Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014

http://slidepdf.com/reader/full/bakir-izetbegovic-mandat-2010-2014 1/119
2010.-2014.
BAKIR
IZETBEGOVI
SADRAJ
DRUGI DIO: IZ INERVJUA
TREI DIO: FOO GALERIJA
BIOGRAFIJA
~ 3 ~BAKIR IZETBEGOVI MANDAT 2010. - 2014.
UVOD U PUBLIKACIJI KOJA JE PRED VAMA PREZENTIRANE SU KLJUNE AKTIVNOSTI, DOKUMENTI I STAVOVI
BAKIRA IZETBEGOVIA O NAJVANIJIM NACIONALNIM I DRAVNIM PITANJIMA, KAO I STRATEŠKI STAVOVI
PREMA REGIONALNIM I GLOBALNIM PROBLEMIMA.
IZ NJIH SE JASNO VIDI PROFIL ZRELE, ODGOVORNE, DOSLJEDNE I PRINCIPIJELNE POLITIKE
“U slubi naroda – na strani istine” je suština politike koncepcije koju zastupa Bakir Izetbegovi.
Njegova dravnika opredjeljenja jasno su se dala vidjeti još u periodu predizborne kampanje za bošnjakog lana Predsjedništva BiH tokom 2010. godine.
Bakir Izetbegovi nije preuzeo matricu ponašanja savremenih balkanskih tranzicijskih lidera koji politiki opstaju na stalnom sukobu i populistikom podilaenju masama, manipuliranju navodnom
nacionalnom ugroenošu, itd.
Umjerenom retorikom, bez davanja nerealnih obeanja, korektnim odnosom prema politikim
suparnicima, uz permanentno insistiranje na ekonomiji, korištenju brojnih komparativnih prednosti Bosne i Hercegovine, otvaranju prema istoku i zapadu i privlaenju investitora, regionalnoj saradnji i stabilizaciji prilika u zemlji unio je ozbiljnost i odgovornost na politiku scenu u Bosni i Hercegovini – i pobijedio na izborima.
okom svog prvog mandata na mjestu bošnjakog lana Predsjedništva BiH ostao je dosljedan svojim
principima radei u najboljem interesu Bošnjaka idrave Bosne i Hercegovine.
8/19/2019 Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014
Vodio je uspješnu i odgovornu vanjsku politiku iji su kljuni ciljevi euro-atlantske integracije, afirmiranje i jaanje meunarodne pozicije Bosne i Hercegovine, promoviranje naše ekonomije na stranim trištima i privlaenje stranih investicija
Bakir Izetbegovi se u protekle etiri godine svog mandata sastao sa velikim brojem najrelevantnijih meunarodnih zvaninika, njemakom kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom Francuske Fransoa Hollandom, britanskim premijerom Jamesom Cameronom, amerikim dravnim sekretarom Hilari Klinton, u više navrata sa svim liderima zemalja šireg regiona zapadnog Balkana i mnogim drugim zvaninicima.
Boravei u više navrata u sjedištu EU u Briselu, u jednom danu je imao sastanak sa svih pet kljunih ljudi Evropske unije – predsjednikom EU Hermanom van Rompuyem, predsjednikom Evropskog parlamenta Martinom Schulzom, predsjednikom Evropske komisije Joseom Manuelom Barrosom, visokom predstavnicom za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, te komesarom za proširenje Šteanom Fileom.
U regionalnim okvirima djelovao je smirujue, ali uvijek konstruktivno i stabilizirajue, uvijek imajui u vidu jaanje pozicije Bosne i Hercegovine.
Historijskom se smatra Izetbegovieva posjeta Beogradu iz aprila 2013. godine, kada je srbijanskoj
javnosti uputio vane poruke o prošlosti, ali i buduim odnosima dvije suverene drave. aj se dravniki in, prihvaen i pozdravljen i od samog dravnog vrha Srbije, smatra pozitivnom prekretnicom u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije.
Posebnu panju Izetbegovi je posveivao poloaju Bošnjaka u RS i dijaspori. Njegovim apelacijama Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine spašeno je milion bh. dravaljanstava, sprijeena otimaina bošnjakih imanja u entitetu RS kao i osporena odluka Vlade RS o prebivalištu.
Poznata je i konstruktivna uloga zamjenika predsjednika SDA Bakira Izetbegovia u svim pregovorima vezanim za implementaciju presude u sluaju Sejdi-Finci koji su voeni pod okriljem Evropske komisije.
Pored strateške opredijeljenosti za euro-atlantske integracije, predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi imao je i niz znaajnih susreta sa liderima zemalja arapskog svijeta kao i više zvaninih susreta sa predsjednikom, premijerom i ministrima Vlade Republike urske.
urska je dokazani prijatelj naše zemlje, a upravo Izetbegovievim angamanom pokrenuta je turska finansijska linija od 100 miliona eura
kojom je osigurana egizistencija za hiljade povratnikih porodica u cijeloj BiH, kroz projekte u poljoprivredi, preradi i stoarstvu.
Zapaene su i zvanine posjete bošnjakog lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia Azerbejdanu i Pakistanu, koje su rezultirale znaajnim poboljšanjem ekonomskih odnosa sa ovim zemljama.
Azerbejdan je zahvaljujui angamanuIzetbegovia u Doboju pokrenuo investiciju vrijednu 40 miliona eura, koja e znaiti posao za nekoliko hiljada kooperanata sa ovog podruja. Prijateljstvo ovih zemalja prema bh. graanima dokazano je i u teškim danima katastroalnih poplava koje su u maju ove godine pogodile našu zemlju.
Bakir Izetbegovi je u nepovoljnim politikim uslovima u zemlji, protekle etiri godine obiljeio ozbiljnim i odgovornim radom iza kojega su ostali
vidljivi i mjerljivi rezultati.
Zbog toga je dobio plebiscitarnu podršku lanstva Stranke demokratske akcije da se ponovo kandidira za bošnjakog lana Predsjedništva na Opim izborima 2014. godine.
REAGIRANJA
ZAJEDNIKA IZJAVA ŠEFOVA DRAVA REPUBLIKE
SRBIJE, BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE
TURSKE
Vaan dogovor o regionalnoj saradnji
Karaorevo, 26. april 2011. godine
Mi, šeovi drava Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike urske, sastali smo se danas, 26. aprila 2011. godine, u Karaorevu, na trilateralnom sastanku posveenom unapreenju meusobne saradnje, s ciljem promovisanja mira, stabilnosti, tolerancije, zajednike budunosti i evropske perspektive naših drava.
Na sastanku smo otvoreno tretirali razna pitanja od zajednike vanosti, u prijateljskoj atmoseri, tragajui za zajednikim rješenjima, te podravajui suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja.
Zakljuili smo da je proces evropskih integracija zemalja regije od izuzetne vanosti, kao i da je regionalna saradnja neophodan preduslov uspjeha tih integracija.
Dogovorili smo se: Da se meusobno podravamo na putu evropskih integracija; Da aktivno radimo na unapreenju ekonomske saradnje i zajednikog ueša u inrastrukturnim projektima bitnim za sve zemlje regije; Da podstiemo saradnju institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta; Da podstiemo napore na eliminisanju predrasuda (u sistemima obrazovanja); Da podstiemo meuvjerski dijalog u našoj regiji; Da se trilateralni sastanci nastave i u budunosti, te da e naredni
sastanak biti odran u Bosni i Hercegovini do kraja ove godine.
IZJAVA BAKIRA IZETBEGOVIA ZA AGENCIJU
REUTERS
11. maj 2011. godine
Na pitanja kako ocjenjuje trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, s obzirom na izvještaj Valentina Inzka, koji je podnio Vijeu sigurnosti UN-a, te mogue implikacije u narednom periodu, kao i kakvu ulogu Republike Srbije i Republike Hrvatske spram BiH oekuje, lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je, izmeu ostalog, rekao:
„Bosna i Hercegovina je na raskršu sukobljenih integracijskih i dezintegracijskih trendova. Višegodišnja kumulacija antidejtonskih i antidravnih izjava i postupaka dobiva punu fizionomiju. Dovode se u pitanje dravne institucije, naroito Sud i uilaštvo BiH, ovlasti i odluke
visokog predstavnika, odnosno sam Daytonski sporazum. akoer, entitet Republika Srpska najavljujue organiziranje reerenduma van svoje nadlenosti – o pitanjima bitnim za cijelu zemlju i
sve njene graane. Svakodnevno se namee pria o podjeli zemlje, te se na taj nain pokušava ova tema uiniti legitimnom i prihvatljivom. akoer, negira se genocid u Sreberenici i presuda Meunarodnog suda pravde o poinjenom genocidu u Sreberenici. rai se nacionalni balans u suenju za ratne zloine, a zna se ko je poinio genocid u Sreberenici, ko je vršio opsadu Sarajeva i ubio hiljade graana ovog grada, ko je odgovoran za pokolje u Brkom, Kozarcu, koncentracione logore u Omarskoj i na Manjai. Za sve ovo je odgovorna vojska bosanskih Srba i vrijeme je da se suoe s time, jer samo na bazi suoavanja sa istinom moemo graditi bolju budunost.“
PISMO GENERALNOM SEKRETARU UNA BAN KIMOONU
Treba nam snana podrška meunarodne zajednice
9. maj 2011. godine
lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi uputio je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu i predsjedniku Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija Gérardu Araudu pismo sljedeeg sadraja:
„Ekselencije, u svojstvu lana Predsjedništva BiH, elim vam skrenuti panju na krizu koja se odvija u BiH, a koja bi, ako ne bude sprijeena, mogla
predstavljati prijetnju miru i sigurnosti mojezemlje. Kljuni elementi Daytonskog mirovnog sporazuma se krše, a ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine dovode se u pitanje. Sud i uilaštvo Bosne i Hercegovine se otvoreno osporavaju, a ovlasti visokog predstavnika se flagrantno negiraju. Ovi antidejtonski potezi, kombinovani s direktnom konrontacijom s
visokim predstavnikom, prijete da unazade iznimni napredak koji je ostvaren u izgradnji mira i stabilnosti u BiH u proteklih petnaest godina.
