M. DRLJAČA: ANTICIPATIVNO UPRAVLJANJE KRIZOM ZRAČNE LUKE

ANTICIPATIVNO UPRAVLJANJE KRIZOM ZRAČNE LUKE

ANTICIPATIVE CRISIS MANAGEMENT AT THE AIRPORT

Tehnologija i sigurnost prometa Pregledni članak* Dr. sc. Miroslav Drljača Airport Aviation Academy Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb, Hrvatska E-mail: mdrljaca@zagreb-airport.hr

UDK 656.71:82(497.5)

1 Uvod

Anticipativno upravljanje krizom - (preventivno djelovanje) jedan je od načina upravljanja

krizom i preveniranja problema usklađivanja organizacije i njenog konteksta. Ostvaruje se

prvenstveno kvalitetom menadžmenta kroz jačanjem individualne i socijalne kompetencije te

primjenom instrumenata kojima je moguće predvidjeti promjene u razvoju i poslovanju.

Svrha anticipativnog upravljanja krizom je izgraditi sustav ranog upozorenja o mogućim

budućim promjenama u cilju uspješnog prilagođavanja stvarnosti i sprječavanju poslovne

krize. Poduzeća, pa tako ni zračnih luka, imunih na krizu nema. Uspješna poduzeća se danas

razlikuju od neuspješnih po sposobnosti ranog uočavanja indikatora krize i poduzimanju

mjere radi kontroliranja njezinih posljedica. Za uspješna poduzeća karakteristično je kraće

trajanje krize i manja izraženost negativnih posljedica. Pored toga, kod uspješnih poduzeća

postoji određeni stupanj pripravnosti za krizu, što podrazumijeva i postojanje izgrađene

metodologije i instrumentarija pokazatelja za rano prepoznavanje postojanja elemenata krize.

Svrha je izgraditi informacijski sustav s pokazateljima i signalima ranog upozorenja na

dolazak kriznog razdoblja te pouzdanog utvrđivanja da li je neki od pojavnih oblika krize već

nastupio i prijeti li opasnost od poslovne krize, koliki bi mogao biti njezin intenzitet i kako ju

prepoznati. Sve to radi ostvarivanja poslovnih ciljeva poduzeća, odnosno zračne luke. Cilj je

izgraditi sustav anticipativnog upravljanje poslovnom krizom.

Ima više definicija krize. „Kriza (grč. krisis) znači preokret, obrat, nastupanje odlučnog,

presudnog trenutka.“[1] Nadalje, „Kriza (engl. crisis, njem. Krise), znači iznenadni

neočekivani događaj koji zahtijeva neposredno djelovanje i akciju.“[2] Primjena navedenih

pojmovnih određenja krize na poslovanje dovodi do fenomena poslovne krize. „Poslovna

kriza (engl. business crisis, njem. Geschäftskrise, Betriebskrise) točka preokreta u razvoju

poduzeća, promjena jedne ili više temeljnih varijabli, što dovodi u opasnost ostvarenje

dosadašnjih osnovnih poslovnih normi i ciljeva, čime se dovodi u pitanje opstanak

poduzeća.“[2]

* Primljeno (Received): 2017-04-25 Prihvaćeno (Accepted): 2017-07-13

Izvor: Suvremeni promet, Vol. 37, No. 5-6, Hrvatsko

znanstveno društvo za promet, Zagreb, 2017, str. 230-235,

& XXIV International Transport Symposium Transport

Systems 2017, Croatian Scientific Society for Transport,

Zagreb, 2017.

Za razumijevanje upravljanja krizom na zračnoj luci, potrebno je jasno odrediti što je to

zračna luka. „Zračna luka je aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu.

Aerodrom (aerodrome) je određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte,

instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje,

slijetanje i boravak zrakoplova.“[3]

2 Anticipativno upravljanje krizom zračne luke

U kontekstu anticipativnog upravljanja krizom, ali i inače, zračnu luku ne može se

promatrati samo kao infrastrukturu. Zračna luka je sustav upravljanja, u okviru kojeg je

infrastruktura samo jedan važan dio jednog strukturnog elementa sustava upravljanja, a to su

„Resursi“.

