Upload
brekinska
View
79
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 808.62-316.3(038)
DOMOVI, elimir Rjenik stranih rijei : tuice,
posuenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Ani, Nikola Klai, elimir Domovi. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm
ISBN 953-6489-02-3
1. Klai, Nikola 2. Ani, ime
981026009
ime Ani Nikola Klai
V
elimir Domovi
RJENIK STRANIH RIJEI Tuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze
SANI-PLUS Zagreb, 2002.
Predgovor
Mnoge su strane rijei i izrazi postali dio nae ope kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, vie ili manje, sklon prihvaanju tuih elemenata.
Tijekom povijesti primali smo rijei od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Maari i dr.) preuzimali hrvatske rijei. Prisjetimo se i primjera rijei kravata koja je naj-prije bila naziv za iroke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemake dijalektalne rijei Krawat (Hrvat) ula u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate.
Strane rijei i izrazi pridonose obogaivanju naeg rjenika, ali to ne znai da tuice treba olako prihvaati. Naprotiv, tuicu emo zamijeniti hrvatskom rijeju gdje god je to mogue. Ne smijemo zanemariti ni injenicu da su mnoge rijei stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rjenikog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaim rijeima. Osim toga, posezanje za tuicama moe biti uvjetovano i stilistikim razlozima.
Rjenik je sastavljen s namjerom da itatelju i korisniku na jednostavan i pristupaan nain protumai strane rijei i izraze koji se pojavljuju u sva-kodnevnom govoru, sredstvima javnog priopavanja, knjievnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije opekulturni znaaj i namije-njeno je najirem krugu itatelja.
U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedee: 1. Uz veinu rijei naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova eti-
mologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i
konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najee navodi samo jezik
iz kojeg rije dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.
Autor ELIMIR DOMOVI
Suautori IME ANI, NIKOLA KLAI RJENIK STRANIH RIJEI
Izdava SA NI-PLUS d.o.o.
10090 Zagreb. Bolnika 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496
Za izdavaa ELJKO CRNJANSKI. direktor
Urednik ELJKO CRNJANSKI
Redaktor IVANA SUVI
Lektura RENATO INTI
Korektura LJERKA KORENOVI
Struni suradnici dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ
Ostali suradnici VJEKOSLAV ANI, FRANO ANTUNOVI, STJEPAN BAJI, ANITA BILLANUEVA, VINJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVI, LIDIJA DOMOVI, SANJA DOMOVI, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAEVI, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUNJAK, IVAN RADI, BRANKICA VUKMAN1
Tehnika urednica IVANA SUVI
Likovni urednik MIROSLAV VUKMANI
Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb
Grafiki urednik SLAVKO PAVLOVI, graf. ing.
3. Za neprilagoene tuice naveden je izgovor (u skladu s mogunostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr.
fiveshooter it. fajvuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budui da se jezik ponaa poput ivog organizma koji se neprekidno mi-
jenja, moe se rei da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo ve u trenutku svog pojavljivanja pred oima javnosti. To se posebice odnosi na nau suvremenost koja je obiljeena nevjerojatnim znanstvenim i tehnikim razvo-jem koji potie stvaranje novih rijei. Zbog toga itatelj moda i nee pronai poneku rije koja je pobudila njegovo zanimanje. Meutim, vjerujemo da e sljedea izdanja jo potpunije ostvariti naelo suvremenosti (nove se rijei ve prikupljaju i uvruju).
Takoer valja upozoriti da smo u Rjenik uvrstili i strane rijei iz raz-govornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi knjievnog ili standardnog jezika.
Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom itatelju, razvijajui i irei njegove duhovne vidokruge. Time e na viegodinji sloen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao.
elimir Domovi
Kratice agr. -- agronomija geod. geodezija lit. literatura ak. akustika geol. geologija litv. litvanski alb. - albanski geom. geometrija log. logika am. ameriki g l . - glagol m metar anat. anatomski glaz. glazbeni ma. maarski ar. arapski got. -- gotski malaj. malajski aram. aramejski graf. grafika mat. matematika arhit. arhitektura gram. gramatika med. medicina arheo arheologija gr. -- grki meh. mehanika astr. - astronomija hebr. hebrejski meks. meksiki astrol astrologija hl hektolitar meteor. meteorologija bank. bankarstvo im. imenica metr. metrika bask. baskijski ind. indijski mil. milijun biol. biologija isl. islandski min. minerologija bot. -- botaniki itd. -- i tako dalje mit. mitologija braz. brazilski jah. -- jahanje mm milimetar bug. -- bugarski jap. -- japanski mn. mnoina crkv. crkveni jav. --javanski mod. moda e. - eki j d . - jednina mong. mongolski it. itaj (te) kald. kaldejski niz. nizozemski dan. - danski kat. -- katoliki ni. novolatinski dr. drugo kavk. kavkaski nord. nordijski eg. egipatski kaz. - kazalite norv. norveki engl. engleski kelt. keltski npr. na primjer etiop. etiopski kem. kemija num. numizmatika etn. - etnologija k g - kilogram njem. njemaki farm. farmacija kin. -- kineski obrt. obrtniki fiL filozofija kir. - kirurgija opt. optika fiz. fizika km kilometar paleont. paleontologija fiziol. fiziologija kor. -- koreografija ped. pedagogija fort. -- fortifikacijski kozm kozmetika peruan. peruanski fot. fotografija kr. kranski perz. perzijski fr. francuski kuh. kuharstvo poet. poetika gal. - galski lat. - latinski pol. politika gen. -- genitiv lingv. lingvistika polinez. polinezijski
polj. poljski pom. pomorski port. portugalski posl. poslovica pov. povijesni prav. pravo pravosl. pravoslavni pren. preneseno prid. ili pr. pridjev pril. prilog pr. n. e. prije nove ere psih. psihologija rel. religijski ret. retoriki rom. romanski rud. rudarski rus. ruski sanskr. sanskrtski
sc. scilicet (lat.) razu-mije se, to jest, naime
sem. semitski sir. sirijski sjev. sjeverni skand. skandinavski si. slino slav. slavenski slik. slikarstvo sociol. sociologija st. stoljee stil. stilistika supr. suprotno atr. atrovaki p. panjolski port. portski ved. vedski vic. vicarski
tal. talijanski tatar. tatarski teh. tehniki tehnol. tehnologija teol. teologija tibet. tibetski tisk. tiskarski trg. trgovaki tur. turski tzv. takozvani umj. umjetnost usp. usporedi v. vidi vet. veterinarski voj. vojniki zem. zemljopisni zool. zoologija zrak. zrakoplovstvo
Rjenik
A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (naelo) identiteta
po kojem se jedan pojam mora tije-kom jedne misaone cjeline upotreb-ljavati u istom znaenju; usp. princi-pium identitatis
a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj.
Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica duine svjetlosnog vala; naziv prema vedskom fiziaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.)
a kratica za ar a- (gr. prefiks a) tzv. alfa steretikon,
lat. alpha privativum = nijeno alfa (ili a); u sloenicama oznaava lie-nost ega, nedostajanje ega, pone-kad i suprotnost onome s im je slo-eno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezoblian, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se sloi s rijeju koja poinje samoglasnikom, umee se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen
a bas it. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru tak-
ta, po tempu a beneplacito it. a beneplaito (tal.)
glaz. po volji a capella it. a kapela (tal.) glaz. zborno
pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio it. a kaprio (tal.) glaz.
samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas,
od sada
a di (tal.) trg. istog dana (platiti mje-nicu), tj. po vienju; usp. a vista
a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbliim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu
a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi it. a due kordi (tal.) na dvije ice; a due voci it. a due voi (tal.) u dva glasa, dvoglasno
A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljev-stvo za konja! (glasovita reenica iz Shakespeareove drame Kralj Ri-chard III.)
a konto (tal. a conto) trg. na ime, na raun, u ime predujma, unaprijed; akonto
a la (fr.) kao, poput (ega), po, po ugledu na neto
a la bonne heure it. a la boner (fr.) u dobar trenutak
a la guerre comme a la guerre it. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se pri-lagoditi prilikama
a la mode it. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu
a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odluno (npr. odbiti neki pri-jedlog, ponudu, savjet i si.)