U svjetlu trenutne situacije, BiH je potrebna
snana podrška meunarodne zajednice, kako bi se zaustavio rastui trend dezintegracija i zemlja
vratila na put reormi i evroatlantskih integracija koje nemaju alternative. Destabilizirajue aktivnosti moraju biti zaustavljene prije nego što izmaknu kontroli. Zato pozivam Vijee sigurnosti UN-a da izrazi punu podršku i snano podupre ovlasti i odluke visokog predstavnika, podsjeajui sve aktere da se te odluke moraju poštovati i sprovoditi. Ovo je kljuni momenat za Bosnu i
Hercegovinu. Ogroman trud je uloen u izgradnju mira i stabilnosti u ovoj zemlji u zadnjih petnaest godina. Ovo dostignue mora biti ouvano, kako bi BiH mogla da nastavi koraati ka prosperitetu kojem tee svi njeni graani. Duboko vjerujem da je izgradnja zajednike budunosti u BiH kao
jednoj dravi u najboljem interesu svih u BiH. aj cilj moe se ostvariti samo dijalogom, saradnjom i kompromisom.“
U šetnji Bašaršijom, prilikom zvanine posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki-moona Bosni i Hercegovini, 25. juli 2012. godine
IZETBEGOVIA
Spašen milion bh. dravljanstava
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti lana 17. i lana 39. st. 1. i 2. Zakona o dravljanstvu Bosne i Hercegovine (Sl. Glasnik bih br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) sa prijedlogom da se navedeni lanovi stave van snage. Osporeni lanovi Zakona suprotni su Ustavu Bosne i Hercegovine i meunarodnim
instrumentima kojima se spreava diskriminacija. Bez objektivnog i razumnog opravdanja razliito se tretiraju prava graana Bosne i Hercegovine koji ive u inostranstvu. Naime, osporeni lanovi Zakona u razliitu poziciju stavljaju dravljane Bosne i Hercegovine koji su stekli dravljanstvo susjednih zemalja, ili zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan bilaterarni sporazum, i naše dravljane koji nisu u jednoj od gore navedene dvije grupe, a koji ive u zemljama sa kojima Bosna
i Hercegovina do sada nije zakljuila ugovore o dvojnom dravljanstvu. Na ovaj nain se preko milion dravljana Bosne i Hercegovine dovodi u diskriminirajuu poziciju da 01.01.2013. godine izgube dravljanstvo Bosne i Hercegovine.
(Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) je Odlukom broj U 9/11 od 23. septembra 2011. godine usvojio zahtjev Bakira Izetbegovia, lana Predsjedništva Bosne
i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti l. 17. i 39.Zakona o dravljanstvu Bosne i Hercegovine («Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09 i 76/09; u daljnjem tekstu: Zakon o dravljanstvu). Ustavni sud je predmetnom odlukom utvrdio da lanovi 17. i 39. stav 1. Zakona o dravljanstvu nisu u skladu sa lanom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine.)
IZJAVA O HAPŠENJU RATKA MLADIA
Hladnokrvno nareivao ubijanja, a krio se kukaviki
„Ovo jeste jedan dobar dan za BiH i za regiju, veoma znaajan za sve rtve zloinakih pohoda generala Mladia, za budunost BiH i regije. Pravda
je oigledno spora, u ovom sluaju prespora, ali je neizbjena. Hapšenje Ratka Mladia je jedna od pretpostavki za zadovoljenje pravde i budi nadu za konano utvrivanje svih injenica i istine o onome šta se dešavalo tokom rata, ali i onome šta se dešavalo poslije rata, dakle u ovom periodu nehapšenja Ratka Mladia. Ovo hapšenje e dati dodatni poticaj procesima regionalnog pomirenja, pri emu je vrlo vano istai da je hapšenje izvršeno od zvaninih institucija Srbije i uz pomo zvaninih institucija BiH. Pozdravljam odlunost meunarodne zajednice koja je stajala nepokolebljivo pri stavu da se uhapsi general Mladi, i na taj nain pomogla odlunost u Srbiji. a odlunost koju je Republika Srbija pokazala ovim hapšenjem daje nam za pravo da se nadamo
jednom novom poglavlju u saradnji dvije drave i bit e sigurno od pomoi dijelu srbijanske
javnosti i dijelu bosanskohercegovake javnosti u suoavanju s istinom o blioj prošlosti. I o samom generalu Mladiu, to je ovjek koji je bio spreman hladnokrvno narediti ubijanje hiljada ljudi, hiljada djeaka i nije pokazao nimalo line hrabrosti da se suoi sa optubama. Krio se kukaviki i dopustio da bude uhapšen na ovakav nain. Dakle, to je poruka svima koji su u njemu vidjeli linog ili nacionalnog
heroja. Imaju, evo, šansu da sada stvore pravu sliku o njemu.„
IZETBEGOVI UPUTIO PISMO PREDSJEDNIKU
Riješiti probleme stanovnika Janje
12. juli 2011. godine
S ciljem rješavanja pitanja korištenja poljoprivrednog zemljišta graana Mjesne zajednice Janja, koje se nalazi na desnoj obali Drine, lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi uputio je pismo predsjedniku Republike Srbije Borisu adiu.
U pismu, reerirajui se na razgovore voene tokom
nedavne zvanine posjete srbijanskog predsjednika Bosni i Hercegovini, lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je pozvao predsjednika Borisa adia da pomogne rješavanju ovog otvorenog pitanja, uspostavom privremenog graninog prijelaza za pogranini saobraaj, koji bi unkcionisao do definisanja dravne granice dvije zemlje.
Ocijenio je da bi to vlasnicima omoguilo pristup njihovom zemljištu, a bilo bi korisno i u kontekstu
trenda poboljšanja bilateralnih odnosa. U pismu lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia srbijanskom predsjedniku izmeu ostalog se navodi: „Graani BiH o kojima je ovdje rije imaju velikih poteškoa u pristupu i eksploataciji navedenog poljoprivrednog zemljišta ve dugi niz godina. Nema sumnje da bi praktino rješavanje njihovog problema bilo od velike koristi, kako za njih same,
tako i za ukupne odnose Bosne i Hercegovine iRepublike Srbije.”
USTAVNI SUD BIH PRIHVATIO IZETBEGOVIEVU
APELACIJU
22. august 2011. godine
U obrazloenju zahtjeva koji je Ustavnom sudu BiH uputio lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi, izmeu ostaloga, stoji:
„Cilj donošenja Zakona o katastru oigledno nije da se omogui kontrola korištenja imovine u skladu s opim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, ve
da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine. Zakon ostavlja prostora javnim vlastima, a ne sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju. Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir ponašanja dravnih organa, što je potpuno u suprotnosti s pozitivnom obavezom drave da zaštiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire prava i proizvodi potpuno novo aktiko stanje.
Entitet Republika Srpska je odluio da liši imovine sve ljude koji nisu u posjedu svoje imovine u momentu njenog popisa i omogui trenutnim posjediocima da se upišu kao vlasnici, pa ak i kada nemaju nikakav pravni osnov za posjedovanje te imovine.
Pri tome ak i ne koristi slubene evidencije o nekretninama i njihovim vlasnicima, osim kada nije mogue na bazi aktikog stanja evidentirati tu
imovinu.
S obzirom na injenicu da van zemlje ivi više od 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, gotovo da je suvišno pominjati koliki uticaj i na koliki se broj stanovnika, dravljana BiH koji imaju imovinu u Republici Srpskoj, ovaj zakon moe negativno odraziti. Poznata je injenica da Bosna i Hercegovina nije nikada donijela zakon o dravnoj imovini, a osporenim Zakonom se omoguava da sva imovina Bosne i Hercegovine jednostavno
bude preknjiena na Republiku Srpsku.
Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti Republike Srpske, a koji se u zemljišnim knjigama
vode kao imovina Bosne i Hercegovine ili nekog drugog subjekta (kao što su kasarne koje su bile u vlasništvu bivše SFRJ i njenih organa, a koje su, u skladu sa Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, postale imovina Bosne i Hercegovine), bez ikakve pravne procedure bit e preknjieni na Republiku Srpsku.
S obzirom da se osporeni Zakon primjenjuje od marta 2011. godine, zahtijeva se od Ustavnog suda da donese privremenu mjeru kojom e obustaviti primjenu ovog zakona do okonanja postupka pred Ustavnim sudom BiH i time sprijei nastajanje nenadoknadive štete za hiljade ljudi koji bi
nesumnjivo bili pogoeni njegovom primjenom.“
(Ustavni sud BiH usvojio je na današnjoj plenarnoj sjednici (27.11.2011. godine) zahtjev lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia za donošenje privremene mjere, te je obustavio primjenu Zakona o katastru Republike Srpske (RS).
Kako je saopšteno, ova odluka stupa na snagu
odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenjakonane odluke Ustavnog suda BiH.).
GODIŠNJICA BOŠNJAKOG SABORA
nacionalno ime Bošnjak
26. septembar 2011.
Povodom 18. godišnjice Prvog bošnjakog sabora, lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi uputio je sljedee saopenje za javnost:
„Na Prvom bošnjakom saboru, odranom u opkoljenom Sarajevu, 27. i 28. septembra 1993. godine, ispisane su neke od najznaajnijih stranica historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Kompletan dravni i vojni vrh, s predsjednikom Alijom Izetbegoviem na elu, vodei ljudi Islamske
zajednice BiH i najznaajnijih kulturnih institucija, 377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga Bosne i Hercegovine, odbili su tada, tano prije osamnaest godina, pokušaj nametanja zlokobnog plana o podjeli Bosne i Hercegovine. Jednoglasno
je odbaen ponueni tzv. enevski mirovni plan, koji je predviao stvaranje tri etnike republike, s pravom na secesiju u okviru labave dravne zajednice. Eho ove hrabre i sudbonosne odluke odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor izmeu ponuenog nepravednog mira i nastavka pravedne borbe za opstanak naroda i cjelovitu dravu Bosnu i Hercegovinu. Na istom zasjedanju, Bošnjaki sabor donio je još jednu historijsku odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom
je bosanskim muslimanima vraeno nacionalno
ime Bošnjak. „Mi ovom deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice“, kazao je tada
jedan od naših velikana, Alija Isakovi.
Danas, u miru, Bosnu i Hercegovinu izgraujemo kao slobodnu, meunarodno priznatu, suverenu, cjelovitu i demokratsku dravu na putu ka Evropi i NAO-u.
Bošnjaci su u svojoj domovini nezaobilaznipolitiki aktor, koji svoja prava ostvaruju preko legitimnih i legalnih predstavnika u institucijama
vlasti.
Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne dogaaje i ljude, koji su trajno i neizbrisivo obiljeili historiju naše drave i naroda. Bošnjaki sabor, odran u septembru ratne 1993. godine, jedan je od tih sudbinskih dogaaja, kojim je trajno utemeljeno pravo bošnjakog naroda da ivi slobodan i ravnopravan u dravi Bosni i Hercegovini”.
IZETBEGOVI PISAO OBAMI
Terorizam je zastrašujui i nije put do ostvarenja politikih ciljeva
11. septembar 2011. godine
lan Predsjedništva Bakir Izetbegovi uputio je pismo predsjedniku SAD Baracku Obami povodom 10. godišniice teroristikih napada, 11. septembra 2001. Godine.