2.1 Vrste krize na zračnoj luci

Pri istraživanju fenomena krize na zračnoj luci treba sagledavati i one aspekte krize

karakteristične za poslovanja svih ostalih pravnih osoba odnosno poduzeća, koja djeluju na

tržištu i upravljaju plasmanom svojih proizvoda i usluga. Postoje različite podjele krize. Tako

se npr. kriza dijeli na: strategijsku krizu, krizu uspjeha i krizu likvidnosti.[4] Uvažavajući

posebnost zračne luke kao gospodarskog subjekta, krizu se može podijeliti na: 1) poslovnu

krizu ili krizu sustava upravljanja, koju generira kriza pojedinih strukturnih elemenata sustava

upravljanja, 2) krizu sigurnosti i zaštite i 3) posebnu krizu.

2.1.1. Poslovna kriza ili kriza sustava upravljanja

Poslovnu krizu na zračnoj luci može se podijeliti na pojedine vrste prema strukturnim

elementima sustava upravljanja: 1) krizu Misije, koja proizlazi iz krize vizije, strategijske

krize, krize politika i općih i posebnih upravljačkih ciljeva; 2) krizu organizacije; 3) krizu

poslovnih procesa; 4) krizu resursa; 5) krizu partnerskih odnosa i 6) krizu informiranja i

komunikacije.

Kriza misije ima uzrok u strategijskoj krizi koju se može definirati kao „ ... krizu

potencijala koja obilježava gubitak ili opasnost gubitka potencijala uspjeha i konkurentske

sposobnosti,“[4] u ovom slučaju, zračne luke. Strategijska kriza znači da zračna luka nema

razvojni potencijal, glavni plan, način kako se razvijati u budućnosti. Iz toga proizlazi kriza

Vizije, što znači da nema jasnog pogleda u budućnost.

Slika 1. Strukturni elementi sustava upravljanja zračne luke

Izvor:[5]

Uslijed strategijske krize ni politike, kao oblik materijalizacije strategije, neće biti

odgovarajuće, kao ni opći i posebni upravljački ciljevi koji proizlaze iz politika, kao njihov

daljnji stupanj operacionalizacije. Slijedom navedenog, može se govoriti o krizi Misije, što

znači da zračna luka ne ostvaruje u optimalnoj mjeri svoju temeljnu svrhu postojanja,

odnosno društvenu ulogu.

Slika 2. Vrste krize na zračnoj luci Izvor: Izradio autor.

Vanjski kontekst

Misija

Vizija

Strategija

Politike

Ciljevi

Ciljevi

O

RG

AN

IZA

CIJ

A

P

RO

CE

SI

RE

SU

RS

I

PA

RT

NE

RS

TV

A

INF

OR

MA

CIJ

E

I K

OM

UN

IKA

CIJ

A

Institucionalni okvir

Kriza misije

Kriza organizacije

Kriza procesa

Kriza resursa

Kriza partnerskih odnosa

Kriza informiranja i komunikacije

Poslovna kriza ili

Kriza sustava upravljanja

Kriza organizacije obično se manifestira kao: 1) zastarjela funkcijska organizacija u kojoj

nema eksternalizacije ili outsource-inga[6] ili je prisutan u neznatnoj mjeri; 2) nedorečena

organizacija; 3) paralelna organizacija (formalna i neformalna) u kojoj djeluju formalni i

neformalni izvori moći, pri čemu neformalni često dominiraju; 4) nedostatak procesnog

pristupa; 5) postojanje uskih grla; 6) entropija sustava; 7) visoki troškovi i dr.

Kriza procesa zapravo je kriza tehnologije koja je od izuzetnog značenja za zračnu luku.

Naime, zračna luka djeluje kao dio globalne industrije zračnog prometa. Korisnici usluga, bez

obzira o kojoj zračnoj luci se radi, očekuju jedinstvenu uslugu kakvu mogu dobiti bilo gdje u

svijetu, a to je usluga koja svojim karakteristikama ispunjava njihove zahtjeve, kad se radi o

prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i tereta. Dakle, očekuju kvalitetnu uslugu. Tehnologija

podrazumijeva: 1) potrebne postupke ili procedure; 2) procesnu organizaciju i 3)

odgovarajuću IT potporu. Neodgovarajući postupci ili procedure te nedostatna IT potpora

može od zračne luke učiniti „usko grlo“ što će utjecati na odluku korisnika usluga da, kad god

je moguće, izbjegavaju tu zračnu luku. Kriza koja se manifestira kao nedostatak bilo koje

sastavnice tehnologije, odnosno poslovnih procesa, utječe na konkurentnost zračne luke, što u

konačnici utječe na rezultate poslovanja.

