeće regulatorne obveze:

• obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže;

• obveza nediskriminacije;

• obveza transparentnosti uz objavu standardne ponude međupovezivanja;

• obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva;

• obveza računovodstvenog razdvajanja


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

7

dok je ostalim operatorima sa značajnom tržišnom snagom odredio regulatorne obveze kako

slijedi:



• obveza transparentnosti uz obvezu objave minimalne ponude uvjeta međupovezivanja;

• obveza nadzora cijena.

Imajući u vidu da predmetna analiza tržišta može imati znatniji utjecaj na mjerodavno tržište, HAKOM je putem javne rasprave, koja je provedena u razdoblju od 15. veljače 2013. do 25. ožujka 2013. godine, omogućio svim zainteresiranim stranama da iznesu svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge na prijedlog odluke i predmetnu analizu koja je njen sastavni dio.

Odgovori HAKOM-a koji sadrže detaljnu stručnu obradu navedenih komentara, prijedloga i mišljenja, kao i razloge i pojašnjenja prihvaćanja odnosno neprihvaćanja istih, sadržani su u prilogu „B“ ovog dokumenta. Nadalje, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, a koje se nalazi u poglavlju 9.1. „Prilog A“ ovog dokumenta.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

8

2 Uvod

2.1 Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

Europska komisija je u ožujku 2002. godine usvojila četiri direktive koje predstavljaju

Regulatorni okvir iz 2002. godine na području elektroničkih mreža i komunikacijskih usluga, a

peta direktiva, koja također predstavlja Regulatorni okvir, usvojena je u listopadu 2002.

godine. Prethodno navedene direktive su sljedeće:

• Direktiva 2002/19/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. godine o

pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i

pripadajućih dodatnih usluga („Direktiva o pristupu“);


ovlaštenju na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga („Direktiva o

ovlaštenju“);


zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge

(„Okvirna direktiva“);


univerzalnoj usluzi i pravima korisnika vezanim uz elektroničke komunikacijske mreže

i usluge („Direktiva o univerzalnoj usluzi“);

• Direktiva 2002/58/EC Europskog parlamenta i Vijeća o obradi osobnih podataka i

zaštiti privatnosti u elektroničkom komunikacijskom sektoru („Direktiva o privatnosti

u elektroničkim komunikacijama“).

Namjera direktiva Europske komisije jest promicanje harmonizacije u području elektroničkih

komunikacija u svim članicama Europske unije. Europska komisija je 2009. godine usvojila

dvije direktive kojima se mijenja i dopunjuje regulatorni okvir iz 2002. godine na području

elektroničkih mreža i komunikacijskih usluga te uredbu o osnivanju BEREC-a:

• Direktiva 2009/140/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. godine

o izmjenama i dopunama Direktive 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru

za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, Direktive 2002/19/EZ o pristupu i

međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme, te

Direktive 2002/20/EZ o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih

mreža i usluga;


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

9

• Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. godine o

izmjenama Direktive 2002/22/EC o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika vezanim uz

elektroničke komunikacijske mreže i usluge i Direktive 2002/58/EC o obradi osobnih

podataka i zaštiti privatnosti u elektroničkom komunikacijskom sektoru;

• Uredba 1211/2009 o osnivanju posebnog tijela europskih regulatora za elektroničke

komunikacije i njegovog Ureda (BEREC) koja ima snagu zakona u državama članicama

i neposredno je primjenjiva (proces implementacije u nacionalna zakonodavstva bio

je određen do 25. svibnja 2011.) dok u odnosu na Republiku Hrvatsku smjernice su

sastavni dio pravne stečevine Europske unije s kojom je potrebno uskladiti

nacionalno zakonodavstvo, a uredba će biti neposredno primjenjiva primitkom u

članstvo EU.

Na temelju prvog odlomka članka 15. Okvirne direktive (Direktiva 2002/21/EC), Europska

komisija je usvojila Preporuku (2007/879/EC) od 17. prosinca 2007. godine o mjerodavnim

tržištima na području elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji2. Na

temelju nove Preporuke o mjerodavnom tržištima, postoji 7 mjerodavnih tržišta koja su

podložna prethodnoj regulaciji što znači da je Europska komisija zaključila da su na

mjerodavnim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila) te na taj način

utvrdila da su mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji u većini zemalja Europske

unije. Intencija Preporuke o mjerodavnim tržištima je promicanje harmonizacije u području

elektroničkih komunikacija na način da isti proizvodi i usluge budu predmet analize tržišta u

svim članicama Europske unije. Međutim, nacionalna regulatorna tijela članica su ovlaštena i

sama utvrditi da su pojedina tržišta, koja se razlikuju od popisa tržišta iz važeće Preporuke,

podložna prethodnoj regulaciji, a ovisno o prilikama u svakoj pojedinoj zemlji, ali uz uvjet da

se dokaže da su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila).

2.2 Zakon o elektroničkim komunikacijama

U provedbi postupka analize tržišta, koji je propisan člankom 52. ZEK-a3, HAKOM osobito

vodi računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske komisije (2007/879/EC) od 17.

prosinca 2007. godine o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji i o

mjerodavnim Smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne

snage sukladno zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i

usluge.

2 OJ L 344/65; 28. prosinca 2007. godine

3 Zakon o elektroničkim komunikacijama NN 73/08 , 90/11 i 133/12


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

10

Osnovni cilj postupka analize tržišta je utvrditi postoji li na određenom tržištu djelotvorno

tržišno natjecanje ili na tom tržištu postoji operator ili više operatora koji imaju značajnu ili

zajedničku značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu. Na temelju rezultata provedene

analize HAKOM će odrediti, zadržati, izmijeniti ili ukinuti regulatorne obveze navedene u

člancima od 58. do 65. ZEK-a.

Regulatorni okvir iz 2009. godine, koji je implementiran u zemljama Europske unije i u

hrvatskom zakonodavstvu kroz ZEK, propisuje provođenje postupka analize tržišta koji može

uključivati sljedeće.

Postupak utvrđivanja mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj regulaciji u skladu je s

člankom 53. ZEK-a uz primjenu mjerodavne preporuke Europske komisije o mjerodavnim

tržištima podložnima prethodnoj regulaciji. S obzirom da je mjerodavna preporuka stupila na

snagu 28. prosinca 2007. godine i sadrži 7 tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je

u mogućnosti, bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila),

prethodno regulirati samo tih 7 tržišta. Međutim, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a,

HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta koja su specifična za

područje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj podložna

prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili

regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar

odgovarajućeg vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje

na odgovarajući način uklanjanja nedostataka na tržištu.

U nastavku se provodi postupak koji se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene

postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom mjerodavnom

tržištu. U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta, prema članku 54. ZEK-a, HAKOM utvrđuje

dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim

smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage,

sukladno zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge te

o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

Po određivanju mjerodavnog tržišta u objema navedenim dimenzijama, HAKOM, u suradnji s

Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom

tržištu. U slučaju nedostatka djelotvornog tržišnog natjecanja, HAKOM, sukladno članku 55.

ZEK-a, procjenjuje postoji li na tom mjerodavnom tržištu operator/operatori sa značajnom

tržišnom snagom.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

11

U konačnici, ukoliko kroz analizu tržišta utvrdi nedostatnu djelotvornost tržišnog natjecanja

na mjerodavnom tržištu, sukladno članku 55. ZEK-a, HAKOM određuje operatora sa

značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu te svakom operatoru sa značajnom

tržišnom snagom određuje regulatorne obveze iz članaka 58. do 65. ZEK-a.

Zaključno, predmetno tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu

komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji navedeno je u mjerodavnoj

preporuci4 stoga je i dalje podložno prethodnoj regulaciji, odnosno HAKOM je u mogućnosti

isto prethodno regulirati, a samim time i utvrditi bez dokazivanja da su istodobno

zadovoljena tri mjerila navedena u članku 53. stavku 2. ZEK-a.

2.3 Odnos prema drugim zakonima

Sukladno članku 6. stavku 4. ZEK-a, HAKOM, između ostalih, osobito surađuje s AZTN-om5.

AZTN je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u

okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja6 i Zakonom o

državnim potporama7 za što odgovara Hrvatskom saboru.

Praksa je HAKOM-a u postupku analize tržišta, a sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, zatražiti

mišljenje AZTN-a na prijedlog odluke o određivanju mjerodavnog tržišta i procjene

postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom. U okviru suradnje s

AZTN-om, HAKOM od AZTN-a zahtijeva mišljenje ili predlaže pokretanje postupka pred

AZTN-om u svim slučajevima sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u

skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.

2.4 Osvrt na trenutno važeću odluku o analizi tržišta završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se

pruža na fiksnoj lokaciji

Primjenom propisa iz ZEK-a, HAKOM je obvezan provesti postupak analize tržišta u skladu s

procedurom navedenom u VIII. poglavlju ZEK-a. Osnovni cilj postupka analize tržišta jest

utvrditi postoji li na određenom tržištu djelotvorno tržišno natjecanje ili na tom tržištu

postoji operator ili više operatora koji imaju značajnu tržišnu snagu. U srpnju 2009. godine,

HAKOM je proveo postupak analize tržišta te u skladu s navedenim odredio dimenziju usluga

i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu

4 Tržište br. 3

5 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

6 „Narodne novine“, broj 79/09

7 „Narodne novine“, broj 140/05


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

12

javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji. Nakon što je odredio

mjerodavno tržište, HAKOM je, na temelju mjerila potrebnih za procjenu operatora sa

značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, trgovačka društva: Amis Telekom

d.o.o., H1 Telekom d.d., HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., Iskon Internet d.d., Metronet

telekomunikacije d.d., OT-Optima Telekom d.d., Primatel d.o.o., VIPnet d.o.o., i Voljatel

telekomunikacije d.o.o. operatorima sa značajnom tržišnom snagom te istima odredio

regulatorne obveze na temelju utvrđenih nedostataka na tržištu. Prethodno spomenuto je

detaljno obrazloženo u dokumentu „Analiza tržišta završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji“.

HAKOM je svojim regulatornim aktivnostima, donošenjem niza odluka i rješenja u proteklom

razdoblju, osigurao uvjete za daljnju liberalizaciju i regulaciju tržišta elektroničkih

komunikacija. Stoga su aktivnosti HAKOM-a u razdoblju nakon odluke u srpnju 2009. godine

bile usmjerene na definiranje veleprodajnih uvjeta, koji se odnose na pružanje usluge

završavanja poziva i izmjene istih u skladu s interesima tržišta i daljnjim razvojem tržišnog

natjecanja, kako je navedeno u nastavku:

� U ožujku 2010. godine, radi usklađenja veleprodajne cijene s pripadajućim

troškovima pružanja usluge pristupa službi informacija T-Com-a, izdano je prethodno

odobrenje HAKOM-a na povećanje veleprodajne cijene za pristup službi informacija s

iznosa od 1,00 kn (bez PDV-a) po pozivu, na iznos od 2,17 kn (bez PDV-a) po pozivu. U

skladu s navedenim izmijenjena je Standardna ponuda za usluge međupovezivanja

HT-a za operatore elektroničkih komunikacija ovlaštene za pružanje javne govorne

usluge u nepokretnoj mreži u Republici Hrvatskoj od 01. listopada 2009. godine.8

� U studenom 2010. godine izmijenjena je regulatorna obveza transparentnosti

određena HT-u konačnom odlukom Hrvatske agencije za poštu i elektroničke

komunikacije na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu

komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji i to na način da HT može

primijeniti postupak naplate potraživanja iz dostavljenih instrumenata osiguranja

plaćanja, odnosno, ako se ne može namiriti iz instrumenata osiguranja plaćanja,

privremeno obustaviti pružanje usluge, ukoliko operator korisnik ne podmiri bilo koji

dugovani i neosporeni račun za usluge, u roku od 60 dana od zaprimanja pisane

opomene. U odnosu na okolnosti vezane uz gospodarsku krizu, koje su postojale u

trenutku donošenja analize, nastale su promjene koje su imale značajan utjecaj na

regulatorne obveze na mjerodavnim tržištima, pa je stoga bilo potrebno izmijeniti

8 odluka se nalazi na internet stranici:

http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2010.g/Odluke/izmjene%20Standardne%20ponude%20za%20usluge%20me%C4%91upovezivanja%20HT-%20988.pdf


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

13

regulatornu obvezu transparentnosti u odnosu na rokove za aktivaciju instrumenata

osiguranja plaćanja i privremenu obustavu pružanja usluge, a kako bi se na

odgovarajući način pristupilo pitanju smanjene likvidnosti na tržištu.9

� U prosincu 2012. godine, na temelju zahtjeva HT-a doneseno je privremeno rješenje

kojim se odobrava gašenje lokalne centrale Prečko u Zagrebu, radi provođenja pilot

projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti za gašenje lokalnih

centrala. Naime, postupak modernizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture

koja podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije

(NGN) i migraciju na IMS tehnologiju, a u kojem se nalazi HT, podrazumijeva

postupno gašenje lokalnih pristupnih centrala, odnosno gašenje određenih lokalnih

pristupnih točaka, što znači da putem istih više neće biti moguće

preuzimati/isporučivati promet međupovezivanja. Kako bi osigurao da HT i operatori

korisnici u praksi mogu ispitati i riješiti sve sporne okolnosti koje se javljaju u procesu

gašenja lokalnih centrala radi modernizacije i racionalizacije mreže, a što predstavlja

legitimni cilj HT-a, HAKOM je privremenim rješenjem odredio kako će od trenutka

gašenja lokalne pristupne točke operatori korisnici moći ostvariti pristup prometu

međupovezivanja korisnika koji su bili obuhvaćeni područjem pokrivanja pojedine

lokalne pristupne točke (koja je ugašena), putem regionalnih pristupnih točaka.

Pritom je također određeno da se promet međupovezivanja koji se odnosi na

područje pokrivanja ugašene lokalne centrale, a koji se isporučuje iz mreže/u mrežu

HT-a na regionalnoj razini naplaćuje po cijenama koje vrijede za lokalno

međupovezivanje.10

2.5 Kronološki slijed aktivnosti

Sukladno članku 52. stavku 2. ZEK-a, s obzirom da je od trenutka donošenja odluka o

završenim postupcima analize iz članka 52. stavka 1. prošlo razdoblje od tri godine, HAKOM

ponovo provodi postupak utvrđivanja mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj (ex-ante)

regulaciji u skladu s člankom 53. ZEK-a, a koji su preduvjet za provođenje postupaka iz članka

54. ZEK-a. Stoga je Vijeće HAKOM-a, na sjednici održanoj 18. srpnja 2012. godine donijelo

odluku11 kojom se određuju operatori koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za

određivanje i analizu tržišta započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža

koje se pruža na fiksnoj lokaciji i određivanje i analizu tržišta završavanja (terminacije) poziva

9odluku je moguće pronaći na internet poveznici:

http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2010.g/Odluke/rje%C5%A1enje%20-%20izmjena%20regulatorne%20obveze%20transparentnosti.pdf 10

privremeno rješenje moguće je naći na internet poveznici: http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/odluke_rjesenja/IZ-AT-RJ-OPR-Privremeno%20rje%C5%A1enje%20IMS-pilot%20projekt%2020121219.pdf 11

klasa: UP/I-344-01/12-03/08; ur. broj: 376-11/12-1


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

14

u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji. Navedenom

odlukom, Vijeće HAKOM-a je odredilo da su sljedeći operatori12 obvezni dostaviti sve

potrebne podatke: Tablica 1 Operatori koji su obvezni dostaviti podatke

Red.

Broj NAZIV OPERATORA Adresa

1. Akton d.o.o. Bani 75, Buzin, 10010 Zagreb

2. Amis Telekom d.o.o. Bani 75, 10010 Zagreb

3. B.Net Hrvatska d.o.o. Avenija Dubrovnik 16, 10020 Zagreb

4. BT Net d.o.o. Dubravkin trg 5, 10000 Zagreb

5. H1 Telekom d.d. Put Trščenice 10, 21000 Split

6. Hrvatski telekom d.d. Savska cesta 32, 10000 Zagreb

7. INFO PROGRES d.o.o Kamelija 47, 52212 Fažana

8. Iskon Internet d.d. Garićgradska 18, 10000 Zagreb

9. Metronet d.o.o. Ulica grada Vukovara 269/d, 10 000 Zagreb

10. Metronet telekomunikacije d.d. Ulica grada Vukovara 269/d, 10000 Zagreb

11. Nexcom d.o.o. Trnjanska 45, 10000 Zagreb

12. Novi net d.o.o. Merhatovec 5, 40314 Selnica

13. OT – Optima Telekom d.d. Bani 75/a Buzin, 10010 Zagreb

14. Primatel d.o.o. Dubravkin trg 5, 10000 Zagreb

15. Selec d.o.o. V. Ruždjaka 9c, 10000 Zagreb

16. Vipnet d.o.o. Vrtni put 1, 10000 Zagreb

17. Voljatel telekomunikacije d.o.o. Radnička cesta 48/1, 10000 Zagreb

U skladu s navedenim, a s ciljem prikupljanja svih potrebnih podataka, HAKOM je na temelju

vlastitih pretpostavki i iskustava iz zemalja Europske unije, izradio jedinstveni upitnik za

operatore koji pružaju elektroničke komunikacijske usluge u nepokretnim mrežama.

Navedeni upitnik sastoji se od dva dijela, a isti sadrže sve potrebne podatke za provođenje

postupaka iz članka 53. stavka 2. ZEK-a i članka 54. ZEK-a te je iz samih upitnika razvidno u

svrhu kojeg će se postupka podaci koristiti (utvrđivanje mjerodavnih tržišta podložnih

prethodnoj regulaciji te određivanje i analiza mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj

regulaciji). Prvi dio upitnika se odnosi na uslugu započinjanja (originacije) poziva dok se drugi

dio odnosi na uslugu završavanja (terminacije) poziva. Podaci traženi u navedenom upitniku

odnose se na razdoblje koje obuhvaća drugo polugodište 2008. godine, cijelu 2009., 2010. i

12 Operatori su poredani abecednim redom


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

15

2011. godinu te prvo polugodište 2012. godine (podaci su zatraženi na šestomjesečnoj

osnovi).

S obzirom da je HAKOM, osim na temelju vlastitih pretpostavki i iskustava iz zemalja

Europske unije, želio izraditi upitnike i u suradnji s operatorima nepokretnih mreža, 9. srpnja

2012. godine sa svim gore navedenim operatorima nepokretnih mreža održan je sastanak na

kojem su se pojasnili upitnici i zatražili komentari operatora.

HAKOM je 20. srpnja 2012. godine, a sukladno odluci Vijeća HAKOM-a od 18. srpnja 2012.

godine, operatorima nepokretnih mreža poslao upitnike te odredio rok dostave ispunjenog

upitnika, u pisanom i elektroničkom obliku, do 21. rujna 2012. godine. Operatori su dostavili

podatke kako je navedeno u tablici 2.

Tablica 2 Zaprimanje upitnika – po operatoru

Red.

Broj

NAZIV OPERATORA

(operatori nepokretnih mreža)

Datum primitka

ispunjenog upitnika

1. Akton d.o.o.13 28. rujna 2012.

2. Amis Telekom d.o.o. 21. rujna 2012.

3. B.Net Hrvatska d.o.o. 24. rujna 2012.

4. BT Net d.o.o. 4. listopada 2012.

5. H1 Telekom d.d. 21. rujna 2012.

6. Hrvatski Telekom d.d. 21. rujna 2012.

7. Info Progres d.o.o. 2. listopada 2012.

8. Iskon Internet d.d. 21. rujna 2012.

9. Metronet d.o.o. 24. rujna 2012.

10. Metronet telekomunikacije d.d. 21. rujna 2012.

11. Nexcom d.o.o.14 24. rujna 2012.

12. Novi net d.o.o. 10. listopada 2012.

13. OT – Optima Telekom d.d. 21. rujna 2012.

14. Primatel d.o.o.15 Nije dostavio

15. Selec d.o.o. 28. rujna 2012.

13 Akton d.o.o. prometni podaci za Akton d.o.o. iskazani su u upitniku Voljatel telekomunikacija d.o.o.,

odnosno u upitniku društva Terrakom d.o.o. kojem su Voljatel telekomunikacije d.o.o. pripojene 5. srpnja 2012. godine 14

Nexcom d.o.o., Selec d.o.o. i Info Progres d.o.o., su izjavili kako u razdoblju koje je obuhvaćeno upitnikom nisu nudili usluge za koje se tražila dostava podataka 15

Zbog stečajnog postupka koji se provodi u trgovačkom društvu Primatel d.o.o., navedeno društvo nije dostavilo podatke tražene upitnikom.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

16

16. Vipnet d.o.o 21. rujna 2012.

17. Terakom d.o.o.16 4. listopada 2012.

Po zaprimanja podataka, HAKOM je pristupio određivanju i analizi tržišta te određivanju regulatornih obveza za operatoru sa značajnom tržišnom snagom. Imajući u vidu da predmetna analiza tržišta može imati znatniji utjecaj na mjerodavno tržište HAKOM je putem javne rasprave omogućio svim zainteresiranim stranama da iznesu svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge na predmetnu analizu. Navedeni postupak javne rasprave trajao je od 15. veljače 2013. do 25. ožujka 2013. godine. Tijekom javne rasprave HAKOM je zaprimio komentare društava i to: VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10 000 Zagreb, H1 Telekom d.d., Put Trščenice 10, 21 000 Split, Optima Telekom d.d., Bani 75a, Buzin, 10 010 Zagreb, Hrvatski Telekom d.d., Savska cesta 32, 10 000 Zagreb, Metronet telekomunikacije d.d., Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb i Tele 2, Ulica grada Vukovara 269 d, 10 000 Zagreb. Nadalje, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, a koje se nalazi u poglavlju 9.1. „Prilog A“ ovog dokumenta.

16 Voljatel d.o.o. od 5.srpnja 2012. godine, pripojen je društvu Terrakom d.o.o.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

17

3 Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

HAKOM je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u

okviru djelokruga i mjerodavnosti propisanih ZEK-om i posebnim zakonom kojim je uređeno

područje poštanskih usluga. U okviru svojih nadležnosti, HAKOM je zadužen za područje

tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 53. stavku 1. i stavku

2. ZEK-a utvrđuje odlukom mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji.

vodeći pritom osobito računa o mjerodavnoj Preporuci Europske komisije iz članka 52.

stavka 6. ZEK-a.

Vijeće HAKOM-a je, sukladno članku 53. stavku 1. ZEK-a, Odlukom17 od 4. srpnja 2012.

godine, utvrdilo mjerodavno tržište:

• Završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža

na fiksnoj lokaciji18.

Navedeno tržište je dio važeće Preporuke Europske komisije, što znači da je Europska

komisija zaključila da su na mjerodavnom tržištu istodobno zadovoljena potrebna tri mjerila,

te na taj način utvrdila da je mjerodavno tržište podložno prethodnoj regulaciji u većini

zemalja Europske unije.

Utvrđivanje mjerodavnog tržišta predstavlja temelj za provođenje analize tržišta, koja se

sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa

značajnom tržišnom snagom na tom tržištu te određivanja regulatornih obveza operatorima

sa značajnom tržišnom snagom, a što je detaljno obrađeno u poglavljima koja slijede.

17 Odluka o mjerodavnim tržištima podložnim prethodnoj regulaciji (klasa:UP/I-344-01/12-03/07; ur.broj:376-

11/12-1) 18

tržište broj 3 iz Aneksa Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

18

4 Nepokretne mreže19 i međupovezivanje u Republici Hrvatskoj

4.1 Glavne karakteristike nepokretnih mreža i međupovezivanja u Republici

Hrvatskoj

U razdoblju obuhvaćenom upitnicima, maloprodajnu uslugu poziva iz nepokretnih mreža

(dalje u tekstu: poziv), krajnjim korisnicima na telekomunikacijskom tržištu u Republici

Hrvatskoj, pružalo je trinaest operatora 20 kako je navedeno u tablici 3.

Tablica 3 Operatori koji pružaju maloprodajnu uslugu poziva krajnjim korisnicima

Red.

Broj NAZIV OPERATORA Adresa

1. Akton d.o.o. Bani 75, Buzin, 10010 Zagreb

2. Amis Telekom d.o.o. Bani 75, 10010 Zagreb

3. B.Net Hrvatska d.o.o. Avenija Dubrovnik 16, 10020 Zagreb

4. BT Net d.o.o. Dubravkin trg 5, 10000 Zagreb

5. H1 Telekom d.d. Put Trščenice 10, 21000 Split

6. Hrvatski telekom d.d. Savska cesta 32, 10000 Zagreb

7. Iskon Internet d.d. Garićgradska 18, 10000 Zagreb

8. Metronet d.o.o. Ulica grada Vukovara 269/d, 10 000 Zagreb

9. Metronet telekomunikacije d.d. Ulica grada Vukovara 269/d, 10000 Zagreb

10. Novi net d.o.o. Merhatovec 5, 40314 Selnica

11. OT – Optima Telekom d.d. Bani 75/a Buzin, 10010 Zagreb

12. Vipnet d.o.o. Vrtni put 1, 10000 Zagreb

13. Terakom d.o.o. Mošećenićka 15, 10000 Zagreb

U Republici Hrvatskoj, HT je najveći operator s vlastitom PSTN mrežom. Kroz godine u kojima

je bio monopolist HT je razvio mrežu pretežno fokusiranu na pružanje javno dostupne

telefonske usluge u nepokretnoj mreži na koju nadograđuje druge tipove elektroničkih

komunikacijskih usluga kao što su podatkovne komunikacije (Internet, VoIP, IPTV) i bežični

pristup internetu.

Arhitektura mreže HT-a se od srpnja 2009. godine kada je donesena odluka o prvom krugu

analize na ovom tržištu nije izmijenila. Navedeno bi značilo da se arhitektura mreže HT-a i

19 Pojam „nepokretna mreža“ odnosi se na javne komunikacijske mreže na fiksnoj lokaciji

20 operatori su poredani abecednim redom


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

19

dalje sastoji se od deset regionalnih centrala (eng. single tandem) i sedamdeset dvije lokalne

centrale21. HT preko svojih regionalnih centrala prihvaća međunarodne pozive. Također, na

HT-ove regionalne centrale spajaju se operatori pokretnih elektroničkih komunikacijskih

mreža22 kao i operatori nepokretnih mreža koji se, za razliku od operatora pokretnih mreža,

mogu spojiti i na lokalnim centralama, što je vidljivo na slici 1.

Slika 1 Međupovezivanje HT-a s ostalim operatorima

U svrhu međupovezivanja mreža HT-a je podijeljena na četiri regionalna pristupna područja:

Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te je svako regionalno pristupno područje podijeljeno na više

lokalnih pristupnih područja. Regionalne pristupne točke su osnovne točke preko kojih se

pristupa uslugama regionalnog i nacionalnog međupovezivanja. Preko lokalne pristupne

točke pristupa se uslugama lokalnog međupovezivanja. Promet između dva lokalna

pristupna područja odvija se preko pripadajućih regionalnih pristupnih točaka. U svakom

regionalnom pristupnom području HT je uspostavio više regionalnih pristupnih točaka te po

jednu pristupnu točku u svakom lokalnom pristupnom području. Konfiguracija nepokretne

mreže HT-a prikazana je na slici 2.

21 podatak preuzet iz upitnika za nepokretne mreže. Privremenim rješenjem od 19. prosinca 2012. godine

HAKOM je odobrio gašenje lokalne centrale Prečko u Zagrebu, radi provođenja pilot projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti za gašenje lokalnih centrala. 22

dalje u tekstu se pojam „pokretna elektronička komunikacijska mreža“ mijenja s „pokretna mreža“


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

20

Slika 2 Konfiguracija fiksne mreže HT-

RIJEKA SPLIT ZAGREBOSIJEK

ZAGREB RIJEKA

MEĐUNARODNA RAZINA

TRANZITNA RAZINA

PRISTUPNA RAZINA

Usluga završavanja (terminacije) poziva obuhvaća usluge međupovezivanja koje se nude na

pristupnoj točki operatora na kojoj operator prenosi pozive predane od strane drugih

operatora usmjerene na vlastite zemljopisne brojeve, nezemljopisne brojeve (usluge s

posebnom tarifom i usluge besplatnog poziva), kratke kodove za glasovne usluge (odabir

operatora, harmonizirani europski broj, usluge bez posebne tarife, usluge s posebnom

tarifom, usluge podrške korisnicima, hitne službe) s te pristupne točke operatora na pojedina

odredišta. Usluga završavanja (terminacije) poziva obuhvaća samo govorni promet, ne i

podatkovni. Usluga završavanja (terminacije) poziva pruža se ovisno o točki

međupovezivanja koja može biti unutar lokalnog ili regionalnog pristupnog područja. Koji

promet će operator moći ostvarivati te po kojoj cijeni ovisi o točki međupovezivanja na koju

će se spojiti. Preko lokalne pristupne točke pozivi se mogu terminirati u pripadajuće lokalno

pristupno područje u kojem se nalazi lokalna pristupna točka. Iz perspektive

međupovezivanja to se smatra uslugom lokalnog završavanja (terminacije) poziva. Pozivi koji

završavaju (terminiraju) unutar istog regionalnog pristupnog područja u kojem su predani od

operatora, su pozivi istog regionalnog pristupnog područja iz perspektive međupovezivanja

(regionalno terminiranje). U slučaju međupovezivanja mreža preko regionalnih pristupnih

točaka pozivi se mogu terminirati u regionalno pristupno područje različito od onog u kojem

se nalazi regionalna pristupna točka na kojoj su pozivi predani od operatora odnosno onog u

kojem je nastao polazni promet. U tom slučaju, pozivi se smatraju pozivima drugog


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

21

regionalnog pristupnog područja iz perspektive međupovezivanja (nacionalno terminiranje)

te za njih operator plaća cijenu usluge nacionalnog završavanja (terminacije) poziva.23

U razdoblju od srpnja 2009. godine do danas, međupovezivanje operatora, definirano

Standardnom ponudom24, koji namjerava pružati svoje usluge pretplatnicima HT-a unutar

cijelog teritorija Republike Hrvatske, s HT-ovom mrežom moguće je na jedan od sljedeća dva

načina:

1. u svakom od četiri regionalna pristupna područja, i to:

• na svim regionalnim pristupnim točkama za usluge regionalnog i nacionalnog

međupovezivanja, ili

• na svim lokalnim pristupnim točkama unutar pojedinog regionalnog pristupnog

područja za usluge lokalnog međupovezivanja, ili

• na svim regionalnim pristupnim točkama unutar pojedinog pripadajućeg regionalnog

pristupnog područja određenog u zahtjevu operatora za usluge regionalnog i

nacionalnog međupovezivanja i na pojedinim lokalnim pristupnim točkama

određenima u zahtjevu operatora za usluge lokalnog međupovezivanja;

2. u najmanje tri od četiri regionalna pristupna područja od kojih jedno obavezno mora

biti regionalno pristupno područje Zagreb, i to:

• na svim regionalnim pristupnim točkama za usluge regionalnog i nacionalnog

međupovezivanja unutar odabranog regionalnog pristupnog područja, ili

• na svim regionalnim pristupnim točkama unutar pojedinog odabranog pripadajućeg

regionalnog pristupnog područja određenog u zahtjevu operatora za usluge

regionalnog i nacionalnog međupovezivanja i na pojedinim lokalnim pristupnim

točkama određenima u zahtjevu operatora za usluge lokalnog među povezivanja.