U pismu, izmeu ostalog, stoji: „Danas su naše misli i osjeanja s narodom Amerike. Posebno saosjeamo s porodicama rtava teroristikih napada na SAD, 11. septembra 2001. godine.
Mi u Bosni i Hercegovini dobro znamo šta znai
biti izloen teroru, ubijanju, etnikom išenju i genocidu.
Ali znamo cijeniti one koji su nam pomogli da se odbranimo od agresije i da na ruševinama gradimo
slobodnu i demokratsku zemlju.
Prijateljstvo Bosne i Hercegovine i SAD-a potvreno je u najteim godinama za moj narod i zemlju. o je neizbrisiva historijska injenica.
Principijelno, ali i s bolnim iskustvom rtve, uvijek smo, zajedno sa slobodnim i demokratskim svijetom, jasni u osudi nasilja i ubijanja nevinih ljudi. erorizam je zastrašujua pojava i ne moe biti put do ostvarenje politikih ciljeva“.
Na prijemu kod predsjednika SAD-a Baracka Obame i prve dame SAD-a Michelle Obama, tokom otvaranja generalne debate 67. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, New York, 24. septembar 2012. godine
NAKON OPERACIJE
16. februar 2012. godine
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi posjetio je danas premijera Republike urske Redepa aipa Erdoana u njegovoj rezidenciji u Istanbulu.
lan Predsjedništva BiH Izetbegovi zaelio je premijeru Erdoanu brz i uspješan oporavak nakon operacije.
Premijer Erdoan interesovao se za stanje u Bosni i Hercegovini i regiji i ponovio da e Republika
urska i dalje ostati aktivna u ovom dijelu Evrope.
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi
inormisao je turskog premijera o sastancima koje je imao s predsjednikom Abdulahom Gulom, ministrom Ahmetom Davutoluom, predsjednikom Parlamenta i ministrima u Vladi urske.
Premijer Erdoan obeao je da e snano podrati niz inicijativa pokrenutih na ovim sastancima, s posebnim akcentom na produbljivanje ekonomske saradnje dvije prijateljske zemlje.
U posjeti kod premijera Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoana u njegovoj rezidenciji u Istanbulu, 16. februar 2012. godine
OTVORENO PISMO DODIKU
alternativu
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi uputio je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS povodom njegovih najnovijih uvredljivih javnih istupa:
„Gospodine Dodik, u nedavnom intervjuu ruskom servisu Radija Slobodna Evropa ponovo
ste na neprihvatljiv i uvredljiv nain govorili oBošnjacima i budunosti Bosne i Hercegovine. Vaši stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i ne doprinose atmoseri pomirenja, meusobnog uvaavanja i razvoja demokratskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Prie o reerendumima, o neodrivosti BiH, nemogunosti suivota, dravi kao neuspjelom eksperimentu meunarodne zajednice kontinuisano truju javni prostor i unose zebnju meu ljude u cijeloj zemlji. Posljednje uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite da su se „Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine“ i da „ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitutivnih naroda“,
vrhunac su Vašeg neodgovornog javnog istupanja. Bošnjaci imaju svoju viševjekovnu historiju, imaju svoj bosanski jezik i svoju dravu Bosnu i Hercegovinu, koju baštine sa Srbima i Hrvatima, kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i graanima. Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju
pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a naroito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili rtve progona, nasilja i genocida. o pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih politikih lidera. Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto da pomognete proces povratka prognanih Hrvata u RS, Vi ih svojim dnevnopolitiki motivisanim dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja treeg entiteta.
Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protivsvojih sugraana i zemlje u kojoj su roeni, nanijet e najviše štete upravo bosanskohercegovakim
Srbima, u ije ime istupate. Rezultat istraivanja, na koje se pozivate, prema kojemu navodno 88 posto Srba ne eli da RS ostane u BiH na
jednostran nain moe biti doveden i do 99 posto. Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokušaj ugroavanja cjelovitosti zemlje naii e na otpor sto posto patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti Bosnu i Hercegovinu. Nijedan narod, pa ni Srbi, nema pravo odluivati o vlastitoj sudbini ignorišui prava drugih naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brko, Višegrad, Foa, rebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka nee biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaša iskljuiva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas. Reormski procesi su blokirani, zemlja zaostaje
na evropskom putu za cijelom regijom, dizanjem meunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja. Ekonomsko-socijalne posljedice su takoer vidljive: obeshrabruju se i odbijaju strani investitori, gube se poslovi, nema novih radnih mjesta, siromaštvo je sve vee. Rezultat je rastua apatija i osjeaj besperspektivnosti. Zbog svega navedenog, pozivam Vas da prestanete sa retorikom koja produava agoniju cijele zemlje i koja moe dovesti do novih sukoba sa nesagledivim
posljedicama. Upravo Vi, gospodine Dodik,snosit ete historijsku i svaku drugu odgovornost ukoliko doe do konflikata koje svojim javnim istupima provocirate. Pozivam Vas da svoju energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom pravcu. Narodi koji stotinama godina ive zajedno u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi uspješno društvo i dravu. BiH je bogata zemlja, sa dovoljnim resursima za dostojanstven ivot i blagostanje etiri miliona njenih stanovnika. U postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje zemlje i institucija. Uz mali napor politikih lidera Bosna i Hercegovina moe ii naprijed, sustii susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna i kredibilna lanica Evropske unije. Budite motor, a ne koniar procesa koji nemaju alternativu.“
IZETBEGOVI ZA JEDAN DAN SA PET KLJUNIH LJUDI EU U BRISELU
Integracija u EU je najvaniji prioritet BiH
22. mart 2012. godine
Predsjedavajui Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastao se u Briselu s predsjednikom Evropske unije Hermanom van Rompujem (Herman van Rompuy), predsjednikom Evropskog parlamenta Martinom Šulcom (Martin Schulz), predsjednikom Evropske komisije ose Manuel Barosom (Jose Manuel Barroso), visokom predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton (Catherine
Ashton) i sa komesarom za proširenje Evropskeunije Šteanom Fileom (Stean Fule).
S obzirom da je ovo njegova prva posjeta nakon preuzimanja dunosti Predsjedavajueg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Izetbegovi
je naglasio da na ovaj nain eli poslati poruku da je integracija u Evropsku uniju prvi i najvaniji
vanjskopolitiki prioritet za Bosnu i Hercegovinu, te uspostaviti intenzivniji i direktniji politiki dijalog sa najvišim zvaninicima Evropske unije o svim pitanjima koja se tiu procesa evropske integracije.
Izetbegovi je rekao da je izgradnja evropske
budunosti i integracija u Evropsku uniju jasno iskazana elja i interes svih naroda i graana u Bosni i Hercegovini, te da je evropski put realna platorma na kojoj se mogu osigurati stabilnost i prosperitet naše zemlje.
Predsjedavajui Predsjedništva BiH rekao je da je u ovom trenutku naš glavni cilj ubrzati napredak naše zemlje na evropskom putu i stvoriti uslove da u što kraem roku podnesemo aplikaciju za
lanstvo koja e biti smatrana kredibilnom od strane Evropske unije.
„Politiki konsenzus o evropskom putu nikada nije bio snanije i eksplicitnije izraen. Vrata Evropske unije su otvorena, a na nama je odgovornost da ovu priliku iskoristimo da snano krenemo naprijed i u narednim mjesecima stvorimo uslove za podnošenje kredibilne aplikacije za lanstvo“, rekao je Izetbegovi.
Susret s predsjednikom Evropske unije Hermanon van Rompuyem prilikom zvanine posjete institucijama Evropske unije, Brisel, 22. mart 2012. godine
IZETBEGOVI NA SAMITU NATOA U IKAGU
Zahvalnost BiH na uešu u NATO mirovnim operacijama
Lideri 28 drava NAO-a završili su samit u ikagu uz obeanje da e „nepovratno“ biti predani tranziciji u Aganistanu, koji je bio centralna tema dvodnevnog skupa.
Uesnici su naglasili da su rješeni da budu efikasniji i istovremeno potvrdili da e se drati vojnih obaveza Zapadne vojne alijanse.
Lideri NAO-a su zvanino odobrili plan za transer vodee odgovornosti za borbene operacije na aganistanske sigurnosne snage do sredine naredne godine.
Zvaninu bh. delegaciju na NAO Samitu u ikagu, 21. maja 2012. godine predvodio je predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi.
U završnoj Deklaraciji NAO Samita u ikagu saveznici su snano podrali aspiracije BiH ka lanstvu u NAO-u.
Pozdravljen je znaajan napredak ukljuujui ormiranje VM BiH kao i politiki dogovor postignut 9. marta 2012. godine o knjienju nepokretne vojne imovine.
NAO e i dalje pratiti napredak u implementaciji i pruati BiH svu neophodnu pomo.
akoer, saveznici su izrazili zahvalnost BiH na uešu u NAO mirovnim operacijama.
NATO Samit u ikagu, 21. maj 2012. godine
PROMOVIRANA TURSKA FINANSIJSKA LINIJA OD
100 MILIONA EURA
12. juni 2012. godine
U Sarajevu je danas odrana konerencija “urska finansijska linija za razvoj privrede BiH putem finansiranja odrivog povratka, poljoprivrede, proizvodnje i turizma” u vezi sa implementacijom 100 miliona eura kredita, koji e urska plasirati u BiH putem Bosnia Bank International (BBI) i urkish Ziraat Bank Bosnia.
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je, otvarajui konerenciju, podsjetio kako se došlo do ovog projekta.
“U ebruaru sam bio u urskoj i zamolio sam turske lidere da pomognu BiH, jer manjinski povratak
je problem u našoj dravi. U isto vrijeme, imamo ogromne poljoprivredne površine koje nisu u unkciji. BiH uvozi dvije treine hrane koju troši, a pola poljoprivrednog zemljišta je neobraeno.
Izbjeglice su se vratile u dravu, a nemaju posla. etiri petine mlijenih proizvoda BiH uvozi. Zato sam zamolio lidere urske da nam pomognu, i oni su to odobrili. Sredstva za kreditnu liniju su sad tu i moe se krenuti sa odobravanjem kredita”, rekao
je Izetbegovi.
On je istakao da se uz ovaj veliki kredit moe uraditi puno projekata, te da je ovo prilika da se promijeni slika o BiH. Izetbegovi je dodao da je BiH dobila
i donatorska sredstva u iznosu 10 miliona eura odurske.