Kriza resursa može se manifestirati kao kriza bilo kojeg resursa: 1) ljudskih potencijala;

2) infrastrukture; 3) tehničke opremljenosti; 4) financija, odnosno kriza solventnosti i

likvidnosti i dr. Kriza ljudskih potencijala može se manifestirati kao: 1) nedostatan broj

izvršitelja; 2) neodgovarajuća struktura zaposlenih (obrazovna, dobna, zdravstvena), što je

čest slučaj i 3) neodgovarajuća kompetencija. Svaki od ovih oblika krize ljudskih potencijala

može utjecati na kvalitetu usluge zračne luke i posljedično, na njezinu konkurentnost. Za

zračnu luku infratruktura je od osobitog značaja (uzletno slijetna staza (USS), stajanka,

centralizirana infrastruktura, objekti poput putničkog ili cargo terminala, energetski objekti,

prometnice i dr.). Ukoliko zračna luka npr. ima kratku USS neće moći prihvatiti zrakoplove

određene veličine što će utjecati negativno na broj operacija i broj putnika što utječe na

konkurentnost, a isto tako će se manifestirati i kroz poslovni rezultat. Nedostatan kapacitet

putničkog terminala utjecat će na kvalitetu usluga putnicima, zrakoplovnim prevoziteljima i

dr., što također utječe na konkurentnost zračne luke i ima financijske implikacije. Ukoliko

cargo skladište i terminal nemaju odgovarajuću opremu i sadržaje za prihvat i otpremu svih

vrsta tereta, korisnici usluga tražit će takvu uslugu kod konkurentskih zračnih luka. Kriza

infrastrukture, zajedno s krizom Misije, može urokovati dugoročno zaostajanje zračne luke i

gubitak konkurentosti na dulje razdoblje.

Kriza partnerstava ili partnerskih odnosa također može doprinijeti razvoju poslovne krize

zračne luke. Zračna luka posluje s nizom partnera, bilo da se radi o: 1) kupcima, korisnicima

usluga (zrakoplovni prevozitelji, putnici, špediteri, agencije, najmoprimci i dr.) koja za

posljedicu ima smanjenje prometa zrakoplova, putnika i tereta; 2) državnim; 3) obrazovnim i

3) zdravstvenim institucijama i dr. Nekvalitetan odnos prema partnerima ili nemogućnost

pružanja zahtjevanih usluga, može utjecati na raskidanje ugovora od strane partnera. To ima

negativan utjecaj na sveukupnost usluga koje zračna luka pruža putnicima i posjetiteljima.

Stoga kriza partnerstava ima značajan utjecaj na financijsko poslovanje i poslovni rezultat,

konkuretnost, odnosno poziciju zračne luke na tržištu.

Vrste, uzroci i pojavni oblici krize na zračnoj luci Tablica 1.

Vrsta krize Uzrok krize Pojavni oblici krize

Poslovna kriza

(Kriza sustava

upravljanja)

Kriza Misije

Kriza vizije

Strategijska kriza

Kriza politika

Kriza općih i posebnih upravljačkih ciljeva

Kriza organizacije

Zastarjela funkcijska organizacija

Nedorečena organizacija

Paralelna organizacija

Nedostatak procesnog pristupa

Postojanje uskih grla

Entropija

Visoki troškovi (skupa organizacija)