a manco it. a manko (tal.) trg. trae-nje predujma, predujam, potraiva-nje; gubitak, manjak, dug
a piacere it. a pjaere (tal.) glaz. po volji, prema nahoenju, kako vam drago
a poco a poco 12 ab Jove principium
a poco a poco it. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno
a posteriori (lat. a posteriori) fil. za-visan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori
a prima aetate it. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih no-gu
a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od
iskustva, nezavisno od iskustva (su-protno: a posteriori) te, prema tome, oznaava logiku prethodnost zna-enja, a ne vremensku prethodnost (psiholoku); u obinom ivotu: una-prijed
a propos it. a propo (fr.) to se tie, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga
a punta d'arco it. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala
a quadro it. a kvadro (tal.) glaz. u etiri glasa, etvoroglasno
a rivederci it. a rivederi (tal.) do vi-enja
a salvo (tal.) trg. dobro ouvano, ne-oteeno (na teretnim listovima)
a tempera (tal.) slikati vodenom bo-jom, po staro talijanskom nainu
a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, tono po taktu
a uso it. a uzo (tal.) trg. po obiaju, plaanje mjenice u uobiajenom, re-dovitom roku
a verbis ad verbera (lat.) od rijei na batine (prijei)
a vista (tal. a vista) trg. po vienju (na mjenicama)
a voe sola it. a voe sola (tal.) glaz. samo za jedan glas
a vue it. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-
stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-
tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)
a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales
it. ana partes ekvales (gr.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju lijenik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci mora-ju uzeti u potpuno jednakim kolii-nama)
AAL kratica za American Air Lines it. ameriken er lajnz (engl.) ameriki aerotransport
ab (hebr.) jedanaesti mjesec idovske graanske i peti crkvene godine (sr-panjkolovoz)
ab antiquo it. ab antikvo (lat.) od sta-rine, od davnine
ab equis ad asinos it. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s viega poloaja na nii
ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivije-ka
ab hine it. ab hink (lat.) prav. otada, poevi od toga dana, od toga vre-mena
ab hodierno (lat.) od danas, od dana-njeg dana
ab immemorabili (lat.) od pamtivije-ka, oduvijek
ab imo pectore it ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine du-e, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.)
ab incunabulis it. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinj-stva, od malih nogu, odmalena
ab initio it. ab inicio (lat.) od poetka ab instantia it. ab instancija (lat.)
prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke
(testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga
Lara (kunoga boga) poni, tj. poni sam od sebe, "oisti najprije pred svo-jom kuom"
ab Jove principium (lat.) od Jupitra poetak, tj. zaponimo s Jupitrom
ab ovo 13 abdicirati
(koji je najvaniji), tj. odajmo najpri-je poast najuglednijem
ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispoetka, sasvim ispoetka, iznova, iz osnove
ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga
ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali
ab- (lat.) od-; prefiks koji daje rijeima nijeno znaenje, npr. abdikacija odreknue
aba (ar.) gruba vunena tkanina, selja-ka muka odjea bez rukava od tak-ve tkanine
abak (lat. abacus) sveani stol za skupo-cjeno posue kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematike crtee i radove, da-ska na kojoj se rauna; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. etverokut-na ploa koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa
abakcija (lat. abactio partus) med. po-baaj, pobacivanje; abortus
abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuivanje, otuenje, ustupanje
abalijenirati (lat. abalienare) prav. li-iti, otuiti, otuivati
abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodinje progonstvo iz zemlje
abandon (fr.) odustajanje od svog pra-va; pravo osiguranika da osigurava-telju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osi-guran
abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gleanj, pregib
Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (7501517) sa sjeditem u Bagda-du; vrhunac dinastije predstavlja vla-davina legendarnog Harun-al-Rai-da (89 st.)
abassimento (tal.) sniavanje, smanji-vanje, sputanje
abassimento di mano it. abasimento di mano (tal.) glaz. sputanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na gla-soviru)
abassimento di prezzo it. abasimen-to di preo (tal.) trg. sputanje cijene
abassimento di voe it. abasimento di voe (tal.) glaz. sputanje glasa
abaton (gr.) nepristupaan dio hrama, svetita ili crkve, osobito za inovjer-ce
abazija (gr. a ne, baino hodam) ivani poremeaj koji onemoguuje hodanje
abaur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svje-tiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrenica nad prozorima i izlo-zima koja titi od sunca; 4. reflektor na nekom ureaju za osvjetljavanje pomou kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo nanie
abba (aram.) starozavjetni naziv za pra-oca, proroka; duhovni otac; sveenik, uitelj
abbe (fr.) opat, sveenik abd (ar.) u arapskim sloenim osobnim
imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga sve-mogueg Boga; Abd-el-medid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd.
Abderiani (gr. Abderitai) stanovnici starog trakog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ogranienosti i gluposti; otuda: glupi, ogranieni lju-di
abderitizam glupost, ogranienost, bu-dalatina; usp. Abderiani
abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski obiaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom
abdicirati (lat. abdicare) odrei se ne-ega, zahvaliti se na emu, dati (ili: podnijeti) ostavku
abdikacija 14 abijetin
abdikacija (lat. abdicatio) davanje os-tavke, odricanje (od prijestolja)
abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca
abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbuni; abdominalna trudnoa iz-vanmaternina trudnoa
abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, arani, tuke, pastrve, sleevi (haringe) i dr.
abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, gr. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvri-vanja uzroka bolesti
abdukcija (lat. abductio) 1. odvoenje, odvlaenje, odstranjenje; 2. log. silo-gizam iji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaklju-ak vjerojatan; kir. razmicanje zglo-bova
abduktor (lat. abductor) anat. mii od-mica
abeceda utvreni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, panjol-ska abeceda); utvreni redoslijed slova u latinici (grka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o emu; ne zna ni abecede nema pojma ni o emu
abecedar poetnica, knjiga iz koje se ue slova, itanje i pisanje; popis ri-jei po abecednom redu
Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga ovje-ka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog ovjeka)
abela (lat. albellus bjeliast) bot. bijela topola (Populus alba)
abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastiaru P. Abelardu, 1079 1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj uenici Heloise bio kastriran
aberacija (lat. aberrare odlutati, aber-ratio) 1. opt. pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sa-staju u jednoj toki; sferna ili mono-
kromatska aberacija pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj toki pri odbija-nju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leu okruglog oblika; kromatska aberacija nedovolj-na otrina slike poradi nejednake snage prelamanja lea za zrake raz-liitih boja, to dovodi do bojenja sli-ke duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godinjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od nor-malnog tipa, lutanje, zabluda
aberirati ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se
aberratio criminis it. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvrenju zloina, npr. kad se utvrdi da je zlo-in koji je izvrio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono to je on elio uiniti
Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Ha-be); abesinski zdenac pumpa ija je cijev bez prethodnog buenja utis-nuta u zemlju
abest (lat.) "nije nazoan" (prije: for-mula u kolama kojom se javljalo da netko nije doao u kolu) >
abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pranjenje) djelomino pranjenje, is-pranjivanje
abfertigung (njem. Abfertigung) ot-premnina (novana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoeljni)
abgedron (njem. abdreschen omlatiti penicu) otrc&n, olinjao; dosadan
abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstav-lja neemu, koji je u suprotnosti s neim s
abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina
abiogeneza 15 abnegacija
abiogeneza (gr. a- bez, ne, bios ivot, genesis postanak) biol. postajanje i-voga od neive tvari (spontana gene-racija; uveo prof. Huxley)
abiologija (gr. a- bez, ne, bios ivot, logia znanost) znanost o mrtvoj, an-organskoj prirodi
abiotrofija (gr. abios bez sredstava za ivot, oskudan, trofe hrana) nedo-statak sposobnosti za ivot, prije-vremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje
abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadraljivosti (tkiva)
abisodinamika (gr. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja prouava unutranjost Zemlje i is-trauje sile koje u njoj djeluju
abisus (gr. abyssos) ponor, provalija; pren. prodrljivac; abisalna fauna zool. ivotinje morskih dubina; abi-sal
abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj koli, vii teajni ispit, matura
abiturijent (lat. abire otii, odlaziti) onaj koji namjerava otii, osobito s nie kole na viu nakon poloenog ispita zrelosti (mature)
abjudicirati (lat. abjudicare) ne priz-nati, ne priznavati, poricati
abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje
abjudikacija (lat. ab dolje, judicare su-diti) sudsko osporenje, nepriznanje
abjuracija (lat. abjuratio) prav. odri-canje pod prisegom
abjurirati (lat. objurare) prav. pod pri-segom odricati, odrei
ablacija (lat. ablatio odnoenje, ukla-njanje) kir. rezanje, odrezivanje, am-putacija; geol. odnoenje (ili: ski-danje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode
ablaktacija (lat. ablactatio) med. od-bijanje djeteta od sise; pren. odvika-vanje
ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obli-nje bez odrezivanja cijepa
ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari
ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. pade u ne-kim indoeuropskim jezicima, pade odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja
ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tie ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda neto potjee, ili od ega se rastavlja ili udaljava
ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija
ablefarija (gr. a- bez, blefaron oni ka-pak) med. nedostatak onih kapaka (posljedica kongenitalnih poremea-ja u razvitku oka, osobito nakon gan-grene, lupusa, tumora i dr. ozljeda)
ablegacija (lat. ablegatio) prav. progon-stvo, jednogodinje udaljivanje
ablegat (lat. ablegatus) izaslanik dru-gog reda, osobito papin, za pojedi-nane sluajeve (za razliku od dele-gata); prognanik
ablegirati (lat. ablegare) poslati, uda-ljiti, udaljivati; prognati na godinu dana
ablepsija (gr. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost
ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje
ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, ienje; obiaj katolikih sveenika da nakon priesti peru ruke
abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, oistiti
abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obiljeiti) arg. "zbrisati", nesta-ti, maknuti se
abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje
abnormalan 16 abrazij
abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan,
neobian, koji odstupa od obiaja, re-da ili pravila; neobian, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan
abnormitet (lat. abnormitas) odstupa-nje od pravila, neprirodnost, nepra-vilnost; abnormalnost
aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica ne-ke slike; ebot
abolicija (lat. abolitio unitenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinue, ponitenje
abolicionisti (lat. abolitio) mn. politi-ka stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristae pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kuama
abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog obiaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje dr-avnog nadzora i za priznanje pro-stitucije
abolirati (lat. abolere unititi) prav. prekinuti nad nekim sudski postu-pak bez ikakvih posljedica po op-tuenoga; ukinuti, ukidati, ponititi, ponitavati
abominacija (lat. abominatio) gnusoba, uas, gadost, sramno djelo; oskvr-nue
abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo rijei, rjeitost
abonent (fr. abonner, pretplatiti, pret-plaivati) pretplatnik
abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pret-plaivati, pretplatiti se
abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v.
ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris us-
ta) koji se nalazi nasuprot usta
abordaa (fr. abordage) napad (na ne-prijateljski brod); sudar dvaju bro-dova; pren. oslovljavanje
aboriginalan (lat. aboriginalis) prvo-tan; starosjedilaki, domai, sarao-nikao
aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, poetak) mn. staro-sjedioci, prastanovnici, uroenici (za razliku od kolonista)
aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje zaetka (zamet-ka) iz maternice
abortirati (lat. abortare) izvriti abor-tus, pobaciti, pobacivati; bot. ne do-nijeti plod
abortiv (lat. abortivum) med. pobaajno sredstvo, sredstvo za izvravanje po-baaja; mn. abortivi
abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobaajni; pren. skra-en, brzo zavren, uguen u samom zaetku, u klici; zakrljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraeni po-
. stupak, skraivanje; abortivno lijee-nje med. lijeenje kod kojega se uz-ronik bolesti unitava u samom po-etku bolesti (osobito pri lijeenju spolnih bolesti)
abortus (lat.) pobacivanje, pobaaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sa-
strugati; odstranjivati trljanjem, od-roniti, odronjavati
Abraham (hebr.) "otac mnotva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac i-dova i Arapa)
abrakadabra (hebr.) arobnjaka rije, bez znaenja, koja se, napisana na istostraninom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava sa-mo u ali, kao i "hokus-pokus"
abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, ienje struganjem; med. ienje
abregacija 17 acciaccatura
nagrizajuim sredstvima; geol. od-stranjivanje trljanjem, odronjavanje
abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, iskljuivanje, iskljuenje
abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraenje, skraivanje (osobito knji-ge, spisa, lanka itd.); abrevijatura
abrevijator (lat. abbreviator) skraiva, npr. neije knjige, neijeg spisa; pa-pinski pisar koji izrauje papinske breve
abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija
abrihtati (njem. abrichten) obuiti, obu-avati, izvjebati, dotjerati; usp. dre-sirati
abritirati (fr. abrutir) poivotinjiti, za-glupiti, izjednaiti sa ivotinjom; ubi-ti u nekome svaki moralni osjeaj
abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, ponitenje
abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, uki-dati, opozvati; trg. ponititi, povui nalog
abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, preki-nuti, raskomadati; usp. abruptan
abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglaen; isprekidan; odsje-en; nagao, nenadan, estok, bez mnogo okolianja; usp. abrumpirati
abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abid (njem. Abschied) oprotaj, ras-
tanak; abidsbrif (njem. Abschieds-brief) oprotajno pismo; usp. apiter
abtehati (njem. abstechen) razlikova-ti se od ega, ne slagati se s neim (npr. u bojama); isticati se, striti
abulija (gr. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje
abuna (ar.) "na otac", najvii crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kranske Koptske cr-kve
abundantan (lat. abundans) bogat, obi-lan, obilat; pretjeran
abusus non tollit usum it. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu
abuzija (lat. abusio) pogrena uporaba rijei; katahreza
abuzivan (lat. abusivus) sklon zlopo-rabama, sklon ogrijeiti se o postoje-e zakone i obiaje, protupravan
abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreka, zabluda; loa uporaba
abyssus abyssum invocat it. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreka uzrokuje drugu
abzac (njem. Absatz) u proznom i pjes-nikom tekstu: poinjanje nove ree-nice novim redom tako da se prva rije te reenice uvlai malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja
Academy-award (engl.) nagrada ame-rike Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetniko do-stignue u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar
accarezzevole it. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko
accarezzevolmente it. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole
accelerando it. aelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubr-zavajui, postupno bre
accentus acutus it. akcentus akutus (lat.) gram. otri naglasak; akut
accentus circumflexus it. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grkoj gramatici, kao u rijei moira); cirkumfleks
accentus gravis it. akcentus gravis (lat.) gram. teki naglasak (u grkoj i francuskoj gramatici); gravis
acciaccatura it. aakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvuanje prijanjeg tona sa sljedeim glavnim tonom; takoer; dodavanje jednog intervala akordi-ma radi pojaanja harmonije
apropos 18 abalijenirati
accordamento it. akordamento (tal.) glaz. usuglaavanje, prilagoavanje instrumenata i glasova
accordando it. akordando (tal.) glaz. usuglaavajui, prilagoavajui
acedija (gr. akedeia) duhovna tromost, ravnodunost prema nekom dobru, prema ivotu; akedija
acenonoet (gr. a-, koinos zajedniki, nois, noos razum, um) ovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenono-et
acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria it. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se dri tamjan; acerra philologica it. acera filologika (lat.) zbirka filolokih rasprava; acerra historica it. acera historika (lat.) zbirka odabranih po-vijesnih rasprava (kao naslov knji-ga)
acerbacija (lat. acerbatio) ogorenje, pogoranje
acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogoren; grub, surov, strog
acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gor-ina, grubost, surovost, strogost
aceridi (gr. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi
acerirati (lat. acer, fr. acerer) eliiti, oeliiti, okaliti
acervacija (lat. acervatio) nagomilava-nje, gomilanje
acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus
acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili:
boca) za ocat; anat. zglobna aa acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli
octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,
lijek protiv uljeva i bradavica acetian (lat. acetum) koji sadri ocat,
octeno kiseo
acetil (lat. acetum) kem. radikal octe-ne (acetilne) kiseline
acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otro-van, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen
acetometar (lat. acetum, gr. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa
acetometrija (lat. acetum, gr. metria) kem. mjerenje jakosti octa
aceton (lat. acetum) kem. bezbojna te-kuina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton)
acetonemija (lat. acetum, gr. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod eerne bolesti teeg ob-lika
acetonurija (lat. acetum, gr. uron mo-kraa) med. prisutnost acetona u mokrai, osobito kod eerne bolesti
acezija (gr. akesis) lijeenje; akezija acid-party it. esid-parti (engl.) narko-
manska skupna seansa, skupno ui-vanje droga
acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u elucu
acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u ki-selinu
acidimetar (lat. acidum, gr. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline
acidimetrija (lat. acidum, gr. metria) mjerenje jakosti kiselina
acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu
aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-
vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, oso-bito kod eerne bolesti
acijanoblepsija (gr. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoa za plavu bo-ju, nesposobnost oiju da zamjeuju plavu boju; usp. aneritropsija
aciniforman 19 adagij
aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan
acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna groa, npr. lijezde
acquestus conjugalis it. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednika te-evina mua i ene
Actors' Studio amerika filmska usta-nova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na naelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga
actu it. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijei, k, ka, na, do, kod, pri,
uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema pri-rodi); uz, pored, osim, povrh
ad acta it. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstra-niti neto kao svreno ili nepotrebno
ad arma! (lat.) k oruju! pren. na po-sao!