“Ja sam ovaj projekat nazvao 3P - poljoprivreda, proizvodnja, odnosno prerada, i povratak. Ne mora biti samo poljoprivreda, mada oekujem da se najviše sredstva angauje u poljoprivredu. Cilj
je ostvariti što više sa što manje sredstava”, izjavio je Izetbegovi, dodavši da je svjestan da e ovo biti teško implementirati, ali da je ovo jedan humani, patriotski projekat.
PISMO GLAVNOM HAŠKOM TUIOCU SERGEU
BRAMMERTZU
Povodom najavljene albe na meupresudu Pretresnog vijea Meunarodnog krivinog suda za bivšu Jugoslaviju u sluaju Radovan Karadi, predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi danas je uputio pismo glavnom tuiocu ovog suda Sergeu Brammertzu.
Pismo je sljedeeg sadraja:
„Poštovani tuioe Brammertz, Pozdravljam Vašu odluku da uloite albu na meupresudu Pretresnog vijea kojim je predsjedavao sudija O-Gon Kwon, a po kojoj nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vostvom Radovana Karadia izvršile genocid u opinama Bratunac, Foa, Klju, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Vi na taj nain sasvim jasno iskazujete Vašu istinsku
elju za zadovoljenjem pravde, kao i otkrivanjem pravne istine o dešavanjima u vremenu u kojem je Radovan Karadi bio lider i vrhovni komandant zloinakih i paravojnih ormacija, koje su na teritoriji pod svojom kontrolom izvršile brutalno etniko išenje i u potpunosti uklonile bošnjako i hrvatsko stanovništvo.
Odluka Pretresnog vijea pod predsjedavanjem sudije O-Gon Kwona me je neugodno iznenadila i
duboko razoarala.
Svjedok sam izraenoj rezigniranosti koju je ova odluka uzrokovala kod mog naroda. Zaista je teško prihvatiti injenicu da se u dvije meupresude ICY-a nalaze sasvim suprotni pravni zakljuci.
U meupresudi protiv Slobodana Miloševia Sudsko vijee, na elu sa sudijom Meyem, tvrdilo
je da je uilaštvo Miloševiu u saradnji sa Karadiem i bosansko-srpskim rukovodstvom
dokazalo odgovornost za genocid u opinama BiH.
Sada se meupresudom u sluaju Karadi tvrdi da uilaštvo nije dokazalo genocid u opinama BiH i Karadi se oslobaa odgovornosti u tom istom kontekstu?!
Gospodine Brammertz, drago mi je da ste svjesni izazova i odgovornosti koji su pred Vama u ovom sluaju. Spreman sam vam pruiti apsolutnu podršku u osiguranju potrebne argumentacije i pomoi, kako biste uspjeli dokazati svih 11 taaka optunice protiv Radovana Karadia, ukljuujui genocid.
Nadam se da ete uspjeti u Vašoj albi. o je jedini put za ostvarenje pravde za rtve genocida i nasilja, kao i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini.“
REAGIRANJE NA DOGOVOR DOMBIA I AIA
Katastrofa bi zaprijetila podruju od apljine do Metkovia, sve do uša
Neretve u Jadransko more
Povodom dogovora Aleksandra Dombia, predsjednika Vlade RS i Radimira aia, zamjenika premijera RH, o zajednikim ulaganjima u razvoj elektroenergetskih kapaciteta, odnosno gradnji nove hidroelektrane od 300 megavata na podruju Dubrovnika, vrijedne 170 miliona eura, koja bi vodu dobijala s podruja BiH, elim strane u dogovorima i javnost upozoriti na sljedee:
Prema lanu IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadleno za
voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ratifikovanje takvih ugovora. Prema lanu III/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine, svaki entitet moe, takoer, sklapati sporazume sa dravama i meunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine, a Parlamentarna skupština moe zakonom predvidjeti da za odreene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
S obzirom na to, elim upozoriti i Vladu RH i Vladu RS da vode rauna o ovim injenicama, kako ne bi došlo do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine i radnji suprotnih procedurama propisanim Zakonom o postupku zakljuivanja i izvršavanja meunarodnih ugovora.
akoer, drava Bosna i Hercegovina je 14. marta 2010. godine ratifikovala Konvenciju o procjeni uticaja na okoliš preko dravnih granica, donijetu u Espoo-u (Finska) 25. ebruara 1991. godine i obavezna je provoditi njene odredbe.
U ovoj konvenciji, na popisu aktivnosti u Prilogu 1. take 11. i 12., eksplicitno se navodi izgradnja “velikih brana”, pri emu se upozorava na “aktivnosti
na odvoenju podzemnih voda u sluajevima kada godišnji volumen vode koju treba odvesti iznosi 10 miliona kubnih metara i više”.
Kako se u navedenom sluaja planirane izgradnje hidroelektrane Dubrovnik radi o projektiranom odvoenju oko 2 milijarde kubnih metara vode iz donjeg toka rijeke Neretve, onda je sasvim opravdan strah od prirodne katastroe koja bi zaprijetila podruju i Republike Hrvatske i Bosne
i Hercegovine od apljine do Metkovia, sve douša Neretve u Jadransko more.
Struna javnost ve je argumentovano upozorila na potencijalne opasnosti koje prijete poljoprivrednom podruju i kompletnom eko- sistemu rijeke Neretve i šireg podruja neretvanske doline, doe li do realizacije ovog projekta.
Zato drava Bosna i Hercegovina, odnosno sve njene nadlene institucije, ukljuujui i entitetske Vlade i lokalnu zajednicu, moraju ovom problemu prii s punom ozbiljnošu i izraditi Procjenu uticaja na okoliš, kako je propisano u lanu II/7 Konvencije o procjeni uticaja na okoliš preko dravnih granica. Na tom planu neophodna je puna saradnja sa Republikom Hrvatskom i njenim legalnim organima.
SVEANOST NA UNIVERZITETU SULEJMAN ŠAH
Izetbegoviu poasni doktorat u Istanbulu
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je primio titulu poasnog doktora nauka iz meunarodnih odnosa na Sulejman Šah univezitetu u Istanbulu.
Predsjedavajuem Izetbegoviu je ovaj poasni doktorat uruen zbog angamana u poboljšanju odnosa u regionu i ostatku svijeta, kao i za dodatno unaprijeenje odnosa Bosne i Hercegovine i Republike urske.
Na današnjoj ceremoniji dodjele poasnog doktorata Predsjedavajui Izetbegovi je zahvalio
Senatu Sulejman Šah univerziteta na ovoj tituli.
Izrazio je zadovoljstvo što su napori koje ulae u ostvarenje dogovora i kompromisa na Balkanu i svijetu prepoznati i u akademskoj zajednici.
Predsjedavajui Izetbegovi je u svom obraanju,izmeu ostalog, naglasio potrebu ubrzanja euro- atlantskih integracija naše zemlje i cijelog regiona Balkana.
Predsjedavajui Izetbegovi se i ovom prilikom zahvalio na svesrdnoj podršci koju Vlada i narod urske pruaju Bosni i Hercegovini.
Istakao je vrlo znaajnim što je saradnja dvije zemlje i u oblasti visokog obrazovanja u posljednje
vrijeme intezivirana na razliite naine.
Radni dan u kabinetu u Sarajevu, 24. septembar 2012. godine
IZETBEGOVI GOVORIO NA GENERALNOJ SKUPŠTINI UNA
BiH nakon 20 godina znaajno doprinosi globalnom miru i sigurnosti
sekretaru UN-a Ban Ki-moonu na nedavnoj posjetiBosni i Hercegovini. “Dok obiljeavamo dvadesetu godišnjicu našeg pristupanja Ujedinjenim nacijama, njegova posjeta
je priznanje da je Bosna i Hercegovina proputovala dug put od pristupanja ovoj Organizaciji, tako što
je transormirala sebe od primatelja sigurnosne pomoi do kontributora globalnom miru i sigurnosti”, kazao je Izetbegovi pohvalivši napore Bana na unapreenju dijaloga i saradnje, kao i
njegovu predanost temeljnim vrijednostima i principima UN-a.
Izetbegovi je kazao da BiH prepoznaje vanost i u potpunosti podrava Banove pravce djelovanja koji su prepoznali pet generacijskih imperativa: prevencija, sigurniji svijet, pomo zemljama u tranziciji, jaanje ena i omladine, i odrivi razvoj.
“Današnji svijet je scena razvijanja kriza i globalnih izazova koji se gomilaju. Prvi i najvaniji od svih
je katastroa u Siriji. Dok mi stojimo ovdje, naši prijatelji Sirijci se bore protiv brutalnog reima. Bore se da uzmu sudbinu u svoje ruke. Reim Bashara al-Assada na njihove tenje za slobodom i demokracijom odgovara topovima i bombama, kao što je reim njegovog oca radio prije trideset godina. o je odvratno i za svaku moralnu osudu, kao što je i naš kolektivni neuspjeh da to zaustavimo”, poruio je Izetbegovi i potcrtao:
Govor na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, 27. septembar 2012. godine
“Još jedanput, mi nepomino stojimo sa strane dok se ljudska tragedija dramatinih razmjera odvija pred našim oima. rebali bismo uiniti svoj dio da pomognemo historijskom zauzimanju za slobodu naroda Sirije. rebali bismo doprinijeti spašavanju sirijskog naroda od tiranije. rebali bismo, ali mi to ne inimo.”
Predsjedavajui Predsjedništva BiH je naglasio kako slike koje dolaze iz Sirije narod BiH podsjeaju na bosansku tragediju.
“Mi u BiH osjeamo bol sirijskog naroda kao svoj osobni, zato što smo mi, ne tako davno, prošli kroz iste uase. Kada je generalni sekretar Ban Ki-moon posjetio Srebrenicu, zajedno sa mnom u julu da oda
poast rtvama genocida rekao je: ‘Meunarodna zajednica mora biti ujedinjena kako se daljnja krvoprolia u Siriji ne bi dogodila, jer ne elim
vidjeti da se bilo koji od mojih nasljednika nakon što za 20 godina posjeti Siriju izvinjava za ono što se moglo uraditi da se zaštite civili u Siriji – a što sada ne radimo’“, kazao je Izetbegovi.
On je podsjetio i na izvještaj Banovog prethodnika Kofija Annana o padu Srebrenice u kojem je
priznao kako UN nije uspio pomoi da se spasinarod Srebrenice te zakljuio da e „tragedija Srebrenice progoniti našu historiju zauvijek...“.