Kriza procesa

Nedostatak postupaka ili procedura

Nedostatak procesne organizacije

Nedostatna IT potpora

Kriza resursa

Kriza ljudskih potencijala

Kriza infrastrukture

Kriza tehničke opremljenosti

Ekonomsko – financijska kriza

Kriza partnerstava

Kriza kupaca (korisnika) usluga – kriza prometa

Kriza partnerstava s državnim institucijama

Kriza partnerstava s obrazovnim institucijama

Kriza partnerstava sa zdravstvenim institucijama

Kriza partnerstava sa zakupoprimcima

Kriza informiranja

i komunikacija

Kriza unutar poslovnih procesa

Kriza između strukturnih elemenata sustava upravljanja

Kriza eksterne komunikacije s javnostima

Kriza sigurnosti

i zaštite

Nedostatna

sigurnost i zaštita

Povećanje broja neregularnosti na zračnoj strani

Povećanje broja slučajeva otuđenja imovine

Povećanje broja slučajeva oštećenja imovina

Povećanje broja ozljeda na radu

Povećanje broja ozljeda putnika i drugih korisnika usluga

Posebna kriza

Nezadovoljstvo

radnika

Štrajk uslijed nepoštivanja zakonskih prava radnika

Štrajk uslijed nepoštivanja kolektivnog ugovora

Manipulacija

radnicima

Štrajk uslijed sindikalne manipulacije radnicima

Štrajk radi namjernog nanošenja štete zračnoj luci

Izvor: Izradio autor.

Kriza informiranja i komunikacije može se manifestirati kao: 1) kriza unutar poslovnih

procesa; 2) kriza između strukturnih elemenata sustava upravljanja i 3) kriza eksterne

komunikacije s javnostima. Kada je riječ o krizi informiranja i komunikacije unutar poslovnih

procesa, vjerojatan rezultat toga je nesukladna usluga, sa svim posljedicama. Kriza

informiranja i komunikacije među strukturnim elementima sustava upravljanja uzrokuje

entropiju. Kriza informiranja i komunikacije kada je riječ o eksternoj komunikaciji prema

javnostima kao rezultat može imati neodgovarajuću percepciju zračne luke u javnostima.

Kriza bilo kojeg strukturnog elementa ili više njih istovremeno, može uzrokovati poslovnu

krizu zračne luke kao poduzeća koje posluje na tržištu. Stoga je važno pravovremeno

prepoznati simptome svake krize pojedinačno, odnosno poslovne kriza kao posljedice

kumulirajućeg učinka krize pojedinih strukturnih elemenata sustava upravljanja.

2.1.2 Kriza sigurnosti i zaštite

Kriza sigurnosti i zaštite može se podijeliti na krizu sigurnosti (safety) i krizu zaštite

(security). Kriza sigurnosti manifestira se kao: 1) povećanje broja neregularnosti na zračnoj

strani (air side). Kriza zaštite ima nekoliko pojavnih oblika: 1) povećanje broja slučajeva

otuđenja imovine; 2) povećanje broja slučajeva oštećenja imovine; 3) povećanje broja ozljeda

na radu i 4) povećanje broja ozljeda putnika i drugih korisnika usluga. Kriza sigurnosti i

zaštite može utjecati na konkurentnost zračne luke na način da zrakoplovni prevozitelji, koji

pored redovnih imaju i dodatne zahtjeve sigurnosti, ne žele koristiti usluge zračne luke koja

ima krizu sigurnosti.

2.1.3 Posebna kriza

„Štrajk tretiramo kao posebnu vrstu krize unutar poduzeća. U štrajku unutarnji sukobi

prerastaju samu organizaciju i postaju zanimljivi široj javnosti. Takvi sukobi su već krajem

80-tih godina postali dosta učestali. ... Štrajk kao pravo nije ograničen, ali postoje određeni

uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi štrajk bio legalan. Te uvjete treba poznavati jer oblik i

opseg posljedica ovise ponajprije o tome je li štrajk bio zakonit ili nije.“

Štrajk kao poseban oblik krize može imati uzrok u: 1) nezadovoljstvu radnika uslijed

nepoštivanja prava radnika, a manifestira se kao štrajk: a) uslijed nepoštivanja zakonskih

prava radnika i b) štrajk uslijed nepoštivanja kolektivnog ugovora te 2) manipulaciji

radnicima od strane sindikata i radničkog vijeća, a manifestira se kao štrajk: a) uslijed

sindikalne manipulacije radnicima i b) radi namjernog nanošenja štete zračnoj luci.

2.2 Sustav pokazatelja upozorenja

U svrhu pravovremenog predviđanja i aticipativnog upravljanja krizom zračne luke,

ptrebno je razviti sustav pokazatelja upozorenja na krizu. Pokazatelje upozorenja može se

uvjetno podijeliti na: 1) unutarnje i 2) vanjske. Unutarnji se dalje mogu podijeliti na: a)

pokazatelje kvalitete sustava upravljanja i 2) ekonomsko – financijske pokazatelje. Vanjski se

dijele na: a) pokazatelje vanjskog konteksta organizacije i b) pokazatelje unutarnjeg konteksta

organizacije (Slika 3).