U razdoblju od srpnja 2009. godine do danas, međupovezivanje operatora, koji namjerava

pružati svoje usluge pretplatnicima HT-a unutar određenog pristupnog područja, s HT-ovom

mrežom moguće je:

1. na svim pripadajućim regionalnim pristupnim točkama unutar tog regionalnog

pristupnog područja za usluge regionalnog i nacionalnog međupovezivanja, ili

23 Prema Standardnoj ponudi za usluge međupovezivanja Hrvatskog Telekoma d.d. za operatore elektroničkih

komunikacija ovlaštenje za pružanje javne govorne usluge u Republici Hrvatskoj usluga nacionalnog završavanja (terminacije) poziva je moguća samo dok ukupan promet iz i u regionalno pristupno područje u kojem operator nije spojen s HT-ovom mrežom ne prijeđe 60 Erlanga. 24

Standardna ponuda za usluge međupovezivanja Hrvatskog Telekoma d.d. za operatore elektroničkih komunikacija ovlaštenje za pružanje javne govorne usluge u Republici Hrvatskoj od 1. listopada 2009. godine


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

22

2. na svim pripadajućim lokalnim pristupnim točkama unutar tog regionalnog

pristupnog područja za usluge lokalnog međupovezivanja, ili

3. na svim regionalnim pristupnim točkama unutar pojedinog pripadajućeg regionalnog

pristupnog područja za usluge regionalnog i nacionalnog međupovezivanja i na

pojedinim lokalnim pristupnim točkama određenima u zahtjevu operatora za usluge

lokalnog međupovezivanja.

U razdoblju trajanja analize tržišta iz srpnja 2009. godine, međupovezivanje operatora, koji

namjerava pružati svoje usluge pretplatnicima HT-a unutar cijelog nacionalnog odredišnog

koda, s HT-ovom mrežom moguće je:

1. na svim pripadajućim lokalnim pristupnim točkama unutar tog nacionalnog

odredišnog koda za usluge lokalnog međupovezivanja, ili

2. na svim pripadajućim regionalnim pristupnim točkama koje pokrivaju taj nacionalni

odredišni kod za usluge regionalnog i nacionalnog međupovezivanja, te na pojedinim

lokalnim pristupnim točkama određenima u zahtjevu Operatora za usluge lokalnog

međupovezivanja.

Ostali operatori na tržištu imaju drugačije mreže od HT-a, većinom zvjezdaste arhitekture, s

glavnim čvorovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Uglavnom se sastoje od PSTN

pristupnika (eng. gateway), softverskog/programskog preklopnika/komutatora (eng.

softswitch) i dr. te se temelje na MPLS/IP tehnologiji. Dakle, u Republici Hrvatskoj

alternativni operatori imaju elektroničku komunikacijsku mrežu temeljenu na IP tehnologiji.

Budući da se ovdje govori o dvije različite tehnologije gdje jedna koristi prospajanje kanala

(eng. circuit switching), a druga prospajanje paketa (eng. packet switching), bitno je

napomenuti da se različite tehnologije međusobno lako povezuju na način da se koriste

pristupnici (eng. gateway) koji vrše pretvorbu sučelja i signalizacijskih protokola te se time

postiže tehnološka neutralnost.

Prema važećoj strukturi međupovezivanja u uslugu završavanja (terminacije) poziva ulazi

prijenos (tranzit) poziva od pristupne točke mreže na koju je drugi operator spojen, a koja

može biti lokalna ili regionalna, pa do krajnjeg korisnika, kao što je prikazano na slici 3. Slika

prikazuje uslugu završavanja (terminacije) poziva upućenog iz mreže drugog operatora u

mrežu HT-a, u tri slučaja:

• usluga završavanja (terminacije) poziva kada je operator međusobno povezan s HT-

om na lokalnoj pristupnoj točki A0 te tada usluga završavanja (terminacije) poziva

obuhvaća prijenos (tranzit) poziva od lokalne pristupne točke HT-a A0, na koju je

spojen operator, do krajnjeg korisnika HT-a.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

23


om na regionalnoj pristupnoj točki A1 te tada usluga završavanja (terminacije) poziva

obuhvaća prijenos (tranzit) poziva od regionalne pristupne točke HT-a A1, na kojeg je

spojen operator, preko lokalne centrale A0 pa do krajnjeg korisnika HT-a, koji je

spojen na tu centralu.


om na regionalnoj pristupnoj točki A2 te tada usluga završavanja (terminacije) poziva

obuhvaća prijenos (tranzit) poziva od regionalne pristupne točke HT-a A2, na koju je

operator spojen, preko regionalne centrale A1, na koju operator nije spojen, sve do

lokalne centrale A0, na koju je spojen krajnji korisnik HT-a. Na taj način se ostvaruje

usluga nacionalnog završavanja (terminacije) poziva.

Slika 3 Vrste usluge završavanja (terminacije) poziva

HT se nalazi u postupku modernizacije svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture koja

podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN).

Migracija s TDM/PSTN na IP/IMS započela je u HT-u 2010. godine, od kada PSTN i IMS rade

paralelno. Navedena migracija podrazumijeva postupno gašenje lokalnih pristupnih centrala,

odnosno gašenje određenih lokalnih pristupnih točaka, što znači da putem istih više neće biti

moguće preuzimati/isporučivati promet međupovezivanja. Od trenutka gašenja lokalne


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

24

pristupne točke operatori korisnici će moći ostvariti pristup prometu međupovezivanja

korisnika koji su bili obuhvaćeni područjem pokrivanja pojedine lokalne pristupne točke (koja

je ugašena), putem regionalnih pristupnih točaka. Privremenim rješenjem od 19. prosinca

2012. godine25 HAKOM je odobrio gašenje lokalne centrale Prečko u Zagrebu, radi

provođenja pilot projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti za gašenje

lokalnih centrala. HAKOM će u zasebnom postupku utvrditi konačne veleprodajne uvjete koji

će biti primjenjivi na gašenje svake pojedine lokalne centrale u mreži HT-a.

25 klasa: UP/I-344-01/12-05/24, ur. broj: 376-11/12-18


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

25

5 Određivanje granica mjerodavnog tržišta

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta odnosno granica samog tržišta, HAKOM je

obvezan odrediti dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju, vodeći osobito računa o

mjerodavnim Smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne

snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

Pri određivanju mjerodavnog tržišta polazi se od utvrđivanja zamjenjivosti na strani ponude i

zamjenjivosti na strani potražnje. Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje utvrđuju se

usluge koje korisnici smatraju zamjenskim uslugama. Zamjenska usluga je svaka usluga koja s

obzirom na svoja svojstva, cijenu, namjenu i navike korisnika može zamijeniti drugu uslugu i

na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu korisnika. S druge strane, zamjenjivost na strani

ponude ukazuje na spremnost operatora da odmah, odnosno u kratkom roku ponudi

istovjetnu uslugu, bez izlaganja značajnim dodatnim troškovima.

Kod zamjenjivosti na strani ponude aktivni operator u kratkom roku reagira na povećanje

cijene bez da se pritom izlaže dodatnim troškovima. Ulazak potencijalnih konkurenata

podrazumijeva pak značajne nenadoknadive troškove (eng. sunk cost) te više vremena za

početak pružanja istovjetnih usluga na tržištu.

Jedan od načina kojim je moguće procijeniti postojanje zamjenjivosti na strani ponude i

potražnje jest primjena testa hipotetskog monopola (hipotetsko povećanje cijene). Sukladno

navedenom testu, postavlja se pitanje što se događa u situaciji malog, ali značajnog, trajnog

povećanja cijena usluge uz pretpostavku da cijene svih drugih usluga ostanu iste, pri čemu se

u pravilu u obzir uzima trajni rast cijena od 5 posto do 10 posto.

5.1 Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

S obzirom da potražnja za uslugom završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu

komunikacijsku mrežu koja se pruža na fiksnoj lokaciji proizlazi iz potražnje za uslugom

poziva na maloprodajnoj razini, HAKOM je pri utvrđivanju dimenzije usluga mjerodavnog

tržišta završavanja (terminacije) poziva koja se pruža na fiksnoj lokaciji, smatrao prikladnim,

utvrditi zamjenske usluge na veleprodajnom tržištu razmatrajući načine putem kojih

operatori na maloprodajnom tržištu omogućavaju krajnjem korisniku primanje poziva

uvažavajući pritom budući razvoj tržišta.

5.1.1 Zamjenjivost na strani potražnje - maloprodajna razina

Zamjenjivost na strani potražnje na maloprodajnoj razini predstavlja zamjenjivost javno

ponuđenih elektroničkih komunikacijskih usluga kao odgovor krajnjih korisnika na malo, ali

značajno, trajno povećanje cijena elektroničkih komunikacijskih usluga određenog


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

26

operatora. Maloprodajna usluga poziva, odnosno javno dostupna telefonska usluga jesu i

upravljani VoIP pozivi kod kojih se prijenos govora pruža putem internetskog protokola i koji

u potpunosti prolazi kroz mrežu operatora, a pritom osigurava poseban virtualni kanal za

govor. Prilikom određivanja usluga koje se mogu smatrati zamjenskim uslugama, a za koje se

korisnik može opredijeliti umjesto usluge poziva u određenu nepokretnu mrežu, potrebno je

proučiti ponašanje korisnika pri čemu u obzir treba uzeti njegove navike te osviještenost i

osjetljivost na promjene cijena usluga. Osnovno je pitanje može li korisnik u slučaju

hipotetskog povećanja cijene usluge jednog operatora, istu zamijeniti drugom uslugom istog

ili nekog drugog operatora, kao odgovor na malo, ali značajno, trajno povećanje cijena.

Činjenica je da, prema strukturi troškova poziva, maloprodajna cijena poziva uključuje i

trošak veleprodajne usluge završavanja (terminacije) poziva. Uslugu završavanja

(terminacije) poziva u nepokretnim mrežama nudi svaki od dvanaest operatora nepokretnih

mreža. Od srpnja 2009. godine u Republici Hrvatskoj je usluga završavanja (terminacije)

poziva u mrežu svakog operatora nepokretne mreže regulirana. Nadalje, u Republici

Hrvatskoj, kao i cijeloj Europi na snazi je općeprihvaćeni CPP26 princip prema kojemu trošak

poziva u cijelosti snosi pozivatelj. Sukladno tome, povećanje veleprodajne cijene usluge

završavanja (terminacije) poziva neće osjetiti korisnik operatora u čijoj je mreži poziv završio,

već korisnici operatora od kojeg je poziv upućen.

Slijedom navedenog, pri određivanju mogućih prepreka potencijalnom povećanju cijena

završavanja (terminacije) poziva u nepokretnim mrežama i učinaka njihove zamjene,

potrebno je razmotriti ponašanje i pozivatelja i pozvanog, odnosno, korisnikovu cjenovnu

osviještenost i osjetljivost na cjenovne promjene. Naime, u većini slučajeva korisnici su

osjetljivi na cijenu usluge koju kupuju te na taj način ograničavaju operatore u povećavanju

maloprodajnih cijena svojih usluga, a sukladno tome i veleprodajnih cijena. Međutim, zbog

CPP principa, operatori koji povećaju cijenu usluge završavanja (terminacije) poziva se ne

suočavaju s direktnim cjenovnim ograničenjima s maloprodajne razine, budući da se

povećanje maloprodajne cijene odražava na krajnjem korisniku operatora iz čije je mreže

poziv upućen.

Svaki poziv upućen na točno određeni broj u nepokretnoj mreži rezultirat će isporukom

poziva na birani broj koji je pridružen određenoj fiksnoj lokaciji. Budući da je svaki telefonski

broj poseban za svaku određenu fiksnu lokaciju, pozivatelj točno zna koga zove/želi pozvati,

iako ne mora znati u kojoj je nepokretnoj mreži navedeni broj, odnosno tko je pozvanom

korisniku pristupni operator. Razlog tome je, između ostalog, i dostupnost usluge

prenosivosti broja koja je u Republici Hrvatskoj dostupna od 2006. godine. Zbog navedene

usluge korisnicima je teže utvrditi operatora pozvanog korisnika te sukladno tome i cijenu

26 CPP princip (Calling Party Pays)-trošak poziva snosi strana koja zove


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

27

završavanja (terminacije) poziva koju isti primjenjuje, a koja će se u konačnici „prevaliti“ na

pozivatelja.

Nadalje, krajnji korisnici, neovisno o izboru operatora, žele mogućnost međusobnog

komuniciranja. Kako bi im tu komunikaciju omogućili, odnosno kako bi omogućili završavanje

(terminaciju) poziva na broju na određenoj lokaciji, operatori međusobno povezuju svoje

mreže. S obzirom da niti jedan operator ne može umjesto operatora u čijoj se mreži nalazi

pozivani broj, završiti poziv u svojoj mreži, poziv upućen prema nepokretnim mrežama,

odnosno na točno određeni broj na fiksnoj lokaciji, nema prikladne zamjenske usluge.

Usluga završavanja (terminacije) poziva, osim što je po samoj svojoj logici i karakteristikama

veleprodajna usluga, u slučaju kada su pozivatelj i primatelj poziva u istoj mreži (eng. on net

calls) definira se kao usluga za vlastite potrebe (eng. self supply), što znači da usluga nije

prodana drugom operatoru već maloprodajnom dijelu istog operatora.

Maloprodajna cijena usluge poziva prema brojevima u nepokretnim mrežama može stvoriti

pritisak na određivanje cijena veleprodajne usluge završavanja (terminacije) poziva jedino na

način da se izbjegne mreža operatora na čiji je broj poziv upućen. Međutim, u slučaju poziva

u određenu nepokretnu mrežu ne postoji niti jedna prikladna zamjenska usluga tom pozivu,

osim da poziv završi na broju i u mreži koja je pozvana. Iz razloga što nema zamjenske usluge

pozivu na određeni broj u određenoj nepokretnoj mreži, moraju se sagledati svi mogući

alternativni načini komunikacije koji bi mogli biti smatrani adekvatnim zamjenskim

uslugama, odnosno, koji bi imali stvarni utjecaj na veleprodajnu cijenu usluge završavanja

(terminacije) poziva.

5.1.1.1 Pozivi upućeni na brojeve u pokretnoj mreži

Pozivatelj uvijek ima mogućnost, umjesto upućivanja poziva na broj u nepokretnoj mreži,

dobiti traženog krajnjeg korisnika na njegov/njezin broj u pokretnoj mreži, ukoliko ga krajnji

korisnik posjeduje.

Slika 4 Gustoća korisnika pokretnih mreža

Izvor: Upitnik za telefonske usluge u nepokretnoj mreži

132,55 140,92 136,08 136,42 143,45122,14 119,22 118,6

2008/2 2009/1 2009/2 2010/1 2010/2 2011/1 2011/2 2012/1


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

28

Kako je vidljivo iz slike 4, gustoća korisnika usluga pokretnih mreža je bilježila stalni porast do

kraja 2010. godine, nakon čega je primjetan blagi pad, odnosno stagnacija. Međutim, nužno

je naglasiti kako je prikazani pad gustoće korisnika usluga pokretnih mreža posljedica

promjene metodologije obračuna korisnika pokretnih mreža te nipošto ne podrazumijeva i

smanjenje broja korisnika usluga pokretnih mreža, čemu u prilog govori i činjenica da

zasićenje i dalje značajno prelazi 100 posto. Naime, od 1. siječnja 2011. godine sukladno

pojmovniku27, aktivnim korisnikom bez pretplatničkog odnosa smatra se korisnik koji je u

zadnjih 90 dana barem jednom koristio definirali aktivnog korisnika (90/180/270 dana).

Iz navedene perspektive, odnosno zbog dostupnosti pojedinog korisnika i na broj u pokretnoj

mreži, poziv upućen na broj u pokretnoj mreži može se smatrati zamjenskom uslugom pozivu

upućenom na broj u nepokretnoj mreži. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da su cijene

poziva upućenih iz nepokretnih mreža u pokretnu mrežu znatno više od cijena poziva iz

nepokretne mreže u nepokretnu mrežu, a što je vidljivo iz tablice 4, nije realno očekivati da

će korisnik zamijeniti sve svoje pozive prema nepokretnoj mreži pozivima prema pokretnim

mrežama.

Tablica 4 Maloprodajne cijene poziva

nepokretna pokretna

nepokretna 0,23/0,12* 1,45/0,73*

pokretna 0,80**

0,88***

0,80**

0,88***

Cijene poziva su izražene u HRK po minuti poziva; bez PDV

* cijena poziva u vrijeme niže tarife (19:00-07:00) **cijena poziva prema ostalim mrežama (iz cjenika za korisnike u nepretplatničkom odnosu, Simpa Tarife „Pričaj“, „Šalji &

surfaj“ ); korisnik plaća i naknadu za uspostavu poziva u iznosu od 0,24 kn/min

*** cijena poziva prema ostalim mrežama nakon potrošenog paketa uključenih minuta (iz cjenika za korisnike u

pretplatničkom odnosu, tarifni paket „EXTRA total S); korisnik plaća i naknadu za uspostavu poziva od 0,20 kn/min

Sukladno navedenom, zamjena poziva iz nepokretne u nepokretnu mrežu pozivima iz

nepokretne u pokretnu, ili pozivima iz pokretne u pokretnu mrežu, od strane cjenovno

osjetljivog pozivatelja, nije realna, točnije realna je samo u situaciji kada je važno u

određenom trenutku uspostaviti poziv.

Naime, ukoliko je poziv upućen iz pokretne mreže, maloprodajna cijena tog poziva bit će ista

neovisno o tome je li poziv upućen u drugu pokretnu ili nepokretnu mrežu. Međutim, ista

maloprodajna cijena poziva nije posljedica jednake veleprodajne cijene usluge završavanja

(terminacije) poziva budući da je cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u pokretnim

mrežama veća od cijene usluge završavanja (terminacije) poziva u nepokretnim mrežama.

27 Pojmovnik je službeni dokument HAKOM-a kojim se određuje način ispunjavanja periodičkih upitnika

HAKOM-a kao i značenja pokazatelja iz upitnika


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

29

Stoga, HAKOM smatra kako prethodno navedena zamjenjivost uzrokovana povećanjem

cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u nepokretnoj mreži nije realna.

Nadalje, uzevši osobito u obzir činjenicu da je najveći broj poziva u nepokretne mreže

upućen upravo iz nepokretnih mreža, a što je vidljivo i iz slike 5, HAKOM zaključuje da poziv

upućen na broj u pokretnoj mreži nije odgovarajuća zamjenska usluga pozivu upućenom na

broj u nepokretnoj mreži.

Slika 5 Odnos trajanja odlaznih poziva iz nepokretnih mreža u nepokretne i pokretne mreže (drugo tromjesečje 2012. godine)

Izvor: Upitnik za nepokretne mreže

Nakon analize zamjenjivosti poziva u nepokretne mreže pozivima u pokretne mreže na

maloprodajnoj razini, uvažavajući CPP princip koji je na snazi i specifičnost veleprodajne

usluge završavanja (terminacije) poziva, HAKOM je mišljenja kako poziv upućen na određeni

broj u nepokretnoj mreži nema prikladne zamjenske usluge, iz svih prethodno navedenih

razloga.

5.1.1.2 Zaključak

Slijedom svega navedenog, HAKOM zaključuje da potražnja za uslugom završavanja (terminacije) poziva na fiksnoj lokaciji na veleprodajnoj razini proizlazi iz:

• potražnje za uslugama poziva na broj u određenoj nepokretnoj mreži neovisno o

elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo.

5.1.2 Zamjenjivost na strani ponude i potražnje - veleprodajna razina

Cilj analize na veleprodajnoj razini je utvrditi postoji li zamjenska usluga veleprodajnoj usluzi

završavanja (terminacije) poziva na način da, u slučaju da operator koji nudi uslugu

završavanja (terminacije) poziva povisi cijenu, korisnici usluge završavanja (terminacije)

pokretne 15,68%

nepokretne 84,32%


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

30

poziva mogu prijeći na neku istu ili sličnu uslugu, odnosno, uslugu koja se može smatrati

zamjenskom uslugom veleprodajnoj usluzi završavanja (terminacije) poziva. Postojanje

zamjenske usluge procjenjuje se provođenjem analize zamjenjivosti na strani potražnje i

zamjenjivosti na strani ponude.

Prije procjene zamjenjivosti na strani potražnje na veleprodajnoj razini, važno je istaknuti

specifičnost usluge završavanja (terminacije) poziva. Naime, veleprodajnu uslugu završavanja

(terminacije) poziva nude svi operatori pokretnih i nepokretnih mreža na tržištu koji imaju

krajnje korisnike spojene na vlastitu mrežu.

Vijeće HAKOM-a je odlukom iz srpnja 2009. godine, a nakon provedene analize tržišta

završavanja (terminacije) poziva, odredilo operatore Amis Telekom d.o.o., H1 Telekom d.d.,

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., Iskon Internet d.d., Metronet telekomunikacije d.d., OT-

Optima Telekom d.d., Primatel d.o.o., VIPnet d.o.o., i Voljatel telekomunikacije d.o.o.

operatorima sa značajnom tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenoj/vlastitoj mreži koje se pruža na fiksnoj lokaciji. Navedeni operatori pružaju uslugu

završavanja (terminacije) poziva u skladu s uvjetima/obvezama definiranim analizom iz

srpnja 2009. godine.

Sukladno navedenom, a prema uvjetima iz Standardne ponude HT-a za usluge

međupovezivanja, ovisno o ostvarenoj arhitekturi odnosno točkama međupovezivanja

između ostalih operatora i HT-a, za uslugu završavanja (terminacije) poziva, od 1. siječnja

2013. godine, operator korisnik HT-u plaća naknade kako je prikazano u tablici 5.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

31

Tablica 5 Cijene usluge završavanja (terminacije) poziva

Vrsta poziva

Naknada za trajanje (kn/min)

viša tarifa niža tarifa

lokalni dolazni promet 0,037 0,0185

regionalni dolazni promet 0,055 0,0275

nacionalni dolazni promet 0,107 0,0535

Tehnički promatrano, vrsta usluge završavanja (terminacije) poziva koju koristi operator,

ovisi o točki međupovezivanja na koju je operator spojen. Pritom, usluga završavanja

(terminacije) poziva na regionalnoj i nacionalnoj razini sadrži i prijenos (tranzit) poziva u

mreži HT-a između dviju komutacijskih centrala HT-a kao vezanu uslugu (eng. bundle) s

uslugom završavanja (terminacije) poziva na lokalnoj pristupnoj točki HT-a. Zajednička

karakteristika navedenih usluga koje nudi HT i svih sličnih usluga koje nudi ili će nuditi bilo

koji od ostalih operatora, je što ih isti operator pruža kao jednu uslugu te su stoga za potrebe

ove analize sve slične usluge promatrane kao jedinstvena usluga završavanja (terminacije)

poziva. Nadalje, HT se trenutno nalazi u postupku prelaska na IMS tehnologiju, što ima za

posljedicu gašenje lokalnih pristupnih točaka.

Uzimajući u obzir zamjenjivost potražnje na maloprodajnoj razini, odnosno činjenicu kako na

istoj ne postoji odgovarajuća zamjenska usluga pozivu na broj u nepokretnoj mreži, HAKOM

je mišljenja kako na veleprodajnoj razini također ne postoji održiva zamjenska usluga usluzi

završavanja (terminacije) poziva na broj u određenoj nepokretnoj mreži. Dakle, ne postoji

nikakva zapreka koja će spriječiti moguće povećanje veleprodajnih cijena usluge završavanja

(terminacije) poziva operatora u svrhu povećanja vlastitih prihoda i troškova konkurencije.

Naime, operator čiji je korisnik započeo poziv ne može ugovoriti niti platiti naknadu za

uslugu završavanja (terminacije) poziva nekom drugom operatoru, osim operatoru pozvanog

korisnika u slučaju direktno predanih poziva. Stoga je, a temeljem gore navedenog, na

veleprodajnoj razini moguće završiti poziv samo na broju na koji je poziv (od krajnjeg

korisnika) i upućen, odnosno samo u mreži operatora koji je pristupni operator pozvanom

korisniku. Iz navedenog razloga, usluge završavanja (terminacije) poziva koje nude operatori

na tržištu nisu međusobno zamjenjive.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je zaključio da je mjerodavno tržište završavanja poziva

(terminacije) u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji

zasebno za svakog operatora nepokretnih mreža na tržištu.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

32

Nadalje, HAKOM je analizirao može li budući ponuditelj brzo i uz relativno male troškove

ponuditi veleprodajnu uslugu završavanja (terminacije) poziva trećoj strani kao odgovor

malom, ali značajnom, trajnom povećanju cijena usluge od strane hipotetskog monopolista.

Zamjenjivost na strani ponude bila bi moguća kada bi sve ili barem značajan dio fiksnih

lokacija krajnjih korisnika bile spojene s dvije ili više različitih pristupnih mreža ili pak kada bi

postojala tehnička mogućnost da pozive na lokaciji krajnjeg korisnika završava (terminira)

operator različit od operatora koji pruža uslugu pristupa krajnjem korisniku na danoj lokaciji.

U opisanim bi situacijama bilo moguće da povećanje veleprodajne cijene usluge završavanja

(terminacije) poziva jednog operatora bude ograničeno zamjenjivosti na strani ponude,

odnosno mogućnošću da poziv završi u mreži drugog operatora. S obzirom na trenutno

stanje tehnologije te pristupne mreže u Republici Hrvatskoj, HAKOM smatra da, u razdoblju

na koje se odnosi analiza, spomenute mogućnosti nisu realne.

Sukladno svemu navedenom, ako hipotetski monopolist poveća veleprodajnu cijenu usluge

završavanja (terminacije) poziva, niti jedan drugi operator neće moći zamijeniti ili početi

pružati uslugu završavanja (terminacije) poziva u mrežu hipotetskog monopolista. Drugi

operator može odgovoriti na povećanje cijena hipotetskog monopolista jedino povećanjem

vlastite cijene završavanja (terminacije) poziva, a što ne ograničava povećanje cijena

hipotetskog monopolista.

U skladu s prethodno navedenim, HAKOM je mišljenja kako na veleprodajnoj razini ne

postoji nikakva mogućnost zamjenjivosti na strani ponude te smatra da se situacija, u

razdoblju na koje se odnosi navedena analiza, neće promijeniti.

5.2 Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća sva područja u kojima određeni

operatori pružaju usluge pod istim uvjetima, odnosno, sva područja u kojima postoje

istovrsni uvjeti tržišnog natjecanja. U skladu sa smjernicama i preporukama Europske

komisije zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta je uglavnom određena na osnovu

pokrivenosti mrežom i postojanjem jednakog pravnog i regulatornog okvira na određenom

zemljopisnom području.

U Republici Hrvatskoj elektroničke komunikacijske usluge u nepokretnim mrežama nude

operatori Amis Telekom d.o.o., B.Net Hrvatska d.o.o., BT Net d.o.o., H1 Telekom d.d.,

Hrvatski Telekom d.d., Iskon Internet d.d., Metronet d.o.o., Metronet telekomunikacije d.d.,

Novi net d.o.o., OT-Optima Telekom d.d., VIPnet d.o.o. i Terakom d.o.o. U skladu s gore

opisanom dimenzijom usluga mjerodavnog tržišta, svaki poziv može završiti (terminirati)


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

33

isključivo u mreži operatora čijeg se korisnika poziva. Temeljem navedenog, HAKOM

zemljopisnu dimenziju promatra pojedinačno za svakog operatora.

Svaki od navedenih operatora koji djeluju na tržištu podnio je obavijest HAKOM-u za

obavljanje usluga u nepokretnim mrežama te nude elektroničke komunikacijske usluge na

čitavom nacionalnom teritoriju i to na način da je cijena završavanja (terminacije) poziva ista

neovisno o zemljopisnom području na kojem se nalazi strana koja prima poziv odnosno

neovisno o lokaciji završavanja (terminacije) poziva. Isto tako, pravni i regulatorni okvir

mjerodavan za predmetne usluge odnosno pravni i regulatorni okvir vezan uz područje

elektroničkih komunikacija je isti na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U skladu s navedenim, HAKOM zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta određuje kao

nacionalni teritorij Republike Hrvatske i to za svih dvanaest operatora koji nude svoje usluge

na tržištu.

5.3 Stajalište HAKOM-a o određivanju mjerodavnog tržišta

Na temelju gore provedene analize, HAKOM je odredio dvanaest mjerodavnih tržišta


fiksnoj lokaciji:

1. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Amis Telekom d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

2. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora B.Net Hrvatska d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

3. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora BT Net d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

4. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora H1 Telekom d.d., neovisno o


5. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Hrvatski Telekom d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

6. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Iskon Internet d.d., neovisno o


7. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Metronet d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

34

8. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Metronet telekomunikacije d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

9. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Novi net d.o.o., n neovisno o


10. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora OT-Optima Telekom d.d., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo;

11. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora VIPnet d.o.o., neovisno o


12. Završavanje (terminacije) poziva u mreži operatora Terrakom d.o.o., neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo.

HAKOM određuje da je mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji za završavanje

(terminaciju) poziva koju nude operatori svi gore navedeni operatori nepokretnih mreža

nacionalni teritorij Republike Hrvatske.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

35

6 Procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom

6.1 Cilj i predmet analize mjerodavnog tržišta

Zadaća HAKOM-a je, u skladu s mjerilima iz ZEK-a, ocijeniti djelotvornost tržišnog natjecanja

na određenom mjerodavnom tržištu te procijeniti postoje li na tom tržištu operatori sa

značajnom tržišnom snagom, nakon čega će o istom donijeti odgovarajuću odluku sukladno

ZEK-u i mišljenju tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.