„Danas ove rijei odzvanjaju istinom o neuspjehu ove Organizacije da odgovori na tragediju u Siriji. Najbolji nain da se iskae poast rtvama srebrenikog genocida bi bio da se naue lekcije iz tog neuspjeha i da se iste greške ne naprave ponovo. Naalost, UN, posebno Vijee sigurnosti, nisu uspjeli to da urade. Meunarodna zajednica
je izabrala, opet, da ponovi politiku ‘pokušaja i grešaka’ koje nisu uspjele u Bosni i Hercegovini. Rezolucije, izjave o zabrinutosti, nedjelotvorne sankcije, posmatrai i nepostojanje mandata da se zaštite civili su postupci sa smrtnim posljedicama demonstrirani u mojoj zemlji“, kazao
je Izetbegovi i poruio: „Nemojte griješiti. Ako ne djelujemo odmah i ne djelujemo odluno da bismo pomogli narodu Sirije, i stanemo u kraj njihovom krvoproliu, ova tragedija e progoniti
našu historiju zauvijek, baš kao Srebrenica.“
On se u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a osvrnuo i na dogaaje u islamskom svijetu nazvane Arapsko proljee.
„Dogaaji s poetka 21. stoljea prkose razumnim predvianjima. Zaista, ko je mogao predvidjeti takvu eksploziju slobode na Bliskom istoku? U zadnjih nekoliko godina, svjedoili smo historijskom buenju arapskog svijeta. renutno se odvijaju duboke društvene i politike promjene koje imaju za cilj stvaranje demokratskih društava.
Ove promjene su se ermentirale decenijama. One su najbolja potvrda da muslimani snano ude za slobodom, dostojanstvom i ljudskim pravima. Dobro obrazovana generacija mladih arapskih
voa, slobodnog mišljenja je napokon slomila lance diktature. Nikakva sila ne moe sprijeiti ove nove generacije da preuzmu sudbinu u svoje ruke“, kazao je Izetbegovi.
Kao nestalna lanica VS UN-a, Bosna i Hercegovina je snano podravala aspiracije arapskog naroda za veom slobodom i demokracijom, kazao je on.
„Djelovali smo kako bismo osigurali da
meunarodna zajednica podri one koji su eljelislobodna društva umjesto zatvorenih, vladavinu prava umjesto vladavine jedne osobe, demokraciju umjesto diktature, pravdu i poštenje umjesto opresije i korupcije“, naglasio je Izetbegovi.
Ekonomska saradnja je prioritet
9. oktobar 2012. godine
Predsjedavajui Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi, koji se nalazi
u zvaninoj posjeti Islamskoj Republici Pakistan, sastao se sa predsjednikom ove zemlje Asiom Alijem Zardarijem.
Dvojica predsjednika su u srdanom i prijateljskom razgovoru razmjenili mišljenja o aktualnoj situaciji u svijetu, odnosima u regionima june Azije i jugoistone Evrope, kao i razvoju odnosa izmeu Pakistana i BiH. Predsjedavajui Predsjedništva BiH zahvalio
je na sveukupnoj podršci koju Islamska
Republika Pakistan davala i još uvijek daje BiH.
Izetbegovi je dao punu podršku Pakistanu u borbi protiv svih oblika terorizma, te istakao
vanu i konstruktivnu ulogu ove zemlje u jaanju stabilnosti regiona centralne i june Azije, kao i u Vjeu sigurnosti UN. Izrazio je posebno zadovoljstvo pakistanskim ekonomskim razvojem koji je evidentan posljednjih godina, a dogovorena je i saradnja dvije drave u oblasti
visokog obrazovanja kroz razmjenu studenata.
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je i ovaj put potvrdio svoje opredeljenje za politiku dogovoranja u zemlji i regionu zapadnog Balkana.
Predsjednk Zardari je u tom kontekstu izrazio nadu da e se trenutna politika situacija u BiH ubrzo stabilizirati, jer je to u interesu svih. Ponovio je jasan stav svoje zemlje da su suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine neupitni. Dao je i punu podršku Bosni i Hercegovini na euroatlantskom putu izrazivši nadu u ubrzanje tog procesa. Zahvalio je na proteklom konstruktivnom dvogodišnjem angamanu
Bosne i Hercegovine u Vijeu sigurnosti UN. Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegovi je istakao uvjerenje da dodatna investiranja u BiH ekonomiju pospješuju proces izgradnje povjerenja i stabilnosti, te se zauzeo za znaajno poveanje obima ekonomske saradnje dvije zemlje.
Nakon susreta dvojice predsjednika, ministri odbrane dvije zemlje potpisali su ugovor o
saradnji u oblasti obrane. akoer, predstavnici vanjskotrgovinskih komora dvije drave potpisali su sporazum o privrednoj saradnji.
Sa predsjednikom Pakistana Asifom Alijem Zardarijem tokom zvanine posjete Islamskoj Republici Pakistan, Islamabad, 9. oktobar 2012. godine
POSJETA AZERBEJDANU: UZ PRISUSTVO IZETBEGOVIA I ALIJEVA
Potpisani vani sporazumi za buduu saradnju
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi doputovao je u Baku gdje je doekan na najvišem dravnom nivou. Sveana ceremonija prireena je ispred predsjednike palae Zugulba u Bakuu, gdje je Izetbegovia doekao predsjednik Republike Azerbejdan Ilham Alijev. Nakon tete- a-tete susreta Izetbegovia i Alijeva odran je sastanak delegacija BiH i Republike Azerbejdan. okom sastanka razgovarano je o unapreenju saradnje dviju prijateljskih zemalja, na politikom, ekonomskom i kulturnom planu. Izetbegovi
je naglasio vanost ekonomske saradnje i kazao kako u BiH postoje brojne mogunosti za ulaganja te pozvao Alijeva da posjeti BiH. Predsjednik Republike Azerbejdan izrazio je zadovoljstvo dolaskom Izetbegovia i delegacije BiH te kazao da e ova posjeta dati novu dinamiku odnosima dviju zemalja. Izrazio je interes Azerbejdana za ulaganja u BiH. Nakon susreta delegacija dviju drava, u prisustvu Izetbegovia i Alijeva potpisana su tri sporazuma izmeu Vijea ministara BiH i
Vlade Republike Azerbejdan. o su Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o saradnji u oblasti obrazovanja i Sporazum o
ukidanju viza za nosioce diplomatskih i slubenih pasoša, koje je uime BiH potpisao ministar
sigurnosti Sadik Ahmetovi.
U izjavama za medije, Izetbegovi i Alijev su istakli zadovoljstvo današnjim susretom te potpisivanjem sporazuma izmeu BiH i Republike Azerbejdan. Kazali su da e u budunosti odnosi dviju prijateljskih zemalja biti unapreivani, kako na politikom, tako i na ekonomskom i kulturnom planu. Naglasili su da postoje mogunosti za investiranje Republike Azerbejdan u BiH i da je to od obostranog interesa.
Izetbegovi je prisustvovao, zajedno s ministrom za ekonomski razvoj Azerbejdana Shahinom Mastaayevim, bussiness-orumu na kojem je uestvovalo 50 kompanija iz Azerbejdana i BiH. okom ovog privrednog susreta potpisan je Memorandum o saradnji trgovinskih komora dvije zemlje. Izetbegovi je i poloio vijenac na grob nacionalnog lidera, osnivaa drave Azerbejdan Hajdara Alijeva te vijenac u Aleji muenika, gdje je
odao poast poginulima za slobodu i nezavisnost Azerbejdana.
Obilazak Fondacije „Heydar Aliyev“ s predsjednikom Azerbejdana Ilhamom Aliyevim tokom zvanine posjete Republici Azerbejdan, Baku, 19. oktobar 2012. godine
IZETBEGOVIEVO OTVORENO PISMO
Povodom nedavne izjave predsjednika Republike Srbije omislava Nikolia u kojoj kae da “Bosna polako nestaje pred našim oima” Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi uputio je predsjedniku Nikoliu otvoreno pismo slijedeeg sadraja:
„Predsjednie Nikoli, Vašom najnovijom izjavom,
datoj makedonskoj televiziji Sitel, u kojoj kaete da „Bosna polako nestaje pred našim oima“ ponovo grubo nasrete na moju zemlju i vrijeate graane Bosne i Hercegovine.
Ovim otvorenim pismom elim Vam jasno poruiti da moete biti potpuno sigurni: Bosna i Hercegovina, suverena, neovisna i meunarodno priznata drava, nee nestati. Ni brzo ni polako!
Polako, svakog dana nestaju oni koji su joj tu sudbinu bili namijenili, oni koji su poinili genocid i zloine protiv Bosne i Hercegovine i njenih naroda. I Miloševi, i Šešelj, i Karadi, i Mladi, i mnogi drugi zloinci dolaze i doi e na red pred sudovima. Istina o njihovim zloinima odavno je planetarno poznata, a ruka meunarodne pravde, budite uvjereni, stavit e konani peat na njihova nedjela.
ao mi je što ovo moram rei, ali upravo izjavepoput ove zlokobno podsjeaju na rijei optuenog zloinca Radovana Karadia da e „BiH biti pakao, a muslimanski narod nestati“ izgovorene u Parlamentu Republike BiH, u predveerje agresije na moju zemlju, u oktobru 1991. godine.
Naalost, gospodine Nikoliu, nije ovo prvi put da javno istupate neodgovorno i šaljete neprihvatljive poruke. Vaše više puta ponovljeno negiranje genocida u Srebrenici nehuman je in,
anticivilizacijski u svojoj suštini.
Umjesto rijei izvinjenja rtvama, Vi ih uporno drsko vrijeate. Izjava data talijanskom dnevniku Corriere dela Serra da „niti jedan Srbin ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid, i ja se po tome ne razlikujem“, posljednja je u nizu Vaših provokacija.
Jasno je da Vi vašim nekorektnim istupima ne moete dovesti u pitanje istinu o genocidu u Srebrenici koju su utvrdili Meunarodni sud pravde i Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju, ali nanosite nenadoknadivu štetu odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije i zapoetom procesu normalizacije u cijeloj regiji.
akvo javno djelovanje nije put saradnje,
nego upravo suprotno - mogui izvor novih nesporazuma i tenzija. Gospodine Nikoliu, bio sam voljan povjerovati da je proevropska retorika i naelno zalaganje za korektne odnose u regiji, vjerodostojan izraz Vašeg novog politikog pristupa nakon stupanja na poziciju predsjednika Srbije.
Meutim, Vi ste se potrudili i uspjeli demantirati sami sebe. Zaista mi je ao što grubim i neistinitim
izjavama o Srebrenici, ranije o Vukovaru kao„srpskom gradu“, sada o nestanku Bosne i Hercegovine, pokazujete da niste spremni suoiti se sa istinom o dogaajima iz bliske prošlosti.