Slika 3. Pokazatelji upozorenja na krizu Izvor: [8]

Za potpuno razumijevanje pokazatelja upozorenja na krizu i stvaranje pretpostavki za

anticipativno upravljanje krizom zračne luke, potrebno je dati odgovarajuće tumačenje

pokazatelja. U tablici 2 daje se pregled tumačenja unutarnjih pokazatelja upozorenja.

Unutarnji pokazatelji upozorenja

Tablica 2.

Pokazatelj Tumačenje

Opće gospodarsko i političko

stanje u Hrvatskoj

Sagledavati političku i gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj.

Poželjna je politička stabilnost, razvoj dobrih odnosa sa susjednim i

drugim zemljama. Poželjan je gospodarski rast.

Stanje u zračnom prometu

Hrvatske

Sagledavati kretanje zračnog prometu u Republici Hrvatskoj. Pratiti

dolazak novih stranih prevozitelja u Hrvatsku. Pratiti aktivnosti

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske agencije za

civilno zrakoplovstvo. Pratiti stanje u Croatia Airlines-u i ostalim

domaćim prevoziteljima. Pratiti investicije na drugim zračnim lukama

u Hrvatskoj kao i tehnološki razvoj. Poželjno je da promet u Republici

Hrvatskoj raste, da Croatia Airlines posluje stabilno, kao i drugi

prevozitelji, da se zračne luke infrastrukturno i tehnološki razvijaju.

Udio prometa zračne luke u

ukupnom prometu u zemlji

regiji i sl.

Računati udio začne luke u ukupnom zračnom prometu putnika i tereta

u Hrvatskoj i regiji. Pratiti ekonomsko – financijske pokazatelje.

Poželjno je da je učešće zračne luke u ukupnom prometu u Hrvatskoj

stabilno ili da raste.

Izvor: Izradio autor, prema:[8]

U tablici 3 daje se pregled tumačenja vanskih pokazatelja upozorenja na krizu zračne luke,

čije je razumijevanje također važno za anticipativno upravljanje krizom.

Pokazatelji upozorenja

Unutarnji Vanjski

Sustav upravljanja Ekonomsko -

financijski

Vanjski kontekst

Unutarnji kontekst

- postojanje misije,

vizije, strategije,

politika, ciljeva, kao

osnovnih orijentira

u poslovanju,

- stil vođenja,

- korištenje suvremenih

instrumenata

upravljanja.

- ostvareni promet,

- faktor zaduženosti,

- koeficijent financiranja,

- koeficijent obrtaja,

- rentabilnost imovine,

- rentabilnos ulaganja,

- rentabilnost prometa,

- koeficijent zaduženosti,

- stupanj pokrića I. i II.

- likvidnost,

- stupanj samofinanciranja.

- globalno okruženje

(svijet, Europa),

- IATA,

- cijena nafte,

- stanje zračnog prometa,

- ekološki zahtjevi i dr.

- opće gospodarsko i

političko stanje u

Hrvatskoj,

- stanje u zračnom

prometu Hrvatske,

- udio zračne luke u

ukupnom zračnom

prometu Hrvatske.

Vanjski pokazatelji upozorenja Tablica 3.

Pokazatelj Tumačenje

Globalno okruženje

(svijet, Europa)

Sagledava se opća politička i gospodarska situacija u svijetu, krizna

žarišta, potencijalna krizna žarišta, nuklearna opasnost i sl. Poželjna je

stabilna politička situacija, bez širenja sukoba na kriznim žarištima, te

stabilan gospodarski rast. Pratiti situaciju globalno i po svjetskim

regijama te u EU.

Podaci i planovi IATA i ACI1

Pratiti izvještaje IATA i ACI-ja o kretanju zračnog prometa u svijetu,

po regijama. Pratiti aktivnosti i planove IATA i ACI-ja u putničkom i

teretnom prometu, aktivnostima na implementaciji novih tehnologija, u

području zaštite okolišta i upravljanja rizicima.

Cijene nafte

Pratiti kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu jer se temeljem tog

pokazatelja može predvidjeti poslovanje zrakoplovnih prevozitelja te

njihov pritisak na sniženje cijena usluga koje pružaju zračne luke.