Smatra se da operator ima značajnu tržišnu snagu ako, pojedinačno ili zajedno s drugim

operatorima, ima položaj koji odgovara vladajućem, što znači da se nalazi u takvom

gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša neovisno o

konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

Nakon utvrđivanja i određivanja mjerodavnog tržišta, koji su opisani u poglavljima 3 i 4 ovog

dokumenta, HAKOM će, u svrhu procjene postojanja značajne tržišne snage operatora,

izračunati tržišne udjele operatora na određenom mjerodavnom tržištu i tumačiti ih u skladu

sa Smjernicama Europske komisije o mjerodavnim tržištima te mjerodavnom pravnom

stečevinom Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

Potom će, analizom prikupljenih podataka u skladu s ostalim mjerilima iz članka 55. ZEK-a,

procijeniti postoji li na navedenom tržištu operator sa značajnom tržišnom snagom koji se

nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša

neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

Uzevši u obzir činjenicu da operatori imaju mogućnost završavati (terminirati) pozive samo

za korisnike direktno spojene na vlastitu infrastrukturu, HAKOM će za potrebe procjene

značajne tržišne snage operatora promatrati s jedne strane HT, kao operatora s najvećom

bazom korisnika spojenih vlastitom pristupnom infrastrukturom, a s druge strane sve ostale

operatore na tržištu.

Naime, trenutni odnos operatora prema najzastupljenijem načinu pristupa krajnjem

korisniku, pristupu putem bakrene parice, vidljiv je u slikama 6 i 7. Prema slikama, u

ukupnom broju od 1.776.040 priključaka putem bakrene parice, ostali operatori sudjeluju sa

227.029 korisnika putem izdvojene lokalne petlje, što je svega 12,7% ukupnog broja

korisnika. Iako je vidljiv porast sa 4,2% u odnosu na promatrano razdoblje od prije tri godine,


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

36

HT i dalje naplaćuje uslugu završavanja (terminacije) poziva za 87,3% korisnika, dok

alternativni operatori to čine samo kod 12,7% korisnika28.

Slika 6 Broj aktivnih priključaka/bakrenih parica

Izvor: Upitnik za veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi

Slika 7 Broj izdvojenih lokalnih petlji

Izvor: Upitnik za veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi

Slijedom svega navedenog, HAKOM je odlučio, u nastavku ovog poglavlja, analizirati odnos HT-a s jedne strane i alternativnih operatora zajedno, s druge strane.

28 ako se govori o pristupu putem bakrene parice

1.704.201

1.725.314

1.744.053

1.755.911

1.767.990

1.776.912 1.783.031

1.776.040

1.660.000

1.680.000

1.700.000

1.720.000

1.740.000

1.760.000

1.780.000

1.800.000

2008/2 2009/1 2009/2 2010/1 2010/2 2011/1 2011/2 2012/1

92.726

109.900

145.241

161.143

174.486

191.593

206.802

227.029

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2008/2 2009/1 2009/2 2010/1 2010/2 2011/1 2011/2 2012/1


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

37

Uz opisani pristup, HAKOM će, u procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage na

mjerodavnom tržištu koje je predmet analize primijeniti sljedeća mjerila:

• tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu,

• nedostatak protutežne kupovne moći,

• ekonomije razmjera.

6.2 Tržišni udjeli operatora na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji

Tržišni udjel je mjerilo relativne veličine nekog poduzetnika na mjerodavnom tržištu,

izračunato na način da se utvrdi postotak u kojem taj poduzetnik sudjeluje u ukupnoj

proizvodnji i/ili prodaji nekog proizvoda i/ili usluge na mjerodavnom tržištu u nekom

razdoblju.

Tržišni udjel se najčešće koristi kao zamjena za tržišnu snagu. Iako veliki tržišni udjel nije sam

po sebi dovoljna mjera kako bi se utvrdilo postojanje značajne tržišne snage (dominacije) na

nekom mjerodavnom tržištu, malo je vjerojatno da će operator koji nema značajni tržišni

udjel na određenom tržištu biti u dominantnom položaju. U skladu sa Smjernicama Europske

komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage sukladno zajedničkom

regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge operator čiji tržišni udjel

ne premašuje 25% vjerojatno neće imati značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu i u

skladu s tim, operator čiji tržišni udjel premašuje 50% je sam po sebi, osim u iznimnim

okolnostima, dovoljan dokaz postojanja značajne tržišne snage. Sukladno praksi donošenja

odluka od strane Europske komisije, zabrinutost oko utvrđivanja pojedinačne značajne

tržišne snage uglavnom nastaje u situaciji u kojoj operator ima tržišni udjel iznad 40%.

Sukladno tome, postojanje značajne tržišne snage može u nekim slučajevima proizaći iz

tržišnog udjela koji je manji od navedenog.

Nadalje, (ne)stabilnost tržišnog udjela kroz određeno razdoblje je dobar pokazatelj

konkurentnosti, odnosno pomanjkanja tržišne snage, što ne isključuje postojanje značajne

tržišne snage istog operatora. Sukladno navedenom, može se smatrati da operator na

određenom tržištu ima značajan tržišni udjel ukoliko je isti stabilan kroz dulje razdoblje,

odnosno ukoliko se postupno smanjuje. S druge strane, promjenjivi tržišni udjeli pokazatelji

su pomanjkanja tržišne snage na mjerodavnom tržištu, a promjene u tržišnim udjelima

očituju se u promjenama koje su vidljive kroz promjene u prihodu ili broju usluga, koje

operator nudi na tržištu. Slika 8 pokazuje udio operatora prema ukupnom broju završenih

(terminiranih) minuta (uključujući minute predane iz mreža nacionalnih operatora (pokretnih

i nepokretnih) kao i minute predane iz međunarodnih mreža.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

38

Slika 8 Tržišni udjeli operatora prema ukupnom broju završenih (terminiranih) minuta

Izvor: Upitnik za tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža

na fiksnoj lokaciji

HT ima najveći udio prema broju završenih (terminiranih) minuta od početka promatranog

razdoblja. S druge strane, iako još uvijek nizak, tržišni udio alternativnih operatora se kroz

promatrano razdoblje obuhvaćeno analizom iz 2009. godine povećao. Kako bi osigurao

povoljnije veleprodajne uvjete, a s obzirom na velike razlike koje su postojale između

alternativnih operatora u odnosu na HT, HAKOM je u srpnju 2009. godine odredio cijenu

završavanja poziva u mreže alternativnih operatora kao postotni iznos koji je nadodao na

cijenu završavanja poziva koju je HAKOM odredio za HT.

Nadalje, kako je navedeno u poglavlju 4, poziv može završiti (terminirati) samo u mreži

operatora koji je pristupni operator pozvanog korisnika. Uzimajući u obzir prethodno

navedeno, HAKOM je utvrdio dvanaest mjerodavnih tržišta koja se odnose na pružanje

usluge završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj

lokaciji. Iz prethodno definiranog proizlazi da svaki od dvanaest operatora nepokretnih

mreža koji omogućava uslugu završavanja (terminacije) poziva u svoju mrežu, posjeduje

100% tržišnog udjela prema prihodima i prema trajanju, odnosno sukladno Smjernicama

Europske komisije, a s obzirom na stabilnost tržišnog udjela, ima značajnu tržišnu snagu.

Tržišni udjel od 100% odnosno dominantni položaj koji ima svaki od operatora nepokretne

javne komunikacijske mreže u vlastitoj mreži ukazuju na prevladavajuću tržišnu moć

navedenih operatora koju svaki zasebno uživa na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

vlastitu mrežu.

Međutim, važno je naglasiti kako visoki tržišni udjel nije jedino i odlučujuće mjerilo u

procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage. Tržišni udjel jedino može ukazati na

mogućnost postojanja značajne tržišne snage pojedinog operatora. Isto tako, iz Smjernica

90,02% 88,96% 87,67% 86,64%83,23%

79,25% 76,84%

9,98% 11,04% 12,34% 13,37% 16,78%20,78%

23,22%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2009/1 2009/2 2010/1 2010/2 2011/1 2011/2 2012/1

HT ostali


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

39

Europske komisije proizlazi da: „dominantna pozicija može proizaći iz kombinacije mjerila za

određivanje značajne tržišne snage, koji uzeti u obzir odvojeni možda ne bi bili odlučujući“.

Sukladno navedenom, HAKOM je mišljenja kako u obzir treba uzeti i druga mjerila kako bi

utvrdio postoji li na određenom tržištu operator koji djeluje neovisno o konkurenciji i

korisnicima.

6.3 Nedostatak protutežne kupovne moći

Protutežna kupovna moć postoji u situaciji kad određeni kupac, operator (ili više njih), ima

veliku pregovaračku moć, a samim time i značajan utjecaj na konkurenciju čime

onemogućava da se drugi operator ponaša neovisno o konkurenciji i korisnicima.

Nadalje, postojanje protutežne kupovne moći ovisi o sposobnostima operatora da spriječi

porast cijena, na način da ili ne kupuje od konkurencije (dominantnog operatora) ili pruža

uslugu sam sebi. Svaki operator na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu

ima 100% tržišni udjel. Činjenica je da svaki operator u ovome slučaju ima dominantan

položaj na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitoj mreži.

Slika 9 Tržišni udjel operatora prema broju korisnika – podaci za prvo polugodište 2012. godine

Na temelju tržišnog udjela operatora s obzirom na ukupan broj korisnika koji je prikazan na

slici 9 te iz odnosa završenih (terminiranih) minuta u mrežama alternativnih operatora i HT-a

prikazanog u poglavlju 6.2 dokumenta (slika 8), vidljivo je da asimetrija koja je bila određena

na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se

pruža na fiksnoj lokaciji nije imala značajniji utjecaj na promjenu udjela alternativnih

operatora. Međutim, iako alternativni operatori nalaze u slabijoj tržišnoj poziciji u usporedbi

s HT-om na tržištu završavanja (terminacije) poziva, bitno je voditi računa o činjenici da poziv

HT i ISKON; 61,82%

B.net; 4,45%

METRONET; 9,00%

OPTIMA TELEKOM; 14,47%

H1; 6,87%

VIP-NET; 2,08%

OSTALI; 1,31%

HT i ISKON

B.net

METRONET

OPTIMA TELEKOM

H1

VIP-NET

OSTALI

Udio ISKON-a 4,81%


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

40

može završiti (terminirati) samo u mreži operatora koji je pristupni operator pozvanog

korisnika.

S obzirom na sve navedeno, a uzimajući u obzir kako određivanje asimetričnih cijena nije

značajnije utjecalo na promjenu međusobnih odnosa operatora, HAKOM zaključuje kako se

niti jedan od operatora ne nalazi u nepovoljnom položaju iako alternativni operatori, zbog

slabije tržišne pozicije, imaju i manju protutežnu kupovnu moć u odnosu na HT.

6.4 Ekonomije razmjera

Ekonomije razmjera (eng. economies of scale) nastaju smanjivanjem jediničnih (prosječnih)

troškova proizvodnje, zbog povećanja obujma (volumena) proizvodnje. Važne su zbog

ostvarivanja troškovnih prednosti iz veličine pojedinih poslovnih operacija, odnosno, u

industrijama gdje je efekt ekonomija razmjera veći, veće poduzeće uvijek ima troškovne

prednosti nad malim poduzećem.

Uzimajući u obzir da kroz promatrano razdoblje HT preko 75 posto prometa završava

(terminira) unutar vlastite mreže, što je i vidljivo na slici 8, HAKOM zaključuje kako HT

ostvaruje prednosti ekonomije razmjera, odnosno kako je jedinični trošak HT-a za pružanje

navedene usluge puno niži od troška koji će za istu uslugu imati operator koji tek ulazi na

tržište. Naime, trošak usluge završavanja (terminacije) poziva operatora koji koriste

navedenu veleprodajnu uslugu je po minuti poziva uvijek isti. Za razliku od ostalih operatora,

u slučaju HT-a, ukupni trošak usluge po jedinici pružanja usluge pada u odnosu na ostvareni

broj minuta.

HAKOM je stoga mišljenja kako novi operatori unatoč povećanom dolaznom prometu u

vlastitu mreže u odnosu na posljednju analizu tržišta iz 2009. godine, još uvijek ne ostvaruju

troškovne prednosti ekonomije razmjera u odnosu na HT kod kojeg je efekt ekonomije

razmjera veći.

6.5 Stajalište nadležnog regulatornog tijela o procjeni postojanja operatora

sa značajnom tržišnom snagom

Na temelju gore provedene analize, HAKOM određuje dvanaest operatora u nepokretnim

mrežama kao operatore sa značajnom tržišnom snagom:

1. Operator Amis Telekom d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom



fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

41

2. Operator B.Net Hrvatska d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


3. Operator BT Net d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


4. Operator H1 Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom


5. Operator Hrvatski Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


6. Operator Iskon Internet d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom


7. Operator Metronet d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


8. Operator Metronet telekomunikacije d.d. određuje se operatorom sa značajnom

tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu;

9. Operator Novi net d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


10. Operator OT-Optima Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom


11. Operator VIPnet d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na


12. Operator Terakom d.o.o. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na



fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

42

7 Prepreke razvoju tržišnog natjecanja na tržištu završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu

koja se pruža na fiksnoj lokaciji

U ovom poglavlju HAKOM analizira sve moguće prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje bi

se u odsustvu regulacije mogle pojaviti na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji uključujući i prepreke

koje su operatori naveli u upitnicima29. Prepreke razvoju tržišnog natjecanja mogu proizaći iz

sposobnosti ili namjere operatora da na tržištu iskoristi svoju jaku tržišnu snagu odnosno

dominantni položaj.

HAKOM je, kao što je i navedeno u šestom poglavlju ovog dokumenta, zaključio da na tržištu


fiksnoj lokaciji postoje operatori sa značajnom tržišnom snagom odnosno da svaki od

dvanaest operatora nepokretnih mreža ima status operatora sa značajnom tržišnom snagom

na tržištu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu. S obzirom da je HAKOM na

mjerodavnom tržištu odredio operatore sa značajnom tržišnom snagom može se zaključiti da

u odsustvu regulacije ne bi postojala savršena konkurencija na tom tržištu i vertikalno

povezanom maloprodajnom tržištu, na koje bi operatori sa značajnom tržišnom snagom

mogli prenijeti svoj dominantni položaj, odnosno struktura tržišta ne bi težila razvoju

djelotvornog tržišnog natjecanja.

Prema dokumentu ERG (06) 33 u europskoj regulatornoj praksi postoji 27 uobičajenih

prepreka razvoju tržišnog natjecanja koje su prepoznate u praksi. Većina prepreka je

bazirana na iskustvima regulatornih tijela i pokazuje stvarne situacije u sektoru elektroničkih

komunikacija, no isto tako regulatorno tijelo ništa ne sprječava u prepoznavanju mogućih

prepreka razvoju tržišnog natjecanja izvan zadanog okvira, a koje su specifične za određenu

državu ili određeno tržište.

Kako bi regulatorno tijelo bilo u mogućnosti izabrati regulatorne obveze koje će najbolje

riješiti prepoznate prepreke razvoju tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu/tržištima,

osnovno je utvrditi uzrok odnosno izvor značajne tržišne snage operatora. Naime, prema

mišljenju HAKOM-a, uzrok odnosno izvor značajne tržišne snage operatora ukazuje na

postojanje određenih prepreka razvoju tržišnog natjecanja u odsustvu regulacije.

29 u upitnicima koji su poslani operatorima dodano je i poglavlje u kojem su operatori imali mogućnost navesti

prepreke s kojima su se suočavali na ovom mjerodavnom tržištu u zadnje tri godine odnosno u razdoblju nakon 17. srpnja 2009. godine, KLASA: 344-01/09-01/1078, ur.br.;367-11-09-01.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

43

Kod određivanja regulatornih obveza, a u skladu s dokumentom ERG-a30, HAKOM nije radio

razliku između prepreka koje su se već dogodile u praksi na ovom mjerodavnom tržištu i onih

koje bi se u odsustvu regulacije mogle dogoditi te je u skladu s navedenim i određivao

regulatorne obveze. Drugim riječima, za određivanje regulatornih obveza nije bitno je li se

određena prepreka dogodila u praksi ili je HAKOM predvidio mogućnost pojavljivanja

određene prepreke u budućnosti.

HAKOM je u poglavljima od 7.1 do 7.10 ovog dokumenta analizirao sve prepreke razvoju

tržišnog natjecanja koje se mogu pojaviti na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji te ostale prepreke

koje bi se mogle pojaviti na povezanom tržištu iz razloga što operatori sa značajnom tržišnom

snagom mogu svoj dominantni položaj s ovog tržišta prenijeti na vertikalno povezano

maloprodajno tržište.

7.1 Odbijanje dogovora /uskraćivanje međupovezivanja

U odsustvu regulacije, operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu, mogao bi odbiti zahtjev za

međupovezivanje s novim operatorom na tržištu, odnosno, mogao bi postojećim

operatorima na tržištu uskratiti već ostvareno međupovezivanje.

U slučaju da postojeći operatori na tržištu nemaju potpisan ugovor o međupovezivanju

najviše bi štete bilo naneseno operatorima koji imaju mali postotak prometa koji ostvaruju

unutar vlastite mreže. U navedenom bi slučaju novi i postojeći operatori na tržištu, zbog

izrazito ograničenih mogućnosti poslovanja bili prisiljeni prestati nuditi svoje usluge na

tržištu. Bez ugovora o međupovezivanju, poslovanje novih (i postojećih) operatora bilo bi

ograničeno iz razloga što bi svoje usluge mogli ponuditi samo između vlastitih korisnika, a

navedeno se ne može smatrati dovoljnim za održiv poslovni model. Ako bi se navedeno

dogodilo, bio bi upitan ulazak potencijalnih konkurenata na tržište, a s obzirom da upravo

novi operatori na maloprodajnim tržištima dovode do povećanja konkurencije i smanjenja

cijena, spomenuta situacija ne bi bila dobra/povoljna niti sa stajališta ukupnog tržišnog

natjecanja.

7.2 Previsoke cijene usluge završavanja (terminacije) poziva

Previsoke cijene završavanja (terminacije) poziva, kao oblik iskorištavanja dominantnog

položaja odnosi se na situaciju u kojoj je operator sa značajnom tržišnom snagom, zbog

30 ERG (06) 33


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

44

postojanja CPP principa, motiviran povećati cijene usluge završavanja (terminacije) poziva u

vlastitu mrežu budući da navedeni potez nema nikakvog utjecaja na maloprodajne cijene

njegovih krajnjih korisnika, odnosno podizanje cijena neće se prebaciti na njegove krajnje

korisnike, već će samo povećati troškove drugih operatora koji navedenu veleprodajnu

uslugu koriste.

Zabrinutost oko cijena postoji u situaciji gdje su one u odsustvu regulacije postavljene trajno

na visokoj razini i bez djelotvornog pritiska (od strane novih operatora koji bi mogli ući na

tržište odnosno postojećih operatora koji posluju na tržištu) koji bi ih u određenom razdoblju

spustio na konkurentsku razinu.

Kao što je napisano u 4 poglavlju ovog dokumenta, poziv može završiti (terminirati) samo u

mreži operatora čijeg se korisnika nazvalo i niti jedan operator nije u mogućnosti ponuditi

završetak (terminaciju) poziva u svoju mrežu, a da istovremeno taj poziv zaprimi korisnik

neke druge mreže. Drugim riječima, s obzirom da ne postoji zamjenjivost na strani ponude i

potražnje, svaki od dvanaest operatora nepokretnih mreža ima stopostotni tržišni udio u

svojoj mreži te je u mogućnosti postaviti cijenu završavanja (terminacije) poziva na visoku

razinu čime istovremeno povećava troškove ostalih operatora na tržištu i sukladno tome

vlastite prihode. Postavljanje cijene završavanja (terminacije) poziva na visoku razinu dovodi

operatore u nezavidnu situaciju iz razloga što neutemeljeno podizanje troškova (cijena)

utječe na učinkovitost njihovog poslovanja te se negativno odražava na gospodarstvo u

cijelosti. U slučaju da operatori nepokretnih mreža koji djeluju na tržištu imaju istu ili sličnu

tržišnu snagu, podizanje cijene završavanja (terminacije) poziva na visoku razinu u isto

vrijeme dovodi do rasta troškova za uslugu završavanja (terminacije) poziva, ali i rasta

prihoda koje operatori ostvaruju od spomenute usluge. Slijedom navedenog, takvo podizanje

cijena povećalo bi troškove i ostalim operatorima.

U Republici Hrvatskoj, kao što je napisano u poglavlju 6.3 ovog dokumenta, niti jedan od

operatora se ne nalazi u nepovoljnom položaju iako novi operatori, zbog slabije tržišne

pozicije, imaju i manju protutežnu kupovnu moć u odnosu na HT.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je mišljenja kako su svi operatori sa značajnom tržišnom

snagom na ovom mjerodavnom tržištu u mogućnosti iskoristiti navedeni status u odnosu na

potencijalne nove operatore, a što bi dovelo do povećanja troškova novih operatora i

mogućeg sprečavanja ulaska na tržište ili izlaska s tržišta.

7.3 Prešutni sporazum(i)

Prešutni sporazum je jedan od problema koji se može pojaviti na tržištu u odsustvu

regulacije. Karakterističan je za pozive koji su započeli i završili u pokretnim mrežama (eng.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

45

M2M calls) ili za pozive koji su započeli i završili u nepokretnim mrežama (eng. F2F calls).

Prešutni sporazum se može pojaviti u više različitih oblika, a jedan od njih je postavljanje

recipročnih cijena završavanja (terminacije) poziva između svih ili određenih operatora

pokretnih mreža.

Prešutni sporazum je karakterističan za tržište na kojem djeluju operatori sličnog tržišnog

udjela, slične troškovne strukture te za tržište na kojem je promet između operatora

simetričan. U navedenom slučaju operatori bi mogli, ovisno o strategiji na vertikalno

povezanom tržištu (maloprodajno tržište), dogovoriti prešutni sporazum po kojem će cijenu

za uslugu završavanja (terminacije) poziva držati iznad ili ispod troškovne razine.

Naime, strategija operatora se može odnositi na postavljanje visokih cijena završavanja

(terminacije) poziva i visokih maloprodajnih cijena, a sve u cilju ostvarivanja većih zarada.

Nadalje, operatori mogu postaviti visoke cijene završavanja (terminacije) poziva te malu

marginu na maloprodajnoj razini čime operatore koji nisu u prešutnom sporazumu stavljaju

u nepovoljan položaj. Kod ovih strategija operatori unutar prešutnog sporazuma dogovorenu

cijenu završavanja (terminacije) poziva naplaćuju svima, uključujući i međusobno, te na taj

način ne vrše diskriminaciju među operatorima.

Nadalje, operatori unutar prešutnog sporazuma mogli bi dogovoriti da si međusobno

plaćaju, što uključuje i njihova povezana društva, nižu cijenu za uslugu završavanja

(terminacije) poziva dok bi svi ostali plaćali višu cijenu. Na navedeni način ti operatori bi

mogli na pripadajućem maloprodajnom tržištu ponuditi niske cijene te na taj način

konkurenciju dovesti u vrlo težak položaj. Kod ove strategije operatori bi dogovorenu cijenu

završavanja (terminacije) poziva naplaćivali samo međusobno te bi na taj način vršili

diskriminaciju među operatorima.31

Dakle, u slučaju da dva ili više operatora imaju sličan tržišni udio te simetričan promet

između mreža iz navedenog bi proizlazilo da bi navedeni operatori mogli dogovoriti prešutni

sporazum. Prešutni sporazum tih operatora koji može uključivati jednu od prethodno

navedenih strategija, utjecao bi na učinkovitost poslovanja operatora koji ima manji tržišni

udio te na poslovanje operatora nepokretnih mreža što bi se posljedično negativno odrazilo

na gospodarstvo u cijelosti.

31 Navedeni problem je objašnjen pod ovim kriterijem, a ne pod diskriminacijom na cjenovnoj osnovi iz razloga

što je navedena diskriminacija rezultat dogovora dva ili više operatora dok je pod preprekom diskriminacija na cjenovnoj osnovi objašnjena mogućnost diskriminacije koju može vršiti svaki operator individualno.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

46

7.4 Diskriminacija na cjenovnoj osnovi

Diskriminacija na cjenovnoj osnovi predstavlja prepreku razvoju tržišnog natjecanja koja se

odnosi na situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom nudi različite cijene

usluge završavanja (terminacije) poziva svom maloprodajnom dijelu (za vlastite potrebe) i

povezanim društvima u odnosu na sadašnje i potencijalne konkurente na maloprodajnom

tržištu.

Postoje različite vrste diskriminacije na cjenovnoj osnovi koje se mogu pojaviti na tržištu


fiksnoj lokaciji. Naime, operatori sa značajnom tržišnom snagom su u mogućnosti napraviti

razliku u cijeni, koju će im plaćati operatori za uslugu završavanja (terminacije) poziva,

između operatora pokretnih mreža, između operatora nepokretnih mreža ili između

operatora pokretnih i operatora nepokretnih mreža.

Isto tako, diskriminacija na cjenovnoj osnovi može se dogoditi u slučaju da operator koji ima

jaki tržišni udjel na teoretskom zajedničkom tržištu završavanja (terminacije) poziva pokuša

svoj utjecaj prenijeti na maloprodajno tržište na način da za pozive koji dolaze iz drugih

mreža naplaćuje višu cijenu završavanja (terminacije) poziva, nego što bi sebi naplatio za

poziv koji je započeo i završio u njegovoj mreži ili svom povezanom društvu. U navedenom

slučaju operatori s jakim tržišnim udjelom na teoretskom zajedničkom tržištu završavanja

(terminacije) poziva bili bi u mogućnosti, zbog neravnoteže u ukupnom udjelu, operatore s

manjim tržišnim udjelom kao i operatore pokretnih mreža dovesti u nezavidan položaj na

tržištu. Navedeni problem koji se može pojaviti na tržištu direktno utječe na podizanje

troškova konkurencije odnosno može ostale operatore dovesti u nepovoljan položaj te ih u

konačnici i prisiliti da prestanu nuditi svoje usluge na tržištu.

HAKOM je mišljenja, kao i u slučaju prepreke razvoju tržišnog natjecanja koja se očituje

postavljanjem previsokih cijena, da bi, u odsustvu regulacije, svi operatori sa značajnom

tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu

komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji, mogli pokušati iskoristiti svoj položaj

značajne tržišne snage diskriminacijom na cjenovnoj osnovi, što bi dovelo do povećanja

troškova novih operatora i mogućeg izlaska s tržišta.

7.5 Diskriminacija na osnovama koje nisu povezane s cijenama

Osim diskriminacije na cjenovnoj osnovi, kao što je opisano u prethodnom poglavlju,

operatori su u mogućnosti diskriminirati ostale sudionike na tržištu i na drugim osnovama

poput diskriminacije u uvjetima, kvaliteti, rokovima ili informacijama.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

47

Svi oblici diskriminacije koji nisu povezani s cijenama, a koji se mogu pojaviti na tržištu

također direktno utječu na podizanje troškova konkurencije odnosno mogu ostale operatore

dovesti u nepovoljan položaj te ih u konačnici i prisiliti da prestanu nuditi svoje usluge na

tržištu.

7.5.1 Diskriminacija kakvoćom usluge

U odsustvu regulacije postojala bi mogućnost da postojeći operatori na tržištu novim

operatorima koji ulaze na tržište ponude kakvoću za uslugu međupovezivanja, koja je ispod

razine koju nude za vlastite potrebe.

Nadalje, postoji mogućnost da u slučaju pada mreže ili problema u mreži, operator sa

značajnom tržišnom snagom daje prioritet u završavanju (terminaciji) poziva upućenih iz

vlastite mreže ili mreže povezanog društva na štetu poziva upućenih iz drugih mreža. Zbog

navedenog, sadašnji ili potencijalni konkurenti gube povjerenje krajnjih korisnika što dovodi

do štete na maloprodajnoj razini i moraju ulagati u povećanje kapaciteta mreže, koje im je

obvezan dati operator sa značajnom tržišnom snagom, a kako bi mogli pružati kvalitetnu

uslugu krajnjim korisnicima. Na taj način bi moglo doći do neopravdanog povećanja troškova

sadašnjih ili potencijalnih konkurenata na maloprodajnoj razini, a koji bi, u konačnici, doveli

do zaključka da je operator sa značajnom tržišnom snagom uspio prenijeti značajnu tržišnu

snagu s veleprodajnog na pripadajuće maloprodajno tržište.

7.5.2 Diskriminacija u ostalim stavkama koje su trenutno definirane Standardnom

ponudom HT-a za usluge međupovezivanja i minimalnim ponudama

međupovezivanja novih operatora za operatore ovlaštene za pružanje elektroničkih

komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj

Pod navedenom diskriminacijom HAKOM smatra diskriminaciju u tehničkim uvjetima i/ili

upravljanju i održavanju međupovezivanja koja, između ostalog, uključuje i vremenske okvire

za otklon kvarova.

Naime, HAKOM je mišljenja da bi u odsustvu regulacije operatori koji posluju na tržištu bili u

mogućnosti diskriminirati konkurenciju osim cjenovno, što je definirano u poglavlju 7.4 ovog

dokumenta, i na ostalim osnovama koje su trenutno definirane Standardnom ponudom HT-a

za usluge međupovezivanja i minimalnim ponudama međupovezivanja novih operatora za

operatore ovlaštene za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj.

7.6 Nerazumni/neopravdani zahtjevi

Pod nerazumnim/neopravdanim zahtjevima mogu se smatrati svi uvjeti ugovora o

međupovezivanju između dva operatora u kojima operator zahtijeva da druga strana ispuni

određeni zahtjev ili zahtjeve koji su u potpunosti neopravdani, a s ciljem da podigne troškove


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

48

konkurencije i ograniči njegovo djelovanje na pripadajućem maloprodajnom tržištu koji bi

mogli dovesti drugu stranu u nepovoljan položaj te je u konačnici i prisiliti da prestane nuditi

svoje usluge na tržištu. U odsustvu regulacije postojeći operatori na tržištu mogli bi tražiti

ispunjenje nerazumnih/neopravdanih zahtjeva prema novim operatorima koji ulaze na

tržište.

Instrumenti osiguranja plaćanja mogu se smatrati primjerom nerazumnog/neopravdanog

zahtjeva. Naime, instrumenti osiguranja plaćanja, koji su trenutno sastavni dio Standardne

ponude za usluge međupovezivanja HT-a za operatore ovlaštene za pružanje elektroničkih

komunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj , a koji će biti i sastavni dio minimalnih ponuda

međupovezivanja novih operatora, u slučaju odsustva regulacije mogli bi predstavljati

potencijalni problem na tržištu iz razloga što bi operatori bili u mogućnosti tražiti bilo koji od

instrumenata osiguranja plaćanja u neopravdano visokom iznosima kojima bi operatore, koji

im predstavljaju konkurenciju na pripadajućem maloprodajnom tržištu, mogli dovesti u

izrazito nepovoljan položaj.

Isto tako, operatori bi bili u mogućnosti zahtijevati (pre)detaljne informacije o korisnicima

drugih operatora s ciljem da navedene informacije iskoriste kako bi izradili tarifne pakete u

potpunosti prilagođene korisnicima konkurentnog operatora. Navedene informacije direktno

bi ugrožavale tržišni udio konkurentnog operatora, a samim time i njegovu poziciju i

djelovanje na tržištu.