Na kraju, zbog svega navedenog, obavještavam Vas da sam prinuen otkazati planirani trilateralni susret u urskoj, na kojem sam se trebao sastati sa Vama poetkom novembra. O tome u, naravno, obavijestiti i uvaenog predsjednika Republike urske Abdulaha Gula.„
Nakon sastanka lanova Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa amerikom dravnom tajnicom Hillary Clinton i visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnost Catherine
Ashton danas je u Sarajevu odrana konerencija za novinare.
Hillary Clinton je kazala da SAD daju punu podršku multietnikoj BiH i da ostaju na tom putu. Napomenula je da joj je drago što je u Sarajevu sa Ashton jer je “bitno da SAD i EU pokau jedinstven stav”.
“Mi vjerujemo da e vaša zemlja postati lanica EU
i NAO. o e dati perspektivu mladim ljudima. Nemamo sumnje da BiH prilazi EU. Od moje zadnje posjete BiH 2010. godine bilo je odreenog napretka. Lokalni izbori su pokazali tu volju naroda. Bili su to er izbori.
Ostvarena su prava raseljenih lica. o su kljuni elementi da BiH bude dio EU i NAO”, kazala je Clinton.
Clinton je ponovo naglasila da SAD eli da BiHbude multietnika i prosperitetna zemlja usidrena u EU i NAO-u.
Catherine Ashton je napomenula da danas podcrtavamo zajedniku posveenost budunosti BiH.
“elimo vidjeti stabilnu i prosperitetnu zemlju, koja e zauzeti mjesto u evropskim i transatlantskim strukturama. elim biti jasna, vaša budunost
je u EU. Vaša perspektiva za EU je realna i ima jednoglasnu podršku. Politiki lideri moraju poduzeti nešto da bi ta budunost bila realna. Govorimo ono što velika veina graana ovdje eli. Vano je da se ide dalje od politikog rivalstva. U suprotnom, ova zemlja e zaostati za zemljama u regionu”, kazala je Ashton.
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegovi zahvalio se EU i SAD na podršci koju su pruale i nastavljaju pruati procesima unutrašnjih i spoljnih integracija zemlje.
“Vaša današnja posjeta je snana potvrda duboke posveenosti SAD i EU BiH, te injenici da naša zemlja ostaje u okusu vaše panje.
SAD i zemlje EU su investirale ogroman napor i sredstva u uspostavljanu mira u BiH”, kazao je
Izetbegovi.
Izjave za medije predsjedavajueg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia, dravne sekretarke SAD-a Hillary Clinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton nakon sastanaka s Predsjedništvom BiH u Sarajevu, 30. oktobra 2012. godine
Radite na dobrobit svih muslimana u BiH i dijaspori
18. novembar 2012. godine
„Uvaeni mufija Kavazoviu, upuujem Vamiskrene estitke povodom izbora na asnu dunost reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Uvjeren sam da ete, uz Boiju pomo, povjereni mandat iskoristiti na dobrobit svih muslimana u Bosni i Hercegovini i dijaspori.
S poštovanjem i uz mahsuz selam, Bakir Izetbegovi“
Obraanje na inauguraciji reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia, Sarajevo, 15. novembar 2012. godine
IZETBEGOVI ESTITAO OBAMI NA PONOVNOM IZBORU ZA PREDSJEDNIKA
Amerika je kljuni strateški partner Bosne i Hercegovine
8. novembar 2012. godine
„Vaša Ekselencijo, ini mi zadovoljstvo da Vama i prijateljskom narodu Sjedinjenih Amerikih
Drava, u ime graana i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i u svoje lino ime, uputim srdane estitke povodom reizbora za Predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava. Vaš reizbor je još
jedna pobjeda slobodarskog amerikog naroda koji je u vama prepoznao istinskog vou i borca za ljudska prava i prava najugroenijih slojeva društva.
Vaš doprinos demokratizaciji i uspostavi stabilnosti
i mira širom svijeta je ogroman i siguran samda ete nastaviti u tom smjeru, na dobrobit svih naroda.
Narode BiH i SAD vezuje duboko i istinsko prijateljstvo, a potpora SAD u izgradnji demokratske, prosperitetne i stabilne Bosne i Hercegovine, te podrška na putu ka punopravnom lastvu u EU i NAO je od presudne vanosti za narode Bosne i Hercegovine. Siguran sam da e
vaše razumjevanje situacije u BiH doprinijeti daljoj stabilizaciji i prosperitetu šireg Regiona.
Ekselencijo, oekujemo da e Sjedinjene Amerike Drave, pod vašim liderstvom, nastaviti da budu kljuni strateški partner Bosni i Hercegovini, te se radujem nastavku bliske saradnje sa vama.
Koristim priliku da još jednom potvrdim izaraze mog dubokog poštovanja.“
Ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Patrick Moon u posjeti kod predsjedavajueg Predsjedništva
BiH Bakira Izetbegovia, Sarajevo, 25. april 2012. godine
PRAZNICIMA RS
kulminiralo je genocidom uSrebrenici
17. januar 2013. godine
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi podnio je danas Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti lana 2.b) i lana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Slubeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07). Navedenim
lanovima Zakona se kao zvanini praznik „Dan Republike“ u entitetu Republika Srpska utvruje datum 9. januar.
U uvodnom dijelu Zahtjeva za ocjenu ustavnosti izmeu ostalog stoji: „...lanovi 2.b) i 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske u dijelu koji se odnosi na 9. januar kao dan Republike („Slubeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) nisu u saglasnosti sa lanom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, lanom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, Protokolom broj 12. uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, l. 1. i 2. Meunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskiminacije.“
„...Smatram da svako propisivanje praznika entiteta koji simboliziraju samo jedan, ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, predstavljaju mjere koje su sraunate na razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili
davanje prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etnikom porijeklu i da imaju za cilj da naruše ili kompromituju priznavanje, uivanje ili vršenje, pod jednakim uslovima, ljudskih prava i osnovnih sloboda u svim oblastima ivota.....“
„Deveti januar 1992. godine je datum kada je „Skupština srpskog naroda u BiH“ usvojila „Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog naroda Bosne i Hercegovine“ na podrujima
„srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etnikih cjelina u Bosni i Hercegovini“.
om deklaracijom predvieno je i „teritorijalno razgranienje sa politikim zajednicama drugih naroda Bosne i Hercegovine“.
Iz ovog dokumenta, dakle, jasno proizilazi namjera da se ormira drava dominantno jednog – srpskog naroda uz apsolutno iskljuivanje i diskriminaciju svih drugih naroda i gaenje njihovih prava.
o e se kasnije pokazati i tokom agresije na BiH kada je na tom teritoriju izvršeno sistemsko i plansko etniko išenje svih koji nisu Srbi, uz injenje brojnih drugih povreda meunarodnog humanitarnog prava, što e kulminirati genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici“.
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi u ovom Zahtjevu predlae Ustavnom sudu BiH donošenje Odluke kojom se utvruje da navedeni lanovi Zakona o praznicima Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH.
(S danom zakljuenja izdanja ove publikacije
Ustavni sud BiH još nije donio odluku ozahtjevu bošnjakog lana Predsjedništva Bakira Izetbegovia u ovom sluaju.)
IZETBEGOVI SA PREMIJEROM
26. april 2013. godine
lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi se tokom prvog dana posjete Republici Irak sastao sa premijerom Iraka Nuri Al-Malikijem.
U izuzetno srdanom razgovoru Izetbegovi i Al- Maliki su sagledali ukupne odnose dvije zemlje te razmotrili mogunosti i naine za njihovo unapreenje.
Izrazili su spremnost za razvoj saradnje na svim poljima za dobrobit dvaju zemalja, istiui da narode Iraka i Bosne i Hercegovine vrsto veu tradicionalno prijateljski odnosi.
Saglasili su se da dvije prijateljske zemlje trebaju da se uzajamno pomau u izgradnji prosperitetne budunosti, naroito s obzirom da imaju izuzetno dobro meusobno razumijevanje, jer su u
bliskoj prošlosti prošle teška iskustva zbog kojih se suoavaju sa slinim društveno-politikim izazovima.
Istakavši snaan interes naše zemlje za razvoj ekonomske saradnje sa Irakom, Izetbegovi je od premijera Al-Malikija zatraio podršku i pomo za angaman kompanija iz Bosne i Hercegovine u realizaciji energetskih, inrastrukturnih i graevinskih projekata u Iraku, imajui u vidu
da naše kompanije uivaju veliki ugled i vae zapouzdane partnere u Iraku.
„Poslovi u Iraku su našim kompanijama poput Energoinvesta i Hidrogradnje donijeli svjetski renome, bili su pokretaka snaga bosanskohercegovake ekonomije, a našim radnicima su ostavili uspomene na nevjerovatno ljubazan iraki narod. Bosance i Hercegovce za Irak veu veoma lijepe uspomene iz perioda kada su naše firme uestvovale u izgradnji Iraka. elimo
da i sada pomognemo u izgradnji i obnovi Iraka, imajui u vidu da su naše kompanije ponovo u
mogunosti da uestvuju u projektima u oblasti energetike i graevinarstva. Povratak naših kompanija na irako trište bi bio velika razvojna prilika i znaio bi mnogo za privredu Bosne i Hercegovine,“ rekao je Izetbegovi na sastanku s Al-Malikijem.
IZETBEGOVI OSUDIO NIKOLIEVU IZJAVU
lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi osuuje izjavu koju je predsjednik Republike Srbije omislav Nikoli dao na zvaninoj press-konerenciji nakon nedjeljnog susreta s predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom, u kojoj je ovaj dogaaj okarakterizirao kao sastanak „najodgovornijih ljudi dvije srpske drave“.
Pored navedenog, protokolarna aktivnost koja je pratila beogradski sastanak uraena je s
oiglednom namjerom da se ovaj dogaaj tretira kao susret dvojice dravnika jednakog statusa.
Ovakav odnos predsjednika Republike Srbije omislava Nikolia prema Bosni i Hercegovini je neodgovoran i neprimjeren diplomatskoj praksi. Gospodin Nikoli bi morao znati da ne postoje nikakve „dvije srpske drave“ te se, kao odgovoran dravnik, ponašati u skladu s tom injenicom. Bosanskohercegovaki entitet RS nema nikakve
elemente dravnosti prema meunarodnompravu i prema svom ustavu je multietnian. Bez obzira na njegov naziv, entitet RS pripada svim konstitutivnim narodima - Bošnjacima, Srbima, Hrvatima - i svim graanima te je, kao takav, samo dio drave Bosne i Hercegovine.
