Kako vidimo Bosnu u budunosti Bosna kao Niija zemlja2001. godine, Danis Tanovi, vrhunski bosansko-hercegovaki reiser, svojim filmom Niija zemlja, svijetu predstavlja nau Bosnu, u njenom najrealistinijem i najsurovijem svijetlu. Stoljeima nerazjeivu dilemu o identitetu Bosne, Danis presjeca imenujui ovih 51.197 km - kao niijih. Paradoksalno do krajnjih granica uma, ali genijalno. I, ja i moj itatelj znamo, kakvu gorinu i radost nosi samo izgovaranje rijei Bosna. Pomijeana osjeanja prema Bosni, nama, naem identitetu, nas dovodi do nijednog drugog, nego do Danisovog zakljuka da je ovo niija zemlja. To je ista perverzija u jeziku, da jedna drava moe biti Niija, a nekako i svaija u isti mah? Ludilo, zar ne? Ostavimo ovaj oksimoronski naziv Niija zemlja otvoren i suspendovan u isto vrijeme, jer samo tako moemo doi do logikog i kauzalnog propitivanja, prolost, sadanjojst i budunost ove drave! Niija zemlja, mora biti slobodna, i prostor koji nudi mnogo mogunosti i nosi ogroman potencijal. Na takvom podruju se jedino moe izroditi razliitost. Ta razliitost kojom se mi danas hvalimo, imenujui je kao multikulturalnost na ovim prostorima postoji od pamtivjeka. Bosna je bila oduvijek mjesto izmeu. Recimo, u 3.st Bosna je bila tranzitivno podruje za rimljane koji su preko Dalmacije najkraim putem stizali do Dunava, a zatim mirno plovei nastavljali svoje daljnje vojne pohode prema podruju Germanije. U 15.st Bosna je bila provincija, eher, u Otomanskoj imperiji, granica sa hranskom Evropom. Za Austro-Ugarsku monarhiju, Bosna je bila vlastiti egzotiki Orijent u srcu Evrope. Razmatrajui prolost ovih 51.179 km, jasno je da je Bosna bila ne samo niija, ve i svaija pomalo. Bila je podruje prepuno razliitosti i mogunosti. Njena rudna i sva ostala prirodna bogastva nikada nisu ostala nezamjeena. I kranski Zapad, i muslimanski Istok, su vrlo dobro znali ta je to zaista Bosna! Oni su ti koji su od nas napravili ovaj imaginarni prostor, prepun hibrida. Hibrid, koji je zvanino prvi put svijet ugledao u Mendelovom plasteniku, u svijetu je davno konstruisan na podruju Balkana. U kulturalnim studijama i postkolonijalnoj knjievnosti, Bosna kau, to je do daljnjeg teritorijsko nedefinirano podruje! Bosna, to je ovaj Danisov rov iz filma, u kojem svi mi ivimo. Ba taj rov jeste to mjesto izmeu, prepuno razliitosti. U njemu su osueni da ive ljudi razliitih etniki pripadnosti i vjeroispovijesti. To ne samo da je prolost, to je naa i sadanjost. Sve velike imperije su prepoznale potencijal u naoj razliitosti. Treba pokuati razumijeti da je Bosna oduvijek bila dom razliitim religijama i narodima. U tome je njena prednost i snaga. Ona je nastala mijeanjem istone i zapadne sile. Zbog toga je ona veliki plastenik hibrida Niija zemlja.

Emira IsiBiohemija i fiziologija, BiologijaPrirodno matematiki fakultet, student 1. godinePredmet: Sociologija