ad bene placitum (lat.) prema dopa-danju, prema nahoenju, po volji
ad calendas graecas it. ad kalendas grekas (lat.) "do grkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi groe"
ad depositum it. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti neto na uvanje, u pohranu
ad exemplum it. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice
ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc it. ad hok (lat.) upravo za to,
posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu
ad honorem (lat.) u ast, iz poasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u pod-
zemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-
dogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus pro-
htjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pje-vati; takoer: znak da se instrumen-ti ili glasovi s ovim dodatkom, u ne-kom glazbenom komadu, mogu i izo-staviti
ad limina (lat.) krae umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katoliki su biskupi duni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavjetava-nje zove referat ad limina)
ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno
ad majorem Dei gloriam (lat.) na veu slavu Boju (geslo jezuitskog reda)
ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjer-ljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke
ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu
ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilje-iti, zapamtiti, primiti na znanje
ad oculos it. ad okulos (lat.) prikazati neto jasno, oigledno, zorno
ad partem (lat.) sa svakim dijelom po-sebno, tj. pojedinano
ad pias causas it. ad pijas kauzas (lat.) za pobone svrhe, za dobrotvor-ne namjene
ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje
ad rem (lat.) prema stvari, to odgova-ra stvari (a ne osobi); prilino, zgod-no, korisno, uputno, upotrebljivo
ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih gra-nica, potpuno
ad unum (lat.) svi do jednoga, do jed-noga, do posljednjeg
ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj
knjievnosti: pouna literatura koja je veoma slina enciklopediji
Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: boanstvo vjetra, oluje, nevre-mena i groma
adagietto it. adaeto (tal.) glaz. 1. ma-lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano
adagij (adagium) poslovica
adagio 20 adeno-
adagio it. adao (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstve-no; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano
adagio assai it. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto
adagiologija (lat. adagium poslovica, gr. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama
adagissimo it. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, to lake
adakcija (lat. adactio, adigere) upor-nost, prisiljavanje, primoravanje
adaktilija (gr. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi
adalet (tur.) pravda, pravednost; pravil-nost, ispravnost
Adam (hebr. ovjek nainjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog ovjek; Adamov kostim golo muko tijelo; Adamova jabuica istaknuta izboina na pred-njem dijelu vrata nekih mukaraca; Adamovo rebro ena (budui da je, prema Bibliji, Bog stvorio enu od Adamova rebra)
adamant (gr. adamas, adamantos) v. adamas
adamas (gr. adamas) kaljeno eljezo, elik; dijamant
adamizam struja europske knjievno-sti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi
Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi ovjek (odbivi nebesku hranu izgu-bio je besmrtnost za itav ljudski rod)
adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagoa-
vanje, prilagodba, prilagoenost; pri-mjena; adapcija
adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagoava, tehnika sprava za spregu meusobno neprilagoenih elemena-ta
adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagoavati; preurediti, preureiva-ti; primijeniti, primjenjivati
adcitacija (lat. adcitatio) prav. poziva-nje na parnicu
adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suenje, parnicu
addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni
adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima)
adefagija (gr. adefagia) med. prodr-ljivost, prevelika elja za jelom
adekvacija (lat. adaequatio) izjednae-nje, prilagoavanje
adekvatan (lat. adequatus) izjednaen, jednak; podudaran, odgovarajui, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji tono izraava bit svoga pred-meta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga
adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sratenost pranikih niti
adelfizam (gr. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo
adelfoktonija (gr. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo
adelopodi (gr. adelos prikriven, nejas-an, podos noga) zool. ivotinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene
ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraivanje
ademptio bonorum it. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja
ademptio civitatis it. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava gra-anstva, protjerivanje iz grada
adenalgija (gr. aden lijezda, algos bol) med. lijezdobolja
adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, pri-
lozi, domeci adenitis (gr. aden lijezda) med. upala
lijezda adeno- (gr. aden) predmetak u sloeni-
cama sa znaenjem: lijezda, ljez-dani
adenoflegmon 21 adiafora
adenoflegmon (gr. aden, flego gorim) med. prelaenje upale limfne lijez-de na okolna tkiva
adenogeneza (gr. aden, genesis posta-nak) fiziol. nastajanje, stvaranje li-jezda
adenografija (gr. aden, grafia opis) fi-ziol. opisivanje lijezda
adenoidan (gr. aden, eidos oblik) ljez-dolik, ljezdast
adenoidi (gr. aden, eidos oblik) med. ljezdaste izrasline = adenoidne ve-getacije
adenologija (gr. aden, logia znanost) fiziol. prouavanje lijezda
adenom (gr. aden) med. ljezdaste iz-rasline koje se sastoje od epitelnih cjevica i vezivnog tkiva
adenopatija (gr. aden, pathos bolest) med. bolest ljezdanog sustava
adenotomija (gr. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje ljezda-nih izraslina, adenoida
adenozan (gr. aden, lat. adenosus) ljezdani, koji se tie lijezda
adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostii, za-
dobiti, stei) onaj koji je neto po-stigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne neega
adespoton (gr. adespoton) imanje bez gospodara; djelo iji je tvorac nepo-znat
adh- v. pod ath-adherencija (lat. adhaerentia) srai-
vanje, sraslost; pripadnost, naklo-nost, privrenost
adherencija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) prianjanje, pristaja-nje; privrenost, pripadnost, sklo-nost, naklonost, sljedbenitvo, sra-slost
adherent (lat. adhaerens) pristaa, pri-vrenik, pripadnik; sudionik
adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-
ti se; odrati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko miljenje
adhezija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) fiz. prionljivost, meusob-no privlaenje dvaju tijela koja se ti-jesno dotiu; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sratenje, pri-raivanje; prav. prikljuenje, nak-nadni pristup neke drave nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravo-rijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvrenjem kaznenog djela (naknada tete, povrat oduzete stva-ri i si.); usp. kohezija
adhezija (lat. adhesio) prionljivost, pri-vlanost; fiz. sila kojom se privlae molekule raznih tijela (supr. kohezi-ja); prav. vezivanje jednog privatno-pravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica
adhezijski postupak prav. mjeoviti ili pridruni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo vee i jedan privatnopravni graanski predmet; v. adhezija
adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni
adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomona sredstva; prilozi uz spi-se
adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, koritenje; prizivanje, pri-voenje
adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuivanje, ohrabrivanje, bodrenje,
adhuc sub judice lis est it. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je jo pred sudom, spor jo nije rijeen
adiafora (gr. ta adiafora) mn. fil. ono to je s moralnog (etikog) stajalita beznaajno, tj. ni dobro ni loe; stoici su uili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (ivot, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznaajno
adicija 22 adjudikacija
adicija (lat. additio) dodavanje, zbraja-nje; umnoavanje
adicionalan (lat. additionalis) nakna-dan, dodan, pridodan, koji slui kao dodatak; adicionalni zakon novi, do-punski zakon
adicirati (ad-dicere) prav. priznati, do-suditi, dodijeliti
adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo neproputanja aktinskih zraka
adijabatan (gr. a- ne, diabaino prola-zim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka top-line, bez povienja i snienja tem-perature; usp. izotermian
adijabatian v. adijabatan adijafan (gr. a-diafaino) neproziran adijaforan (gr. a-diaforos) ravnodu-
an, ni dobar ni lo; indiferentan adijaforija (gr. a-diaforia) ravnodu-
nost; usp. indiferentizam adijaforist (gr. a-diaforos) ravnoduan
ovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist
adijagnostian (gr. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne moe) raz-likovati, raspoznati, utvrditi
adijantum (gr. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa
adijareja (gr. a- ne, diarrheo protje-em) med. nevrenje nude, zatvore-nost
adijaterman (gr. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne pro-puta toplinske zrake; aterman
adijatetian (gr. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji ni-je sklon bolesti
adikcija (lat. addictio) prav. dosuiva-nje, dodjeljivanje
adinamian (gr. adynamikos) nemo-an, slab, iznemogao, klonuo; nespo-soban
adinamija (gr. adynamia) med. nemo, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost
adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vo-
sak) kem. masni vosak, vosak od lea adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stva-
ranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pre-
tio, gojan, debeo adipsija (gr. a-, dipsa e) med. neos-
jeaj ei adipson (gr. a-, dipsa e) med. sred-
stvo za gaenje ei adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti,
zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uz-
buenjem Adisonova bolest bolest nadbubrenih
lijezda koja se oituje bronanom bojom koe i opim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkri-vau, engl. lijeniku Thomasu Addi-sonu, 17931860)
aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati
aditon (gr. adyton) ono to je nepri-stupano; najsvetiji, unutarnji dio grkog hrama u koji je samo sveenik smio stupiti
adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrenih lijezda, praena smeom ili smeecrnom bo-jom onih dijelova koe koji su izloeni svjetlosnom ili mehanikom podra-
aju; obino smrtonosna (nazvana po engl. lijeniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adi-sonova bolest, bronana bolest
adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. poveanje, dodatak ponuenoj svoti novca
adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-
djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi,
dosuivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav.