Poželjno je da su cijene stabilne, a ukoliko rastu da je rast stabilan,

polagan i predvidiv.

Stanje zračnog prometa

u okruženju

Sagledava se situacija i trendovi u zračnom prometu putnika i tereta u

EU i bližem okruženju. Vršiti usporedbu pokazatelja prometa sa

zračnim lukama u okruženju. Analiza „low cost“ poslovnog modela.

Ekološki zahtjevi

Sagledava se problematika zaštite okoliša (buka, emisija stakleničkih

plinova), regulativa u tom području, jer o tome ovise buduće

investicije u proizvodnji zrakoplova, obnovi flote zrakoplovnih

prevozitelja i procedure, kako u zraku, tako i na tlu. Pratiti situaciju s

potencijalnim pandemijama i epidemijama jer imaju značajan utjecaj

na cijelu industriju.

Izvor: Izradio autor, prema:[8]

S obzirom da zračnu luku, pored ostalog, treba sagledavati kao i svaku drugu organizaciju

(poduzeće) koje posluje na tržištu i ostvaruje svoje prihode i rashode, nužno je pratiti i

ekonomsko – financijske pokazatelje. To tim prije što se svi ostali pojavni oblici krize mogu

manifestirati kroz poslovni rezultat, odnosno ostaviti trag koji je vidljiv u ekonomsko –

financijskim pokazateljima poslovanja zračne luke. Stoga se ekonomsko – financijskim

pokazateljim poklanja posebna pozornost u ovom radu. U tablici 4 donose se najznačajniji

ekonomsko – financijski pokazatelji poslovanja zračne luke, koji ujedno mogu biti suptilni

pokazatelji upozorenja da postoji određeni uzrok krize koji se manifestira kroz pojedine

pojavne oblike krize, a koji doprinose razvoju poslovne krize.

1 IATA – International Air Transport Association; ACI – Airports Council International.

Ekonomsko - financijski pokazatelji upozorenja Tablica 4.

Pokazatelj Izračun Vrijednost rezultata

Vrlo dobro Dobro Srednje Loše

Ostvareni promet Računa se fizički promet Rast > 10% Rast 5-10% Rast < 5% Pad

Tekuća likvidnost kratkotrajna imovina

kratkoročne obveze

> 3 2 - 3 1 - 2 < 1

Ubrzana likvidnost kratkotrajna imovina - zalihe

kratkoročne obveze

> 1 1 0 - 1 Negativan

Opća ekonomičnost ukupni prihod

ukupni rashod

> 1,05 1 - 1,05 1 < 1

Profitna marža bruto dobit

ukupni prihod

Bolji je što VEĆI.

Faktor zaduženosti ukupne obveze

(dobit + amortizacija)

Bolji što je NIŽI, na što KRAĆI rok

Koeficijent

zaduženosti

ukupne obveze

aktiva

< 0,25 0,5 - 0,25 0,5 > 0,5

Koeficijent

financiranja

tuđi kapital

vlastiti kapital

< 0,25 1 - 0,25 1 > 1

Stupanj

samofinanciranja

vlastiti kapital

aktiva

> 0,50 0,50 - 0,30 0,30 - 0,10 > 0,10

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

ukupni prihod

aktiva

Bolji je što VEĆI.

Rentabilnost ukupnog

ulaganja

rentabilnost prometa x

koeficijent obrtaja

> 0,20 > 0,15 > 0,08 < 0,08

Rentabilnost prometa neto dobit

ukupan prihod

> 0,10 > 0,08 > 0,05 < 0,05

Rentabilnost ukupne

imovine

bruto dobit

pasiva

> 0,05 0,025 - 0,05 0,01-0,025 Negativna

Stopa pokrića I dugotrajna imovina

dugoročni izvori

1 0,50 - 1

0,10 - 0,50 < 0,10

Stopa pokrića II dugotrajna imovina

kapital i rezerve

1 0,50 - 1

0,10 - 0,50 < 0,10

Izvor: Izradio autor, prema:[9]

Prilikom tumačenja rezultata ekonomsko – financijske analize nije uvijek potrebno vršiti

izračun svih navedenih pokazatelja iz tablice 4. Njih treba računati dva puta godišnje (na

polugodištu i na kraju poslovne godine). Za kvartalnu ili mjesečnu analizu poslovanja mogu

se koristiti jednostavniji postupci poput brzog testa (Quicktest), koji se temelji na pet različitih

pokazatelja, uz kvalitetno obrazloženje. Na temelju ovog testa i ove grupe ekonomsko –

financijskih pokazatelja moguće je donijeti kvalitetan zaključak u svrhu upozorenja na

moguće postojanje krize ili njezinog približavanja.