7.7 Neopravdano korištenje informacija o konkurentima

Navedena prepreka je usko povezana s prethodnom preprekom odnosno s

nerazumnim/neopravdanim zahtjevima. Naime, u ovom slučaju riječ je o postupcima

operatora sa značajnom tržišnom snagom u kojima koristi podatke koje mu u okviru pružanja

usluge međupovezivanja daju postojeći ili novi operatori na tržištu te korištenje istih s ciljem

podizanja troškova konkurencije i ograničavanja njihovog djelovanja na pripadajućem

maloprodajnom tržištu.

Primjer neopravdanog korištenja informacija mogao bi biti korištenje informacija od strane

jednog operatora u svrhu izrade tarifnih paketa u potpunosti prilagođenih korisnicima

drugog operatora kako bi privukao korisnike drugih operatora ili motivirao svoje korisnike da

ne promijene operatora.

7.8 Diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija

Prepreka razvoju tržišnog natjecanja obrađena u ovom poglavlju govori o situaciji u kojoj

operator sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnom tržištu pruža informacije važne

za pružanje usluga na maloprodajnom tržištu svome maloprodajnom dijelu (vlastite potrebe)

ili povezanim društvima, a iste ne pruža postojećim ili potencijalnim konkurentima na


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

49

pripadajućem maloprodajnom tržištu, čime utječe na korištenje veleprodajne usluge i na

konkurentnost na maloprodajnoj razini.

HAKOM smatra da bi, u odsustvu regulacije, HT koji se nalazi u postupku modernizacije svoje

mreže i prelaska na IMS, a što za posljedicu ima promjene u postojećoj arhitekturi

međupovezivanja, kao operator s najvećom bazom korisnika, najrasprostranjenijom

pristupnom infrastrukturom različitom od pristupnih mreža novih operatora, odnosno kao

operator sa značajnom tržišnom snagom mogao svojim konkurentima na pripadajućem

maloprodajnom tržištu uskraćivati važne informacije i tako utjecati na njihovu konkurentnost

na maloprodajnoj razini. Naime, promjene u topologiji mreže HT-a mogle bi zahtijevati i

određene promjene u pružanju usluge završavanja (terminacije) poziva u mrežu drugih

operatora, kao jedne od usluga međupovezivanja te bi HT bez odgovarajuće obveze, mogao

uskratiti informacije o planiranim promjenama u mreži/topologiji mreže svojim postojećim i

potencijalnim konkurentima, odnosno na taj način dovesti vlastiti maloprodajni dio i

povezana društva u povoljniji položaj na pripadajućem maloprodajnom tržištu. Navedenim

postupcima posljedično bi došlo do povećavanja troškova drugih operatora, a što bi dovelo

do njihovog izlaska s tržišta. Na navedeni način došlo bi do vertikalnog prenošenja značajne

tržišne snage s veleprodajnog tržišta obrađenog ovim dokumentom na pripadajuće

maloprodajno tržište.

7.9 Unakrsno subvencioniranje i vertikalna integracija

Unakrsno subvencioniranje se odnosi na situaciju u kojoj postoje dva različita tržišta i dvije

različite cijene na navedenim tržištima. Operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu

završavanja (terminacije) poziva, u odsustvu regulacije, mogao bi naplaćivati cijenu za uslugu

završavanja (terminacije) poziva iznad troška kako bi na pripadajućem vertikalno povezanom

maloprodajnom tržištu mogao pružiti cijenu ispod troška što bi dovelo do problema

istiskivanja cijenama (eng. margin squeeze), podizanja troškova konkurencije i ograničenih

mogućnosti poslovanja konkurencije.

Vertikalna integracija podrazumijeva operatora koji je prisutan na više različitih, vertikalno

povezanih, veleprodajnih i maloprodajnih tržišta.

Vertikalna integracija se, sukladno Smjernicama Europske komisije, tretira kao zauzimanje

tržišne moći.32 Takvo zauzimanje tržišne moći je pokušaj istiskivanja konkurencije sa

potencijalno konkurentskog tržišta ili samo ometanje konkurencije pri ulasku na tržište.

HT je jedini vertikalno integrirani operator koji djeluje i na maloprodajnoj i na veleprodajnoj

razini na svim tržištima na kojima pruža usluge, kako krajnjim korisnicima, tako i

32 Smjernice Europske komisije o analizi tržišta i procjeni značajne tržišne snage


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

50

operatorima. Krajem 2011. godine na tržištu javno dostupne telefonske usluge u

nepokretnoj mreži usluge je krajnjim korisnicima pružalo dvanaest operatora. Od svih

operatora samo su HT i kabelski operatori B.Net i BT-NET operatori koji imaju vlastitu

infrastrukturu do korisnika iako svih dvanaest operatora djeluje na maloprodajnom tržištu

javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži i povezanom veleprodajnom tržištu

završavanja (terminacije) poziva u javne komunikacijske mreže koji se pruža na fiksnoj

lokaciji. Međutim, HT ima puno veću korisničku bazu i rasprostranjenost svoje mreže i veću

mogućnost da zlorabi svoju značajnu tržišnu snagu koja proizlazi iz vertikalne integriranosti

odnosno prisutnosti i na maloprodajnom i na usko povezanom odgovarajućem

veleprodajnom tržištu u odsustvu regulacije. Naime, u odsustvu regulacije veleprodajnog

tržišta završavanja (terminacije) poziva u javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj lokaciji, HT

bi imao mogućnost podići cijene završavanja poziva u svoju mrežu i istovremeno zadržati

svoje maloprodajne cijene istima. Ovo bi pak omogućilo HT-u da ostane konkurentan na

maloprodajnom tržištu dok bi drugi operator morao ili apsorbirati povećanje troškova i time

ostvariti manji prihod ili prenijeti povećanje troškova na svoje krajnje korisnike čime više ne

bi bio konkurentan HT-u na maloprodajnoj razini.

U slučaju povećanja cijene završavanja poziva u HT-ovu mrežu novi operatori mogu također

povećati cijene završavanja poziva u svoju mrežu, ali zbog puno manje korisničke baze novih

operatora, HT bi mogao zadržati svoje maloprodajne cijene prema nepokretnim mrežama

istima obzirom da se radi o vrlo malom broju korisnika te bi smanjenje marže između

veleprodajne cijene koju plaća drugim operatorima i nepromijenjene maloprodajne cijene

prema istima mogao apsorbirati iz maloprodajnih cijena prema korisnicima u svojoj mreži, a

koji čine najveći dio dolaznih poziva. Vezano uz navedeno, a uzimajući u obzir da HT

raspolaže mrežnom infrastrukturom na cijelom području Republike Hrvatske, za razliku od

kabelskih operatora, vertikalna integracija i kontrola nad infrastrukturom pružaju mu ključnu

prednost u odnosu na svoje konkurente na maloprodajnoj razini te mu na veleprodajnom

tržištu, u odsustvu regulacije, omogućavaju iskorištavanje značajne tržišne snage.

U opisanoj situaciji novi operatori na tržištu zbog prethodno navedenih razloga bili bi

prisiljeni prestati nuditi svoje usluge na vertikalno povezanom odnosno na maloprodajnom

tržištu.

7.10 Taktike odgađanja

Taktike odgađanja se odnose na situacije u kojima operator sa značajnom tržišnom snagom

ne odbija pružanje usluge završavanja (terminacije) poziva, ali istu pruža sa zakašnjenjem u

odnosu na svoj maloprodajni dio (vlastite potrebe) ili povezana društva, te na taj način

dovodi sadašnje i potencijalne konkurente u neravnopravan položaj na pripadajućem

maloprodajnom tržištu iz razloga što je usluga završavanja (terminacije) poziva neophodna

za pružanje kompletne usluge krajnjim korisnicima.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

51

Drugim riječima, taktike odgađanja se odnose na situacije na tržištu u kojima postojeći

operatori na tržištu ne odbijaju potpisati ugovor o međusobnom povezivanju s novim

operator/operatorima na tržištu, već pokušavaju što je moguće duže odgoditi potpisivanje

navedenog ugovora s ciljem očuvanja svog tržišnog udjela na pripadajućem maloprodajnom

tržištu.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

52

8 Regulatorne obveze određene operatorima sa značajnom

tržišnom snagom na tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj

lokaciji

U prethodnom poglavlju HAKOM je analizirao prepreke koje bi se u odsustvu regulacije

mogle pojaviti na tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku

mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji na kojem svi operatori nepokretnih mreža imaju status

operatora sa značajnom tržišnom snagom i pripadajućem maloprodajnom tržištu na koje

navedeni operatori mogu prenijeti svoj dominantni položaj.

U skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, ako HAKOM u postupku određivanja i analize tržišta

iz članka 54. ZEK-a utvrdi nedostatnu djelotvornost tržišnog natjecanja na mjerodavnom

tržištu, donijet će odluku o određivanju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom

tržištu u skladu sa člankom 55. ZEK-a, kojom će odrediti, zadržati ili izmijeniti određene

regulatorne obveze iz članka 58. do 65. ZEK-a. HAKOM je u analizi tržišta iz 2009. godine

zadržao operatorima sa značajnom tržišnom snagom različite obveze i to na način da su HT-u

zadržane:



• obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude međupovezivanja;

• obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

• obveza računovodstvenog razdvajanja.

dok su ostalim operatorima sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu

zadržane:



• obveza transparentnosti uz obvezu objave minimalne ponude uvjeta međupovezivanja i

• obveza nadzora cijena.

Regulatorne obveze određene u skladu sa ZEK-om moraju se temeljiti na prirodi utvrđenog

nedostatka na tržištu te moraju biti razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorna načela i

ciljeve iz članka 5. ZEK-a. Svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom HAKOM mora

odrediti najmanje jednu regulatornu obvezu. Uzevši u obzir karakteristike i snagu svakog

pojedinog operatora u razdoblju na koje se odnosi analiza, a koje su detaljno opisane u 5.

poglavlju ovog dokumenta, HAKOM smatra da su najrasprostranjenija mreža, vertikalna

integracija i prisutnost na svim veleprodajnim i maloprodajnim tržištima te prepreke razvoju


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

53

tržišnog natjecanja koje mogu proizaći iz prednosti ostvarenih navedenim mjerilima kriteriji

temeljem kojih je opravdano odrediti različite regulatorne obveze HT-u i alternativnim

operatorima.

Sukladno navedenom, HAKOM u nastavku ovog dokumenta predlaže zadržavanje određenih

regulatornih obveza operatorima koji su predmet ovog postupka.

8.1 Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

HAKOM u skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, operatorima može odrediti obvezu

udovoljavanja opravdanim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih dijelova mreže i

pripadajuće infrastrukture i opreme. Isto tako, sukladno članku 61. stavku 2. ZEK-a, HAKOM

može operatorima odrediti obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže osobito ako

smatra da bi uskraćivanje pristupa ili koje drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili ograničenje

sličnog učinka, spriječilo održivo tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini, ili bi bilo

protivno interesima krajnjih korisnika usluga. Također, sukladno članku 61. stavku 4. ZEK-a,

HAKOM može odrediti i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti,

razložnosti i pravodobnosti, a koji se nadovezuju na članak 61. stavak 3. ZEK-a u kojem su

detaljno opisane obveze koje HAKOM može zahtijevati od operatora. U okviru ovog

dokumenta govori se o tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu

komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji temeljem čega HAKOM ovu obvezu,

koja je navedena u članku 61. ZEK-a, svim operatorima sa značajnom tržišnom snagom

zadržava samo u dijelu koji se odnosi na pristup u svrhu međupovezivanja.

Zbog specifičnosti tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku

mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji, a koja se očituje u postojanju CPP principa, svaki

operator ima status značajne tržišne snage u vlastitoj mreži. Drugim riječima, svi operatori sa

značajnom tržišnom snagom imaju 100%-tni tržišni udio prema završavanju (terminaciji)

poziva u vlastitu javnu komunikacijsku mrežu što im daje mogućnost donošenja odluka

neovisno o ostalim sudionicima na tržištu te im omogućava sprječavanje ili otežavanje

pristupa drugih operatora njihovim korisnicima. Ukidanje regulatorne obveze pristupa i

korištenja posebnih dijelova mreže, onemogućilo bi pristup ostalih operatora njihovim

korisnicima što bi u tom slučaju značilo da svaki operator ima mogućnost ponuditi

komunikaciju samo između svojih vlastitih korisnika. Navedeno bi otežalo ili u potpunosti

onemogućilo operatorima ulazak na pripadajuće maloprodajno tržište što bi spriječilo

održivo tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini te bi bilo protivno interesima krajnjih

korisnika, što nije u skladu s člankom 61. stavkom 2. ZEK-a.

Nadalje, u 7. poglavlju ovog dokumenta HAKOM je, između ostalog, a nastavno na

prethodno navedeno analizirao prepreke koje se odnose na odbijanje dogovora/uskraćivanje


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

54

međupovezivanja i taktike odgađanja. Prema mišljenju HAKOM-a, potrebno je spriječiti

mogućnost da se prethodno navedene prepreke pojave na tržištu te se operatorima sa

značajnom tržišnom snagom zadržava regulatorna obveza pristupa i korištenja posebnih

dijelova mreže i to na sljedeći način.

Regulatorna obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže određena HT-u kao

operatoru sa značajnom tržišnom snagom:

1. obveza pregovaranja u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže pristup u svrhu

međupovezivanja i, u okviru ove obveze, obveza odgovora na svaki razuman zahtjev

za pristup u svrhu međupovezivanja, u roku od 10 dana od primitka zahtjeva za

pregovore te obveza odgovora na svaki razuman zahtjev za uspostavom IP-IP

međupovezivanja i u roku od 6 mjeseci od zaprimanja navedenog zahtjeva, obveza

objave uvjeta IP-IP međupovezivanja koje je prethodno dogovorio s operatorom u

standardnu ponudu HT-a, te iste početi primjenjivati nakon 30 dana od dana objave

izmijenjene standardne ponude;

2. zabrana ukidanja već odobrenog pristupa u svrhu međupovezivanja postojećim

operatorima i to za sve točke međupovezivanja do trenutka do kad se na iste ne

počnu primjenjivati uvjeti definirani konačnim rješenjem u postupku izmjena

standardnih ponuda HT-a radi prelaska na IMS;

3. obveza kojom HT mora osigurati zajedničko korištenje prostora ili druge oblike

zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme, uključujući osobito zajedničko korištenje zgrada i drugih građevina te

njihovih ulaza, ukoliko je tehnički ostvarivo;

4. obveza pružanja usluga potrebnih za osiguranje međusobnog djelovanja usluga za

krajnje korisnike usluga, uključujući opremu za usluge inteligentnih mreža;

5. obveza međupovezivanja mreža ili mrežne opreme, odnosno obveza realizacije

funkcionalnog međupovezivanja u roku od 60 dana od dana zaprimanja potpunog

zahtjeva za pregovore;

6. obveza pružanja osnovne razine usluge te osiguravanje određene razine usluge - SLA

(eng. Service Level Agreements) za uslugu završavanja (terminacije) poziva;

7. obveza objavljivanja (indikatora) pokazatelja učinkovitosti na tromjesečnoj osnovi ili

na zahtjev HAKOM-a što je detaljno navedeno u dijelu obveze transparentnosti;

8. obvezu omogućavanja krajnjim korisnicima drugog operatora pristup brojevima općih

informacija (usluzi 18981) uslugama u vlastitoj mreži na način da se omogući održivo

tržišno natjecanje;

9. obveza povezivanje na IP-IP razini s ostalim operatorima korisnicima nakon završetka

postupka gašenja lokalnih centrala i prelaska svih korisnika na IMS, te obveza objave

uvjeta za navedeno povezivanje 18 mjeseci prije uspostave IP-IP povezivanja s drugim

operatorima korisnicima.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

55

HAKOM je HT-u kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom odredio obvezu pregovaranja

u dobroj vjeri s drugim operatorima, i to s ciljem da se HT prisili da u razumnom roku

odgovori na zahtjev (HAKOM je odredio rok od 10 dana), a kako HT ne bi mogao iskoristiti

svoju značajnu tržišnu snagu na tržištu koje je predmet ovog dokumenta i odugovlačiti

pregovore s operatorima. HAKOM je u obvezi koja je određena zadržala rok za odgovor na

razuman zahtjev od 10 dana iz razloga što je iz razdoblja trajanja analize tržišta iz srpnja

2009. godine razvidno da operatori navedene aktivnosti mogu odraditi u tom roku. Obvezom

koja je određena je također definirano da HT, u slučaju prihvaćanja razumnog zahtjeva, mora

ostvariti međupovezivanje najkasnije u roku od 60 dana od zaprimanja potpunog zahtjeva.

Navedenim rokom se HT onemogućava u odgađanju realizacije međupovezivanja i,

posljedično, iskorištavanju statusa značajne tržišne snage. HT je ocjenjivanje razumnog

zahtjeva obvezan provoditi u skladu s obvezom nediskriminacije koja mu je određena i

tehničkim mogućnostima vlastite mreže. U ocjeni razumnog zahtjeva ili u pregovorima, HT

ne smije zahtijevati od operatora koji želi ostvariti međupovezivanje određene akcije ili

određene uvjete međupovezivanja koji bi bili suprotni regulatornim obvezama koje su ovim

dokumentom određene operatoru sa značajnom tržišnom snagom. Isto tako, u okviru ove

obveze, HAKOM je odredio da je HT obvezan odgovoriti na svaki razuman zahtjev za

uspostavom IP-IP međupovezivanja i u roku od 6 mjeseci od zaprimanja navedenog zahtjeva,

objaviti u standardnoj ponudi HT-a uvjete IP-IP međupovezivanja koje je prethodno

usuglasio s operatorom. HAKOM je također odredio da je tako definirane uvjete IP-IP

međupovezivanja HT obvezan početi primjenjivati nakon 30 dana od dana njihove objave.

HAKOM je operatorima sa HT-u zadržao obvezu kojom im je definirano da ne smiju uskratiti

već ostvareno međupovezivanje budući da bi, ukoliko se već ostvareno međupovezivanje

uskrati, isto moglo dovesti do štete i povećanja troškova operatora koji su imali ostvareno

međupovezivanje, a time i do iskorištavanja značajne tržišne snage operatora sa značajnom

tržišnom snagom na predmetnom tržištu. Iznimno, HT može ukinuti ostvareno

međupovezivanje ukoliko se isto uskraćuje zbog gašenja postojećih lokalnih centrala u skladu

s uvjetima određenim rješenjem u postupku izmjena SP HT-a radi prelaska na IMS

tehnologiju.

Nadalje, HAKOM je HT-u, kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom, zadržao obvezu

osiguranja zajedničkog korištenja prostora uključujući osobito zajedničko korištenje zgrada i

drugih građevina te njihovih ulaza, ukoliko je to tehnički ostvarivo, i to iz razloga što

postojeći i potencijalni novi operatori moraju imati mogućnost zajedničkog korištenja

prostora jer bi na navedeni način, ukoliko je to tehnički ostvarivo, mogli ostvariti

međupovezivanje s HT-om te smanjiti troškove poslovanja. Navedena regulatorna obveza je

određena samo za HT budući da upravo HT ima najrašireniju mrežu, najveći broj centrala na

regionalnoj i lokalnoj razini, a isto tako i najveći broj minuta poziva završava (terminira) u

mreži HT-a što HT čini najatraktivnijim operatorom za međupovezivanje.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

56

Isto tako, HAKOM je zadržao HT-u obvezu osiguranja zajedničkog korištenja elektroničke

komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pri čemu je HT obvezan osigurati

pristupne vodove na zahtjev operatora, koji omogućavaju pristup svakoj pristupnoj točki u

mreži HT-a, u svrhu ostvarivanja međupovezivanja. Nadalje, prilikom uspostave

međupovezivanja, u slučaju nedostatka kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, HT ima

određene troškove koji nastaju zbog uspostave STM1 veze s obzirom da je potrebno

osigurati nova STM1 sučelja kako bi se omogućilo međupovezivanje. HAKOM smatra kako je

u takvim situacijama HT-u potrebno omogućiti nadoknadu navedenih troškova. Nadalje,

uzevši u obzir da je riječ o jednokratnim troškovima, HAKOM smatra kako je iste opravdano

nadoknaditi kroz jednokratnu naknadu.

U slučaju kada na lokaciji međupovezivanja postoje slobodna STM1 sučelja te za uspostavu

međupovezivanja nije potrebno osigurati nova STM1 sučelja, HAKOM smatra kako nije

opravdano naplaćivati prethodno spomenutu jednokratnu naknadu. S tim u vezi, HT je

obvezan, u izmijenjenu standardnu ponudu za usluge međupovezivanja koju će objaviti

najkasnije do 1. srpnja 2013. godine, ugraditi iznos gore navedene jednokratne naknade, a

troškove prema svim sastavnim elementima spomenute naknade dostaviti na uvid HAKOM-

u, također, najkasnije do 1. srpnja 2013. godine.

Nadalje, HAKOM obvezuje HT da osigura određenu razinu usluge - SLA (eng. Service Level

Agreements) za uslugu završavanja (terminacije) poziva kao što su npr. omjer raspodjele

prometa po operatorima za vrijeme kvara u mreži, stopa nepropusnosti mreže, rokovi

uspostave usluge te vrijeme otklona kvarova. Također, sastavni dio svakog SLA su i

odgovarajuće naknade u slučaju neispunjavanja određenih rokova u SLA. Sukladno

navedenom, HAKOM zadržava HT-u obvezu pružanja osnovne razine usluga koje čine

sastavni dio predmetne Standardne ponude.

Također, i alternativni operatori imaju pravo naplatiti jednokratnu naknadu za uspostavu

STM1 veze operatoru na čiji je zahtjev za realizaciju međupovezivanja, a zbog nedostatka

kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, bilo potrebno osigurati nova STM1 sučelja.

Kako bi se osigurala primjena nametnute osnovne razine SLA, HAKOM je odredio HT-u

obvezu objavljivanja (indikatora) pokazatelja učinkovitosti na tromjesečnoj osnovi ili na

zahtjev HAKOM-a što je detaljno navedeno u dijelu obveze transparentnosti. Navedena

regulatorna obveza je zadržana samo za HT budući da upravo HT ima najrašireniju mrežu i

najveći broj minuta poziva završava (terminira) u mreži HT-a što HT čini najatraktivnijim

operatorom za međupovezivanje.

Nadalje, HAKOM zadržava HT-u obvezu omogućavanja krajnjim korisnicima drugog

operatora pristup brojevima općih informacija (usluzi 18981) uslugama u vlastitoj mreži na

način da se omogući održivo tržišno natjecanje. HAKOM navedeno smatra potrebnim kako bi


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

57

se onemogućilo uskraćivanje pristupa ili bilo koje drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili

ograničenje sličnog učinka koje bi spriječilo održivo tržišno natjecanje ili bi bilo protivno

interesima krajnjih korisnika usluga.

Nadalje, HT se nalazi u postupku modernizacije svoje elektroničke komunikacijske

infrastrukture koja podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove

generacije (NGN). Migracija s TDM/PSTN na IP/IMS započela je u HT-u 2010. godine, od kada

PSTN i IMS rade paralelno. Navedena migracija podrazumijeva postupno gašenje lokalnih

pristupnih centrala, odnosno gašenje određenih lokalnih pristupnih točaka, što znači da

putem istih više neće biti moguće preuzimati/isporučivati promet međupovezivanja. Od

trenutka gašenja lokalne pristupne točke operatori korisnici će moći ostvariti pristup

prometu međupovezivanja korisnika koji su bili obuhvaćeni područjem pokrivanja pojedine

lokalne pristupne točke (koja je ugašena), putem regionalnih pristupnih točaka. Privremenim

rješenjem od 19. prosinca 2012. godine33 HAKOM je odobrio gašenje lokalne centrale Prečko

u Zagrebu, radi provođenja pilot projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti

za gašenje lokalnih centrala. HAKOM će, rješenjem u navedenom postupku, utvrditi konačne

veleprodajne uvjete koji će biti primjenjivi na sve faze gašenja lokalnih centrala za svaku

pojedinu godinu s okvirnim danima gašenja pojedine lokalne centrale, te sukladno obvezama

iz Standardne ponude za usluge međupovezivanja obavještavati HAKOM i Operatore o

točnom datumu gašenja lokalnih centrala.

Nakon završetka postupka gašenja lokalnih centrala i prelaska svih korisnika na IMS, HT je

obvezan omogućiti povezivanje na IP-IP razini s ostalim operatorima korisnicima. U razdoblju

do konačnog gašenja svih lokalnih centrala bit će moguće paralelno međupovezivanje na

TDM razini i IP razini. 18 mjeseci prije uspostave IP-IP povezivanja s drugim operatorima

korisnicima, HT je obvezan u svojoj standardnoj ponudi za međupovezivanje objaviti

sljedeće:

1. Tehničku shemu svoje mreže i shemu IP povezivanja.

2. Broj i lokacije točaka IP međupovezivanja (POI).

3. Referentnu normu na kojoj se temelji arhitektura i funkcionalno rješenje za međusobno

povezivanje putem IP-a.

4. Protokole za prijenos u NNI na razini kontrole i razini korisnika.

5. Protokol za signalizaciju.

6. Sve ostale tehničke specifikacije i norme koje su neophodne za međudjelovanje usluga i

neometano funkcioniranje istih između operatora korisnika i HT-a.

33 klasa: UP/I-344-01/12-05/24, ur. broj: 376-11/12-18


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

58

Regulatorna obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreža određena alternativnim

operatorima kao operatorima sa značajnom tržišnom snagom:

1. obveza pregovaranja u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže pristup u svrhu

međupovezivanja i, u okviru ove obveze, obveza odgovora na svaki razuman zahtjev

za pristup u svrhu međupovezivanja, u roku od 10 dana od primitka zahtjeva za

pregovore te obveza odgovora na svaki razuman zahtjev za uspostavom IP-IP

međupovezivanja i u roku od 6 mjeseci od zaprimanja navedenog zahtjeva, obveza

objave uvjeta IP-IP međupovezivanja koje je prethodno dogovorio s operatorom u

minimalnu ponudu, a istu početi primjenjivati nakon 30 dana od dana objave

izmijenjene standardne ponude

2. zabrana ukidanja već odobrenog pristupa u svrhu međupovezivanja postojećim

operatorima;

3. obveza pružanja usluga potrebnih za osiguranje međusobnog djelovanja usluga za

krajnje korisnike usluga, uključujući opremu za usluge inteligentnih mreža;

4. obveza međupovezivanja mreža ili mrežne opreme, odnosno obveza realizacije

funkcionalnog međupovezivanja u roku od 60 dana od dana zaprimanja potpunog

zahtjeva za pregovore.

HAKOM je alternativnim operatorima odredio obvezu pregovaranja u dobroj vjeri s drugim

operatorima, i to s ciljem da se operatori sa značajnom tržišnom snagom prisile da u

razumnom roku odgovore na zahtjev (HAKOM je odredio rok od 10 dana), a kako ne bi mogli

iskoristiti svoju značajnu tržišnu snagu na tržištu koje je predmet ovog dokumenta i

odugovlačiti pregovore s operatorima. HAKOM je u obvezi koja je određena zadržala rok za

odgovor na razuman zahtjev od 10 dana iz razloga što je iz razdoblja trajanja analize tržišta iz

srpnja 2009. godine razvidno da operatori navedene aktivnosti mogu odraditi u tom roku.

Obvezom koja je određena je također definirano da alternativni operatori, u slučaju

prihvaćanja razumnog zahtjeva, moraju ostvariti međupovezivanje najkasnije u roku od 60

dana od zaprimanja potpunog zahtjeva. Navedenim rokom se alternativni operatori

onemogućavaju u odgađanju realizacije međupovezivanja i, posljedično, iskorištavanju

statusa značajne tržišne snage. Alternativni operatori su ocjenjivanje razumnog zahtjeva

obvezni provoditi u skladu s obvezom nediskriminacije koja im je određena i tehničkim

mogućnostima vlastite mreže. U ocjeni razumnog zahtjeva ili u pregovorima, alternativni

operator ne smije zahtijevati od operatora koji želi ostvariti međupovezivanje određene

akcije ili određene uvjete međupovezivanja koji bi bili suprotni regulatornim obvezama koje

su ovim dokumentom određene operatoru sa značajnom tržišnom snagom. Isto tako, u

okviru ove obveze, HAKOM je odredio da su alternativni operatori obvezni odgovoriti na

svaki razuman zahtjev za uspostavom IP-IP međupovezivanja i u roku od 6 mjeseci od

zaprimanja navedenog zahtjeva, objaviti u minimalnoj ponudi uvjete IP-IP međupovezivanja

koje je prethodno usuglasio s operatorom korisnikom. HAKOM je također odredio da je tako


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

59

definirane uvjete IP-IP međupovezivanja alternativni operator obvezan početi primjenjivati

nakon 30 dana od dana njihove objave.

HAKOM je alternativnim operatorima zadržao obvezu kojom im je definirano da ne smiju

uskratiti već ostvareno međupovezivanje budući da bi, ukoliko se već ostvareno

međupovezivanje uskrati, isto moglo dovesti do štete i povećanja troškova operatora koji su

imali ostvareno međupovezivanje, a time i do iskorištavanja značajne tržišne snage

operatora sa značajnom tržišnom snagom na predmetnom tržištu.

HAKOM je mišljenja kako je zadržavanjem regulatorne obveze pristupa i korištenja posebnih

dijelova mreže u potpunosti uklonio s tržišta prepreke koje se odnose na odbijanje

dogovora/uskraćivanje međupovezivanja i taktike odgađanja. S obzirom da navedenom

obvezom nije u potpunosti riješena mogućnost da operatori sa značajnom tržišnom snagom

pružaju pristup za međupovezivanje pod nediskriminacijskim uvjetima, HAKOM je obvezu

pristupa u svrhu međupovezivanja zadržao zajedno s obvezom nediskriminacije, a sve s

ciljem stvaranja uvjeta za djelotvorno tržišno natjecanje.

Isto tako, HAKOM smatra kako je ZEK-om, ostalim zakonskim propisima te podzakonskim

aktima (npr: pravilnici, Zakon o obveznim odnosima) te standardnim ponudama, ovisno o

svakom pojedinačnom slučaju, osigurana i dugoročna zaštita tržišnog natjecanja kroz prava i

obveze svakog operatora na tržištu te da svaki operator ima jednaku priliku kroz određeno

razdoblje na povrat uloženih početnih sredstava.