sudsko priznanje, dosuivanje, pre-suda u neiju korist
adjudikatar 23 admodijacija
adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, drabom pro-davana stvar, najbolji ponuditelj
adjudikativan (lat. adjudicativus) ko-jim se dosuuje
adjument (lat. adjumentum) pomono sredstvo, pomo
adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome neko-ga za pomonika i budueg nasljed-nika
adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruivanje, dodjeljivanje, dodava-nje, spajanje
adjunkt (lat. adjunctus) pomonik; po-moni slubenik, mlai inovnik
adjunktura (lat. adjunctura) pomono zvanje; pomona ustanova
adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinja-nje
adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaa
adjutor (lat. adjutor) pomonik, poma-ga
adjutorij (lat. adjutorium) pomono sredstvo, pomo
adjutum (lat. adjutum) pomo, potpo-ra, dodatak
adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans
adjuvans (lat.) farm. pomono sredstvo, sporedni lijek ije je djelovanje sla-bije
adjuvant (lat. adjuvans) pomonik, pomaga; pomoni uitelj
adkredulirati (lat. adcredulare) zanije-kati pod prisegom neki dug
adlatus (lat. ad-latus) pomonik, mladi inovnik; osobito inovnik ili asnik koji je dodijeljen na slubu nekom viem inovniku ili asniku
adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublaavanje
adlerizam teorija austrijskog psiholo-ga Alfreda Adlera (18701937), tzv. "individualna psihologija"
Admet mit. starogrki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, mu Alkestidin, Apolonov ljubimac
adminacija (lat. adminatio) prav. pri-jetnja (kao simbolina uvreda)
adminikul (lat. adminiculum) pomono sredstvo, pomagalo
adminikulator (lat. adminiculator) u Katolikoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siroadi i si.
administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; inovnitvo, slubenitvo
administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast
administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tie ili potjee od up-ravne vlasti, ustanove itd.
administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom
administrirati (lat. administrare) up-ravljati; voditi poslove neke ustano-ve, voditi posao za nekoga drugog
admiracija (lat. admiratio) divljenje; uenje
admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) za-povjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta)
admirali te t (njem. Admiralitat) pomor-ska vlast; vrhovno zapovjednitvo po-morske vojne sile; svi admirali po-morske vojne sile
admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izraava ili izaziva div-ljenje, uenje, oboavanje
admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv
admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost
admisija (lat. admissio) primanje, pri-jam
admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup
admodijator 24 adresat
admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj
admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevrenja du-nosti
admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje
adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom
adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama
adnotacija (lat. adnotatio) biljeka, pri-mjedba, napomena, objanjenje; prav. popis; anotacija
adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabiljeiti, zapamtiti, znaajne stva-ri
adnotata (lat.) mn. biljeke, primjedbe, napomene
adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-lja primjedaba; tuma
adnotirati (lat. adnotare) pribiljeiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje
adolescencija (lat. adolescentia) mla-dost, mladenako doba; mlade, om-ladina
adolescent (lat. adolescens) mladi; pren. utokljunac
Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budui da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti)
adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antiki stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U U
Adonis (gr. Adonis) mit. legendarno lijep mladi za iju su se ljubav oti-male boice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljea; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet
adonizacija (lat. adonisatio) namjeta-nje, dotjerivanje, kienje
adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje
adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj,
usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete,
posvoje, pokerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tue
dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje
adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, po-svojen
adoracija (lat. adoratio) oboavanje, veliko potovanje, klanjanje; silno vo-ljenje, bezgranina ljubav
Adrast starogrki mitoloki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od voa "Sedmorice protiv Tebe"
adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubre-na lijezda izluuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin
adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena ono-ga kome se pismo upuuje; 2. pisme-na predstavka, molba skuptine vla-daru; sveana estitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umjenost; adresa po po-trebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za sluaj neakceptiranja ili neisplate mjenice
adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upuuje ili preporuuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenini potpisnik koji upuuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu
adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznaenjem mjesta i ulica stanova-nja; knjiga s popisom stanovnika ne-kog mjesta (po zanimanjima, djelat-nostima, ulicama i dr.)
adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo ko-jem se upuuje pismo, primatelj pi-
adresirati 25 adventisti
sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u sluaju da je primatelj (trasat) ne plati
adresirati (fr. adresser) oznaiti na pis-mu, poiljci i dr. ime i mjesto stano-vanja osobe ili ustanove kojoj se pi-smo ili poiljka upuuje, napisati ad-resu
Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadran-sko more
adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvoje-nje; usvojenje onoga koji je ve pu-noljetan
adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati
adskripcija (lat. adscriptio) pripisiva-nje; pismeni dodatak
adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik
adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgunja-vanje plinova na povrini vrstih tijela; usp. okluzija
adstant (lat. adstans) pomonik, po-moni uitelj
adstipulacija (lat. adstipulatio) bezu-vjetni pristanak, potpuna suglasnost
adstrikcija (lat. adstrictio) med. ste-zanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane
adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje povrine sluz-nice i povrijeene koe
adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji stee, koji skuplja, koji za-tvara
adstringirati (lat. adstringere) stegnu-ti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti
adukcija (lat. ad, ducere voditi) privo-enje, dovoenje, primicanje, privla-enje; med. gibanje miia prema sre-dinjoj crti tijela, privlaenje miia; prav. dokazivanje, navoenje razlo-ga, pozivanje na to; aduktor mii primicah; usp. abdukcija, abduktor
adukcija n.at. aductio dovoenje) anat. "vivlaenje miia
adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo ovjek i svako ivo bie uope
adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo
adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvo-
renje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brako-
lomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u
glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sred-
stva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za palje-
nje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti;
ublaiti, utaiti, razblaiti, olakati; glaati; omekati, postati kovnijim; slik. razblaiti boje
adut (fr. a tout u sve, na sve) u karta-ma: najjaa boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjae sredstvo, najjai razlog
adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: poeti igru adutima; sjei adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potroiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjae razloge
advekcija (lat. advehere dovoziti) vo-doravno gibanje zraka, a time se pre-nose i meteoroloki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru
advent (lat. adventus dolazak) predsto-jei dolazak Spasitelja navijeten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katoli-ka: posljednja etiri tjedna pred Bo-i, doae
adventisti (lat. adventus dolazak) pri-padnici kranske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da e Krist po drugi puta doi 1844. godine; svetkuju subotu,
adventivan 26 aerobat
osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obea-nje da e po drugiput doi; crkva ra-irena po cijelom svijetu
adventivan (lat. adventivus) sluajan; sporedan, pridoao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (brljan, divlja jago-da i dr.)