IZETBEGOVI OI U OI SA NIKOLIEM U BEOGRADU
Ne postoje „dvije srpske drave“ na Balkanu
Predsjednik Srbije omislav Nikoli i lanoviPredsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanovi i Bakir Izetbegovi sloili su se u utorak da meu njima više ne treba biti nesuglasica i nerazumijevanja, da dvije drave u budunosti trebaju biti još vrše povezane i da se dogaaji iz 20. vijeka ne smiju više nikada ponoviti.
Prva posjeta Beogradu nakon 25 godina protekla je bolje od oekivanog, rekao je Izetbegovi.
“Odluio sam da doem i otvoreno razgovaram sa predsjednikom Nikoliem i otvoreno pošaljem neke poruke srbijanskoj javnosti”, istakao je on.
Dodao je da se ne mogu graditi bolji odnosi na neistini i “da ne moemo gurati pod tepih ono što se desilo prije 20 godina”.
lan Predsjedništva BiH rekao je da je predsjednik Nikoli reagirao javno i da je «reterirao u odnosu
na neke svoje stavove, naroito na onaj stav o postojanju dviju srpskih drava na Balkanu”.
“Došao sam da pojasnim i podsjetim da postoji samo jedna drava BiH, sa dva entiteta i da ne
postoje nikakve dvije srpske drave na Balkanu”, rekao je on. Zatim je zatraio da se Srbija konano suoi sa prošlošu, “da se ne negira genocid u Srebrenici i da se ne relativizira i ne umanjuje ono što se desilo u BiH prije 20 godina, niti uloga Srbije u tome”.
Reakcija predsjednika Nikolia i svih ostalih sagovornika bila je dobra, dodaje Izetbegovi, navodei da postoji elja da se ti odnosi poprave
na ovakvim temeljima.
Prema njegovim rijeima, sa premijerom Srbije Ivicom Daiem je voen razgovor o otvorenim pitanjima izmeu drava, o neriješenim pitanjima granice, o energetskim resursima, trošenjem vode rijeke Drine i dr.
Izetbegovi je naveo, izmeu ostalog, da je predsjednik Nikoli potvrdio suverenitet BiH i elju Srbije da BiH bude stabilna.
Izjave za medije predsjedavajueg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovia, lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia i predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolia nakon sastanka u Palati Srbije u Beogradu tokom zvanine posjete Republici Srbiji 23. aprila 2013. godine
IZETBEGOVI O HAPŠENJU MEHMEDOVIA
nesigurnost
Povodom hapšenja zastupnika u Parlamentu Bosne i Hercegovine Šemsudina Mehmedovia, lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi upuuje saopenje za javnost:
“Akcija Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u kojoj je uhapšen zastupnik u Parlamentu Bosne
i Hercegovine Šemsudin Mehmedovi, zboginjenice da je izvedena bez naloga nadlenog uilaštva, upuuje na zakljuak da se radi o teškoj zloupotrebi jedne od najvanijih dravnih agencija za provoenje zakona i njenom djelovanju izvan okvira demokratske pravne drave.
Sumnja da iza hapšenja stoje lini motivi direktora SIPA-e, demonstracija teatralne, spektakularne i tendenciozne upotrebe sile kao i prisustvo odabranih medija prilikom privoenja, kod graana izazivaju opravdano ogorenje i bude zebnju od sve agresivnijeg uvoenja metoda policijske drave.
Demokratske snage u ovoj zemlji nee dozvoliti da zavladaju teror, strah i nesigurnost. Bosna i Hercegovina je demokratska, pravna drava koja ima svoje institucije, legalne i legitimno izabrane predstavnike u njima, koji e se svim demokratskim sredstvima suprotstaviti ugroavanju pravnog
poretka zemlje i kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Demokratija podrazumijeva vladavinu prava i zato pozivam sve institucije i agencije za provoenje zakona u Bosni i Hercegovini da rade svoj posao zakonito, odgovorno, efikasno i neovisno od bilo kakvog politikog uplitanja.”
OSUDA REIMA U EGIPTU
svoja legitimna prava
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi oštro osuuje muka ubistva i nasilje koje sigurnosni aparat Egipta sprovodi nad demonstrantima, koji trae povrat svrgnutog predsjednika Morsija.
Neprihvatljivo je da egipatska vojska i policija pucaju na graane koji protestuju zbog silom nametnute suspenzije njihovih osnovnih prava.
Svi odgovorni za ubistva i flagrantno ugroavanje
ljudskih ivota moraju odgovarati pred sudovima te zemlje, a ništa slino ovom nasilju se ne smije ponoviti u buduem vremenu.
I u Egiptu, kao i u svim drugim zemljama u kojima graani ele demokratiju, sistem mora biti ureen na nain kojim se garantuju ljudska prava, graanske slobode, er izbori i demokratska
vladavina. Svrgavanje demokratski izabranih dunosnika, hapšenja i ubijanja pripadnika
pojedinih politikih stranaka, nasilje i prijetnjeoruanom silom, moraju prestati.
Susret s predsjednikom Arapske Republike Egipat dr. Mohamedom Morsijem tokom 12. samita Organizacije islamske saradnje (OIC) u Kairu, 6. februara 2013. godine
IZETBEGOVI U LONDONU S MINISTROM
HAGUEOM
genocid u Srebrenici 9. oktobar 2013. godine
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi i ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague su zajedniki ocijenili da je u proteklom periodu došlo do znaajnog unapreenja regionalne saradnje i bilateralnih odnosa zemalja u regiji Zapadnog Balkana, te da je od izuzetne vanosti da se sve zemlje regije meusobno podravaju na putu ka lanstvu u Evropskoj uniji.
lan Predsjedništva BiH Izetbegovi je zahvalio ministru Hagueu za podršku i znaaj koje britanska Vlada, i Hague lino, daju obiljeavanju sjeanja na genocid u Srebrenici, kao i pravdi i pomirenju u Bosni i Hercegovini i regiji, pri tome naroito istiui pomo koju je britanska Vlada pruila da se 11. jula 2013. godine u Londonu po prvi put obiljei Dan sjeanja na rtve Srebrenice.
Razgovarano je i o „Inicijativi za prevenciju seksualnog nasilja u konfliktu“ koju je ministar Hague pokrenuo u okviru britanskog predsjedavanja G8, a koja za cilj ima da se iskorijeni korištenje seksualnog nasilja kao instrumenta ratovanja, te da se pravdi privedu osumnjieni za seksualno nasilje tokom konflikta. Naglasivši
vanost ove inicijative, naroito za rtve seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini, Izetbegovi je
podrao i pohvalio ovu inicijativu, istiui da je u toku 68. zasjedanja Generalne skupštine UN-a Bosna i Hercegovina podrala Deklaraciju o prevenciji seksualnog nasilja u konfliktu koju je predloila Velika Britanija.
Na sastanku su takoer razmijenjena mišljenja o aktuelnim procesima i dešavanjima u islamskom svijetu. Izetbegovi je rekao da historijska iskustva Bosne i Hercegovine mogu ponuditi vrijedne
lekcije vezano za izazove s kojima se islamskisvijet danas suoava, naroito u razumijevanju i rukovoenju razliitošu i promjenama.
Istakao je da evropski muslimani, koji su u direktnom kontaktu sa zapadnom kulturom, imaju posebnu ulogu i moraju dati svoj doprinos u poboljšanju odnosa i razumijevanja izmeu Zapada i islamskog svijeta, te pronalaenju unkcionalnog amalgama islamskih i zapadnih vrijednosti.
IZETBEGOVI POSJETIO USPJEŠNU FIRMU U
GORADU
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi posjetio je firmu „Bekto Precisa“ u Goradu. U pratnji vlasnika firme Rede Bekte, obišao je pogone ove uspješne firme koja trenutno zapošljava 380 radnika.
Gospodin Bekto je ovom prilikom inormisao lana Predsjedništva BiH Izetbegovia i o uspješnoj implementaciji kreditnih sredstava u iznosu od 3.400.000 KM dobijenih u okviru turske finansijske
linije, a koja e na kraju omoguiti oko 40 novih radnih mjesta.
lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi je izrazio zadovoljstvo razvojem i napretkom firme „Bekto Precisa“, koja i u ovim teškim ekonomskim okolnostima pronalazi nain za širenje svoga poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta.
19. mart 2014. godine
Graani Bosne i Hercegovine moraju se paljivije i brinije odnositi prema njenim prirodnim bogatstvima jer je pitka voda skuplja stvar od nafe, poruio je danas u Zenici na skupu
povodom obiljeavanja 22. marta Svjetskog dana voda predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi.
Izetbegovi je istakao kako BiH ima veliko vodno bogatstvo, te mnoge prirodne resurse, koje ipak dovoljno ne cijeni. - Kada prolazimo dolinama naših prekrasnih rijeka, sramotno je vidjeti sve one tone smea,
plastinih vrea i drugih otpadaka, koje ljudski nemar ostavlja iza sebe.

IZETBEGOVI O PRIRODNIM RESURSIMA
Moramo se obzirnije odnositi prema prirodnim bogatstvima, voda je skuplja od nafte
Djeca iz predškolske ustanove djeiji vrti „Sunce“ iz Sarajeva, u pratnji vaspitaica, u posjeti kod lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia.
9. maj 2014. godine
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke vlade entiteta Republika Srpska o vršenju provjere tanosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a od 17. aprila 2014. godine.
Predsjedavajui Izetbegovi se odluio na ovaj korak radi zaštite ustavnopravnog poretka, zaštite prava i interesa drave Bosne i Hercegovine i svih njenih dravljana, te s ciljem vraanja stanja u
ustavne i zakonske okvire.
Izetbegovi u apelaciji navodi da je Vlada entiteta Republika Srpska spornom odlukom uzurpirala zakonodavne ovlasti drave, jer ova materija moe da bude jedino predmet dravnog zakona, a ne i entitetskih pravnih akata.
Ovom odlukom ugroena su ustavom zagarantovana prava povratnika, jer su njome stvorene neopravdane administrativno-pravne barijere za eektivan povratak.
“Entitet Republika Srpska ne moe svoje interese zadovoljavati preuzimanjem dravnih prerogativa i usvajanjem vlastitih odluka, ve treba da djeluje preko svojih predstavnika unutar procedura i oruma koji su predvieni Ustavom BiH. Izmjene zakona o prebivalištu i boravištu dravljana BiH mogu se donositi samo u onom orumu koji je taj zakon i donio, a to je Parlamentarna skupština BiH, i po proceduri koja je propisana, a nikako na nain da se taj zakon dopunjuje, koriguje ili mijenja
na nain protivan Ustavu BiH, kao što je uinila Vlada entiteta Republika Srpska. U protivnom vrši se pravno nasilje i ugroava unkcionisanje pravne drave”, tvrdi Izetbegovi u apelaciji Ustavnom sudu.