Za uspješnu primjenu i tumačenje ekonomsko – financijskih pokazatelja potrebno je imati

razvijen kontroling koji treba biti „... stručna i neutralna potpora menadžmentu u procesu

upravljanja i odlučivanja.“[4]. Pored toga, bitna je i promjena još uvijek prisutnog pristupa

očekivanja poslovnog rezultata. Poslovni rezultat se ne očekuje već se njime upravlja.[11].

Ekonomsko - financijski pokazatelji upozorenja, brzi test (Quicktest) Tablica 5.

Pokazatelj

Izračun

Vrijednost rezultata

Vrlo

dobro

Dobro Srednje Loše Opasnost

insolventnosti

Tekuća likvidnost kratkotrajna imovina

kratkoročne obveze

> 3 2 - 3 1 - 2 < 1 Negativna

Stupanj

samofinanciranja

vlastiti kapital

aktiva

> 0,50 0,50-0,30 0,30-0,10 > 0,10 Negativan

Rentabilnost

prometa

neto dobit

ukupan prihod

> 0,10 > 0,08 > 0,05 < 0,05 Negativna

Rentabilnost

ukupnog ulaganja

rentabilnost prometa x

koeficijent obrtaja

> 0,20 > 0,15 > 0,08 < 0,08 Negativna

Faktor

zaduženosti

ukupne obveze

(dobit + amortizacija)

< 3 g. < 5 g. < 12 g. > 12 g. > 30 g.

Izvor: Izradio autor, prema:[9], [10].

„Prečesto se događa da uprava ne obraća pozornost na znakove upozorenja. ... Mnogi

menadžeri dijele mišljenje da se njima kriza ne može dogoditi. Previše su uvjereni u vlatitu

moć, pa stoga ne razmišljaju o mogućim opasnostima, a još manje o pripremi kriznog

plana.“[7]

3 Zaključak

Zračne luke danas djeluju na tržištu za kojeg je karakteristična konkurencija. To

podrazumijeva djelovanje različitih vanjskih utjecaja na poslovanje. Svaki ozbiljni

menadžment treba biti spreman na neželjeni tijek događanja, bez obzira da li je taj tijek

uzrokovan objektivnim faktorima (globalni politički i ekonomski, prirodne katastrofe,

pandemije, terorizam i dr.) ili subjektivnim faktorima unutar organizacije. Ni jedna

organizacija koja djeluje na tržištu pa tako ni zračna luka, nije imuna od nekog oblika krize.

Zbog toga je nužno izgraditi sustav anticipativnog upravljanja krizom, kako bi reakcija bila

pravovremena, a posljedice krize blaže, odnosno prihvatljive. U tu svrhu potrebno je

poznavati vrste, uzroke i pojavne oblike krize u zračnoj luci. Pored toga, potrebno je razviti

sustav pokazatelja upozorenja na moguće približavanje ili prisutnost krize. S obzirom da je

zračna luka organizacija koja djeluje na tržištu te ostvaruje prihode i rashode, posebnu

pozornost treba usmjeriti na razvoj pokazatelja suptilne ekonomsko – financijske analize jer

ekonomsko – financijski pokazatelji poslovanja mogu ukazati na približavanje ili prisutnost

krize.

„Krizni menadžment je proces upravljanja poslovnom krizom koji se ostvaruje putem tri

faze, i to: preventivnim upravljanjem, identifikacijom te reaktivnim upravljanjem.

Najznačajniji dio kriznog menadžmenta je svakako korištenje instrumenata i metoda

predusretanja krize, jer se na taj način u ranoj fazi identificira i zaustavlja krizni razvoj te

kriza traje kraće i posljedice su manje pogubne za poslovanje poduzeća.“[4] Gubitak

konkurentnosti zračne luke znači dugotrajno zaostajanje za zračnim lukama u okruženju i

velika ulaganja u podizanje razine konkurentnosti. To je ujedno i pitanje kvalitete sustava

upravljanja zračne luke.