adventizam (lat. adventus dolazak) na-uavanje i pokret adventista; v. ad-ventisti
adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. pri-
lona oznaka (vremenska, mjesna, nainska, uzrona)
adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priloni
adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili biljenice u koje se privremeno unose grada i biljeke koje e tek kasnije biti sreene ili obraene
adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan
advocatus Dei (lat.) "Boji odvjetnik", u Rimokatolikoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vrajeg odvjet-nika" (advocatusa diaboli) pri proce-sima za proglaenje svetim ili bla-enim
advocatus diaboli (lat.) "vraji od-vjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Bojem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. ovjek koji se suprotstav-lja opem miljenju; v. diabolus ro-tae
advocirati (lat. ad voare) baviti se od-vjetnikim poslovima, braniti druge pred sudom; sluiti pravu; pren. za-uzimati se za nekoga ili neto
advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomo) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik
advokatura (lat. advocatura) pravobra-niteljstvo, pravozastupnitvo, odvjet-nitvo, odvjetniko zvanje
adustirati (lat. adjustare) dotjerati, do-tjerivati, namjestiti; adjustirati; obi-no: adustirati se, adjustirati se
adutant (lat. adjutans) pomonik; mlai asnik dodijeljen na slubu viem asniku, pratitelj vieg asnika
autantura (lat. adjuntatura) zvanje, sluba i kancelarija autanta
aed (gr. aoidos) pjeva i pjesnik slobo-de u herojskom razdoblju starih Grka
AEG kratica za poznatu njemaku tvrt-ku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft it. Algemajne elektricitets-ge-zelaft "Sveope drutvo za elektri-citet"
Aenona (lat.) antiko ime za Nin aequilibrium indifferentiae it. ekvi-
librijum indiferencije (lat.) fil. rav-notea dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac
aer (gr. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvoenje zra-
ka; prozraivanje; izlaganje kemij-skom djelovanju zraka
aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljine kiseline
aerenhim (gr. aer zrak, en u, hyma tekuina, sok) bot. stanino tkivo s velikim, zrakom napunjenim, meu-staninim prostorima, osobito kod vodenih biljaka
aerian (lat. aer, gr. aer) zrani; pro-zraan, plinovit
aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin
aeriforman (lat. aeriformis) prozraan, plinovit
aerizirati (gr. aer, fr. aeriser) pretvo-riti, pretvarati u zrak, plin
aero- (gr. aer, lat. aer) predmetak u sloenicama sa znaenjem: zrak, zrani, koji je u vezi sa zrakom
aerobat (gr. aer, baino idem) plesa u zraku, plesa na uetu; koji ide po zraku; mudrija
aerobi 27 aeromantija
aerobi (gr. aer, bios ivot) mn. biol. bakterije koje, kao i sva via iva bia, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle ivjeti (za razliku od ana-eroba)
aerobionti (gr. aer, bios ivot) mn. zool. v. aerobi
aerobomba (gr. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zrana, avionska bomba
aerobus (gr. aer, lat. omnibus svima) zrano prijevozno sredstvo
aerodin (gr. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov tei od zraka, u letu se odrava uglavnom pomou aerodi-namikih reakcija
aerodinamika (gr. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja pli-novitih tijela
aerodrom (gr. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i ka-mo se sputaju zrakoplovi
aeroduktor (lat. aeroductor) med. in-strument kojim se pri poroajima dovodi zrak
aeroembolija (lat. aer zrak, gr. em-bolon klin) stvaranje plinskih mje-huria u tkivima i krvi zbog izlaga-nja organizma snienom tlaku koji vlada na veim visinama
aerofagija (gr. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histerinih osoba, ali i kod tuberkuloznih
aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog ljakom kroz koji se proputaju te-kue vode radi aeracije
aerofiti (gr. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); takoer: epifiti
aerofobija (gr. aer, fobeo bojim se, plaim se) strah od zraka, izbjega-vanje zraka
aerofon (gr. aer, foneo zvuim) instru-ment pomou kojega se ljudski glas
moe prenositi i uti na 69 kilo-metara (izumio ga je Edison)
aerofor (gr. aer, foros nosa) sprava koja omoguava disanje i u inae ot-rovnom ili zaguljivom zraku, kao i pod vodom
aerofotografija (gr. aer, fos svjetlost, grafo piem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljita (terena), iz zraka (zrakoplova) foto-grafskim putem
aerofotogrametrija (lat. aer zrak, gr. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida sni-manjem iz zrakoplova
aerogen (gr. aer, gennao stvaram, pro-izvodim) koji se stvara pomou zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuber-kuloza infekcija koja nastaje uno-enjem u plua tuberkuloznog baci-la s udahnutim zrakom
aerografija (gr. aer, grafo) opisivanje zraka
aerogram (lat. aer zrak, gr. grafein pisati) vijest predana zranim putem, putem radija; radiogram
aeroidan (gr. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit
aeroklimatologija (lat. aer zrak, gr. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja pro-uava klimu troposfere i drugih dije-lova stratosfere
aerolit (gr. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen
aerologija (gr. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju
aeromagnetometrija (lat. aer zrak, gr. Magnes lithos, metria mjerenje) istraivanje ruda pomou zrakoplo-va, tj. iz zraka
aeromantija (gr. aer, manteia prori-canje) proricanje po pojavama u zra-ku
aeromedicina 28 aerozoi
aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proua-vanjem i lijeenjem zdravstvenih poremeaja koji se javljaju kao po-sljedica letova zrakoplovima
aeromehanika (gr. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i rav-notee plinova; pneumatika
aerometar (gr. aer, metron) sprava za mjerenje gustoe i tlaka zraka
aerometrija (gr. aer, metria) mjere-nje zraka; znanost o mjerenju gusto-e i tlaka zraka
aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup i-ja je svrha populariziranje zrakoplov-stva; javna priredba sa zrakoplovnim vjebama
aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne kon-strukcije
aeromotorist (lat. aer zrak, lat. mo-tor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si.
aeronaut (gr. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom
aeronautika (gr. aer, naus brod, na-utike) znanost o zrakoplovstvu; zra-koplovstvo
aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeenim zrakom koji ne moe podrati let zrakoplova
aeroplan (gr. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion)
aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotograf-skih snimaka napravljenih u zraku
aeroskop (gr. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje koliine praine u zraku
aeroskopija (gr. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka
aerostacija (lat. aerostatio) vjetina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo
aerostat (gr. aer, statos stajai, koji stoji) sprava za letenje laka od is-tisnutog zraka (balon, zrani brod)
aerostatika (gr. aer, statos),znanost o ravnotei plinova, posebno "zraka
aerotaksija (gr. aer, taxis ureenje) zool. kretanje organizama koji se slo-bodno kreu, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najveeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativ-na aerotaksija) sadraja kisika, gdje se onda ti aerotaksini mikroorga-nizmi skupljaju
aeroterapija (gr. aer, therapeia lije-enje) med. lijeenje udisanjem um-jetno zgusnutog ili razrijeenog zra-ka
aeroterorizam (gr. aer, lat. terror strah, uas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastraivanja, uznemiravanja i demoraliziranja sta-novnitva
aerotonometar (gr. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih ila
aerotopografija (gr. aer, topos mjesto, grafo piem) metoda u geodeziji: iz-rada geodetskih planova i karata po-mou snimaka iz zraka
aerotropizam (gr. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najvie {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni ae-rotropizam) zraka, odnosno kisika
aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli po-mou umjetnog prilagoavanja br-zine zranog strujanja
aeroza (gr. aer) med. razvijanje zraka u tijelu
aerozoi (gr. aer, zoon ivotinja) zool. v. aerobi
i aeternum vale 29 afidavit
aeternum vale it. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav
afagija (gr. a-, fagein jesti) med. ne-mogunost gutanja hrane
afakija (gr. a-, fakos lea) med. nedo-statak one lee; pr. afakian
afamirati (fr. affamer) muiti glau; pr. afamiran
afanija (gr. afaneia) glupost, kojeta-rija
afarist (tal. affarista) ovjek koji bez-obzirno eli ostvariti dobitak ili ast, pekulant
afazija (gr. a-, femi govorim) med. ne-' mo (ili: nemogunost) govora; zani-jemjelost od uasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih rijei
afefobija (gr. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira
afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, njenost, odanost, ljubav, srdanost; svako uzbuenje i promjena u tje-lesnom ili duevnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osje-aj; aficiranje
afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili neto) psih.-vrlo jak osje-aj koji veinom nailazi najednom, iznenadno, traje obino vrlo kratko i u jednom trenutku dostie toliku ja-inu da gotovo posve zavlada svije-u, duevni pokret; uzbuenje, sta-nje razjarenosti, razjarenost
afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaga-nje
afektirati (lat. affectare) biti nepriro-dan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vjeto prikazati ne-to onakvim kakvo zapravo nije
afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, os-jetljiv, osjeajan
afektuozan (lat. affectuosus, fr. affec-tueux) usrdan, ljubazan, veoma na-klonjen
afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost
afel (gr. apo od, helios Sunce) astr. naj-vea udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel
afeleja (gr. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru)
Afer (lat.) arapski naziv za neka etiop-ska plemena (prema njima su Rim-ljani nazvali itav kontinent Afrika)
afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; teak poloaj; zamrena stvar; neugodan doivljaj; velik dogaaj; sukob
afera (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslo-vima, osobito na raun drave
afereza (gr. aphairesis oduzimanje) gram. skraivanje poetka, skrai-vanje jedne rijei time to joj se izo-stavi poetak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvinog ili ones-posobljenog dijela ljudskog tijela
affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato
affaire d'honneur it. afer d-oner (fr.) stvar asti, dvoboj
affanato (tal.) glaz. bolno, tuno, pla-ljivo
affettuosissamente it. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo
affettuosissimo it. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjeajno, veoma strasno
affettuoso it. afetuozo (tal.) glaz. uz-budljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto
afflitto (tal.) glaz. bolno, tuno; con af-flittione
affretando (tal.) glaz. sve bre, ubrza-vajui; affretoso
affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm.
