Goran VukšićInstitut za javne financije, Zagreb

Tržžžžiš

Meñusobni utjecaji i u ččččinci mirovinske reforme i razvoja tr žžžžišta kapitala

Konferencija tržišta novcaOpatija - svibanj 2011.

te kapitala i gospodarski rastPredrag BejakovićInstitut za javne financijetel: (+385) 1 4886 455e-mail : predrag@ijf.hr www.ijf.hr 1

Sadržžžžaj prezentacije • Pokretači gospodarskog rasta • Važnost i funkcije mirovinskog sustava• Tržište kapitala (TK) i akumulacija

• Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje• Nepravde vezane uz dodatak na

mirovine• Prijedlozi poboljšanja

2

Pokreta čččči gospodarskog rasta

� Akumulacija kapitala� Povećana ponuda rada� Povećana produktivnost (total factor

productivity)Financijski posrednici i tržište kapitala, mogu utjecati na akumulaciju kapitala, ali i na produktivnost gospodarstva.

3

Mirovinski sustav • osiguranje za slučaj nastanka rizika

starosti, invalidnosti ili smrti• glavne funkcije su ravnomjerna

raspodjela dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka, poticanje pojedinačne i nacionalne štednje, te održavanje ublažavanje siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.

4

Tržžžžište i akumulacija kapitala (I)

• Osnovni teoretski argument koji predviña pozitivan utjecaj TK na gospodarski rast je da ono doprinosi akumulaciji kapitala.

• Preduvjet da bi TK doprinosilo gospodarskom rastu je dostatna likvidnost na burzi koja omogućava jednostavnu prodaju vlasničkih udjela, te tako omogućava ulagačima da prema vlastitim preferencijama skrate ročnost svoje štednje.

5

Tržžžžište i akumulacija kapitala (II)� Postoji korelacija izmeñu razvijenosti TK

(mjerenog likvidnošću) u nekoj godini i kasnijih stopa gospodarskog rasta.

� Istraživači nisu jednoglasni u ocjeni postojanja signifikantne uzročno-posljedične veze izmeñu razvoja TK i gospodarskog rasta.

� Moguć je obrnuti smjer veze, tj. da gospodarski rast potiče razvoj TK, a ne obratno, ili veza funkcionira istodobno u oba smjera.

6

Tržžžžište i akumulacija kapitala (III)� Gospodarski rast treba promatrati u

dugom roku � potrebno isključiti kratkoročne pojave vezane uz poslovne cikluse.

� Problem postoji kod zemalja za koje ne postoje dovoljno dugački vremenski nizovi varijabli � oprez pri interpretaciji rezultata.

7

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (I)

� Relativno nerazvijena (nelikvidna) TK.� Relativno mlade institucije (regulator) i

razmjerno neefikasan pravni sustav općenito.

� Rijetke studije za ove zemlje - na primjer Aneta Hryckiewicz (2009) - ukazuju na značajan utjecaj reforme mirovinskog sustava i TK na gospodarski rast, prije svega kroz razvoj financijskog tržišta i poboljšanje regulative TK. 8

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (II)• Mirovinski fondovi nositelji su aktivnosti,

inovativnosti i likvidnosti na tržištima kapitala, i time su, uz banke i osiguravatelje, najznačajniji sudionici na financijskim tržištima.

• U Hrvatskoj razvojem sustava osobne kapitalizirane štednje u II i III stupu, obvezni mirovinski fondovi već su do sada prikupili preko 37 milijardi HRK.

9

Hrvatska i (post-) tranzicijske zemlje (III)• Time su postali vrlo bitni sudionici

tržišta, čija potražnja podiže promete na financijskim tržištima, potiče stvaranje novih financijskih instrumenata (kunske, korporativne i municipalne obveznice, listanje novih dionica na organiziranim tržištima, itd), te omogućuju državi preusmjeravanje zaduživanja sa stranih na domaće tržište, itd.

10

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (I)

• Zakon je donesen po hitnom postupku u srpnju 2007. kada jošniti jedna osoba koja je dragovoljno izabrala 2. stup nije mogla u mirovinu (gospoñe koje su 2002. godine imale 49 godina stjecale su prve pravo na prijevremenu mirovinu 2008.)

11

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (II)Odlazi u mirovinu 2010. s 57 god. radi od 19.god, 38 god stažaPretpostavka – jednake plaće i ista stopa doprinosa tijekom radnog vijeka

12

Nepravde vezane uz dodatak na mirovine (III)

13

• Udio uplata u OMF

Prijedlozi poboljšanja (I)

• Nužno je uvesti priznavanje prava na dodatak na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti i članovima obveznih mirovinskih fondova.

• Rješavanje problema asimetričnih informacija, moralnog hazarda i “agency problems” (principal-agent).

� Edukacija ulagača i svih sudionika na TK (kompleksniji proizvodi).

14

Prijedlozi poboljšanja (II)

• Grañani se trebaju na vrijeme u što većoj mjeri pobrinuti za vlastitu materijalnu sigurnost u svojoj starosti.

• Najvažniji je da radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno kako u većoj mjeri sami moraju brinuti za vlastitu starost te da kasnije ne mogu i ne smiju više nekog drugog optuživati što nisu dovoljno uštedjelo dok su radili.

15

Prijedlozi poboljšanja (III)

• Grañani ne smiju imati nerealnih očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države općenito.

• Trebaju biti ozbiljni i odgovorni prema sebi i svojim bližnjima, a to neposredno mogu pokazati pravovremenim mirovinskim osiguranjem i štednjom.

• Ugraditi pozitivne poticaje koje će osiguranici prepoznati.

16

Prijedlozi poboljšanja (IV)

• Pružatelji usluga trebaju informirati i stvarati dugotrajno povjerenje u sustav.

• Nositelji vlasti trebaju naći odgovarajuću ravnotežu izmeñu poticaja za mirovinsko osiguranje i štednju i svoje želje da napune proračun.

• Težiti razvoju stabilnog sustava bez čestih promjena.

17

Prijedlozi poboljšanja (V)

• Poslodavci putem sudjelovanja u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju mogu pokazati zaposlenicima da ih cijene i za njih brinu, da žele privući najbolje radnike te da nastoje stvoriti povjerenje sa svojim osobljem.

• Mediji trebaju utemeljeno, znalački i objektivno izvještavati o kretanjima i dogañajima vezanim uz mirovinski sustav i tržište kapitala.

18

Zaklju ččččno

Sustav privatnog mirovinskog osiguranja i štednja može biti

• značajna poluga gospodarskog rasta

• sastavnica poboljšanja socijalne slike • sredstvo za ublažavanje paternalizma

– pretjeranog oslanjana na državu• i način za stvaranje i razvoj povjerenja

i društvu izmeñu gospodarstva, vlasti i grañana. 19

HVALA NA POZORNOSTI, SVA PITANJA iDRUGAČIJA MIŠLJENJA SU DOBRO DOŠLA

20