LITERATURA

[1] Anić, Š., Klaić, N. i Ž. Domović, Rječnik stranih riječi, SANI-PLUS, Zagreb, 1998. [2] Bahtijarević Šiber, Fikreta i P. Sikavica, Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001.

[3] Zakon o zračnom prometu (NN 69/09). [4] Osmanagić Bedenik, Nidžara, Krizni menadžment: teorija i praksa, Zbornik radova ekonomskog fakulteta u

Zagrebu, Vol. 8, No. 1, 2010. [5] Drljača, M., Kvaliteta kao strategija, Zbornik radova 18. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta kao

strategija, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Vodice, Zagreb, 2017. [6] Drljača, M., Outsourcing kao poslovna strategija, Zbornik radova 11. međunarodnog simpozija o kvaliteti

Kvaliteta, konkurentnost i održivost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Sv. Martin na Muri, Zagreb, 2010.

[7] Novak, B., Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, BINOZA PRESS, Zagreb, 2001. [8] Drljača, M., Priručnik za anticipativno upravljanje krizom, Zračna luka Zagreb d.o.o., 2009. [9] Drljača, M., Poslovna uspješnost kao odraz kvalitete sustava upravljanja (Mogući okvir financijske analize),

Zbornik sažetaka 10. hrvatske konferencije o kvaliteti i 1. znanstvenog skupa Kvaliteta, nasljeđe za budućnost, Hrvatsko društvo za kvalitetu, Šibenik, Zagreb, 2010.

[10] Osmanagić Bedenik, Nidžara, Kriza kao šansa: Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, 2. promijenjeno izdanje Školska knjiga, Zagreb, 2007.

[11] Avelini Holjevac, Ivanka, Kontroling: upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1998.

SAŽETAK:

Miroslav Drljača Anticipativno upravljanje krizom zračne luke

Anticipativno ili preventivno djelovanje ima svrhu spriječiti krizu ili ublažiti njezino

djelovanje. To je ujedno najbolji način upravljanja krizom. Jedna od ključnih pretpostavki je

razvoj kompetentnosti menadžmenta za upravljanje krizom. Pored toga nužno je razviti

instrumentarij mjerenja indikatora krize. Kriza može imati različite pojavne oblike:

financijska, ekološka, kadrovska, sigurnosna i sl. Bez obzira na pojavni oblik, uvijek se radi o

poslovnoj krizi, odnosno krizi sustava upravljanja. Da bi se stvorio instrumentarij za

anticipativno upravljanje krizom potrebno je utvrditi pokazatelje ranog otkrivanja krize,

kvantificirati ih, mjeriti i razviti sustav automatizma u poduzimanju odgovarajućimh mjera

kojima se preventivno djeluje na krizu, odnosno kojima se ublažavaju njezine posljedice. U

radu autor pristupa zračnoj luci kao sustavu upravljanja. Primjenom općih i posebnih

znanstvenih metoda spoznaje razvija i predlaže indikatore ranog otkrivanja krize kao i sustav

poduzimanja odgovarajućih mjera preventivnog djelovanja. Razvijen model anticipativnog

upravljanja krizom doprinosi kvaliteti sustava upravljanja zračne luke.

Ključne riječi: anticipativno upravljanje krizom, zračna luka, kvaliteta sustava upravljanja.

SUMMARY: Miroslav Drljača Anticipative Crisis Management at the Airport

Anticipative or preventive action has the purpose to prevent a crisis or mitigate its effects.

This is also the best way to manage the crisis. One of the key assumptions is the development

of competency management for crisis management. The crisis may have different forms:

financial, environmental, human resources, security, etc. Regardless of the manifestation that

is always a business crisis, and crisis of management systems. To create instruments for

anticipative crisis management is necessary to establish indicators for early detection of crisis,

quantify them, measure and develop a system of automatism in taking appropriate measures

to act preventively to the crisis, and that mitigate its consequences. The author approaches the

airport as a management system. The application of general and specific scientific methods of

cognition develops and proposes indicators for early detection of crisis as well as a system of

taking appropriate measures of prevention. Developed model of anticipative crisis

management contributes to the quality management system of the airport.

Key words: anticipative crisis management, airport, quality of management system.