na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod
prisegom o teretu nekog broda
afiks 30 aformacija
afiks (lat. affigere privrstiti, prikovati, affixum) gram. produenje rijei do-davanjem jednog slova ili sloga, go-vorni dodatak; dometak
afilantropija (gr. a-, filos prijateljski, anthropos ovjek) nedostatak ljuba-vi prema blinjima; mrnja prema ljudima
afilian (gr. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez ainog listia
afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; pri-manje u neki red ili drutvo; brat-stvo, sveza; druba, drutvo, tajno udruenje
afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kerku; zbratimiti; primi-ti nekoga u neki red, bratstvo ili dru-tvo; pridruiti, zdruiti; afilirana loa masonska loa koja je ula u sastav neke vee loe
afinaa (fr. affinage) profinjavanje, pro-iavanje, npr. plemenitih rudaa; dotjerivanje, glaanje, stanjivanje
afinerija (fr. affinerie) radionica za proiavanje plemenitih rudaa i dr.; radionica u kojoj se izrauju i-ce; usp. rafinerija
afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepim; oistiti, proistiti, proia-vati; dotjerati, stanjiti
afinis (lat. affinis) roak po eni, zet, tast
afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srod-nost (suprotno: kognacija); kem. stu-panj lakoe kojom se dva razliita elementa spajaju, tenja za sjedinja-vanjem izmeu dvaju kemijskih elemenata ili vie njih; pren. srod-nost, slinost
afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij
afirmacija (lat. afifirmatio) potvriva-nje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom
afirmativa (lat.) potvrdno miljenje; po-tvrivanje, potvrda
afirmativan (lat. affirmativus) potvr-dan; odluan; pokazni; log. afirma-tivan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno
afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, po-tvrditi, potvrivati, uvjeriti; afirmi-rati se uspjeti odrati se kao takav
afi (fr. affiche) oglas, javna objava, pla-kat
afitaa (fr. affutage) voj. namjetanje topa na lafetu, puke na kundak; pri-premanje topova za pucanje; otre-nje alata
afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namjetati) top na lafetu ili puku na kundak; top ili puku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u priprav-nosti, imati pri ruci
aflikcija (lat. afflictio) utuenost, oa-loenost, alost; bol, tuga, jad, mu-ka; nesrea, nedaa
aflogistian (gr. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistina svjetiljka
afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnoavanje, izobi-lje, obilje, obilnost
afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala ega, obilje; afluksija
afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (gr. afobia ) neplaljivost, nebo-
jaljivost afonija (gr. a-, fone glas) med. bez-
glasnost; gubljenje (ili: gubitak) gla-sa zbog bolesti miia i ivaca koji pokreu i zateu glasne ice; v. afo-nian
aforija (gr. plodan, rodan) med. ne-plodnost, jalovost
aforistino (gr. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke
aforizam (gr. aforismos) kratka i u odreenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izraava jednu mi-sao; mudra pouna izreka
aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobliiti, graditi) tvorba
aforodizijazam 31 agamogonija
novog oblika pridodavanjem; u heb-rejskoj gramatici: tvorba osobnih gla-golskih oblika dodavanjem skraenih zamjenica (aformativa)
aforodizijazam (gr. afrodisiazo) med. v. afrodizija
afretiranje (fr. affretement) pom. za-kupljivanje lade; zakupnina
afrik (fr. afrique) materijal od palmi-nih vlakana (slui za punjenje stru-njaa)
afrikaans inaica nizozemskog jezika kojom govore Buri
Afrikander bijelac roen u Junoj Af-rici; u uem smislu Bur
afrikanistika znanost koja prouava afrike jezike i knjievnosti, znanost o afrikoj kulturi
afrikata (lat. affricare natrljati) gram. sloeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s
Afrodita (gr. Afrodite) mit. starogr-ka boica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimlja-na: Venera); pren. ljubavno uivanje, spolna ljubav, obljuba; dra, ljupkost; zool. morska gusjenica
afroditografski (gr. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Ve-neru
afroditski (gr. Afrodite) ljubavni afrodizija (gr. afrodisiazo sladim se
ljubavlju) med. ljubavna pohota, lju-bavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam
afrodizijaci (gr. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona
afrodizijak (gr. afrodisios koji se od-nosi na ljubavni uitak) sredstvo za jaanje spolnog nagona
afrometar (gr. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, spra-va za mjerenje vrenja
afronterija (fr. affronterie) javna po-grda; bezobrazna i drska prijevara
afrozinija (gr. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groz-nici
afte (gr. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne upljine: bi-jeli ili ukasti mjehurii s crvenim rubom
after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ruka
after-shave it. after-eiv (engl.) kolonj-ska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion it. after-eiv loun (engl.) usp. losion
aftezan (gr. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluz-nici usne pljine
aftong (gr. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik
afuzija (lat. affundere doliti) dolijeva-nje
agalaktija (gr. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijenost dojke, oskudica u mlijeku kod majke
agalma (gr. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu
agame (gr. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore ije se stanice razmnoavaju samostalno, bez utje-caja drugih oplodnih stanica
Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhov-ni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je ena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osveen od sina Oresta
agamija (gr. a- bez, gamein eniti se) bezbranost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnoavanje
agamist (gr. a-gameo bez ene sam) neenja, momak, samac
agamogonija (gr. a- bez, gamos brak, gone raanje) biol. raanje bez oplo-ivanja, tj. putem diobe (nain raz-mnoavanja kod praivotinja); supr. gamogonija
agape 32 agerasija
agape (gr. agape ljubav) Boja ljubav, boanska ljubav; kranska ljubav; mn. veere ljubavi kod prvih kra-na kao znak opeg bratstva i ljuba-vi
agar-agar vrsta algi u kineskim i ja-panskim morima; pomijeana s vo-dom daje bezbojnu hladetinastu ma-su koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijeplje-nje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija)
Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, pre-ma Starom zavjetu, ivjelo u doba idovskih kraljeva u Arabiji i napa-dalo susjedna idovska plemena
agastronomija (gr. a- bez, gaster tr-buh, nomos zakon) med. uzetost tr-bunih ivaca
agatobiotika (gr. agathos dobar, bios ivot) fil. nauavanje o dobrom i pravilnom ivljenju
agatodemon (gr. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh za-titnik
agatologija (gr. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji ui o naj-viem dobru
Agaton (gr. aghatos dobar) starogrki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov
agava (gr. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Ju. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upo-trebljava se, osobito lie, u narod-noj medicini
Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljea pr. n. e.; unitio ju je Aleksandar Makedonski porazivi kralja Darija III.
Agena it. edine (engl.) vrsta ameri-kih raketa upotrijebljenih u progra-mu Gemini
Agence Havas it. aans avas (fr.) fran-cuska obavjetajna agencija (ured za informacije)
Agence Telegraphique Suisse (fr.) vicarska novinska agencija
agencija (lat. agentia) poslovnica nekog veeg poduzea iji je djelokrug ogra-nien; novinarsko poduzee za dava-nje novosti dnevnim listovima
agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (gr. a- bez, genesis raanje)
enska neplodnost, nesposobnost za raanje; fiziol. nepotpuna embriona-lna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. nauavanje Crkve po kojem Bog nema poetka
Agenor (gr. agenor) "hrabri"; u staro-grkoj mitologiji: sin Posejdona i Li-bije, osniva grada Tira, praotac Fe-niana
agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno naelo, ono to je uzrok neemu, sna-ga; pokretna sila
agent (lat. agens koji radi) poslovoa; posrednik; predstavnik firme, za-stupnik; tajni policajac
agent provokator (lat. agens provo-cator izaziva) plaeni izaziva ne-reda, poticatelj nemira, plaeni bu-ka; osobito: tajni policijski dounik kojemu je zadatak stei povjerenje politiki sumnjivih ili nepoeljnih osoba pa ih onda navesti na vrenje kanjivih djela
agentura (lat.) posao; poslovno podruje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica
ager (lat.) polje, oranica; ager publicus it. ager publikus (lat.) dravno zem-ljite koje slui za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja islu-enim vojnicima
ageracija (lat. aggeratio) nagomilava-nje, gomilanje
agerasija (gr. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staraka svjeina
agestija 33 aglutinacija
agestija (lat. aggestio) dovlaenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje
ageuzija (gr. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjeanje) okusa
Agezilaj (gr. ago vodim, laos narod) "voda naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (54. st. pr. n. e.)
Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung it. akcijengezelaft fir anilinercojgung (njem.) "dioniko drutvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa
aggiustamente it. adustamente (tal.) glaz. tono, potpuno, sasvim tono
aggratiatio publica it. agracijacio pu-blika (lat.) pomilovanje koje daje vla-dar povodom velikih dravnih blag-dana i proslava, opa amnestija
agijazma (gr. hagiazma) blagoslov-ljena voda, sveta voda
agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spre-tan, okretan; marljiv, vrijedan
agilitet (lat. agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost,
hitrost, lakoa; radinost, marljivost aginian (gr. a- bez, gyne ena) neo-
enjen aginija (gr. a- bez, gyne ena) nee-
njenost, ivot bez ene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, tr-
govati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kreta-
nje, nemir; revno zauzimanje i rad u uoj ili iroj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje
agitakl (lat. agitaculum) farm. tapi ili bati za mijeanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova
agitata res (lat.) stvar o kojoj se esto govori ili raspravlja, koja je esto na dnevnom redu; svrena stvar, rije-ena stvar
agitato it. aditato (tal.) muz. uzbur-kano, dirljivo
agitator (lat.) ovjek koji se revno za-uzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stran-ke ili ideje; buntovnik; podbada, smutljivac
agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u politi-kom smislu; poticati, buniti; farm. mijeati, mukati
Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande
Aglaja (gr. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; bo-ica ljupkosti
Aglaura mit. ki atenskoga kralja Ke-kropa
aglobulija (gr. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca
aglomeracija (lat. agglomeratio) skup-ljanje, gomilanje, nagomilavanje
aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem vie raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen ka-men
aglomerirati (lat. agglomerare) gomi-lati, nagomila(va)ti, skupljati
aglosija (gr. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija
aglosostomija (gr. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija
aglucija (lat. aglutio) med. nemogu-nost gutanja; agluticija
aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomi-lavanje, skupljanje; fil. najnii stu-panj aperceptivnog spajanja predo-daba pri emu, dodue, nastaje nova zbirna predodba, ali njezini sastav-ni dijelovi ipak ostaju samostalne predodbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomou tekuine koja po-novno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju rijei u jed-nu
aglutinacija 34 agora
aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija
aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zaraivanje ra-na; sredstva za slijepljivanje
aglutinativan (lat. agglutinare prili-jepiti) koji srauje, koji zarauje, koji zalijei; koji se priljepljuje, pri-ljepni, s priljepcima; aglutinativni je-zici lingv. jezici kod kojih se rijei tvore dodavanjem gradivnih eleme-nata na korijen rijei, npr. turski i dr.
aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom se-rumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije
aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti
agma (gr. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos)
agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu
agnat (lat. agnatus) roak s oeve stra-ne, roak po krvi
agnatian (lat. agnatus) srodan po oe-voj strani, po ocu
agnatija (gr. a- bez, gnathos eljust) med. nedostatak eljusti
agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija
agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.)
agnosticizam (gr. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaa veoma razliite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gle-dite da je stvarnost nemogue spo-znati
agnozija (gr. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i oznaavanja pojmo-vima onoga to se zamijeti pomou osjetila, npr. kad bolesnik predmete
vidi, ali ih ne raspoznaje i dr.; fil. polazna toka Sokratove filozofije: "Znam da nita ne znam"
Agnus Dei (lat.) Jaganjac Boji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29)
agofilomanija (tal. ago igla, gr. filos prijatelj, mania pomama, strast) iz-raz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve nekodljive tekui-ne kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge
agogika (gr. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi to ivljeg i plastinijeg izvoenja glaz-benog djela
agometar (gr. ago vodim, metron mje-ra) fiz. v. reostat
agon (gr. agon borba) gimnastiko, ko-njiko i glazbeno natjecanje kod starih Grka
agona (gr. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jed-naka nuli
agonija (gr. agonia borba) smrtna bor-ba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, oajanje
agonist (gr. agonistes) borac, gimnas-tiki, konjiki i glazbeni natjecatelj kod starih Grka
agonistarh (gr. agonistes, archos) nad-zornik gimnastikih, jahakih i glaz-benih natjecanja kod starih Grka
agonistika (gr. agon borba) borba, na-tjecanje; borilaka, gimnastika, hrvaka vjetina
agonizam (gr. agon) borba, utakmica agonografija (gr. agon borba, grafia
opis) opis(ivanje) borbe agonotet (gr. agonothetes) redatelj
gimnastikih, konjikih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi
agora (gr. agora trg) 1. u starogrkim gradovima: glavni trg; 2. narodna
agorafobija 35 agrestan
skuptina starih Atenjana; mjesto gdje se ta skuptina sastajala
agorafobija (gr. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelae-nja preko trgova, ulica i uope praznih prostora
agracijacija (lat. aggratiatio) pomilo-vanje
agrafa (fr. agraffe) 2. kopa, spona (kao nakit)
agrafa (gr. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine reenice koje se navode kao Isusove rijei kojih nema u ka-nonskim Evaneljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Dje-la apostolska 20,35)
agrafija (gr. a- bez, grafo piem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga
Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemako ime za Zagreb
agramatist (gr. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak
agrar (gr. agros, lat. ager njiva, polje) opi izraz za pojmove koji obuhvaaju poljoprivredu, zemlju, zemljine od-nose, zemljine reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaen odred-bama zakona o agrarnoj reformi
agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaa zemljoradnike politike
agrarizam (gr. agros, lat. ager njiva, polje) ekonomsko-politiki pokret iji je cilj unapreenje i zatita poljo-privrede i poljoprivrednika od dru-gih grana proizvodnje (industrije i dr.)
agrarni (lat. agrarius) koji se tie zem-lje, zemljoradniki, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se od-nosi na zemljoposjed; ponovna ras-podjela zemlje
agravacija (lat. aggravare oteati) ote-avanje, oteanje, pogoranje; pove-anje, pootrenje, npr. kazne
agreaa (fr. agreage) trg. nagrada po-sredniku; kurtaa
agregacija (lat. aggregatio) nagomila-vanje, nakupljanje, zbijanje; pridru-ivanje, primanje u neko drutvo; iz-vanredna profesura
agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedi-njavanja vie istovrsnih stvari, masa koja sadri u sebi razline sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i mo-tor
agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, nain spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na vrsta, tekua i plinovita
agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko drutvo, pri-druiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo
agreman (fr. agrement pristanak) pri-stanak drave da primi odreenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge drave
agrergografija (gr. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisi-vanje poljoprivrednih sprava
agresija (lat. aggressio) napad, napa-danje; nasrtljivost, nasilje
agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proiz-vodei ih, svladavaju otpornost orga-nizma
agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan
agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napada, napadaka ili izazivaka strana
agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeen iz nezrelog groa, upo-trebljava se za ocat, limunadu i dr.
agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljaki, seoski; poljski; pren. grub, neuglaen, neobrazovan
agrestija 36 agrometeorologij a
agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljatvo, prostatvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost
agri- (lat. ager) predmetak sa znae-njem: poljoprivreda
agricola it. agrikola (lat.) seljak, poljo-privrednik
agrikultura (lat. agricultura) zemljo-radnja, ratarstvo, zemljodjelstvo
agrikulturni (lat. agricultura) koji se tie zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski su-stav; agrikulturna kemija dio primi-jenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima ivota korisnih biljaka (i-tarica) i domaih ivotinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne drave drave u kojima su zemljoradnja i stoarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske drave)
agriofag (gr. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom ivotinja, osobito divljai
agriotimija (gr. agrios divlji, thymos dua) divljatvo, divlja ud; luaka sklonost ubojstvu
Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan poroaj, kad dijete dolazi na svijet najprije noga-ma umjesto glavom; takoer: agrip-ski poroaj
agripnija (gr. agrypnia) med. budnost, nesanica, nespavanje
agripnokoma (gr. agrypnia, koma ne-prirodna pospanost) med. nesanica praena velikom eljom za spava-njem
agro- (gr. agros, lat. ager) predmetak u sloenicama sa znaenjem: polje, poljski, poljo-
agrobaza (lat. ager polje, gr. basis te-melj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna sredinjica)
agrobiologija (lat. ager polje, gr. bios ivot, logia znanost) dio biologije ko-ji prouava uspijevanje i iskoristivost
biljaka s obzirom na kakvou zem-ljita
agrobotanika (gr. agros, botane trava) dio botanike koji prouava morfolo-ke i fizioloke osobine kultiviranih biljaka
agroekologija (lat. ager polje, gr. oikos kua, logia znanost) znanost o smje-taju poljoprivrednih povrina
agrofitotehnika (gr. agros, fyton bilj-ka, techne vjetina) agr. vjetina ob-raivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka
agrogeologija (gr. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skup-lja i potanko obrauje one dijelove geologije koji se tiu poljoprivrede
agrokemija (agros, cheo lijem) dio ke-mije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljita na prehranu i sa-stav kultiviranih biljaka
agrokemija (lat. ager polje, gr. che-meia) grana kemije koja se bavi pro-uavanjem kemijskih procesa i ele-menata s obzirom na plodnosti zem-ljita (npr. primjena umjetnih gno-jiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zatite raslinja i dobivanja veeg uroda
agroklimatologija (gr.) grana klima-tologije koja prouava klimatske ele-mente i varijacije koje utjeu na raz-diobu biljnog svijeta na povrini Zemlje
agromaksimum (lat. ager polje, maxi-mum) najvea koliina zemljinog posjeda koju smije imati neki poje-dinac
agromanija (gr. agros, mania poma-ma, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji
agromelioracija njegovanje tla racio-nalnom obradom, gnojivima, zatii-vanjem od erozije i si.
agrometeorologij a (lat. ager polje, gr. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja
Agron 37 ahreja
prouava vremenske elemente i po-jave koje utjeu na razvoj usjeva
Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., mu glasovite Teute
agronom (gr. agronomos) poljoprivred-nik, osobito: inenjer