8.2 Obveza nediskriminacije

Ovom se regulatornom obvezom osigurava da operator sa značajnom tržišnom snagom

mora osigurati istovjetne uvjete u istovjetnim uvjetima za istovjetne usluge te osigurava

drugim operatorima jednaku razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite potrebe

ili za potrebe svojih povezanih društava. Drugim riječima, svaki od operatora sa značajnom

tržišnom snagom bi, u odsustvu ove regulatorne obveze, mogao diskriminirati ostale

postojeće ili nove operatore nuđenjem usluga slabije kvalitete ili nuđenjem usluga po višoj

cijeni nego što iste nude svom maloprodajnom dijelu (za vlastite potrebe) ili svojim

povezanim društvima. Svako ponašanje, koje bi bilo u smjeru gore navedenog, dovelo bi do

otežanog ulaska novih operatora na tržište, a samim time i do manje konkurencije na

maloprodajnom tržištu, a što bi u konačnici najviše pogodilo krajnje korisnike.

U odsustvu obveze nediskriminacije operatori sa značajnom tržišnom snagom mogli bi

odrediti uvjete završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu na način koji bi doveo njih ili

njihova povezana društva u bolji položaj u odnosu na druge operatore, čime bi se ugrozila

konkurentnost na tržištu i opstanak drugih operatora. Temeljem navedenog, cijene


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

60

završavanja (terminacije) poziva koje nude sami sebi ili svojem vertikalno integriranom dijelu

koji djeluje na maloprodajnoj razini, trebaju biti usporedive odnosno jednake s cijenama koje

nude drugim operatorima jer bi inače moglo doći do istiskivanja konkurencije s tržišta iz

razloga što bi cijene za krajnje korisnike postojećih operatora bile puno niže od onih koje bi

mogla ponuditi konkurencija.

Zadržavanjem obveze nediskriminacije HAKOM samo djelomično uklanja prepreke koje se

odnose na previsoke cijene usluge završavanja (terminacije) poziva, diskriminaciju na

osnovama koje nisu povezane s cijenama i diskriminaciju na cjenovnoj osnovi, a koje su

definirane u poglavlju 7 ovog dokumenta. Za potpuno uklanjanje navedenih prepreka

HAKOM bi morao zadržati i ostale regulatorne obveze koje su određene dalje u dokumentu.

Isto tako, zadržavanjem obveze nediskriminacije otklanjaju se i sve slične prepreke koje nisu

direktno definirane, a mogle bi na isti način, kao prethodno definirane prepreke, sprječavati

održivo tržišno natjecanje.

Nadalje, kao što je već rečeno pod obvezom pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže iz

ovog dokumenta, HAKOM obvezom nediskriminacije nadopunjuje obvezu pristupa za

međupovezivanje čime stvara uvjete za efikasno tržišno natjecanje.

Također, operatori sa značajnom tržišnom snagom trebaju temeljiti, kao što je i do sada bio

slučaj, drugim operatorima uslugu završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu na

načelu nediskriminacije u smislu da je cijena završavanja (terminacije) poziva ista neovisno

radi li se o pozivima koji dolaze od operatora nepokretnih ili pokretnih mreža, a završavaju

(terminiraju) u pojedinačnoj nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži postojećih operatora

sa značajnom tržišnom snagom.

Nadalje, prema obvezi iz Pravilnika o standardnim ponudama34 čl. 12. stavak 5., operatori sa

značajnom tržišnom snagom trebaju dostaviti HAKOM-u ugovore sklopljene na temelju

standardne ponude međupovezivanja35 kako bi HAKOM mogao provjeriti poštuju li isti

obvezu nediskriminacije. U slučaju nepoštivanja prethodno spomenute obveze, a na temelju

obveze dostave ugovora, HAKOM je u mogućnosti brzo reagirati.

U skladu sa svime navedenim pod obvezom nediskriminacije, HAKOM određuje da operatori

sa značajnom tržišnom snagom moraju:

34http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2011/propisi_pravilnici_zakoni/Pravilnik%20o%20standardnim%20p

onudama%20NN%2037_09.PDF 35

Navedeno je određeno pod obvezom transparentnosti koja je obrazložena u poglavlju 7.3.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

61

• osigurati jednake uvjete36 u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju

istovjetne usluge;

• pružati usluge i podatke drugim operatorima uz jednake uvjete i razinu kakvoće

usluge koju osiguravaju za svoje vlastite usluge ili za potrebe svojih povezanih

društava;

• dostaviti HAKOM-u ugovore sklopljene na temelju standardne ponude

međupovezivanja u roku od 15 dana od dana sklapanja istih.

8.3 Obveza transparentnosti

HAKOM može, u skladu s odredbama članka 58. ZEK-a, operatorima sa značajnom tržišnom

snagom odrediti obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom na način

da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su sljedeći:

• računovodstveni podaci;

• tehničke specifikacije;

• mrežne značajke;

• rokovi i uvjeti ponude i uporabe;

• cijene.

Sukladno odredbama članka 58. ZEK-a, HAKOM može zatražiti od operatora, kojem je

određena obveza nediskriminacije, objavu standardne ponude na temelju koje drugi

operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene

usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta te

mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga. Objavljivanjem standardne

ponude sprječava se nastanak prepreka pri ulasku na tržište novih operatora, a istovremeno

je postojećim operatorima olakšano djelovanje te je osigurana sigurnost elektroničkih

komunikacijskih mreža i usluga. Za razvoj tržišta i održavanje konkurentnosti bitno je da svi

sudionici na tržištu znaju pod kojim uvjetima se uspostavljaju govorne usluge u pojedinim

nepokretnim mrežama s obzirom da nema drugog načina osiguranja komunikacije s

korisnicima pojedinog operatora. U slučaju kada bi operatori samostalno davali podatke

moglo bi doći do razlika u informacijama i podacima koji su dani drugim operatorima te je

stoga potrebno zadržati navedenim operatorima obvezu transparentnosti i to na način da je

HT obvezan objaviti standardnu ponudu međupovezivanja dok su ostali operatori sa

značajnom tržišnom snagom, a zbog znatno manjeg opsega usluga koje će obuhvaćati

dokument, obvezni objaviti minimalnu ponudu uvjeta međupovezivanja.

36 uvjeti, rokovi, cijene, informacije, itd.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

62

Standardna ponuda međupovezivanja koju je HT obvezan objaviti mora biti takva da na

temelju iste drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za

pružanje zatražene usluge te mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta,

odnosno mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga. Osim toga, standardna

ponuda međupovezivanja HT-a mora sadržavati i dio u kojem će se definirati uvjeti korištenja

zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge, a

HT je obvezan i na tromjesečnoj osnovi ili po potrebi na zahtjev HAKOM-a, objaviti

pokazatelje (indikatore) učinkovitosti – KPI.

Ostali operatori koji imaju status značajne tržišne snage samo na tržištu završavanja

(terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji,

obvezni su objaviti samo dokument s detaljnim tehničkim specifikacijama pružanja usluge

završavanja (terminacije) poziva, odnosno usluge međupovezivanja, s definiranim mrežnim

značajkama, uvjetima, rokovima i cijenama, pod nazivom minimalna ponuda uvjeta

međupovezivanja, a kako je definirano u regulatornoj obvezi gore u tekstu. Osim toga,

minimalna ponuda međupovezivanja alternativnih operatora može sadržavati i dio u kojem

će se definirati uvjeti korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima,

uvjetima i cijenama pružanja usluge.

Nadalje, osnovni sadržaj Standardne ponude HT-a, razina podrobnosti podataka i način

objave istih propisan je Pravilnikom o standardnim ponudama koji je donijelo Vijeće HAKOM-

a i koji je stupio na snagu dana 01. travnja 2009. godine.

HAKOM zadržavanje ove obveze smatra nužnom jer bi u suprotnom moglo doći do

diskriminacije pojedinih operatora od strane postojećih operatora sa značajnom tržišnom

snagom što bi dovelo do ometanja konkurentnosti na tržištu i utjecalo na izbor krajnjih

korisnika. Također, ova obveza osigurava transparentno poslovanje operatora sa značajnom

tržišnom snagom i nadopunjuje obvezu nediskriminacije. Naime, u 7 poglavlju ovog

dokumenta HAKOM, između ostalog, analizira prepreke koje se odnose na previsoke cijene

usluge završavanja (terminacije) poziva, diskriminaciju na osnovama koje nisu povezane s

cijenama, diskriminaciju na cjenovnoj osnovi i nerazumne/neopravdane zahtjeve. Kako bi u

potpunosti uklonio prepreku koja se odnosi na diskriminaciju na osnovama koje nisu

povezane s cijenama, HAKOM uz obvezu nediskriminacije zadržava i obvezu transparentnosti

te na taj način u potpunosti uklanja navedenu prepreku s tržišta. Isto tako, kako bi uklonio

prepreke koje se odnose na previsoke cijene usluge završavanja (terminacije) poziva i

diskriminaciju na cjenovnoj osnovi, HAKOM je uz obvezu transparentnosti i obvezu

nediskriminacije morao odrediti dodatne regulatorne obveze koje su definirane i opisane

dalje u dokumentu.

Svi operatori sa značajnom tržišnom snagom obvezni su najkasnije do 1. srpnja 2013. godine

objaviti standardnu, odnosno minimalnu ponudu međupovezivanja te iste početi


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

63

primjenjivati od 1. kolovoza 2013. godine. S obzirom da HT već ima objavljenu Standardnu

ponudu međupovezivanja, a gotovo svi ostali operatori Minimalnu ponudu

međupovezivanja, temeljene na obvezama iz prethodne analize tržišta, HAKOM smatra da je

rok do 1. srpnja 2013. godine dovoljan da se ažuriraju sve izmjene te da se tekst i sadržaj

Standardne ponude i Minimalnih ponuda međupovezivanja uskladi s predloženim

regulatornim obvezama. HAKOM navedeni rok smatra dovoljnim i za izradu i objavu

Minimalne ponude međupovezivanja za operatora B.net. Standardna ponuda HT-a i

Minimalna ponuda ostalih operatora ostaju nepromijenjene u svim onim dijelovima u kojima

se regulatorne obveze nisu promijenile poštujući Pravilnik o standardnim ponudama.

Uzevši u obzir da rok objave Standardne, odnosno Minimalnih ponuda međupovezivanja i

rok stupanja na snagu postojeće cijene završavanja (terminacije) poziva, koja je sastavni dio

poglavlja 7.4. ovog dokumenta, nije isti, HAKOM određuje sljedeće:

• HT je obvezan u Standardnoj ponudi međupovezivanja koju će objaviti najkasnije do

1. srpnja 2013. godine zadržati ugrađene postojeće cijene završavanja (terminacije)

poziva koje su dane u tablici 6 pored koje će napomenuti da je na snazi od dana 1.

siječnja 2013. godine.

• Tablica 6 Cijene usluge završavanja terminacije poziva u mreži HT-a

Cijene međupovezivanja HT-a

(jaki/slabi promet; kn/min) 2013

TERMINACIJA

Lokalna 0,037

0,0185

Regionalna 0,055

0,0275

Nacionalna 0,107

0,0535

• Alternativni operatori obvezni su Minimalnu ponudu međupovezivanja koju će

objaviti najkasnije do 1. srpnja 2013. godine zadržati/ugraditi postojeće cijene

završavanja (terminacije) poziva koje su dane u tablici 7.

Tablica 7 Cijene usluge završavanja terminacije poziva u mrežama alternativnih operatora

Cijene međupovezivanja


TERMINACIJA Regionalna 0,055

0,0275


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

64

Nakon izrade troškovnih modela te određivanja cijena usluge završavanja (terminacije)

poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji na temelju

istih, operatori su obvezni u Standardnu, odnosno Minimalne ponude ugraditi troškovno

usmjerene cijene koje će biti određene u zasebnom postupku. Do trenutka određivanja

cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje

se pruža na fiksnoj lokaciji na temelju troškovnih modela, operatori su obvezni primjenjivati

cijene navedene u tablicama 6 i 7.

Nadalje, s ciljem harmoniziranja standardnih ponuda koje su obvezni objaviti operatori koji

na mjerodavnim tržištima imaju status operatora sa značajnom tržišnom snagom te kako bi

se omogućili transparentni uvjeti poslovanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i

operatora korisnika standardne ponude odnosno kako bi se onemogućilo da HT iskorištava

svoj položaj operatora sa značajnom tržišnom snagom, a sve u svrhu sprječavanja

narušavanja i ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija,

spomenuti operator je obvezan u standardnu ponudu međupovezivanja, koju će objaviti u

roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o određivanju operatora sa značajnom

tržišnom snagom, ugraditi sljedeće:

• Jedan od instrumenata osiguranja plaćanja koje će HT utvrditi unutar Standardne

ponude međupovezivanja mora biti javnobilježnički solemnizirana (potvrđena)

bjanko zadužnica;

• Ukoliko operator u razdoblju od jedne godine od dana sklapanja ugovora o

međupovezivanju uredno, u roku dospijeća, podmiruje svoje obveze, nakon jedne

godine nije obvezan dostavljati instrumente osiguranja plaćanja;

• Rok dospijeća plaćanja računa je 60 dana od dana zaprimanja računa. Prigovori na

račune podnose se u pisanom obliku unutar roka dospijeća računa. Ukoliko operator

korisnik ne ospori račun unutar njegova roka dospijeća, smatra se da je prihvatio

račun;

• HT će primijeniti postupak naplate potraživanja iz dostavljenih instrumenata

osiguranja plaćanja tek ukoliko operator ne podmiri svoja dospjela i nesporna

dugovanja u roku od 30 dana od dana dospijeća. Prilikom aktivacije instrumenata

osiguranja plaćanja HT može naplatiti samo dospjela i neosporena dugovanja za koja

je protekao rok od 30 dana od dana dospijeća, dakle ne i ona za koja je nastupilo

samo dospijeće. Isto tako, prilikom namirenja, HT je obvezan najprije zatvoriti

obveze s najstarijim dospijećem.

• Ukoliko se HT ne može naplatiti iz instrumenta osiguranja plaćanja, HT može

operatoru koji ne podmiri svoja dospjela i nesporna dugovanja privremeno obustaviti

pružanje usluge;


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

65

• Ukoliko se radi o dugovanju operatora koji nije obvezan dostavljati instrumente

osiguranja plaćanja, HT može istome privremeno obustaviti pružanje usluge u roku

od 30 dana od dana dospijeća;

• U slučajevima kada je HT predao na naplatu instrumente osiguranja plaćanja

operator je obvezan dostaviti novi odgovarajući instrument osiguranja plaćanja

odmah, a najkasnije u roku 15 dana od trenutka kada je operator sa značajnom

tržišnom snagom predao instrument osiguranja plaćanja na naplatu.

Nadalje, u slučaju kada je u odnosu na operatora korisnika otvoren postupak predstečajne

nagodbe u pogledu plaćanja dospjelih i nespornih dugovanja na odgovarajući način

primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen postupak predstečajne nagodbe. U vezi s

tim, HT ne smije operatoru korisniku koji se nalazi u postupku predstečajne nagodbe

obustaviti pružanje postojećih usluga.

Nadalje, u okviru obveze transparentnosti, HAKOM određuje HT-u obvezu da nastavi pratiti

relevantne pokazatelje učinkovitosti te HAKOM-u dostavlja detaljna izvješća sa svim

relevantnim pokazateljima učinkovitosti i to na tromjesečnoj razini ili po potrebi na zahtjev

HAKOM-a. HT je obvezan za potrebe HAKOM-a dostaviti cjelokupno izvješće na tromjesečnoj

razini zajedno s povjerljivim podacima, kako bi HAKOM mogao pratiti i u slučaju potrebe

spriječiti bilo kakvo diskriminirajuće ponašanje prema drugim operatorima. HAKOM smatra

da izvješće o KPI vrijednostima mora sadržavati osobito sljedeće:

• omjer raspodjele prometa za uslugu završavanja (terminacije) poziva za vrijeme

kvara u mreži;

• KPI vezano uz pružanje usluge zajedničkog korištenja prostora (kolokacije).

HAKOM može naknadno odlukom zatražiti od HT-a praćenje i izvještavanje i za neke druge

KPI vrijednosti ovisno o potrebama HAKOM-a i zahtjevima tržišta.

Što se tiče pokazatelja učinkovitosti vezanih uz uslugu zajedničkog korištenja prostora

(kolokacije), trebaju vrijediti isti oni pokazatelji učinkovitosti, vezani uz uslugu zajedničkog

korištenja prostora (kolokacije), koji su definirani u dokumentu „Analiza tržišta

veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni

izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji“.

U slučaju izmjene Standardne ponude međupovezivanja temeljene na odredbama ZEK-a,

HAKOM određuje da HT, koji je obvezan objaviti Standardnu ponudu međupovezivanja u

smislu usluge završavanja (terminacije) poziva, obvezan objaviti novi tekst Standardne

ponude u roku koji će biti određen odlukom donesenom u postupku po članku 58. stavku 3.

ZEK-a, osim ako drugačije bude određeno odlukom.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

66

Ukoliko operatori sa značajnom tržišnom snagom žele pokrenuti postupak izmjene

Standardne ponude međupovezivanja, obvezni su o tome obavijestiti HAKOM koji će, u

slučaju da zahtjev operatora smatra opravdanim, po članku 58. stavku 3 ZEK-a pokrenuti

postupak izmjene standardne ponude međupovezivanja.

8.4 Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

HAKOM može, u skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, operatorima sa značajnom tržišnom

snagom odrediti regulatorne obveze u vezi s povratom troškova i nadzorom cijena,

uključujući i obvezu troškovne usmjerenosti cijena te obvezu vođenja troškovnog

računovodstva, koje se odnose na pružanje određenih vrsta međupovezivanja i/ili pristupa, u

slučajevima kada se na temelju analize tržišta utvrdi da nedostatak djelotvornoga tržišnog

natjecanja omogućuje određenom operatoru zadržavanje pretjerano visoke razine cijena ili

primjenu istiskivanja niskom cijenom, a na štetu krajnjih korisnika usluga. HAKOM ovu

obvezu, operatorima sa značajnom tržišnom snagom zadržava, odnosno određuje samo u

djelu koji se odnosi na pristup u svrhu međupovezivanja i to na način kako je određeno dalje

u dokumentu.

Svrha određivanja obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva je osiguranje

ravnopravnih, transparentnih kriterija te kriterija koji potiču razvoj konkurencije, a koje

operator treba primijeniti prilikom raspodjele troškova na usluge koje pruža. Troškovno

računovodstvo odnosi se na skup pravila i procedura koji osiguravaju raspodjelu troškova,

prihoda, imovine, obveza i kapitala na pojedine aktivnosti i usluge, posebno uzimajući u obzir

direktne i indirektne troškove.

Sustav troškovnog računovodstva omogućava provođenje obveze računovodstvenog

razdvajanja te provjeru troškovne usmjerenosti cijena u svrhu sprečavanja međusobnog

subvencioniranja, određivanja previsokih ili preniskih cijena i neefikasnog ponašanja

operatora sa značajnom tržišnom snagom.

HAKOM smatra kako bi određivanjem obveze nadzora cijena svim operatorima, uz

prethodno navedene regulatorne obveze, u potpunosti uklonio prepreke koje su opisane u

poglavlju 7. ovog dokumenta

Operator, kojem je određena obveza troškovne usmjerenosti cijena, snosi teret dokazivanja

da cijene njegovih usluga proizlaze iz troškova, uključujući razumnu stopu povrata ulaganja.

U svrhu izračuna troškova djelotvornog pružanja usluga, HAKOM može primijeniti

metodologiju troškovnog računovodstva neovisno o metodologiji koju primjenjuje operator

ili metodu referentnih vrijednosti te može zatražiti od operatora cjelovito obrazloženje cijena

njegovih usluga, a prema potrebi i izmjenu tih cijena.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

67

Prešutni sporazumi, kako je i navedeno u 7. poglavlju ovog dokumenta, predstavljaju jednu

od prepreka koje se može pojaviti na tržištu. Prema mišljenju HAKOM-a zadržavanjem

obveze nadzora cijena u većem dijelu bi bio uklonjen navedeni problem s tržišta, dok je za

potpuno uklanjanje navedene prepreke HAKOM morao HT-u kao operatoru sa značajnom

tržišnom snagom odrediti i regulatornu obvezu računovodstvenog odvajanja.

Kako bi spriječio mogućnost pojave prethodno navedenih prepreka razvoju tržišnog

natjecanja, HAKOM je odredio da se svim operatorima sa značajnom tržišnom snagom zadrži

obveza nadzora cijena i u okviru iste obveza troškovne usmjerenosti cijena usluge

završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu pri čemu se obveza vođenja troškovnog

računovodstva zadržava samo za HT, s obzirom da ista za alternativne operatore

predstavljala neopravdan teret.

U svrhu izračuna troškova djelotvornog pružanja usluge završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM može

sukladno članku 62. stavku 4. ZEK-a primijeniti metodu referentnih vrijednosti (eng.

benchmark) na temelju cijena dostupnih na usporedivim konkurentskim tržištima kao i

vlastitu metodologiju troškovnog računovodstva neovisno o metodama operatora sa

značajnom tržišnom snagom. Vezano uz navedeno, HAKOM je 29. veljače 2012. godine donio

odluku37 o metodologiji izrade i primjene troškovnih modela za nepokretnu i pokretnu mrežu

i univerzalnu uslugu. Rezultat troškovnih modela za nepokretne mreže koje će HAKOM

provesti u najskorijem roku jest izračun jediničnih troškova mreže koji su nužni za pružanje

proizvoda i usluga. Prema takvom troškovno usmjerenom izračunu cijena, operatori sa

značajnom tržišnom snagom trebali bi moći ostvariti povrat učinkovitih troškova pružanja

usluge i cijena bi trebala služiti kao poticaj operatorima da održavaju i ulažu u svoju mrežu.

Tri su glavna HAKOM-ova cilja kod uvođenja mjere troškovno usmjerenog određivanja

cijena:

• promicanje učinkovitosti,

• promicanje održivog tržišnog natjecanja i

• osiguravanje najvećih koristi za korisnike.

Naime, iako je metoda usporedivih vrijednosti korisna u prijelaznom razdoblju, troškovni

modeli bi trebali predstavljati konačno sredstvo pri provedbi obveze nadzora cijena. Pitanje

određivanja reguliranih cijena na temelju troškova od ključne su važnosti kako za operatore

tako i za HAKOM te će se iste odrediti u zasebnom postupku. Do trenutka dok ne bude

završen projekt koji uključuje izradu troškovnog modela i koji će u konačnici omogućiti

37 KLASA: UP/I-344-01/11-09/08


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

68

provedbu načela troškovne usmjerenosti cijena, obveza nadzora cijena će biti postavljena na

temelju metode referentnih vrijednosti način definiran u nastavku.

Prilikom izračuna cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u mreže operatora HAKOM

je koristio metodu referentnih vrijednosti uzevši u obzir sljedeće dokumente, pretpostavke i

metode:

• Zadnji dostupni podaci Cullen International-a „Cross Country Analysis“ za zemlje

zapadne Europe od listopada 2012. godine i zemlje središnje i istočne Europe od

rujna 2012. godine;

• Prosječna cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u mreži bivšeg monopolista;

• uklanjanje vanjskih vrijednosti temeljem odgovarajućih statističkih metoda;

• tečaj KN/EUR - prosjek srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke u iznosu od 7,4963

kn.

Pri analizi referentnih vrijednosti, HAKOM je koristio podatke navedene u izvještaju Cullen

International-a „Cross Country Analysis“ za cijene usluge završavanja (terminacije) poziva na

lokalnoj razini, odnosno, usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj razini, u

mreži bivšeg monopolista u svim članicama EU u kojima postoji navedena usluga.

Nadalje, sukladno podacima iz gore navedenog dokumenta usluga završavanja (terminacije)

poziva u mreži pokretnih operatora u zemljama Europske unije se obračunava na način da se

koristi:

• jedinstvena cijena za vrijeme jakog i slabog prometa (po minuti trajanja poziva);

• različita cijena za vrijeme jakog i slabog prometa (po minuti trajanja poziva) ;

• različita cijena za vrijeme jakog i slabog prometa; postojanje dva vremenska intervala

za vrijeme slabog prometa (po minuti trajanja poziva).

Izračun prikazan u tablicama 8 i 9 proveden je sukladno kriterijima koji se koriste u

izračunima kakvi se primjenjuju u dokumentima strukovnih tijela u području elektroničkih

komunikacija (ERG) i to na način da se prosječna minuta završavanja (terminacije) poziva

izračunala na sljedeći način. Za zemlje koje cijenu završavanja (terminacije) poziva naplaćuju

za vrijeme jakog i slabog prometa korišten je omjer 50%-50% kako bi se dobila jedinstvena

cijena završavanja (terminacije) poziva, a za zemlje koje cijenu završavanja (terminacije)

poziva naplaćuju za vrijeme jakog prometa, slabog prometa i u vrijeme vikenda korišten je

omjer 50%-25%-25% kako bi se dobila jedinstvena cijena završavanja (terminacije) poziva.

Navedenim izračunom su se cijene usluge završavanja (terminacije) poziva u svakoj zemlji

svele na cijenu jedne minute, a kako je prikazano tablicama 8 i 9.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

69

Nadalje, važno je utvrditi postojanje vanjskih vrijednosti (eng. outliers). Naime, ekstremno

niske ili ekstremno visoke vrijednosti značajno utječu na vrijednost aritmetičke sredine što bi

rezultiralo vrijednošću koja nije reprezentativna. Za postojanje istih, potrebno je odrediti

vrijednosti prvog ili donjeg kvartila38 i trećeg ili gornjeg kvartila39, kao i interkvartila40.

Temeljem navedenih statističkih pokazatelja, HAKOM je utvrdio donje41 i gornje42 granice u

svrhu određivanja vanjskih vrijednosti, odnosno, vrijednosti koje bi utjecale na određivanje

srednje vrijednosti (aritmetičke sredine) koja bi bila loš reprezentant polaznih vrijednosti.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno HAKOM smatra kako se pri izračunu aritmetičke

sredine iste trebaju ukloniti.

8.4.1 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na lokalnoj razini

Slijedom navedenog, te sukladno provedenoj analizi cijena usluge završavanja (terminacije)

poziva na lokalnoj razini u zemljama Europske unije, utvrđeno je da vanjske vrijednosti

predstavljaju cijene usluge završavanja (terminacije) poziva u Češkoj i Latviji te, u skladu s

gore navedenim, iste nisu uzete u obzir pri izračunu srednje vrijednosti (aritmetičke sredine),

odnosno, prosječne cijene usluge završavanja (terminacije) poziva na lokalnoj razini u

zemljama Europske unije. Prethodno navedeno prikazano je u tablici 8 koja se nalazi niže u

tekstu.

Tablica 8 Izračun srednje vrijednosti cijena usluge završavanja poziva na lokalnoj razini

cijena usluge lokalnog

završavanja poziva (1 min)

Država EURcent

EU 2

6

Francuska 0,1067

Danska 0,2112

Velika Britanija 0,2571

Italija 0,2720

Švedska 0,2760

Grčka 0,2875

Cipar* 0,3420

Irska 0,3570

Nizozemska 0,3700

Slovačka 0,3725

Mađarska 0,3750

Njemačka 0,3850

Slovenija 0,3900

38 prvi kvartil: Q1=N/4

39 treći kvartil: Q3=3N/4

40 interkvartil: Iq=Q3-Q1

41 donja granica: Q1-1,5Iq

42 gornja granica: Q3+1,5I


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

70

Bugarska 0,4210

Poljska 0,4450

Portugal 0,4450

Belgija 0,4717

Litva 0,4867

Luksemburg 0,5533

Španjolska** 0,5600

Rumunjska 0,5800

Estonija 0,5958

Austrija 0,6500

Malta 0,7038

Češka *** 0,9000

Latvija*** 0,9767

Prosječna cijena €c/min 0,4131

Prosječna cijena lp/min 3,0966

Prosječna cijena kn/min 0,0310

* - prvi kvartil; ** - treći kvartil; *** - vanjske vrijednosti Napomena:

• Poljska – postoje dva vremena jakog prometa i jedno vrijeme slabog prometa. Kako bi se dobila jedinstvena cijena završavanja poziva uzeto je u obzir 0,25*(vrijeme jakog prometa 1) + 0,25*(vrijeme jakog prometa 2) + 0,5*(vrijeme slabog prometa).

• Mađarska – u obzir se uzima samo Magyar Telekom.

Prema propisanoj metodi srednja vrijednost svih cijena usluge završavanja poziva na lokalnoj

razini u Europskoj uniji iznosi 0,0310 kn/min.

Kao što je prethodno pojašnjeno HAKOM je navedenu cijenu računao za bivšeg monopolista,

a obvezni su je primijeniti i ostali operatori sa značajnom tržišnom snagom za promet

preuzet na lokalnim točkama međupovezivanja.

8.4.2 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj razini

Sukladno provedenoj analizi cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj

razini u zemljama Europske unije, utvrđeno je da vanjske vrijednosti predstavljaju cijene

usluge završavanja (terminacije) poziva u Latviji i Finskoj te, u skladu s gore navedenim, iste

nisu uzete u obzir pri izračunu srednje vrijednosti (aritmetičke sredine), odnosno, prosječne

cijene usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj razini u zemljama Europske

unije. Prethodno navedeno prikazano je u tablici 9 koja se nalazi niže u tekstu.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

71

Tablica 9 Izračun srednje vrijednost cijena usluge završavanja poziva na regionalnoj razini

cijena usluge regionalnog završavanja poziva (1 min)

Država EURcent

EU 2

4

Švedska 0,3180

Velika Britanija 0,3600

Italija 0,3610

Nizozemska 0,3700

Bugarska 0,4210

Irska* 0,4599

Mađarska* 0,4750

Grčka 0,5200

Poljska 0,5225

Portugal 0,5450

Slovačka 0,5450

Cipar 0,5470

Belgija 0,6665

Rumunjska 0,6700

Španjolska 0,6700

Slovenija 0,6800

Malta 0,7038

Luksemburg** 0,7233

Estonija** 0,8375

Litva 0,8517

Češka 1,0200

Austrija 1,1550

Latvija*** 1,5800

Finska*** 2,4000

Prosječna cijena €c/min 0,6101

Prosječna cijena lp/min 4,5735

Prosječna cijena kn/min 0,0457

*prvi kvartil=(0,4599+0,4750)/2; **treći kvartil=(0,7233+0,8375)/2; ***vanjske vrijednosti

Napomena:

• Bugarska - primjenjuje lokalnu cijenu za lokalnu i regionalnu razinu.

• Njemačka – Iako su u Cullen izvještaju „Cross Country Analysis“ za listopad 2012. navedene cijene za Njemačku, iste nisu uzete u obzir jer cijena završavanja poziva na regionalnoj razini više nije regulirana

• Danska - Iako su u Cullen izvještaju „Cross Country Analysis“ za listopad 2012. navedene cijene za Dansku, iste nisu uzete u obzir jer cijena završavanja poziva na regionalnoj razini više nije regulirana.