(Ustavni sud BiH usvojio je danas (4. juli. 2014. godine) zahtjev predsjedavajueg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovia i ukinuo u cijelosti Odluku o vršenju provjere tanosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji Republike Srpske.
“Ustavni sud je utvrdio da je ova odluka u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH, budui da je pitanje prebivališta regulisano zakonom na nivou BiH. Slijedi da je to pitanje u iskljuivoj nadlenosti institucija BiH, a ne bilo kog organa Republike Srpske”, saopšteno je iz ovog suda.)
IZETBEGOVIEV ZAHTJEV USTAVNOM SUDU BIH
Odluka Vlade RS o prebivalištu je pravno nasilje
Obraanje na manifestaciji “Putevima pobjede Armije RBiH 2011”, u povodu obiljeavanja 19. godišnjice Armije RBiH, Mostar – Podveleje, 18. juna 2011. godine
Predsjedavajui Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi gostovao je na CNN-u kod jedne od najpoznatijih svjetskih novinarki Christiane Amanpour gdje je govorio o
katastroalnim poplava koje su zadesile BiH
uvena novinarka Christiane Amanpour u svojoj emisiji je ugostila predsjedavajueg Predsjedništva naše zemlje Bakira Izetbegovia, koji je govorio o katastroalnim poplavama koje su zadesile BiH.
Izetbegovi se putem videolinka javio u emisiju Amanpour iz Sarajeva, a na njeno pitanje da li BiH dobija panju meunarodne zajednice posebno je
pohvalio doprinos koji su dale susjedne zemlje.
“U pitanju je ogromna katastroa. Ovo je najgore što nam se desilo poslije rata. Hiljade kvadratnih kilometara zemlje pokriveno je vodom, a na nekim mjestima ona je visoka dva do tri metra”, kazao je Izetbegovi na poetku razgovora.
Rekao je kako se procjenjuje da je 30.000 ljudi iseljeno sa svojih ognjišta, a posebno zabrinjava potvrdan odgovor predsjedavajueg na pitanje Amanpourove da li je istina da su poplave izmjestile brojne mine zaostale iz rata.
“Naalost, to se sigurno dogodilo. U ovim trenucima još uvijek ima vode na minskim podrujima i ne moemo sa sigurnošu ništa tvrditi, ali je sigurno da je voda pomjerila mine. akoer su pomjerena
obiljeja upozorenja da je neko podruje minirano i tu e biti veliki problem”, rekao je Izetbegovi.
PREDSJEDAVAJUI IZETBEGOVI O POPLAVAMA NA CNNU
Zadesila nas je najvea katastrofa poslije rata
U obilasku poplavljenih podruja, maj 2014. godine
Predsjedništvo BiH je na današnjoj vanrednoj sjednici usvojilo sljedee zakljuke:
1. Nakon što je inormisano o posljednjim inormacijama o stanju na terenu, Predsjedništvo BiH ocijenilo je da je situacija u podrujima Bosne i Hercegovine, koja su pogoena poplavama i klizištima, izuzetno teška i sloena, te da zahtjeva odlunu reakciju institucija na svim nivoima vlasti da se svim raspoloivim ljudskim i materijalnim
resursima ukljue u pomo ugroenim podrujima. 2. Predsjedništvo BiH zahvaljuje svim graanima Bosne i Hercegovine, vladama prijateljskih zemalja i pojedincima koji su proteklih dana pomagali ugroenom stanovništvu. 3. Predsjedništvo BiH pohvaljuje Oruane snage Bosne i Hercegovine zbog izuzetno hrabrog, odlunog i portvovanog angamana raspoloivih
ljudskih i materijalno-tehnikih resursa uakcijama spašavanja stanovništva iz najugroenijih podruja i pruanja sve druge pomoi civilnim
organima i graanima Bosne i Hercegovine, u skladu sa Odlukom Predsjedništva BiH, broj 01- 50-1-1090/14, koja je donesena na hitnoj sjednici Predsjedništva BiH 15. maja 2014. godine. 4. Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijea ministara BiH da preduzme sve neophodne aktivnosti radi breg i efikasnijeg upravljanja procesom traenja, prijema i distribucije meunarodne pomoi. Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijea ministara BiH da nastavi preduzimati sve neophodne aktivnosti na ubrzavanju procedura
ulaska humanitarne pomoi na svim graninim prijelazima u Bosnu i Hercegovinu, s posebnom panjom na intenziviranje aktivnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Granine policije BiH. 5. Predsjedništvo BiH smatra da je potrebno izraditi sveobuhvatni plan oporavka i obnove podruja pogoenih ovom prirodnom nesreom, koji mora sadrati kratkorone, srednjorone i dugorone
mjere koje je potrebno preduzeti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.
PREDSJEDNIŠTVO BIH HITNO ZASJEDALO
Vanredna sjednica zbog katastrofalnih poplava i klizišta
U posjeti Operativno-komunikacionom centru BiH u Ministarstvu sigurnosti BiH u Sarajevu 15. maja 2014. godine tokom prvog dana katastrofalnih poplava koje su zadesile našu zemlju
6. Radi iznalaenja finansijskih sredstava za obnovu i oporavak podruja pogoenih ovom prirodnom nesreom, Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijea ministara BiH da, u saradnji sa svim resornim institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, hitno preduzme sve neophodne aktivnosti kako bi se: - Ustanovili kriteriji za raspodjelu prikupljene pomoi, vodei rauna prevashodno o nastalim štetama i potrebama;
- Iniciralo organizovanje meunarodne donatorske konerencije, kojom bi se prikupila sredstva;
- Animirala finansijska sredstva pomoi iz ondova
Evropske unije i od prijateljskih zemalja;
- Inicirao zajedniki pristup s Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom prema ondovima Evropske unije;
- Izvršilo reprogramiranje meunarodnih finansijskih obaveza Bosne i Hercegovine;
- Zatrailo od komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini reprogramiranje kredita graana, privrednih subjekata i poljoprivrednih proizvoaa, koji su pogoeni ovom prirodnom nesreom. 7. Predsjedništvo BiH smatra da su cijeloj zemlji i svim njenim institucijama potrebni jedinstvo i saradnja u pomoi ugroenom stanovništvu. Predsjedništvo BiH poziva politike aktore u Bosni i Hercegovini da se u narednom periodu uzdre od svake vrste iskazivanja rivalstva, te da izbjegnu bilo kakvo politiziranje nastale situacije u Bosni i Hercegovini. 8. Predsjedništvo BiH poziva sve institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, sve
privredne subjekte, sve nevladine organizacije i sve graane, da se ukljue u akciju solidarnosti kojom bi izdvojili finansijska sredstva i druge vrste potrebne pomoi ugroenom stanovništvu.
Povratak u vojnu bazu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine aerodrom Rajlovac nakon obilaska poplavljenih podruja u dolini rijeke Bosne, 15. maj 2014. godine
Predsjedavajui Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi ovogodišnji je dobitnik nagrade PRIX DE LA FONDAION 2014 koju dodjeljuje ugledna švicarska organizacija Crans Montana Forum.
U obrazloenju se navodi da Crans Montana
Forum prati i podrava napore predsjedavajueg Izetbegovia ka unapreenju procesa EU integracija Bosne i Hercegovine.
Navodi se i da mu je nagrada dodijeljena zbog dostignua i posveenosti razvoju i integraciji Bosne i Hercegovine u svjetske tokove.
Predsjedavajuem Izetbegoviu ova prestina nagrada trebala je biti uruena, kao poasnom
gostu, u toku 25. godišnjeg Samita Crans Montana Foruma u Rabatu, Maroko, 21. juna.
Meutim, zbog katastroalnih poplava koje su pogodile našu zemlju, predsjedavajui Izetbegovi
je otkazao ve planirano putovanje u Rabat, pa e mu nagrada biti uruena naknadno.
Dosadašnji dobitnici Crans Montana Forum PRIX DE LA FONDAION nagrade, izmeu ostalih, su prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi, predsjednik SAD Barack Obama, njemaka kancelarka Angela Merkel, premijer Republike urske Recep ayyip Erdogan, predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, bivši premijer Srbije Zoran ini, bivši predsjednik Soros Fondacije George Soros, bivši predsjednik Meunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch, bivši predsjednik Palestinske samouprave Jaser Araat, bivši predsjednik SSSR Mihail Gorbachov, te drugi ugledni zvaninici iz svijeta.
VELIKO MEUNARODNO PRIZNANJE
Bakir Izetbegovi dobitnik nagrade Crans Montana Foruma za 2014. godinu
Sveana inauguracija novoizabranih lanova Predsjedništva BiH, zgrada Predsjedništva BiH, 12. novembar 2010. godine
Predsjedavajui Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi izjavio je u Doboju, na ceremoniji polaganja kamena-temeljca za izgradnju Fabrike
voa i povra “Bosanka“, da e graani svih nacionalnosti iz oba bh. entiteta imati direktne koristi od uspjeha ovog projekta.
Investitor projekta “Bosanka-Projekat povjerenja“ je Azerbejdan, a Izetbegovi je rekao da je taj projekat dobio podršku i UN-a.
Projekat e rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, razvojem poljoprivrede u ovoj mikroregiji i poveanjem ekonomskog rasta BiH. U poetku e u ovoj firmi raditi 300 osoba, a oekuje se da e preko 1.000 kooperanata doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo.
- Projekat, koji predvia ulaganje od 40 miliona eura, e pomoi odrivi povratak, suivot i zapošljavanje. U toku njegove realizacije na najbolji nain e biti iskorišteni znanje i strunost projektantskih i graevinskih kompanija iz Bosne i Hercegovine. Bit e osigurani otkup i plasman proizvoda za ogroman broj poljoprivrednih proizvoaa ovog dijela naše zemlje - naglasio je Izetbegovi u obraanju prisutnim na ceremoniji polaganja kamena-temeljca za ovu abriku.
On je podsjetio da je Doboj jedna od najpogoenijih lokalnih zajednica u nedavnim poplavama koje su zadesile našu zemlju.
- Devastirane su putne komunikacije, zgrade, abrike, škole, bogomolje, poljoprivredna gazdinstva. Ogromne štete koje su priinjene nee biti lako sanirati, ali emo uiniti sve
da naemo naine i sredstva da to uinimo - kazao je predsjedavajui Predsjedništva BiH.
BAKIR IZETBEGOVI U DOBOJU
Projekat “Bosanka” vrijedan 40 miliona eura za suivot i zapošljavanje
Sveana ceremonija polaganja kamena-temeljca za fabriku za preradu voa, povra i drugih poljoprivrednih proizvoda “Bosanka” – ”Projekat povjerenja” iji in

Documents

Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014