• Poljska – postoje dva vremena jakog prometa i jedno vrijeme slabog prometa. Kako bi se dobila jedinstvena cijena završavanja poziva uzeto je u obzir 0,25*(vrijeme jakog prometa 1) + 0,25*(vrijeme jakog prometa 2) + 0,5*(vrijeme slabog prometa).

• Mađarska – u obzir se uzima samo Magyar Telekom.

Prema propisanoj metodi srednja vrijednost svih cijena usluge završavanja poziva na

regionalnoj razini u Europskoj uniji iznosi 0,0457 kn/min.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

72

Kao što je prethodno pojašnjeno HAKOM je navedenu cijenu računao za bivšeg monopolista,

a obvezni su je primijeniti i ostali operatori sa značajnom tržišnom snagom za promet

preuzet na regionalnim točkama međupovezivanja.

8.4.3 Cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na nacionalnoj razini

Vezano uz uslugu završavanja (terminacije) poziva na nacionalnoj razini (eng. double transit),

cijena usluge završavanja poziva na nacionalnoj razini treba zadržati isti omjer u odnosu na

cijenu usluge završavanja poziva na regionalnoj razini, do trenutka dok se cijene ne budu

temeljile na metodi referentnih vrijednosti. Slijedom navedenog, cijena usluge završavanja

poziva na nacionalnoj razini treba biti 94,03% veća od konačne cijene usluge završavanja

poziva u mreži HT-a na regionalnoj razini dobivene na temelju stvarne vremenske raspodjele

završenih minuta poziva u mreži HT-a. Slijedom navedenog, cijenu usluge završavanja poziva

na nacionalnoj razini obvezan je primijeniti samo HT s obzirom da ostali operatori ne

preuzimaju promet na nacionalnoj razni, a ista i iznosi 0,107 kn /min u vrijeme jakog

prometa, odnosno 0,0535 kn/min u vrijeme slabog prometa.

Zaključno, temeljem dostavljenih podataka o vremenskoj raspodjeli ukupnih završenih

minuta poziva u mreži HT-a u vrijeme jakog odnosno slabog prometa za prvo polugodište

2012. godine i temeljem gore obrazloženog, HAKOM je izračunao cijene usluge završavanja

(terminacije) poziva prikazane u tablici 10.

Tablica 10 Cijene usluge završavanja terminacije poziva u mreži HT-a

Cijene međupovezivanja HT-a


TERMINACIJA

Lokalna 0,037

0,0185

Regionalna 0,055

0,0275

Nacionalna 0,107

0,0535

Tablica 11 Cijene usluge završavanja terminacije poziva u mrežama alternativnih operatora

Cijene međupovezivanja


TERMINACIJA Regionalna 0,055

0,0275

Sukladno navedenom, HAKOM predlaže provođenje obveze nadzora cijena na sljedeći način i

poštujući sljedeća pravila:


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

73

• operatori sa značajnom tržišnom snagom obvezni su gore navedene cijene za uslugu

završavanja (terminacije) poziva ugraditi u standardnu, odnosno minimalnu ponudu

međupovezivanja

• operatori sa značajnom tržišnom snagom obvezni su postojeću cijenu za uslugu

završavanja (terminacije) poziva primjenjivati do trenutka dok se troškovno

usmjerena cijena ne odredi u zasebnom postupku.

Nadalje, uzevši u obzir nagle promjene u tečajevima koje uzrokuje svjetska ekonomska kriza,

HAKOM smatra opravdanim omogućiti, kako operatorima tako i HAKOM-u, promjenu cijena

završavanja (terminacije) poziva koje će odgovarati novom prosječnom tečaju kune u odnosu

na euro, ukoliko se prosječni tečaj kune u odnosu na euro za razdoblje zadnjih šest mjeseci

prema podacima Hrvatske narodne banke promijeni više od 10% u odnosu na tečaj na

temelju kojeg je izračunata cijena završavanja (terminacije) poziva od strane HAKOM-a.

Sukladno navedenom, u situaciji da se prosječni tečaj kune u odnosu na euro poveća za

najmanje 10%, operatori su u mogućnosti promijeniti cijene završavanja (terminacije) poziva

u vlastitu mrežu koje će odgovarati novom tečaju kune u odnosu na euro. S druge strane, u

slučaju da se prosječni tečaj kune u odnosu na euro smanji najmanje 10%, HAKOM će

implementirati novu cijenu završavanja (terminacije) poziva u mreže operatora, koja će

odgovarati novom tečaju kune u odnosu na euro.

Prethodno definirana cijena primjenjivat će se za uslugu završavanja (terminacije) poziva

predanih iz mreže nekog od nacionalnih ili EU/EA operatora neovisno o mreži u kojoj je poziv

započeo. ) Uzimajući u obzir prethodno navedeno, obveza nadzora cijena se ne odnosi na

završavanje (terminaciju) poziva koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih

operatora iz zemlje koja nije članica EU/EA.

Nadalje, HAKOM je mišljenja kako je potrebno uzeti u obzir da novi operatori prilikom ulaska

na tržište nisu u mogućnosti, kao operatori koji već djeluju na tržištu, iskoristiti prednosti

ekonomije razmjera zbog malog tržišnog udjela. Operatori koji kasnije ulaze na tržište imaju

viši trošak po jedinici pružanja usluge odnosno imaju viši trošak po jedinici za uslugu

završavanja (terminacije) poziva u vlastitu mrežu. Zbog navedenog, HAKOM je odlukom iz

srpnja 2009. godine odredio asimetrične cijene terminacije u cilju razvoja konkurencije i

jačanja tržišne snage operatora sa slabim tržišnim udjelom. Nadalje, sukladno prikupljenim

podacima koji su prikazani ranije u dokumentu, vidljivo je kako se u razdoblju od tri godine

udio alternativnih operatora neznatno povećao, te isti i dalje ne iskorištava prednosti

ekonomije razmjera u istoj mjeri kao HT te nema jednaku tržišnu snagu. Suprotno

navedenom, a u svrhu poboljšanja statičke ekonomske efikasnosti, HAKOM smatra

opravdanim odrediti simetrične cijene završavanja (terminacije) poziva u mreži operatora

svih operatora. Asimetrija zadržana kroz dugo razdoblje može potaknuti proizvodnu ili


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

74

alokativnu neefikasnost što može biti štetno za gospodarstvo u cijelosti. Isto tako, navedeno

je u skladu s preporukom Europske komisije koja definira razdoblje od 4 godine kao

opravdano za određivanje asimetričnih cijena terminacije.

8.4.4 Obveza računovodstvenog razdvajanja43

HAKOM može, u skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, odrediti operatorima sa značajnom

tržišnom snagom obvezu računovodstvenog razdvajanja određenih djelatnosti u vezi s

međupovezivanjem i/ili pristupom.

HAKOM osobito može zatražiti od vertikalno integriranog operatora da učini transparentnim

svoje veleprodajne cijene i transferne naknade, osobito kako bi se osiguralo ispunjavanje

obveze nediskriminacije u skladu s člankom 59. ZEK-a, ili prema potrebi, spriječilo

nepravedno međusobno subvencioniranje.

Način i postupak vođenja razdvojenog računovodstva mogu se pobliže utvrditi odlukom

HAKOM-a iz članka 56. ZEK-a.

U svrhu provjere ispunjavanja obveza transparentnosti i nediskriminacije HAKOM može

zatražiti uvid u računovodstvene podatke, uključujući podatke o prihodima ostvarenim na

tržištu, koje može objaviti ako bi objava tih podataka pridonijela slobodnom tržišnom

natjecanju, vodeći pritom računa o zaštiti tajnosti podataka u skladu s člankom 15. ZEK-a.

Strukturnim odvajanjem i zasebnim obračunavanjem troškova elektroničkih komunikacijskih

usluga operatora sa značajnom tržišnom snagom postiže se ispunjenje zakonske obveze u

svrhu sprječavanja subvencioniranja jedne od drugih elektroničkih komunikacijskih usluga na

mjerodavnim tržištima na kojima su operatori određeni operatorima sa značajnom tržišnom

snagom. Računovodstveno razdvajanje podrazumijeva da su aktivnosti operatora podijeljene

u posebne poslove ili usluge za računovodstvene potrebe te se na taj način kroz sustav

odvojenih računa omogućava provođenje načela nediskriminacije tj. jednakih tržišnih uvjeta

što omogućava razvoj konkurencije i ulazak novih operatora na tržište.

S obzirom da je provedenom analizom utvrđeno da HT može, u odsustvu regulacije,

cjenovno diskriminirati operatore u odnosu na svoj maloprodajni dio ili povezana društva,

kao i unakrsno subvencionirati usluge na vertikalno povezanim tržištima, i time iskoristiti svoj

položaj značajne tržišne snage, HAKOM određuje HT-u regulatornu obvezu

računovodstvenog razdvajanja na veleprodajnom tržištu završavanja (terminacije) poziva u

određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji.

43 članak 11. Direktive o pristupu (eng. Access Directive)


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

75

HAKOM smatra da će se regulatornom obvezom računovodstvenog razdvajanja riješiti sve

prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje su definirane u poglavlju 7.9 ovog dokumenta i sve

prepreke koje nisu direktno definirane, a mogle bi izazvati iste ili slične posljedice na tržištu.

Isto tako, HAKOM smatra da će se direktno riješiti problem unakrsnog subvencioniranja i to u

kombinaciji s već određenim obvezama nediskriminacije i transparentnosti. Sukladno

navedenom, regulatorna obveza računovodstvenog razdvajanja je određena HT-u kako bi se

osiguralo provođenje prethodno određenih obveza nediskriminacije i transparentnosti.

HAKOM određuje regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja koja će se provoditi na

način određen rješenjem iz studenog 2008. godine. HT je obvezan primjenjivati odredbe

navedenog rješenja koje se odnose na obvezu računovodstvenog razdvajanja za tržište

započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj

lokaciji. U slučaju ukidanja, izmjene ili donošenja novog rješenja vezano uz obvezu

računovodstvenog razdvajanja, koje će biti predmet posebnog postupka, HT će biti obvezan

primjenjivati odredbe takvog budućeg rješenja.

Ovom regulatornom obvezom se određuje HT-u, a kao potvrda provođenja obveza

transparentnosti i nediskriminacije u vezi s cijenama usluga koje su definirane na

veleprodajnom tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku

mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji, vođenje i prikaz računovodstvenih podataka posebno

za tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se

pruža na fiksnoj lokaciji, odvojeno od računovodstvenih podataka za ostale djelatnosti HT-a,

a čime će se omogućiti transparentnost svih veleprodajnih cijena po kojima HT svoje usluge

pruža ostalim operatorima, kao i transfernih naknada po kojima HT svoje usluge pruža svome

maloprodajnom dijelu i povezanim društvima.

HT pri ispunjavanju regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja mora osobito voditi

računa o preporukama i smjernicama Europske komisije na području računovodstvenog

razdvajanja.

***

Kako je gore i navedeno, HAKOM određuje HT-u regulatornu obvezu računovodstvenog

razdvajanja radi omogućavanja kontrole provođenja regulatornih obveza transparentnosti i

nediskriminacije, a isto tako i radi onemogućavanja unakrsnog subvencioniranja između

usluga koje HT nudi. Naime, HT je vertikalno integrirani operator zbog čega je vrlo važno

imati kontrolu nad transfernim naknadama koje nudi svome maloprodajnom dijelu, a kako

ne bi unakrsnim subvencioniranjem prenio značajnu tržišnu snagu s veleprodajnog tržišta


fiksnoj lokaciji na pripadajuće maloprodajno tržište. Budući da se i veleprodajna i

maloprodajna usluga nude unutar istog, vertikalno integriranog operatora, računovodstveno


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

76

razdvajanje je jedini način kontrole kako bi se utvrdilo da operator ne vrši unakrsno

subvencioniranje i time vertikalno prenosi značajnu tržišnu snagu.

Obveze koje HAKOM određuje operatoru sa značajnom tržišnom snagom moraju biti

razmjerne koristima od ispunjenja određenih mu obveza. Iako postavljanje ove regulatorne

obveze iziskuje dodatne troškove HT-a, HAKOM smatra da je korist od obveze koja se ogleda

u onemogućavanju kršenja regulatorne obveze transparentnosti i nediskriminacije te

sprečavanju unakrsnog subvencioniranja (jer one same za sebe to ne bi mogle), puno veća

od troškova koji se tom obvezom nameću. Predmetnom regulatornom obvezom se samo

provjerava usklađenost HT-a s ostalim regulatornim obvezama određenim ovim

dokumentom.

Uzevši u obzir troškove implementacije računovodstvenog razdvajanja te koristi koje bi se na

tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se

pruža na fiksnoj lokaciji postigle implementacijom istog od strane alternativnih operatora,

HAKOM, poštujući načelo razmjernosti, ne smatra opravdanim alternativnim operatorima sa

značajnom tržišnom snagom odrediti regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja.

8.4.5 Ostale regulatorne obveze koje bi HAKOM, na temelju ZEK-a, mogao propisati na

tržištu završavanja (terminacije) poziva u određenoj nepokretnoj javnoj telefonskoj

mreži koje se pruža na fiksnoj lokaciji

HAKOM je u 6. poglavlju ovog dokumenta naveo prepreku koja se odnosi na neopravdano

korištenje informacija o konkurentima. Naime, za navedenu prepreku HAKOM ne treba

odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom regulatornu obvezu iz razloga što

navedeno nije dozvoljeno neovisno o statusu operatora sa značajnom tržišnom snagom.

Drugim riječima, niti jedan operator, neovisno ima li ili nema status operatora sa značajnom

tržišnom snagom, ne smije neopravdano koristiti informacije o konkurentima. Navedeno je

propisano člankom 66. stavkom 3. ZEK-a koji jasno kaže da operatori, koji su od drugih

operatora pribavili podatke prije, tijekom ili nakon postupka pregovaranja o

međupovezivanju, mogu te podatke upotrijebiti isključivo u svrhe za koje su dostavljeni.


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

77

9 Prilozi 9.1. Prilog A - mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

78


fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

79

Analiza tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji

svibanj 2013.

80

9.2. Prilog B Komentari operatora i osvrt HAKOM-a na navedene komentare

Odgovori na komentare

Ispitanik Br. Zaprimljeni komentari Stajalište HAKOM-a

HT 1. HT predlaže obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva nadopuniti na način da se navede da troškovno računovodstvo treba uzeti u obzir i ulaganja operatora, razumnu stopu povrata uloženog kapitala, te uključeni rizik sukladno članku 62. st.2. ZEK-a te da će se u zasebnom postupku, u slučaju postojanja troškovnog modela operatora kojem je određena regulatorna obveza nadzora cijena, uzeti u obzir njegov troškovni model. Dalje, HT postavlja pitanje svrsishodnosti modela troškovnog računovodstva kojeg je HT izradio po nalogu HAKOM-a. Imajući u vidu znatne troškove HT-a koji su utrošeni za vođenje troškovnog računovodstva na način kako je to propisano rješenjem HAKOM-a, te dodatne troškove koje generira izrada HAKOM-ovog zasebnog troškovnog modela, kao i činjenicu da postoje revidirana regulatorna financijska izvješća koja daju izračun jediničnih troškova HT-a, HT postavlja pitanje opravdanosti i svrhe izrade troškovnih modela HT-a ukoliko iste

HAKOM je u skladu s odredbama ZEK-a, konkretno, u skladu s odredbama članka 62., a što je jasno navedeno u dokumentu analize odredio HT-u kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva na mjerodavnom tržištu koje je predmet ovog dokumenta. Stoga odredbe zakona nije potrebno eksplicitno navoditi, odnosno izostanak istih ne znači da ih HAKOM neće (ili nije u mogućnosti) primijeniti.

Nadalje, HAKOM će cijene završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji odrediti u zasebnom postupku. Dodatno, postojanje troškovnog modela operatora ne znači da je HAKOM isti obvezan primijeniti budući da HAKOM, u skladu s odredbama ZEK-a, može primijeniti metodologiju neovisno o metodologiji koju primjenjuje operator. Osim toga, HAKOM-ovo je stajalište da su oba modela komplementarna i svrsishodna pri čemu jedan ne isključuje drugi, štoviše postojanje jednog i drugog modela bi trebalo osigurati da se cijene veleprodajnih reguliranih usluga određuju na temelju optimalnih troškova učinkovitog operatora koji su najprikladniji za slanje odgovarajućeg signala „gradi ili kupi“. HT-ov model može nadopunjavati HAKOM-ov model u cilju boljeg odražavanja i razumijevanja stvarnih troškova koje HT ima i njihove strukture, odnosno ukazati na razlike za koje eventualno treba uskladiti HAKOM-ov model. Na taj način HT-ov model je vrijedan izvor informacija u verifikaciji i usklađivanju HAKOM-ovog modela. HT-ov model se temelji na njegovim poslovnim knjigama i evidencijama, a takvi modeli uglavnom nisu izravno prikladni za određivanje cijena, jer mogu uključivati neučinkovite troškove čiji povrat ne bi bilo opravdano tražiti od konkurenata. S druge strane, vrijednost određene imovine koja je zabilježena u knjigama operatora može se u


svibanj 2013.

81

HAKOM ne koristi za određivanje reguliranih cijena, odnosno ako HAKOM iste ne namjerava koristiti niti u budućnosti. HT smatra da bi mu bilo onemogućeno cijene svojih usluga odredi prema troškovima koje ima, ukoliko se rezultati troškovnog računovodstva HT-a ne bi primjenjivali za određivanje reguliranih cijena.

Prijedlog HT-a je izmijeniti prijedlog analize na način da se u istoj predvidi mogućnost definiranja veleprodajnih cijena na predmetnom tržištu i na temelju HT-ovih troškovnih modela, odnosno na temelju nekog drugog prihvatljivog modela definiranja cijena, čime bi se osigurala svrha i smisao HT-ove obveze troškovnog računovodstva i računovodstvenog razdvajanja.

velikoj mjeri ili u potpunosti amortizirati dok se još koristi pa njena vrijednost u računovodstvenim evidencijama ne predstavlja njezinu ekonomsku vrijednost. Također, postoji mogućnost da su ulaganja u imovinu nastala u vrijeme monopola samo djelomično zabilježena.

Stoga kada HAKOM u dokumentu prijedloga analize tržišta navodi da će pomoću troškovnog modela izračunati troškove usluga i u zasebnom postupku odrediti cijene veleprodajnih usluga to ne znači da je zanemario HT-ov postojeći model razvijen u postupku troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja, jer su zapravo mnogi ulazni parametri koje je HAKOM koristio u svom modelu preuzeti iz HT-ovog modela te će posljedično imati utjecaj na konačno određenu cijenu usluga.

2. HT smatra kako bi se kroz zaseban postupak trebalo omogućiti postupno smanjenje cijene završavanja (terminacije) poziva (glidepath).

Ukoliko bi se pokazalo da troškovno usmjerena cijena znatno odstupa od postojećih reguliranih cijena, u tom bi se zasebnom postupku odredili način i rokovi u kojima bi se cijene završavanja (terminacije) poziva mijenjala kroz period od minimalno 3 godine, pri čemu razdoblje između postepene promjene cijena ne bi

Kao što je u analizi već i navedeno, cijene usluge završavanja (terminacije) poziva kao i način i razdoblje primjene istih bit će određeni u zasebnom postupku nakon završetka projekta troškovnih modela.


svibanj 2013.

82

bilo manje od godine dana. Jedino na taj način bi se prema mišljenju HT-a osigurala regulatorna predvidljivost operatorima koji bi sukladno tome mogli prilagoditi svoje poslovno planiranje. Sukladno navedenom, predlaže dopunu teksta u točki 2. str. 69. prijedloga Analize na sljedeći način:

A) operatori sa značajnom tržišnom snagom obvezni su postojeću cijenu za uslugu završavanja (terminacije) poziva primjenjivati do trenutka dok se troškovno usmjerena cijena ne odredi u zasebnom postupku kroz koji će se omogućiti postupno smanjenje cijene i primjena gradijenta za određivanje cijena poziva s razlikom između poziva za vrijeme jakog i za vrijeme slabog prometa.

Vezano uz cijene IP-IP interkonekcije HT napominje kako je iste potrebno definirati u zasebnom postupku koji uključuje i provedbu javne rasprave o prijedlogu cijena. Isto tako, ističe kako je prilikom određivanja cijene za IP-IP interkonekciju potrebno uzeti u obzir sve pripadajuće troškove, a osobito one troškove koje će HT imati u periodu paralelne primjene TDM i IP međupovezivanja, s obzirom da će do paralelne primjene svakako doći. Zaključno, navodi potrebu primjene odgovarajućeg glied paht-a ukoliko će se cijena IP-IP interkonekcije razlikovati od trenutnih


svibanj 2013.

83

cijena.

Nadalje, HT pozdravlja određivanje simetričnih cijena završavanja (terminacije) poziva.

3.

HT osporava nadležnost HAKOM-a u pogledu propisivanja odredbi vezanih za instrumente osiguranja plaćanja, rokove i plaćanja novčanih obveza, postupak i rokove naplate potraživanja smatrajući da HAKOM time izravno ulazi u područje obveznopravnih odnosa između operatora sa značajnom tržišnom snagom kao prodavatelja usluga i operatora korisnika kao kupca istih. HT također navodi kako time HAKOM regulira njegovo financijsko poslovanje koje nije i ne može biti sadržaj regulatorne obveze transparentnosti iz čl. 58. ZEK-a.

HT ističe kako HAKOM može odrediti regulatorne obveze koje se moraju temeljiti na prirodi utvrđenog nedostatka na predmetnom tržištu, a ne na ujednačavanju s mjerama određenim na nekim drugim tržištima.

HAKOM napominje kako je u ovoj analizi, kao i u svim dosad analiziranim tržištima sukladno članku 56. stavcima 2. i 3. ZEK-a koristio svoje diskrecijsko pravo određivanja načina na koji će se odrediti regulatorne obveze iz članka 58. do 65. ZEK-a, vodeći računa da one budu rezultat provedene analize i utvrđivanja nedostatne djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu te da su razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ZEK-a. Slijedom navedenog, HAKOM je u svim dosad analiziranim tržištima u okviru regulatorne obveze transparentnosti propisivao rokove za privremenu obustavu i aktivaciju instrumenata plaćanja te napominje da su navedene analize potvrđene kao zakonite pred nadležnim sudom (Posl. br. Us.10117/2009-4, Posl. br. Us-10118/2009 i Posl. br. Us-10120/2009-4).

4. A) IZBOR INSTRUMENATA OSIGURANJA PLAĆANJA

HT predlaže da mu se kao SMP operatoru kroz standardnu ponudu omogući izbor instrumenata osiguranja plaćanja koje operator korisnik mora dostaviti SMP

Vezano uz prijedlog HT-a da mu se omogući izbor instrumenata osiguranja plaćanja, HAKOM napominje kako je navedeno regulirano člankom 4. stavkom 2. Pravilnika o standardnim ponudama (Narodne novine br. 37/09) koji propisuje da je operator sa značajnom tržišnom snagom, kojem je određena obveza nediskriminacije i transparentnosti uz obvezu objave standardne


svibanj 2013.

84

operatoru istovremeno, a najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana potpisa ugovora. HT dalje predlaže izmijene postojećih iznosa na koje glase instrumenti osiguranja plaćanja i to: u slučaju kad se radi o tek planiranim uslugama instrumenti osiguranja plaćanja glase na iznos koji se utvrđuje prema procijenjenom ukupnom iznosu računa za razdoblje od šest (6) mjeseci, a ako se radi o već pruženim uslugama, instrumenti osiguranja plaćanja utvrđuju se u ukupnom iznosu računa za prethodno razdoblje od šest (6) mjeseci. Pri tom, HT predlaže da jedan od instrumenata osiguranja plaćanja koji će biti utvrđen standardnom ponudom bude javnobilježnički solemnizirana (potvrđena) bjanko zadužnica.

ponude, obvezan, u svim standardnim ponudama, utvrditi iste instrumente osiguranja plaćanja, a operator korisnik standardne ponude je obvezan dostaviti operatoru sa značajnom tržišnom snagom jedan od tih instrumenata osiguranja plaćanja po vlastitom izboru. Slijedom navedenog, prijedlog HT-a se ne može prihvatiti te skreće pozornost da izmjena pravilnika o standardnim ponudama predstavlja zaseban postupak, odnosno istu nije moguće provesti kroz postupak analize tržišta.

Osim toga, HAKOM je u analizi, kao prepreku razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja prepoznao mogućnost HT-a da u odsustvu regulacije, raznim oblicima neopravdanih zahtjeva utječe na poslovne odluke i troškove postojećih i potencijalnih konkurenata. Konkretno, HAKOM je prepoznao da bi HT, u odsustvu regulacije, mogao nametnuti postojećim i potencijalnim konkurentima na vertikalno povezanom veleprodajnom i maloprodajnom tržištu razne oblike neopravdanih instrumenata osiguranja plaćanja, s obzirom na uvjete i iznos. Slijedom navedenog, prijedlog HT-a se ne može prihvatiti.

Nadalje, HAKOM prihvaća prijedlog HT-a da se kao jedan od instrumenata osiguranja plaćanja odredi javnobilježnički solemnizirana (potvrđena) bjanko zadužnica s obzirom da je u prethodnom trogodišnjem razdoblju ista bila u praksi najčešće dostavljan instrument osiguranja plaćanja upravo prema izboru operatora korisnika. U skladu s navedeni, HAKOM je izmijenio obvezu transparentnosti.

5.

B) DOSTAVA INSTRUMENATA OSIGURANJA PLAĆANJA U SLUČAJU UREDNOG PODMIRENJA OBVEZA

HT predlaže da se briše odredba kojom je propisano da ukoliko operator u razdoblju od jedne godine od dana sklapanja ugovora uredno podmiruje svoje obveze, nakon jedne godine nije obvezan dostavljati instrumente osiguranja plaćanja smatrajući

Odredba kojom je određeno kako operator koji u razdoblju od jedne godine uredno podmiruje svoje obveze, nakon jedne godine nije obvezan dostavljati instrumente osiguranja, ne isključuje pravo HT-a zatražiti od istog operatora instrumente osiguranja plaćanja u slučaju da takav operator u određenom trenutku prestane uredno ispunjavati svoje obveze. U skladu s prethodno navedenim, HAKOM smatra kako HT u svakom trenutku ima mogućnost zaštiti


svibanj 2013.

85

da se navedenom odredbom HT onemogućava u zaštiti svojih potraživanja u budućnosti.

svoja potraživanja u budućnosti. Stoga odredba ostaje neizmijenjena. U svrhu otklanjanja eventualnih nejasnoća, HAKOM je u dokumentu analize pojasnio kako uredno podmirenje obveza podrazumijeva podmirenje istih u roku dospijeća.

6. C) ROK DOSPIJEĆA PLAĆANJA RAČUNA

HT se protivi prijedlogu HAKOM-a da rok dospijeća plaćanja bude 60 dana od dana slanja računa, čijim istekom HT može, u slučaju neplaćanja, operatoru korisniku poslati pisanu opomenu. Istekom roka od 30 dana od slanja opomene HT ima pravo aktivirati instrumente osiguranja plaćanja. Navedeno stajalište HT obrazlaže tvrdnjom da rokovi plaćanja u privatnom sektoru ne smiju prelaziti 60 dana te da su dulji rokovi dopušteni iznimno i to jedino u slučaju postojanja takve izričite obostrane volje ugovornih strana i pod uvjetom da navedeno nije na štetu vjerovnika. HT smatra da se ovakvim prijedlogom HAKOM-a de facto utvrđuje rok dospijeća plaćanja u trajanju od 90 dana, a što bi sukladno ZFPPN bila ništetna odredba, te bi bila protivna smislu i značenju Direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o borbi protiv kašnjenja u komercijalnim plaćanjima. Slijedom toga, HT predlaže rok dospijeća 30 dana od izdavanja računa, istekom kojeg HT šalje opomenu.

HAKOM smatra opravdanim produljiti rok dospijeća plaćanja s postojećih 30 na ukupno 60 dana. Navedeno produljenje roka s 30 na 60 dana, počinje teći od dana zaprimanja računa i u navedenom roku operator vjerovnik (operator sa značajnom tržišnom snagom) nema pravo na zatezne kamate, odnosno pravo na zatezne kamate operator sa značajnom tržišnom snagom ima tek po isteku roka dospijeća računa pa do isplate. HAKOM smatra kako je navedeno u skladu s odredbom članka 11. stavka 1. ZFPPN jer se navedenom odredbom omogućava poduzetnicima da ugovorom ugovore rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Štoviše navedenim zakonom se u članku 11. stavku 2. omogućava ugovaranje i duljeg roka ukoliko dužnik novčane obveze vjerovniku pruži instrument osiguranja plaćanja u vidu ovršne isprave.

Osim toga, HAKOM vjeruje da je HT svjestan da je u Hrvatskoj problem nelikvidnosti prisutan u cijelom gospodarstvu i nije karakterističan samo za tržište elektroničkih komunikacija. Navedeno tržište je specifično utoliko što neispunjavanje financijskih obveza operatora može u krajnjoj mjeri rezultirati izlaskom operatora s tržišta i prestankom njegova postojanja. HAKOM kao regulator na predmetnom tržištu treba iznaći najbolje rješenje u situaciji gdje HT mora operatorima korisnicima zbog regulatorne obveze pristupa mreži omogućiti pristup veleprodajnim uslugama, a operatori korisnici trebaju na vrijeme podmirivati svoja dugovanja proizašla s osnova korištenja veleprodajnih usluga.

Činjenica je da operatori većinu svojih dugovanja ne podmiruju u roku 30 dana, a koji je rok da sada bio određen kao rok dospijeća. Razlog neispunjavanja financijskih obveza u propisanom roku se ne događa iz razloga što operatori ne žele riješiti svoja dugovanja na vrijeme i smanjiti svoju zaduženost, već je posljedica krize i recesije u kojoj se suočavaju s financijskim poteškoćama.


svibanj 2013.

86

Nadalje, HT predlaže propisati rok za podnošenje pisanih prigovora na račun unutar roka dospijeća računa, a ukoliko operator ne ospori račun unutar njegova roka dospijeća, smatra se da je prihvatio račun.

Produljivanjem roka dospijeća HAKOM želi prilagoditi taj rok mogućnostima operatora i približiti ga rokovima plaćanja u praksi, osobito iz razloga jer zakašnjenja proizlaze zbog objektivnih okolnosti prouzrokovanih općom gospodarskom krizom i nelikvidnošću. Tu je HAKOM također vodio i računa o Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji propisuje u prekršajnim odredbama kazne u visini od 10 tisuća do 1 milijun kuna za poduzetnika koji ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama Zakona, te HAKOM drži da u situaciji kada operatori imaju financijskih poteškoća treba voditi računa da ih se ne izlaže riziku plaćanja znatnih kazni u slučaju neispunjenja obveze u roku.

Također, HAKOM prihvaća prijedlog HT-a za izmjenom odredbe „…od dana slanja računa…“ ali na način da se rok dospijeća računa umjesto od dana „slanja“ ili dana „izdavanja“ računa, određuje od dana „zaprimanja“ računa. Naime, navedeno je u skladu s člankom 11. stavka 4. točkom 1. ZFPPN-a. Ujedno, HAKOM smatra da nema potrebe da po dospijeću HT šalje opomenu odnosno da HT kao vjerovnik posebno opominje operatora korisnika kao dužnika na plaćanje već će po isteku 30 dana od dana dospijeća, unutar kojeg roka će HT ubirati zatezne kamate, HT-u omogućiti aktivacija instrumenata osiguranja plaćanja. Zbog prethodno navedenog, HAKOM je iz obveze transparentnosti brisao obvezu HT-a da po dospijeću šalje opomenu operatoru korisniku.

Nadalje, prihvaća se komentar HT-a vezano uz određivanje roka za podnošenje prigovora na račun sijedom čega se, u regulatornoj obvezi transparentnosti, treća točka na stranici 65. dopunjava i sada glasi: „Rok dospijeća plaćanja računa je 60 dana od dana zaprimanja računa. Prigovori na račune podnose se u pisanom obliku unutar roka dospijeća računa. Ukoliko operator korisnik ne ospori račun unutar njegova roka dospijeća, smatra se da je prihvatio račun.“

7. D) PRIMJENA POSTUPKA NAPLATE POTRAŽIVANJA IZ DOSTAVLJENIH INSTRUMENATA OSIGURANJA PLAĆANJA


svibanj 2013.

87

HT se ne slaže s prijedlogom HAKOM-a te predlaže da se u slučaju da se prihvati njegov prijedlog da rok dospijeća plaćanja bude 30 dana, u tekst analize unese odredba po kojoj će HT, ukoliko operator korisnik ne plati svoja dospjela i nesporna dugovanja u roku od 30 dana od opomene, primijeniti postupak naplate iz dostavljenih instrumenata osiguranja plaćanja. Također, u tom slučaju HT predlaže da pokretanje bilo kakvog sudskog ili vansudskog postupka vezano za prisilnu naplatu dospjelih potraživanja koja nisu osporena unutar roka dospijeća bude bez utjecaja na zajamčeno pravo HT-a na aktivaciju instrumenata osiguranja plaćanja. HT smatra kako do aktivacije instrumenata osiguranja plaćanja može proći maksimalno 60 dana, a ne kako to HAKOM predlaže 90 dana navodeći kako prijedlog HAKOM-a onemogućuje postupanje uprave HT-a sukladno člancima 7. i 5. ZFPPN-a.

HAKOM smatra da se s obzirom na obrazloženje uvođenja 60 dana kao roka dospijeća plaćanja te 30 dana od dospijeća za aktivaciju instrumenata osiguranja plaćanja (u navedenom roku HT ima zaštićena potraživanja u vidu ubiranja zakonskih zateznih kamata), prijedlog HT-a ne može prihvatiti. Vezano za HT-ov prijedlog da pokretanje bilo kakvog sudskog ili vansudskog postupka bude bez utjecaja na zajamčeno pravo HT-a na aktivaciju instrumenata osiguranja plaćanja, HAKOM smatra kako nije u mogućnosti u analizi propisati odredbu kojom HAKOM isključuje nadležnost suda ili nekog drugog tijela koja je već zakonski određena.

8. E) PRIVREMENA OBUSTAVA PRUŽANJA USLUGA

HT se ne slaže s prijedlogom HAKOM-a te predlaže da se, u slučaju da se prihvati njegov prijedlog da rok dospijeća plaćanja bude 30 dana, u tekst analize unese odredba po kojoj će HT, ukoliko se ne

HAKOM smatra da s obzirom na prethodno navedeno obrazloženje uvođenja 60 dana kao roka dospijeća opravdanim omogućiti operatorima korisnicima još 30 dana do privremene obustave, a u kojem roku HT neće biti oštećen s obzirom da će imati pravo operatoru korisniku obračunati zatezne kamate sve do isplate. Naime, privremena obustava je na tržištu elektroničkih komunikacija ozbiljna mjera koja direktno pogađa poslovanje operatora kojem je usluga privremeno


svibanj 2013.

88

uspije naplatiti iz instrumenata plaćanja nakon isteka roka od 30 dana od izdavanja opomene ili ukoliko ne raspolaže instrumentima osiguranja plaćanja, a operator korisnik ne plati u roku od 30 dana od izdavanja opomene, imati pravo privremeno obustaviti pružanje usluga tom operatoru korisniku. Također, u tom slučaju HT predlaže da pokretanje bilo kakvog sudskog ili vansudskog postupka vezano za prisilnu naplatu dospjelih potraživanja koja nisu osporena unutar roka dospijeća bude bez utjecaja na zajamčeno pravo HT-a na privremenu obustavu.

obustavljena te može izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu i to na način da bi se narušilo povjerenje krajnjih korisnika prema podnositeljima, narušilo njihov poslovni kredibilitet te bi se povećala mogućnost njihova izlaska sa tržišta. Vezano za HT-ov prijedlog da pokretanje bilo kakvog sudskog ili vansudskog postupka bude bez utjecaja na zajamčeno pravo HT-a na aktivaciju instrumenata osiguranja plaćanja, HAKOM smatra kako nije u mogućnosti u analizi propisati odredbu kojom HAKOM isključuje nadležnost suda ili nekog drugog tijela koja je već zakonski određena.

9. F) DOSTAVA NOVIH INSTRUMENATA PLAĆANJA PO IZVRŠENOJ AKTIVACIJI POSTOJEĆIH

HT kao razuman rok predlaže 8 dana od trenutka kada je HT predao instrument osiguranja plaćanja na naplatu navodeći da je svaki rok duži od 8 dana nerazuman.

HAKOM nije prihvatio navedeni prijedlog HT-a smatrajući rok od 15 dana primjerenijim s obzirom na moguće procedure koje operator korisnik mora proći u postupku pribavljanja novog instrumenta osiguranja plaćanja.

10. 3. 1. UVOĐENJE IP-IP MEĐUPOVEZIVANJA

3.2. ROK UVOĐENJA TEHNIČKIH UVJETA U RIO PRIJE USPOTSVAE IP-IP MEĐUPOVEZIVANJA

3.3. DEFINIRANJE VELEPRODJANIH UVJETA ZA MIGRACIJU NA IMS

HAKOM prihvaća komentar HT-a te je u tom smislu izjednačio rokove za implementaciju IP-IP međupovezivanja i na tržištu originacije i na tržištu


svibanj 2013.

89

HT smatra da u razdoblju na koje se odnosi ova Analiza nema potrebe za definiranjem IP-IP uvjeta za međusobno povezivanje, jer ista ovisi i o spremnosti operatora korisnika za realizaciju iste. HT naglašava da će mogućnost spajanja putem TDM sučelja na mrežu HT-a biti moguća i nakon gašenja lokalnih centrala. HT nadalje komentira kako je razuman rok za ostvarenje IP-IP međusobnog povezivanja 18 mjeseci te da bi se isti trebali uskladiti i u tržištu originacije i u tržištu terminacije. Nadalje, HT smatra nepotrebnim za svaku fazu gašenja lokalnih centrala donositi zasebno rješenje kojim bi se definirali veleprodajni uvjeti gašenja, već smatra potrebnim nakon dovršetka pilot projekta Prečko donijeti konačno rješenje kojim bi se definirali veleprodajni uvjeti primjenjivi na sva buduća gašenja lokalnih centrala. HT se također ne slaže s HAKOM-ovim prijedlogom prema kojem bi se za svaku fazu gašenja lokalnih centrala definirali konkretni datumi gašenja lokalnih centrala, jer isto predstavlja ozbiljno ograničavanje HT-ove poslovne slobode.

terminacije. Tako je HT biti obvezan i na tržištu originacije i na tržištu terminacije uvrstiti u svoju standardnu ponudu uvjete IP-IP međupovezivanja najmanje 18 mjeseci prije implementacije istih, a nakon što ih je prethodno usuglasio s alternativnim operatorima. Osim toga, HAKOM je uveo dodatnu obvezu HT-u tako da je HT obvezan odgovoriti na svaki razuman zahtjev operatora korisnika za uspostavom IP-IP međupovezivanja te u roku od 6 mjeseci od navedenog zahtjeva, u standardnu ponudu za usluge međupovezivanja ugraditi uvjete za IP-IP međupovezivanje koje je prethodno usuglasio s operatorom korisnikom, a dopunjenu standardnu ponudu početi primjenjivati mjesec dana nakon njene objave. Uzevši u obzir činjenicu da HT na predmetnom tržištu ima status operatora sa značajnom tržišnom snagom, HAOKM nije mogao prihvatiti njegov prijedlog da se uvjeti IP-IP međupovezivanja koje bi HT i operator korisnik određuju i/ili primjenjuju na komercijalnoj osnovi. Nadalje, HAKOM je smatrao primjerenim, odrediti rok do 6 mjeseci za određivanje, usuglašavanje I objavu uvjeta, umjesto 18 mjeseci koje je predložio HT.

Isto tako, HAKOM prihvaća komentar HT-a te je u tom smislu, u analizi pojašnjeno da će HAKOM donijeti zasebno rješenje kojim bi se definirali veleprodajni uvjeti gašenja svih lokalnih centrala, na način da se neće specificirati datumi gašenja pojedine centrale, već će se samo uvesti obveza HT-u da određeno vrijeme prije gašenja lokalne centrale o istom mora izvijestiti ostale operatore korisnike.

11. 3.4. ROK REALIZACIJE USLUGE MEĐUPOVEZIVANJA

Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva u realizaciji usluge međupovezivanja, HT smatra da rok od 30 dana kao rok za realizaciju funkcionalnog povezivanja kojeg

Uzimajući u obzir komentar HT-a da se u praksi pokazalo kako rok od 30 dana nije dovoljan za ostvarivanje funkcionalnog međupovezivanja kao i da je za operatore u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama rok za uspostavu međupovezivanja 60 dana, HAKOM isti prihvaća te je u obvezi pristupa i korištenja posebnih dijelova izmijenio prvotno predloženih 30 dana na


svibanj 2013.

90

je predložio HAKOM nije dovoljan. Radi se o složenom postupku povezivanja dviju mreža. Isto tako, predlaže rok računati od dana zaprimanja potpunog zahtjeva za pregovore. HT nadalje smatra da u slučaju odustajanja operatora od međusobnog povezivanja nakon što je HT obavio određene radnje na svojoj strani, treba dopustiti HT-u naplatu troškova do kojih je došlo u pripremi međupovezivanja.

60 dana kao rok za realizaciju funkcionalnog međusobnog povezivanja. HAKOM prihvaća prijedlog HT-a da se rok za realizaciju računa od dana zaprimanja potpunog zahtjeva za pregovore te će u skladu s tim izmijeniti obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže.

Vezano uz zahtjev HT-a da se propiše naplata troškova koja bi se plaćale u slučaju da operator korisnik započne postupak, a zatim odustane od međusobnog povezivanja smatramo da je potencijalni broj takvih slučajeva zanemariv te da stoga nije potrebno propisati takve naknade.

HT

12. OSTALI KOMENTARI A)

OBVEZA ODOBRAVANJA OTVORENOG PRISTUPA TEHNIČKIM SUČELJIMA, PROTOKOLIMA ILI DRUGIM KLJUČNIM TEHNOLOGIJAMA KOJE SU NUŽNE ZA MEĐUSOBNO DJELOVANJE MREŽA

HT smatra da ne postoje razlozi za uvođenje naslovne regulatorne obveze s obzirom da se od 2009. godine nisu dogodile značajne promjene na mjerodavnom tržištu koje bi opravdale uvođenje ovakve obveze. Stoga predlaže brisati točku 3 na stranici 53 prijedloga analize.

Prihvaća se komentar HT-a. U skladu s komentarom, HAKOM je brisao točku 3 na stranici 55 analize.

13. B) OSIGURANJE ODREĐENE RAZINE USLUGA VODOVA ZA MEĐUPOVEZIVANJE I USLUGE ZAVRŠAVANJA POZIVA (SLA)

HT skreće pažnju kako je relevantnim analizama mjerodavnih veleprodajnih tržišta iznajmljenih vodova određeno da

HAKOM prihvaća prijedlog HT-a te je iz analize brisao obvezu osiguravanja pristupnih vodova koji omogućavaju pristup svakoj pristupnoj točki u mreži HT-a


svibanj 2013.

91

standardna ponuda za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove treba sadržavati sve vrste iznajmljenih vodova koji su sastavni dio tržišta, zbog čega je HT obvezan uvjete i cijene vezano uz vodove za međupovezivanje objaviti u svojoj standardnoj ponudi za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove. S obzirom da navedenim analizama vodovi za međupovezivanje nisu više predmet standardne ponude za uslugu međupovezivanja, HT predlaže izmjenu sljedećih odlomaka na stranici 54. Poglavlja 8.1. Prijedloga analize:

„Isto tako, HAKOM je zadržao HT-u obvezu osiguranja zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pri čemu HAKOM smatra da je HT obvezan osigurati pristupne vodove na zahtjev operatora, koji omogućavaju pristup svakoj pristupnoj točki u mreži HT-a, u svrhu ostvarivanja međupovezivanja.

Nadalje, HT je obvezan osigurati određenu razinu usluge - SLA (eng. Service Level Agreements) za uslugu započinjanja (originacije) poziva i uslugu vodova za međupovezivanje, kao što su npr. omjer raspodjele prometa po operatorima za vrijeme kvara u mreži, rokovi uspostave usluge te vrijeme otklona kvarova.“

na zahtjev operatora, odnosno obvezu osiguravanja određene razine usluge (SLA) za uslugu vodova za međupovezivanje.


svibanj 2013.

92

na način da glase:

„Isto tako, HAKOM je zadržao HT-u obvezu osiguranja zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u svrhu ostvarivanja međupovezivanja.

Nadalje, HT je obvezan osigurati određenu razinu usluge - SLA (eng. Service Level Agreements) za uslugu započinjanja (originacije) poziva, kao što su npr. omjer raspodjele prometa po operatorima za vrijeme kvara u mreži, rokovi uspostave usluge te vrijeme otklona kvarova.“

14. C) PRISTUP BROJEVIMA OPĆIH INFORMACIJA

HT predlaže izmjenu rečenice na stranici 55 Prijedloga analize „Nadalje, HAKOM zadržava HT-u obvezu omogućavanja krajnjim korisnicima drugog operatora pristup brojevima općih informacija (usluzi 18988)…“ na način da broj 18988 zamijeni brojem 18981.

Prihvaća se prijedlog HT-a te je rečenica „Nadalje, HAKOM zadržava HT-u obvezu omogućavanja krajnjim korisnicima drugog operatora pristup brojevima općih informacija (usluzi 18988)…“ izmijenjena na način da je broj 18988 zamijenjen brojem 18981.

15. OBVEZA TRANSPARENTNOSTI

A) OBJAVA STANDARDNE/MINIMALNE PONUDE MEĐUPOVEZIVANJA

HT smatra da se određivanjem obveze objave Minimalne ponude za alternativne operatore te obveze objave Standardne

Uzevši u obzir opseg Standardne ponude koji je propisan Pravilnikom o standardnim ponudama, a koji je znatno veći od sadržaja Minimalne ponude koji je HAKOM odredio ostalim operatorima u okviru obveze transparentnosti, HAKOM smatra da bi prihvaćanjem prijedloga HT-a dodatno, nepotrebno


svibanj 2013.

93

ponude HT-u uvodi diskriminacija u obvezama operatora sa značajnom tržišnom snagom te smatra da obveza objave harmoniziranih standardnih ponuda međupovezivanja s istim obveznim sadržajem svim operatorima ne bi predstavljala nerazmjernu ili neopravdanu regulatornu obvezu. Dodatno, prijedlog temelji i na činjenici da ni ZEK ni Pravilnik o standardnim ponudama ne prepoznaju pojam Minimalne ponude.

opteretio alternativne operatore određujući im regulatornu obvezu koja ne bi bila razmjerna utvrđenim nedostacima na tržištu niti svrsi koja se istom postiže.

16. B) ROK ZA AŽURIRANJE STANDARDNE PONUDE MEĐUPOVEZIVANJA, TE POČETAK PRIMJENE IZMIJENJENE STANDARDNE PONUDE MEĐUPOVEZIVANJA

HT predlaže u tekstu analize tržišta, osim roka u kojem je HT obvezan objaviti izmijenjenu standardnu ponudu međupovezivanja sukladno određenim regulatornim obvezama, odrediti i dodatni rok od kojeg će se izmijenjena standardna ponuda međupovezivanja početi primjenjivati.

HAKOM prihvaća prijedlog HT-a te je u obvezi transparentnosti odredio da je HT obvezan, najkasnije do 1. srpnja 2013. godine objaviti izmijenjenu standardnu ponudu međupovezivanja koja će početi primjenjivati od 1. kolovoza 2013. godine.

17. OBVEZA NADZORA CIJENA I VOĐENJA TROŠKOVNOG RAČUNOVODSTVA

A) OPSEG PROPISANIH REGULATORNIH OBVEZA

HAKOM prihvaća prijedlog HT-a te je u analizi jasnije odredio da se regulatorna obveza vođenja troškovnog računovodstva ne odnosi na alternativne operatore.


svibanj 2013.

94

HT predlaže u analizi tržišta i u odluci na jednoznačan način odrediti koje se regulatorne obveze određuju operatorima sa značajnom tržišnom snagom budući da mu je nejasno je li obveza vođenja troškovnog računovodstva određena svim operatorima ili samo HT-u. Također, traži detaljno obrazloženje razloga zbog kojih se ova obveza ne određuje alternativnim operatorima.

Naime, određivanje ove obveze alternativnim operatorima generiralo bi istima značajne troškove, a što nije moguće opravdati utvrđenim nedostacima na tržištu kao ni koristima koje bi se istom postigle.

18. B) CIJENA USLUGE ZAVRŠAVANJA (TERMINACIJE) POZIVA

HT skreće pozornost da su u prijedlogu analize omaškom navedene različite cijene završavanja (terminacije) poziva u tablicama 6. i 7. u odnosu na tablice 10 i 11. Pritom ispravno zaključuje kako su cijene navedene u tablicama 10 i 11 one koje su operatori obvezni objaviti, dok su cijene u tablicama 6 i 7 navedene omaškom. S tim u vezi predlaže da se u analizi na jednoznačan način odredi cijena završavanja (terminacije) poziva koju su operatori obvezni objaviti u svojim standardnim/minimalnim ponudama međupovezivanja,

Prihvaća se prijedlog HT-a. Na temelju navedenog, HAKOM je i u tablicama 6 i 7 ispravio cijene te su one sada jednake cijenama iz tablica 10 i 11.

19. C) OBVEZA RAČUNOVODSTVENOG RAZDVAJANJA

HT smatra potrebnim detaljnije pojasniti na koja se rješenja misli u sljedećoj odredbi


svibanj 2013.

95

prijedloga analize:

HAKOM zadržava HT-u regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja prema kojoj je HT obvezan implementirati rješenje Vijeća HAKOM-a na način propisan u dokumentu „Naputci za računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo“ za uslugu završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji, odnosno sva rješenja Vijeća HAKOM-a koja će biti donesena u zasebnom postupku, a kojima će se definirati način provedbe računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva.

Uzevši u obzir komentar HT-a, HAKOM je izmijenio citiranu odredbu te ona sada glasi: „HAKOM određuje regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja koja će se provoditi na način određen rješenjem iz studenog 2008. godine. HT je obvezan primjenjivati odredbe navedenog rješenja koje se odnose na obvezu računovodstvenog razdvajanja za tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji. U slučaju ukidanja, izmjene ili donošenja novog rješenja vezano uz obvezu računovodstvenog razdvajanja, koje će biti predmet posebnog postupka, HT će biti obvezan primjenjivati odredbe takvog budućeg rješenja.“

20. POGLAVLJE 6

HT ukazuje na potrebu prilagodbe pojedinih dijelova teksta koji ukazuju na prikazane slike te nazive pojedinih slika.

HAKOM je prihvatio HT-ovu primjedbu te je u poglavlju 6 ispravio potrebne dijelove teksta kako bi bilo jasno što se navedenim slikama željelo prikazati. Prilikom ispravke, HAKOM je brisao sliku 9 brisana budući da je ista omaškom dva puta prikazana u dokumentu. Isto tako, HAKOM je brisao i slike 11 i 12 prijedloga Analize iz razloga što upitnicima nisu prikupljeni podaci o prometu upućenom iz pokretne u nepokretnu mrežu HT-a, slijedom čega ni navedene slike nisu odražavale stvarno stanje.


svibanj 2013.

96

Optima 21. Ukidanje regulatorne obveze nadzora cijena određene Optimi na predmetnom tržištu

Optima smatra kako je HAKOM analizirajući samo odnos HT-a s jedne strane i alternativnih operatora zajedno s druge strane, propustio uzeti u obzir tržišnu snagu operatora HT i Vipnet na maloprodajnom i veleprodajnom horizontalnom tržištu pokretnih mreža. Dodatno, zaključuje kako postoji protuteža kupovne moći usluzi završavanja (terminacije) poziva u mreži Optime, koja proizlazi iz strukture tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga u RH, te da ju operatori pokretnih mreža i nepokretne mreže HT-a mogu zloporabiti.

Jednako tako, Optima smatra kako primjena asimetrije nije imala značajan utjecaj na promjenu udjela alternativnih operatora jer je njen učinak više nego poništen istovremenim negativnim financijskim utjecajem odljeva prometa iz nepokretnih u pokretne mreže.

Dalje, navodi kako HAKOM nije dokazao da bi Optima postavljanjem cijene završavanja (terminacije) poziva mogla podići na tako visoku razinu koja bi se negativno odrazila na

HAKOM nije u mogućnosti uvažiti primjedbu Optime iz razloga što, neovisno o navodima Optime, specifičnost tržišta terminacije proizlazi iz činjenice da poziv može završiti samo u mreži operatora čijeg se korisnika zvalo, pri čemu je bitno uzeti u obzir nepostojanje zamjenjivosti poziva na broj u pokretnoj mreži pozivima na broj u nepokretnoj ukoliko korisnik nije u trenutku pozivanja na svojoj fiksnoj lokaciji, a što trenutno predstavlja prepreku za određivanje jedinstvenog tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj lokaciji i tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu kako to predlaže Optima. Uzevši u obzir da asimetrija kao mjera u razdoblju trajanja prethodne analize tržišta nije dovela do ciljeva zbog kojih je uvedena, te vodeći računa o preporuci Europske komisije o uvođenju simetričnih cijena nakon 1. siječnja 2013. godine, HAKOM istu nije u mogućnosti propisati ovom analizom tržišta.

S obzirom da na tržištu terminacije poziva svaki operator u svojoj mreži ima stopostotni tržišni udjel, isti mu, u odsustvu regulacije, omogućava postavljanje cijene za uslugu terminacije na bilo koju razinu. Ukoliko bi stoga bilo koji operator odlučio postaviti cijenu usluge terminacije poziva na neopravdano visoku razinu, time bi direktno stvorio neopravdane visoke troškove drugom/drugim operatorima na tržištu.


svibanj 2013.

97

gospodarstvo u cijelosti.

Optima također skreće pozornost na činjenicu da NGN arhitektura mreža koje koriste alternativni operatori ne definira lokalna i regionalna područja međupovezivanja slijedom čega nema osnove za razdvajanje cijena usluge završavanja (terminacije) poziva u mreže alternativnih operatora na lokalnu i regionalnu.

Neopravdano visoka razina pritom bi bila bilo koja razina cijena terminacije koja je iznad troškova pružanja navedene usluge, odnosno koja bi neopravdano podigla troškove drugom/drugim operatoru/ima. Nadalje, činjenica je da podizanje cijene od strane samo jednog alternativnog operatora ne bi imala tako značajan utjecaj na gospodarstvo, međutim ukoliko bi više alternativnih operatora, potaknuti takvim ponašanjem prvog, odlučilo podići cijene usluge terminacije poziva stvarajući time međusobno visoke ili neopravdane troškove jedan drugome, isto bi se svakako odrazilo negativno na njihovo poslovanje, a posljedično i na tržište pa i gospodarstvo u cjelini. HAKOM prihvaća Optimin komentar vezan uz neosnovanost razdvajanja cijene usluge završavanja (terminacije) poziva na lokalnu i regionalnu za alternativne operatora. Sukladno prethodno navedenom, HAKOM je izmijenio regulatornu obvezu transparentnosti određenu alternativnim operatorima.

22. Optima traži hitnu primjenu troškovno orijentiranih cijena završavanja (terminacije) poziva u javnu komunikacijsku mrežu operatora HT-a koja se pruža na fiksnoj lokaciji, kao i u mreže pokretnih operatora koji imaju nametnutu regulatornu obvezu nadzora cijena

Kao što je i navedeno u analizi, HAKOM je trenutno u postupku izrade troškovnih modela te će po završetku i na temelju istog, u zasebnom postupku odrediti i cijene usluge završavanja (terminacije) poziva u mrežu HT-a i alternativnih operatora.

23. U prijedlogu dokumenta Analize tržišta, u regulatornoj obvezi pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, HAKOM je na str. 61 zadržao HT-u zabranu uskraćivanja „… već

ostvarenog međupovezivanja u svrhu

pružanja usluge započinjanja

(originacije) poziva budući da bi,

navedeno uskraćivanje … moglo dovesti

do štete i povećanja troškova operatora

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti prijedlog Optime. Naime, nesporno je kako modernizacija HT-ove mreže podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN) i migraciju na IMS tehnologiju, odnosno, podrazumijeva postupno gašenje lokalnih pristupnih centrala, što za operatore koji su imali uspostavljeno lokalno međupovezivanje predstavlja uskraćivanje već ostvarenog međupovezivanja. Međutim, isto tako je nesporno kako modernizacija i racionalizacija mreže, koje za posljedicu imaju gašenje lokalnih


svibanj 2013.

98

koji su imali ostvareno

međupovezivanje u svrhu pružanja

usluge započinjanja (originacije) poziva,

a time i do iskorištavanja značajne

tržišne snage HT-a kao operatora sa

značajnom tržišnom snagom na

predmetnom mjerodavnom tržištu“. Isto tako, HAKOM u dokumentu utvrđuje kako se HT nalazi u postupku modernizacije svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture koja podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije, a koji prelazak podrazumijeva postupno gašenje lokalnih pristupnih centrala.

U odnosu na navedeno, Optima navodi kako se predviđenim gašenjem lokalnih pristupnih točaka u postupku modernizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture, predviđa uskraćivanje za Optimu već ostvarenog međupovezivanja na lokalnoj razini, odnosno prisiljava ju se na uspostavu međupovezivanja na regionalnoj razini. Prethodno navedeno ocjenjuje „neprihvatljivim uvjetovanjem“, odnosno suprotnim gore citiranoj odredbi prijedloga Analize.

Dalje, s obzirom na mogućnost korištenja Media Gateway opreme na

centrala, predstavljaju legitimni cilj HT-a. Slijedom navedenog, kako bi osigurao da HT i operatori korisnici u praksi mogu ispitati i riješiti sve sporne okolnosti koje se javljaju u navedenom procesu, HAKOM je u prosincu 2012. godine, donio privremeno rješenje kojim se, radi provođenja pilot projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti za gašenje lokalnih centrala, odobrava gašenje lokalne centrale Prečko u Zagrebu. Konačnim rješenjem u navedenom postupku, definirat će se svi veleprodajni uvjeti za gašenje ostalih lokalnih centrala. Zbog prethodno navedenog, a uvažavajući komentar Optime, HAKOM je dopunio obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže na način da će odredio da HT, iznimno može ukinuti ostvareno međupovezivanje ukoliko se isto uskraćuje zbog gašenja postojećih lokalnih centrala u skladu s uvjetima određenim rješenjem u postupku izmjena standardnih ponuda HT-a za radi prelaska na IMS tehnologiju. Nadalje, kao što i sama Optima ističe, za migraciju korisnika s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije nužno je definirati, između ostalog, i sve veleprodajne uvjete. S tim u vezi, navod HAKOM-a kako od trenutka gašenja lokalnih pristupnih točaka putem istih više neće biti moguće preuzimati/isporučivati promet međupovezivanja, predstavlja upravo jedan od veleprodajnih uvjeta koji se primjenjuju u postupku spomenute migracije korisnika. Prethodno navedeno, međutim ne znači da isto nije tehnički izvedivo na način kako to navodi Optima. Međutim, stav je HAKOM-a kako bi instalacija opreme koju navodi Optima, s obzirom na kratak rok primjene, predstavljala neopravdan trošak i samim time neopravdano opterećenje HT-u.


svibanj 2013.

99

lokacijama ugašenih lokalnih centrala, na koje HT ionako smješta novu MSAN/DSLAM opremu, Optima ocjenjuje netočnim HAKOM-ov navod kako nakon gašenja lokalnih pristupnih točaka putem istih više neće biti moguće preuzimati/isporučivati promet međupovezivanja, Optima pojašnjava kako je

Zaključno, vodeći računa o ostvarenim investicijama u svrhu međupovezivanja vlastite NGN mreže i PSTN mreže HT-a na lokalnoj razini, Optima drži kako je nužno odgoditi gašenje lokalnih centrala HT-a minimalno do kraja 2014. godine, sve dok se iskristaliziraju preduvjeti te se ostavi dovoljno vremena alternativnim operatorima, i njihovim krajnjim korisnicima, za pripremu, prilagodbu i primjedbu.

24. IZMJENA REGULATORNE OBVEZE TRANSPARENTNOSTI ODREĐENE HT-U – POSTUPAK PRISILNE NAPLATE

Optima podžava prijedlog HAKOM-a kojim se rok dospijeća plaćanja računa koji će HT ispostavljati operatorima korisnicima za veleprodajne usluge produžava s 30 na 60 dana od dana slanja računa budući da se time rok dospijeća uskladio s odredbom članka 11. Zakona o financijskom poslovanju i

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti komentar, budući da smatra primjerenim zadržati regulatorni okvir plaćanja u ukupnom trajanju od 90 dana, pri čemu rok dospijeća iznosi 60 dana, a dodatni rok za prisilnu naplatu i privremenu obustavu, u kojem je HT ovlašten naplaćivati i zatezne kamate, 30 dana. Na taj način, HAKOM je produživanjem roka dospijeća, skratio rok u kojem je HT ovlašten naplatiti kamate operatoru korisniku, odnosno produžio rok dospijeća plaćanja za 30 dana, za koje vrijeme su operatori nekad bili obvezni platiti HT-u i zatezne kamate. Nadalje, u odnosu na prijedlog Analize, HAKOM je smatrao potrebnim, te je, radi usklađivanja s člankom 11. stavkom 4. točkom 1. ZFPPN-a izmijenio odredbu na način da se rok


svibanj 2013.

100

predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12) (dalje u tekstu: ZFPPN). Međutim, drži da će mjera skraćivanja roka za prisilnu naplatu i uskratu usluga na 30 dana od dana zaprimanja pisane opomene, umjesto dosadašnjih 60, dodatno otežati poslovanje alternativnih operatora te se stoga protivi istome.

dospijeća računa umjesto „od dana slanja“ određuje „od dana zaprimanja“ računa. Ujedno, HAKOM smatra da nema potrebe da po dospijeću HT šalje opomenu odnosno da HT kao vjerovnik posebno opominje operatora korisnika kao dužnika na plaćanje već će po isteku 30 dana od dana dospijeća, unutar kojeg roka će HT ubirati zatezne kamate, HT-u omogućiti aktivacija instrumenata osiguranja plaćanja. U skladu s navedenim, prilagođen je tekst analize.

25. TRANSPARENTNIJE ODREDITI HT-U OBVEZU OMOGUĆAVANJA PRISTUPA ALTERNATIVNIM OPERATORIMA NA SVAKOJ PRISTUPNOJ TOČKI PREKO VLASTITIH PRISTUPNIH VODOVA OPERATORA BEZ PRAVA HT-A NA NAPLATU BILO KAKVIH TROŠKOVA ZA TAJ PRISTUP

Optima predlaže da se u Analizi tržišta definira situacija u kojoj operator korisnik pristupa pristupnoj točki HT-a putem vlastitih pristupnih vodova, i to na način da se HT obvezuje osigurati operatorima korisnicima spajanje na HT mrežu putem vlastitih pristupnih vodova za koje odgovara operator korisnik, bez prava HT-a da naplati bilo kakve troškove za taj pristup (kao što je npr. zakup sučelja STM 1 na HT-ovoj mreži ili pak smještaja ODF i SVK). Optima isto smatra potrebnim radi usklađivanja s regulatornom obvezom pristupa i korištenja posebnih dijelova

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti prijedlog. Prilikom uspostave međupovezivanja, u slučaju nedostatka kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, operatori imaju određene troškove koji nastaju zbog uspostave STM1 veze s obzirom da je potrebno osigurati nova STM1 sučelja kako bi se omogućilo međupovezivanje. HAKOM smatra kako je u takvim situacijama operatorima potrebno omogućiti nadoknadu navedenih troškova. Nadalje, uzevši u obzir da je riječ o jednokratnim troškovima, HAKOM smatra kako je iste opravdano nadoknaditi kroz jednokratnu naknadu.

U slučaju kada na lokaciji međupovezivanja postoje slobodna STM1 sučelja te za uspostavu međupovezivanja nije potrebno osigurati nova STM1 sučelja, HAKOM smatra kako nije opravdano naplaćivati prethodno spomenutu jednokratnu naknadu. S tim u vezi, HAKOM je u analizi odredio da je HT obvezan, u izmijenjenu standardnu ponudu za usluge međupovezivanja koju će objaviti najkasnije do 1. srpnja 2013. godine, ugraditi iznos gore navedene jednokratne naknade uz napomenu da se ista naplaćuje samo u prvotno opisanoj situaciji, a sve troškove prema sastavnim


svibanj 2013.

101

mreže koja je HT-u određena na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, odnosno s rješenjem nadzornika elektroničkih komunikacija (Klasa: UP-344-08/10-01/63) od 15.05.2010. godine.

elementima spomenute naknade dostaviti na uvid HAKOM-u, također, najkasnije do 1. srpnja 2013. godine. Također, i alternativni operatori imaju pravo naplatiti jednokratnu naknadu za uspostavu STM1 veze operatoru na čiji je zahtjev za realizaciju međupovezivanja, a zbog nedostatka kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, bilo potrebno osigurati nova STM1 sučelja. HAKOM je prethodno navedenim dopunio obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, dok je regulatorna obveza transparentnosti dopunjena rečenicom: „Osim toga, minimalna ponuda međupovezivanja alternativnih operatora može sadržavati i dio u kojem će se definirati uvjeti korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge.“

26.

Utvrđivanje naknada za kašnjenje u realizaciji usluge i kašnjenja prilikom otklanjanja kvarova

Optima smatra kako bi bez određivanja HT-u sankcija za kršenje rokova u uspostavi međupovezivanja i otklona kvara, HT mogao taktikom odgađanja iskorištavati svoj položaj i time narušiti djelotvornost tržišnog natjecanja.

S obzirom da nije precizirano na koji način bi HT mogao kasniti u uspostavi usluge međupovezivanja i koji bi to kvar vezano uz uslugu završavanja terminacije poziva trebalo otkloniti, HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti Optimin prijedlog. Dodatno, HAKOM je iz analize brisao obvezu HT-a da osigura određenu razinu usluge za uslugu voda međupovezivanja iz razloga što je ista predmet regulacije na relevantnim tržištima iznajmljenih vodova.

H1 27. H1 smatra kako nema dovoljno jasnih navoda koji opravdavaju određivanje regulatorne obveze nadzora cijena. Navodi kako je potrebno dodatno istražiti opravdanost i način regulacije nadzora cijena koja se određuje alternativnim operatorima.

HAKOM smatra kako je, neovisno o razini cijena koje bi operatori odredili, isti bili u mogućnosti stvoriti prepreku razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja koju je HAKOM detaljno obrazložio u poglavlju 7.4. analize, a koja opravdava određivanje i odgovarajuće regulatorne obveze. Nadalje, HAKOM skreće pozornost da specifičnost tržišta terminacije proizlazi iz činjenice da poziv može završiti samo u mreži operatora čijeg se korisnika zvalo, pri čemu je bitno uzeti u obzir nepostojanje zamjenjivosti poziva na broj u pokretnoj mreži pozivima na broj u nepokretnoj ukoliko korisnik nije


svibanj 2013.

102

H1 smatra kako HAKOM nije u obzir uzeo stvarne podatke i trendove iz Q4/2012 koji pokazuju da je odlazni promet iz nepokretnih komunikacijskih mreža pao otprilike u istim omjerima kao što je i porastao promet iz pokretnih mreža. Slijedom navedenog, H1 smatra kako je u sve većem omjeru poziv na broj u pokretnoj mreži upravo zamjenska usluga pozivu upućenom na broj u nepokretnoj mreži te zamjenjivosti na strani potražnje na maloprodajnoj razini postoji.

Nadalje, H1 moli dodatno pojašnjenje, obzirom da iz navedenog nije dovoljno jasno o kojim razinama cijena se radi i na koji način alternativni operator utječe na tržište kada poveća cijenu završavanja poziva u vlastitu mrežu, tj. kako povećanje H1 cijena značajno utječe na tržište uzimajući u obzir snagu koju H1 ima na tržištu završavanja (terminacije) poziva.

u trenutku pozivanja na svojoj fiksnoj lokaciji, a što trenutno predstavlja prepreku za određivanje jedinstvenog tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj lokaciji i tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu. S obzirom da na tržištu terminacije poziva svaki operator u svojoj mreži ima stopostotni tržišni udjel, isti mu, u odsustvu regulacije, omogućava postavljanje cijene za uslugu terminacije na bilo koju razinu. Ukoliko bi stoga bilo koji operator odlučio postaviti cijenu usluge terminacije poziva na neopravdano visoku razinu, time bi direktno stvorio neopravdane visoke troškove drugom/drugim operatorima na tržištu. Neopravdano visoka razina pritom bi bila bilo koja razina cijena terminacije koja je iznad troškova pružanja navedene usluge, odnosno koja bi neopravdano podigla troškove drugom/drugim operatoru/ima. Nadalje, činjenica je da podizanje cijene od strane samo jednog alternativnog operatora ne bi imala tako značajan utjecaj na gospodarstvo, međutim ukoliko bi više alternativnih operatora, potaknuti takvim ponašanjem prvog, odlučilo podići cijene usluge terminacije poziva stvarajući time međusobno visoke ili neopravdane troškove jedan drugome, isto bi se svakako odrazilo negativno na njihovo poslovanje, a posljedično i na tržište pa i gospodarstvo u cjelini.

28. Komentar vezan uz prelazak na NGN, uskraćivanje međupovezivanja s HT-om na lokalnoj razini i nametanje na uspostavu onog na regionalnoj razini

H1 smatra kako rokovi gašenja lokalnih

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti primjedbu H1.


svibanj 2013.

103

centrala nisu prihvatljivi operatorima koji su ostvarili ulaganja u pristup lokalnim centralama te nije ostavljeno dovoljno vremena na povrat i financijsku isplativost obzirom da „povrat uloženih sredstava“ samo po sebi nikako ne smatra svrhom ulaganja. H1 smatra da bi se trebao regulirati model koji će omogućiti adekvatan povrat ulaganja i niže troškove završavanja poziva u mrežu HT-a u odnosu na one operatore koji nisu ostvarili ulaganja. Navodi kako ima značajan broj korisnika usluge predodabira operatora i ulaganje u lokalne centrale nije bila samo strateška odluka već gotovo nužnost kako bi se uspješno konkuriralo na maloprodajnom tržištu. Posljedično, pristup lokalnim centralama dodatno je omogućavao i stvarao konkurentsku prednost i na veleprodajnom tržištu pa je i koncept poslovanja tako usmjeravan. Naime, kako je trošak završavanja (terminacije) poziva isti neovisno iz koje mreže poziv dolazi iz razloga što se za sve pozive koriste isti mrežni elementi iz kojih proizlaze isti troškovi, H1 smatra da je za hrvatsko gospodarstvo dobar model postojanja nacionalne, regionalne i lokalne terminacije obzirom da u tom slučaju međunarodni operatori tranzitiraju

Naime, nesporno je kako modernizacija HT-ove mreže podrazumijeva prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN) i migraciju na IMS tehnologiju, odnosno, podrazumijeva postupno gašenje lokalnih pristupnih centrala, što za operatore koji su imali uspostavljeno lokalno međupovezivanje predstavlja uskraćivanje već ostvarenog međupovezivanja. Međutim, isto tako je nesporno kako modernizacija i racionalizacija mreže, koje za posljedicu imaju gašenje lokalnih centrala, predstavljaju legitimni cilj HT-a. Slijedom navedenog, kako bi osigurao da HT i operatori korisnici u praksi mogu ispitati i riješiti sve sporne okolnosti koje se javljaju u navedenom procesu, HAKOM je u prosincu 2012. godine, donio privremeno rješenje kojim se, radi provođenja pilot projekta na temelju kojeg će se utvrditi veleprodajni uvjeti za gašenje lokalnih centrala, odobrava gašenje lokalne centrale Prečko u Zagrebu. Konačnim rješenjem u navedenom postupku, definirat će se svi veleprodajni uvjeti za gašenje ostalih lokalnih centrala.


svibanj 2013.

104

promet u hrvatske fiksne mreže preko hrvatskih operatora omogućujući tako hrvatskim operatorima ostvarenje dobiti, prvenstveno proizašle iz već ostvarenih ulaganja. H1 smatra kako cijena usluge završavanja (terminacije) poziva na regionalnoj razini ne smije biti niža nego je danas, dok bi cijenu na lokalnoj razini trebalo poticati i dodatno sniziti. Slijedom navedenog, brzim gašenjem lokalnih centrala bez zamjenskog modela značajno se utječe na koncept poslovanja alternativnih operatora.

Metronet 29. Ukidanje regulatorne obveze nadzora cijena određene Metronetu

I Metronet zaključuje da postoji zamjenjivost na strani potražnje na maloprodajnoj razini, kao i opasnost njene zlouporabe s ciljem zaobilaženja tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji.

S tim uvezi navodi kako je potrebno uzeti u obzir tržišnu snagu operatora HT i Vipnet na maloprodajnom i veleprodajnom horizontalnom tržištu pokretnih mreža.

Kao i Optima, i Metronet navodi kako asimetrija nije imala značajan utjecaj jer je njen učinak više nego poništen

HAKOM ponovo skreće pozornost kako specifičnost tržišta terminacije proizlazi iz činjenice da poziv može završiti samo u mreži operatora čijeg se korisnika zvalo, pri čemu je bitno uzeti u obzir nepostojanje zamjenjivosti poziva na broj u pokretnoj mreži pozivima na broj u nepokretnoj ukoliko korisnik nije u trenutku pozivanja na svojoj fiksnoj lokaciji, a što trenutno predstavlja prepreku za određivanje jedinstvenog tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj lokaciji i tržišta završavanja (terminacije) poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu kako to predlaže Metronet.

Uzevši u obzir da asimetrija kao mjera u razdoblju trajanja prethodne analize tržišta nije dovela do ciljeva zbog kojih je uvedena, te vodeći računa o preporuci Europske komisije o uvođenju simetričnih cijena nakon 1. siječnja 2013. godine, HAKOM istu nije u mogućnosti propisati ovom analizom tržišta.


svibanj 2013.

105

utjecajem odljeva prometa iz nepokretnih u pokretne mreže.

Zaključno, ističe kako je maloprodajna cijena poziva iz nepokretnih mreža neosjetljiva na znatan porast cijene završavanja (terminacije) poziva u mrežu Metroneta, čak ako i je taj porast reda veličine 100%.

30. Ukoliko HAKOM, unatoč prijedlogu Metorneta zadrži obvezu nadzora cijena, predlaže da se u definiciji tržišta utvrdi da mjerodavno tržište ne uključuje indirektnu međunarodnu terminaciju. Naime, Metronet je mišljenja da je diskriminatorno da se u terminaciji međunarodnih poziva razlikuju pozivi terminirani direktno preko međunarodnih operatora ili tranzitirani preko hrvatskih operatora. S obzirom da su maloprodajne cijene međunarodnih operatora značajne, a cijene terminacije u Hrvatsku među najnižim u EU, tranzitna terminacija kroz lokalne operatore ne bi trebala biti regulirana, odnosno cijene bi se trebale određivati slobodno na tržištu.

Slijedom navedenog, predlaže izmijeniti definiciju svih 12 mjerodavnih tržišta izuzimanjem indirektne međunarodne terminacije iz mjerodavnog tržišta te posljedično i obveze nadzora cijene

Analizirajući ovdje navedene prijedloge Tele 2 i Metroneta, kao i komentare ostalih operatora koje je HAKOM zaprimio na tržištu završavanja poziva u pokretnim mrežama, s obzirom na zajedničke karakteristike dvaju tržišta, a osobito vodeći računa o najboljoj europskoj praksi, HAKOM prethodno navedene prijedloge nije u mogućnosti prihvatiti. Naime, uzimajući u obzir najbolju europsku praksu, HAKOM je smatrao potrebnim izmijeniti definiciju tržišta u odnosu na definiciju iz prijedloga Analize i to na način da ista glasi: tržište završavanja (terminacije) poziva u mrežu svakog operatora nepokretnih mreža, neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo. S tim u vezi, HAKOM je izmijenio i obvezu nadzora cijena tako što je pojasnio da se ista ne odnosi na pozive koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih operatora iz zemlje koja nije članica EU/EA. Naime, HAKOM je mišljenja kako nije moguće raditi razliku između različitih tipova prometa koji su započeli u mreži nekog od međunarodnih operatora iz zemlje članice EU/EEA i završili u mreži nacionalnih operatora iz čega proizlazi kako sav promet koji je započeo u EU/EEA zemljama s aspekta regulacije treba tretirati na isti način. Kao što je HAKOM već naveo, regulatorno je moguće na drugačiji način tretirati samo drugačije tipove prometa odnosno pozive koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih operatora iz zemlje koja nije članica EU/EA moguće je drugačije tretirati od poziva koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih operatora iz zemlje koja je članica EU/EA. U skladu s prethodno navedenim, HAKOM je prilagodio pojedine dijelove analize.


svibanj 2013.

106

određene u prijedlogu Odluke i Analizi tržišta.

31. Metronet traži hitno donošenje konačne odluke i dovršetak postupka troškovnih modela te određivanje troškovno usmjerene cijene završavanja (terminacije) poziva u mrežu HT-a kako bi se otklonila neizvjesnost u poslovanju svih sudionika na tržištu te operatorima pravovremeno omogućilo planiranje interkonekcijskih troškova koji imaju značajan utjecaj na financijske rezultate poslovanja

Metronet predlaže izmijeniti rok za prisilnu naplatu te isti odrediti, umjesto u predloženom trajanju od 30 dana, u trajanju od 60 dana kao što je to već određeno odlukom Vijeća HAKOM-a iz studenog 2010. godine. Isto smatra potrebnim budući da su okolnosti iz 2010. godinu ostale iste, a nijednim mjerodavnim propisom nisu propisani rokovi za prisilnu naplatu. Ističe kako ZFPPN omogućava ugovaranje roka za ispunjenje novčane obveze duljeg od 60 dana zbog čega smatra zakonitim i zadržavanje regulatornog okvira prisilne naplate potraživanja i privremene obustave 60 dana od dana zaprimanja pisane opomene.

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti komentar, budući da smatra primjerenim zadržati regulatorni okvir plaćanja u ukupnom trajanju od 90 dana, pri čemu rok dospijeća iznosi 60 dana, a dodatni rok za prisilnu naplatu i privremenu obustavu, u kojem je HT ovlašten naplaćivati i zatezne kamate, 30 dana. Na taj način, HAKOM je produživanjem roka dospijeća, skratio rok u kojem je HT ovlašten naplatiti kamate operatoru korisniku, odnosno produžio rok dospijeća plaćanja za 30 dana, za koje vrijeme su operatori nekad bili obvezni platiti HT-u i zatezne kamate. Nadalje, u odnosu na prijedlog Analize, HAKOM je smatrao potrebnim, te je, radi usklađivanja s člankom 11. stavkom 4. točkom 1. ZFPPN-a izmijenio odredbu na način da se rok dospijeća računa umjesto „od dana slanja“ određuje „od dana zaprimanja“ računa. Ujedno, HAKOM smatra da nema potrebe da po dospijeću HT šalje opomenu odnosno da HT kao vjerovnik posebno opominje operatora korisnika kao dužnika na plaćanje već će po isteku 30 dana od dana dospijeća, unutar kojeg roka će HT ubirati zatezne kamate, HT-u omogućiti aktivacija instrumenata osiguranja plaćanja. U skladu s navedenim, prilagođen je tekst analize.


svibanj 2013.

107

32. Vezano za najavljenu modernizaciju mreže HT-a - prelazak s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN) Metronet navodi kako cijena terminacije u mrežu HT-a na lokalnoj razini nikako ne smije svesti na cijenu regionalne razine, već upravo suprotno, u slučaju prelaska HT-a na NGN dizajn regionalna razina terminacije u mreže HT-a trebala bi se svesti na cijenu lokalne razine.

Isto tako, Metronet smatra da je potrebno utvrditi da HT već sada mora ponuditi operatorima korisnicima IP-IP povezivanje

Kao što je u analizi već i navedeno, HAKOM će konačnim rješenjem u postupku gašenja lokalne centralne Prečko, definirati sve veleprodajne uvjete za gašenje ostalih lokalnih centrala, a koji postupak HAKOM ne može prejudicirati. Osim toga, HAKOM je uveo dodatnu obvezu HT-u, ali i operatorima korisnicima tako da su isti obvezni odgovoriti na svaki razuman zahtjev operatora korisnika za uspostavom IP-IP međupovezivanja te u roku od 6 mjeseci od navedenog zahtjeva, u standardnu/minimalnu ponudu za usluge međupovezivanja ugraditi uvjete za IP-IP međupovezivanje koje su prethodno usuglasili s operatorom korisnikom, a dopunjenu standardnu/minimalnu ponudu početi primjenjivati mjesec dana nakon njene objave.

33. Zabrana HT-u da neosnovano naplaćuje troškove za pristup pristupnim točkama u svojoj mreži

Metronet predlaže uskladiti regulatornu obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže određenu HT-u na predmetnom tržištu s istom obvezom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na način da se u poglavlju 8.1. Analize tržišta doda sljedeća odredba: "Operator korisnik može pristupiti svakoj pristupnoj točki u mreži HT-a preko vlastitih pristupnih vodova za

HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti prijedlog. Prilikom uspostave međupovezivanja, u slučaju nedostatka kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, operatori imaju određene troškove koji nastaju zbog uspostave STM1 veze s obzirom da je potrebno osigurati nova STM1 sučelja kako bi se omogućilo međupovezivanje. HAKOM smatra kako je u takvim situacijama operatorima potrebno omogućiti nadoknadu navedenih troškova. Nadalje, uzevši u obzir da je riječ o jednokratnim troškovima, HAKOM smatra kako je iste opravdano nadoknaditi kroz jednokratnu naknadu.

U slučaju kada na lokaciji međupovezivanja postoje slobodna STM1 sučelja te za uspostavu međupovezivanja nije potrebno osigurati nova STM1 sučelja, HAKOM smatra kako nije opravdano naplaćivati prethodno spomenutu jednokratnu naknadu. S tim u vezi, HAKOM je u analizi odredio da je HT obvezan, u izmijenjenu standardnu


svibanj 2013.

108

koje je odgovoran operator korisnik, pri čemu HT, nakon jednom već ostvarenog pristupa, ne smije naplaćivati operatoru korisniku bilo kakve mjesečne naknade za taj pristup."

ponudu za usluge međupovezivanja koju će objaviti najkasnije do 1. srpnja 2013. godine, ugraditi iznos gore navedene jednokratne naknade uz napomenu da se ista naplaćuje samo u prvotno opisanoj situaciji, a sve troškove prema sastavnim elementima spomenute naknade dostaviti na uvid HAKOM-u, također, najkasnije do 1. srpnja 2013. godine. Također, i alternativni operatori imaju pravo naplatiti jednokratnu naknadu za uspostavu STM1 veze operatoru na čiji je zahtjev za realizaciju međupovezivanja, a zbog nedostatka kapaciteta u vidu postojećih STM1 sučelja, bilo potrebno osigurati nova STM1 sučelja. HAKOM je prethodno navedenim dopunio obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, dok je regulatorna obveza transparentnosti dopunjena rečenicom: „Osim toga, minimalna ponuda međupovezivanja alternativnih operatora može sadržavati i dio u kojem će se definirati uvjeti korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge.“

34. Utvrđivanje naknade u Standardnoj ponudi HT-a za međupovezivanje za kašnjenje realizacije i kašnjenja prilikom otklanjanja kvarova na sličan način kako je to regulirano u drugim standardnim ponudama HT-a

Metronet, kao i Optima navodi kako bi bez određivanja HT-u sankcija za kršenje rokova za uspostavu međupovezivanja i otklona kvara, HT mogao taktikom odgađanja iskorištavati svoj vladajući položaj i time narušiti djelotvornost tržišnog natjecanja.

S obzirom da nije precizirano na koji način bi HT mogao kasniti u uspostavi usluge međupovezivanja i koji bi to kvar vezano uz uslugu završavanja terminacije poziva trebalo otkloniti, HAKOM nije u mogućnosti prihvatiti Optimin prijedlog. Dodatno, HAKOM je iz analize brisao obvezu HT-a da osigura određenu razinu usluge za uslugu voda međupovezivanja iz razloga što je ista predmet regulacije na relevantnim tržištima iznajmljenih vodova.


svibanj 2013.

109

VIP 35. Vezano uz obvezu odobravanja otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga, te, obvezu pružanja usluga potrebnih za osiguranje međusobnog djelovanja usluga za krajnje korisnike usluga, uključujući opremu za usluge inteligentnih mreža Vipnet traži pojašnjenje na što bi se iste odnosile. Vipnet skreće pozornost da sukladno čl. 66. ZEK-a svi operatori bez obzira na status u pogledu njihove tržišne snage imaju cit. „obvezu međusobnog pregovaranja o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničko komunikacijskih usluga.“, a koji članak zapravo nigdje nije spomenut u tekstu dokumenta analize tržišta vezano za obvezu pristupa i međupovezivanja, osim u pogledu korištenja informacija o konkurentima.

Na temelju prihvaćenog komentara HT-a, HAKOM je iz analize brisao ovu obvezu.

36. Rok za realizaciju međupovezivanja

Vipnet smatra neprihvatljivim smanjenje roka sa 60 na 30 dana vezano uz obvezu realizacije međupovezivanja te je mišljenja da bi se trebao zadržati rok od 60 dana, upravo s obzirom na tehnološke promjene u mrežama operatora, i

Prihvaća se.


svibanj 2013.

110

zahtjeve za posebnim oblicima međupovezivanja koji se očekuju u skoroj budućnosti.

37. Objavljivanje pokazatelja učinkovitosti

S obzirom na uočenu omašku, Vipnet predlaže ispravak teksta kojim se određuju pokazatelji učinkovitosti.

Prihvaća se.

38. Prijelaz s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN)

Vipnet podržava prijedlog da se za svaku fazu gašenja donijeti rješenje koje će sadržavati datum gašenja lokalnih centrala i veleprodajne uvjete gašenja centrala, nakon detaljnih analiza rezultata i stvarne uspješnosti pilot projekta gašenja centrale Prečko, odnosno, osiguranja svih neophodnih uvjeta za bezbolnu migraciju krajnjih korisnika.

HAKOM je izmijenio citiranu odredbu analize na način da je pojasnio da će se zasebnim rješenjem koje će HAKOM donijeti u postupku gašenja lokalne centrale Prečko radi provođenja pilot projekta, definirati veleprodajni uvjeti gašenja svih lokalnih centrala. Pritom se neće specificirati datumi gašenja pojedine centrale, već će se samo uvesti obveza HT-u da određeno vrijeme prije gašenja lokalne centrale o istom mora izvijestiti ostale operatore korisnike.

39. Izmjene Standardne/minimalnih ponuda

Vipnet skreće pozornost da B.net Hrvatska d.o.o. nema objavljenu minimalnu ponudu, slijedom čega bi trebalo ispraviti tekst u tom pogledu, jer je jasno da neki operatori tek ovim postupkom analize tržišta dobivaju regulatorne obveze vezano uz objavu

Prihvaća se komentar.


svibanj 2013.

111

minimalne ponude.

40. Obveza transparentnosti

Vipnet smatra da se obvezu nadzora cijena treba implementirati na sljedeći način:

• Zadržavanje postojećih razina cijena do 1. srpnja 2014.g.;

• Primjena troškovno usmjerene cijene s danom 1. srpnja 2016.g.;

• Jedan međukorak pada cijene između sadašnje i troškovno orijentirane vrijednosti (1. srpnja 2014.g.), (zbog očekivane manje promjene cijene jer će vrlo vjerojatno omjer postojeće i nove troškovno usmjerene cijene biti manji od 2, a vezano za metodologiju u našem komentaru na javnoj raspravi u postupku analize tržišta terminacije poziva u pokretne mreže.)

• Međukorak treba biti definiran jednoznačno s unaprijed određenim točnim iznosom cijene terminacije (kn/min).

Kao što je u prijedlogu analize već i navedeno, cijene usluge završavanja poziva, kao i način i razdoblje primjene istih bit će određeni u zasebnom postupku nakon završetka projekta troškovnih modela, a koji postupak HAKOM ne može prejudicirati


svibanj 2013.

112

41. Cijene terminacije HT-a za pozive na brojeve hitnih službi

S obzirom da su cijene terminacije poziva na brojeve hitnih službi u HT u (0,11kn/min i 0,25 kn/pozivu) iznimno visoke i već duži niz godina neusklađene u odnosu na cijene terminacije poziva u HT mrežu, Vipnet predlaže da se utvrdi regulatorna obveza nadzora navedenih cijena HT kroz smanjivanje veleprodajne cijene poziva na brojeve hitnih službi.

Kao što je u prijedlogu analize već i navedeno, cijene usluge završavanja poziva, uključujući i pozive na brojeve hitnih službi, kao i način i razdoblje primjene istih bit će određeni u zasebnom postupku nakon završetka projekta troškovnih modela, a koji postupak HAKOM ne može prejudicirati u ovom postupku.

Tele2 42. Tele 2 smatra da će regulacija cijene završavanja međunarodnog prometa, putem indirektne međunarodne terminacije donijeti niz negativnih posljedica poput usporavanja ili zaustavljanja daljnjih investicija.

Analizirajući ovdje navedene prijedloge Tele 2 i Metroneta, kao i komentare ostalih operatora koje je HAKOM zaprimio na tržištu završavanja poziva u pokretnim mrežama, s obzirom na zajedničke karakteristike dvaju tržišta, a osobito vodeći računa o najboljoj europskoj praksi, HAKOM prethodno navedene prijedloge nije u mogućnosti prihvatiti. Naime, uzimajući u obzir najbolju europsku praksu, HAKOM je smatrao potrebnim izmijeniti definiciju tržišta u odnosu na definiciju iz prijedloga Analize i to na način da ista glasi: tržište završavanja (terminacije) poziva u mrežu svakog operatora nepokretnih mreža, neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo. S tim u vezi, HAKOM je izmijenio i obvezu nadzora cijena tako što je pojasnio da se ista ne odnosi na pozive koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih operatora iz zemlje koja nije članica EU/EA. Naime, HAKOM je mišljenja kako nije moguće raditi razliku između različitih tipova prometa koji su započeli u mreži nekog od međunarodnih operatora iz zemlje članice EU/EEA i završili u mreži nacionalnih operatora iz čega proizlazi kako sav promet koji je započeo u EU/EEA zemljama s aspekta regulacije treba tretirati na isti način. Kao što je HAKOM već naveo, regulatorno je moguće na drugačiji način tretirati samo drugačije tipove prometa odnosno pozive koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih operatora iz zemlje koja nije članica EU/EA moguće je drugačije tretirati od poziva koji su direktno predani iz mreže nekog od međunarodnih


svibanj 2013.

113

operatora iz zemlje koja je članica EU/EA. U skladu s prethodno navedenim, HAKOM je prilagodio pojedine dijelove analize.

43. Tele 2 navodi kao je potrebno što prije uvesti troškovno orijentiranu cijenu i u nepokretnim mrežama s uvažavanjem specifičnosti tržišta u prijelaznom razdoblju.

Kao što je u prijedlogu analize već i navedeno, cijene usluge završavanja poziva, kao i način i razdoblje primjene istih bit će određeni u zasebnom postupku nakon završetka projekta troškovnih modela, a koji postupak HAKOM ne može prejudicirati u postupku analize tržišta.

Documents

ANALIZA TRŽIŠTA ZAVRŠAVANJA (TERMINACIJE) · PDF fileAnaliza tržišta završavanja (terminacije) poziva u odre enu javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji