Slobodna Bosna 7

SDP-SNSD: DVOENTITETSKA VE]INA, LAGUMD@IJA-DODIK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

CRVENO USIJANJE

KOM[I]APORTRET UNESRE]ENE UDOVICEwww.slobodna-bosna.ba

KAKO SE OSLOBODITI

Ko je fatalna [ejla Jugo-Turkovi}

SADR@AJ12 EKONOMSKA CIJENA POLITI^KOG INATAEntitetske vlade srljaju u du`ni~ko ropstvoSuspenzija IPA programa za BiH nije ni jedina ni najvi{a cijena koju }e BiH platiti zbog jalovih pregovora politi~ara oko raspodjele izbornog plijena; Slobodna Bosna analizira koliku }e cijenu platiti BiH zbog suspenzije kredita MMF-a, kako }e se bezvla{}e odraziti na kreditni rejting BiH i privla~enje inostranog kapitala

www.slobodna-bosna.bapoku{aja provo|enja sporazuma o carin- 52 ABDULAH SIDRAN skom pe~atu postignutog u Briselu, Opro{taj sa Nedàdom po~ekom septembra, te za{to ne o~ekuje velike pomake u odnosima sa Srbijom prije Na komemoraciji odrànoj u Akademiji odàvanja parlamentarnih izbora u Srbiji nauka i umjetnosti BiH povodom smrti NED@ADA IBRI[IMOVI]A, Abdulah Sidran, njegov dugogodi{nji prijatelj i kolega, potresno i nadahnuto se oprostio od velikog bosanskohercegova~kog pisca i umjetnika; SB objavljuje integralni, naknadno dora|eni tekst Sidranovog dirljivog govora

46 EKSKLUZIVNO ZA SBEvropski kralj mlijekaTONI MEGGLE, 80-godi{nji njema~ki biznismen, vlasnik jedne od najve}ih evropskih firmi koje se bave proizvodnjom i preradom mlijeka, tokom pro{lonedjeljne posjete Posu{ju gdje je otvorio regionalni distributivni centar Megglea, u intervjuu za SB govorio je o stoljetnoj obiteljskoj tradiciji i poslovnoj filozofiji ove velike firme, iskustvima iz Bosne i Hercegovine, ambiciji da Meggle postane regionalni lider u mljekarskoj industriji

16 POVRATAK SILAJD@I]ASve bih isto uradio

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: [email protected] Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: [email protected]

Osniva~ Stranke za BiH HARIS SILAJD@I] po ko zna koji put vratio se u politiku nakon {to je prethodno najavio povla~enje. Na nedavno odrànom kongresu Stranke kao jedini kandidat izabran je za predsjednika u tijesnoj utrci sa samim sobom. Za Slobodnu Bosnu Silajdì} govori kako }e i dalje na ~elu stranke biti jer to zahtijeva njeno ~lanstvo, razlozima zbog kojih je na pro{lim izborima izgubio podr{ku ve}ine glasa~a, (ne)ispunjenim predizbornim obe}anjima, formiranju opozicionog bloka preko kojeg namjerava nastaviti sli~nu politiku kakvu je vodio prethodnih godina kako bi, kaè, spasio BiH, te mogu}nosti 50 @ELJIN DEVEDESETI da se u opozicionom bloku na|e skupa RO\ENDAN sa Savezom za bolju budu}nost BiH Plejada slavnih Fahrudina Radon~i}a

32 KOSOVSKA KRIZAIgre sa granicamaBajram Rexhepi, ministar unutra{njih poslova Kosova, ljubazno se odazvao molbi da za na{ list govori o situaciji na Kosovu, doga|ajima koji su uslijedili nakon22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

U ponedjeljak, 19. septembra, Fudbalski klub @ELJEZNIÂR iz Sarajeva proslavio je devedeseti ro|endan; doajen hrvatskog sportskog novinarstva pi{e o @eljinom jubileju, o nezaustavljivom igra~u i nepopustljivom treneru IVICI OSIMU, aferi Planini}, nedavno preminuloj fudbalskoj legendi JOSIPU KATALINSKOM, utakmicama tima s Grbavice i Hajduka koji je ove godine proslavio stolje}e postojanja...

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET(NE)POSREDNO - NIJE SVEJEDNO

SPAJANJE PORODICA U MVP-u BiH

Tihi} ne odustaje od prijedloga da se ~lanovi Predsjedni{tva biraju posredno, iz Parlamenta BiHLider SDA Sulejman Tihi} ne odustaje od prijedloga da se ubudu}e ~lanovi Predsjedni{tva BiH biraju posredno, iz reda izabranih zastupnika u Parlamentu BiH, kako je to bilo predvi|eno i famoznim aprilskim paketom ustavnih promjena. Taj }e prijedlog Tihi} braniti i na predstoje}em sastanku strana~ke {estorke u Br~kom, na kome }e se pored ostalog razgovarati i o minimalnim korekcijama Ustava BiH. Osim nekoliko prednosti, ovaj prijedlog ima i jednu krupnu manu, koja je osobito vidljiva danas, deset mjeseci nakon neuspje{nih dogovora strana~kih lidera oko konstituiranja vlasti na dràvnoj razini. Kao {to do danas nije formirano Vije}e ministara BiH, po istoj logici ne bi bilo konstituirano ni Predsjedni{tvo BiH jer izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH ne bi bio u rukama gra|ana BiH, nego u rukama strana~kihSulejman Tihi}

Brani parovi u Ministarstvu vanjskih poslova rasporeuju se u ista diplomatsko-konzularna predstavnitvaBra~ni parovi zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH iskoristili su mandat odlaze}eg ministra Svena Alkalaja da u~vrste svoje bra~ne veze kroz realizaciju neobi~nog projekta spajanja porodica. Alkalaj se pobrinuo da ispuni èlje supru`nika i smjesti ih u ista diplomatskokonzularna predstavni{tva ne vode}i ra~una o njihovom diplomatskom rangu niti obaveznom principu rotacije. Supru`nici Darko i Sanja Vidovi} ìve i rade u Be~u. Alkalaj je svog savjetnika Darka po~etkom ove godine imenovao za drugog ~ovjeka u Misiji BiH pri OSCE-u u Be~u, iako se zna da }e novi ambasador biti hrvatski kadar prema Sporazumu Predsjedni{tva BiH o raspodjeli DKP-a. Alkalaj je ovaj sporazum prekr{io samo da bi njegov savjetnik oti{ao u Be~ gdje u tamo{njoj ambasadi BiH radi njegova supruga Sanja Vidovi} kao prvi sekretar. Be~ je naj~e{}a destinacija gdje se spajaju supru`nici pa }e se tako Tanja Mila{inovi}, koja je imenovana za ambsadora BiH u Austriji, uskoro spojiti sa svojim muèm Zdenkom Martinovi}em, koji bi nakon isteka mandata u Strasbourgu, trebao biti imenovan za ambasadora u Misiji BiH pri OSCE-u u Be~u. Ovaj slu~aj potvr|uje da ljubav ne zna za prepreke, ni nacionalne ni strana~ke, jer je Mila{inovi}ka u MVP do{la kao kadar PDP-a, a novo imenovanje dobila je zahvljajuju}i SNSD-u, dok je njen mu` kadar SDP-a. Haris Hrle, nedavno razrije{eni ambasador BiH u Be~u, ovu }e du`nost obavljati do novembra. Hrle u Be~u ima stan od 200 kvadrata, pa valjda zato sedam godina radi bh. ambasadi u Austriji, a u Be~u slu`buje i njegova supruga, ina~e k}erka biv{e ambasadorice B isere Turkovi}. Tako|er, u @enevi ve} dvije godine stoluje hrvatsko-srpski bra~ni par Mihajlo Su`njevi} i Ines Preo~aninSu`njevi} koji se zavolje{e i po klju~u zaposjedo{e dva savjetni~ka mjesta u Misiji BiH pri Ujedinjenim narodima. Ina~e, Ines

SPAJANJE RASTAVLJENIH SUPRU@NIKAHaris Lukovac, pomo}nik ministra za op}e poslove, trebao bi dobiti ambasadorsko mjestu u Jordanu, gdje mu ve} radi supruga

Preo~anin je radila dvije godine kao savjetnica Ane Tri{i}-Babi}, zamjenice ministra vanjskih poslova, gdje se i zagledala u perspektivnog Mihajla. Haris Lukovac, pomo}nik ministra za op}e poslove, sve je ~inio da se spoji sa suprugom u Briselu i nadao se da }e biti {ef jednog od tri DKP-a, ali kad to nije uspjelo, supruga je kao zaposlenica jedne nevladine organizacije otputovala za Jordan, a Lukovac o~ekuje da }e dobiti ambasadorsku pozciju u ovoj zemlji. Pored svojih problema uticajni Lukovac nastoji uvezati svoju sada{nju tajnicu Dènetu Halilovi} i poslati je u Brisel kako bi je spojio sa suprugom Mustafom koji tu ima rje{enje za mjesto ministra savjetnika. U MVP-u na ovaj na~in mogu napraviti zna~ajne u{tede jer ne bi trebali pla}ati posebno smje{taj diplomatama, ali da to uvijek nije pravilo, potvr|uje slu~aj Radomira Bogdanovi}a, koji radi u Ambasadi BiH u Beogradu. U srbijanskoj prijestolnici Bogdanovi} ima vlastiti stan, ali mu MVP svakog mjeseca na ime kirije ispla}uje skoro 1.000 eura. (M.M.)SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

4

MINI MARKETFOTO NEDJELJEMILUTIN STOJÊVI]

Razgovori ugodni predstavnika narodnih

lidera. Da je ranije prihva}en Tihi}ev prijedlog posrednih izbora, danas ne bi bio blokiran samo izbor Vije}a ministara BiH nego i Predsjedni{tva BiH. (A.M.)

HOTEL [TELA

Sud }e uskoro poni{titi nezakonitu privatizaciju neumskog hotela Stela koju je aminovao Vahid DupovacVahid Dupovac, uposlenik BH Telecoma i biv{i uposlenik Federalne agencije za privatizaciju, ovih dana se uz malu pomo} prijatelja nastoji uvrstiti me|u sudske vje{take finansijske struke. U toj nakani ne biraju se sredstva i metode kako bi se dobile pozitivne preporuke od profesionalno referentnih pojedinaca i institucija kojim bi se Dupovac promovisao u finansijskog eksperta, iako on u finansijskim, profesionalnim krugovima slovi za ekonomistu bez ikakve upotrebne vrijednosti. Uporedo s tim Dupovac nastoji relativizirati svoje nezakonite, neprofesionalne i ne~asne uratke u brojnim spornim privatizacijama u FBiH, a posebno svoj doprinos u sramnoj privatizaciji preduze}a Salus-Hotel Stela Neum koji je prije privatizacije bio u vlasni{tvu preduze}a Polihem iz Tuzle. Polihem je podnio brojne tu`be i prijave nadle`nim sudovima, tuìla{tvima i agencijama za provo|enje zakona sa ciljem poni{tavanja nezakonito izvr{ene privatizacije spomenutog hotela. Prema pouzdanim informacijama, uskoro bi trebala uslijediti presuda o poni{tavanju privatizacije Hotela Stela i potvr|ivanje optu`nica protiv glavnih aktera njegove nezakonite privatizacije: Re{ada @uti}a, Vahida Dupovca, Vjekoslava Prce, Alme Milinovi}, Nevenka Ercega, Marka Arapovi}a, Franje [aravanje i Gordane Bunti}. (M.F.)

22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KOLIKO JE GRA\ANA GLASALO ZA LAGUMD@IJUPi{e: SENAD AVDI]

Lagumdija svoj legitimitet crpi iz izbornih rezultata koji su, da imalo ima svijesti, savjesti i odgovornosti, katastrofalni. Jednom je Lagumdija izaao na iste, demokratski koliko-toliko ureene izbore, 1990. godine; u njegovoj perolakoj kategoriji, u rubrici Jugosloveni, pobijedio je u to vrijeme srani borac Ejup Ganie{ko da sam ijednu priliku propustio da, kad god je minimum povoda dao, nagrdim @eljka Kom{i}a, ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Duga je geneza i jo{ kompliciranija lepeza i historijat na{ih nesporazuma. Kada je Kom{i} premijerno izabran u Predsjedni{tvo BiH, prije pet godina, mislim, ne tvrdim, prvi sam ga upozorio, kao glasa~ i lobista, da nema pravo voziti se u automobilu sto-dvjesto hiljada maraka vrijednom, koje mu je donirao ratni dobro~initelj Selver Oru~, brzinski vlasnik dogovornog trgovinskog lanca Robot commerce; ovaj je prethodno opremio i obu~io vikendicu Sulejmanu Tihi}u negdje u padinskim dijelovima Kiseljaka, zlu ne trebalo. Da je imao elementarnu urbanisti~ko-komunalnu kulturu i refleks za imovinsko-pravne zavrzlame, Kom{i} nikada ne bi dopustio da mu taj Selver Oru~ izgradi piratski trgova~koposlovni centar u dvori{tu Op}ine Novo Sarajevo, kojim je, najblaè re~eno, ponièna i osramo}ena, obesmi{ljena lokalna samouprava, njen autoritet i zakonski kodificirana autonomija.

T

vrtlogu nikada nije dobio povjerenje vi{e od dvadesettrideset hiljada gra|ana; Lagumdìja svoj legitimitet crpi iz izbornih rezultata koji su, da imalo ima svijesti, savjesti i odgovornosti, katastrofalni. Jednom je Lagumdìja iza{ao na ~iste, demokratski koliko-toliko ure|ene izbore, 1990. godine; u njegovoj perolakoj kategoriji, u rubrici Jugosloveni, pobijedio je u to vrijeme sr~ani borac Ejup Gani}.

K

o su ljudi, autoriteti koji okruùju, spinuju predsjednika vode}e parlamentarne stranke u BiH? Gdje su provjereni simpatizeri, kojim su demokratskim procedurama bili podvrgnuti? Da ne bude nikakve zabune: nisam sretan {to je tristo hiljada ljudi izabralo @eljka Kom{i}a za ~lana Predsjedni{tva BiH, ali Boè, moj, svaka odluka koja se derivira, izvodi iz Kom{i}evog {taba je, majka mu stara, legalna i legitimna. Ima programirani Lagumdìjin pragmati~ni postmodernisti~ki intelektualac Reuf Bajrovi}, nao~it i elokventan, kaù, mislilac, a pri tome i nezaja`ljvo ambiciozan.

Samo Dodik i Kom{i} imaju puni legalitet i legitSvaki put kada bih ne{to ru`no, uvredljivo @eljku Kom{i}u imao prigovoriti, ohladi me ~injenica da je za njega, kakav je takav je, glasalo tristo-~etiristo hiljada bira~a. Potcjenjivati Kom{i}a automatski podrazumijeva bagatelisanje, nipoda{tavanje izborne volje gra|ana. Tristo-~etiristo hiljada bira~a koji su Kom{i}a zaokruìli na izbornom listi}u neodgovorno je i uvredljivo potcjenjivati. Dirljivo mi je i nezaboravno ostalo kad je moja otac prije desetak godina, uo~i op}ih prevratni~kih izbora, iz vedra neba kazao: Nemam dilemu: glasat }u za ovoga Bilki}a. Koga, Nedjeljka Bilki}a?, pitam ja znatièljno. Ma jok, ovoga Beriza Bilki}a. I to je, okreni-obrni bira~ko tijelo, dopadalo nam se, ili nam se ne svi|alo. Iza{ao taj pametnjakovi} prije dvije-tri godine na megdan za na~elnika Novog Sarajeva: posramio ga i pobijedio Nedàd Koldò. Onaj ko izgubi utakmicu protiv Koldè zasluùje svaku vrstu prezira, podsmijeha i odioznosti. Ali Bajrovi}, navodni magistar, dobio utje{nu nagradu tri-~etiri upravno-nadzorna odbora. Ima jo{ jedan iz te struke (nema tu nikakve struke zglave, ali dobro), kantonalni ministar za nauku i {kolstvo Emir Suljagi}, tako se zove. Koja je demokratska procedura, koja izborna baza njega, sofisticiranog nau~nika, turila tu gdje se sad nalazi? Ne ulazim uop}e u va`ne izvr{ne stvari koje je Suljagi}evo ministarstvo donijelo i uz dosta truda provodi... Najve}i dio od toga {to je Suljagi} jednom rukom potpisao, ja }u potpisati s obje ruke. Ali neka ministar, doktor stanovitih nauka, ne dokazuje svoju supremaciju u Sarajevu budètskim nego nau~nim argumentima. Koja je izborna baza, od ~ega je sastavljena, ma {ta god mi mislili o tim prevazi|enim kategorijama, instalirala ministra Suljagi}a? Kaù da je lansiran izSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

Z6

a svaku ru`nu, neprikladnu, dvosmislenu rije~ koju sam adresirao na @eljka Kom{i}a, moja je odgovornost ustostru~ena; lako se zajebavati sa Zlatkom Lagumdìjom, taj gospodin, prema mojoj privatnoj statistici, u ko{marnom postratnom izbornom

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

STRANA^KI STRANA^KI IZNAD IZBORNOG IZNAD IZBORNOG LEGITIMITETA LEGITIMITETA

Zlatko Lagumdìja na demokratskim Zlatko Lagumdìja na demokratskim izborima dobio je tristotinjak hiljada izborima dobio je tristotinjak hiljada glasova manje od @eljka Kom{i}a glasova manje od @eljka Kom{i}a

kabineta sarajevskog gradona~elnika Alije Behmena, gdje je Suljagi} skru{eno tavorio sve dok nije eskalirao u kantonalnog

briselskih IPA-fondova? Dodik je ve}inskim raspoloènjem izabran za predsjednika Republike Srpske. Ko je ikada iza{ta

timitet; Lagumdìja je, kao i obi~no, slu~ajni prolaznikministra. Je li Behmen na gradona~elni~ku funkciju izabran posredno ili neposredno? Posredno, postavila ga stranka (SDP) ~iji lider, Lagumdìja, od rata naovamo nikada nije uìvao podr{ku vi{e od dvadeset posto gra|ana Sarajeva. [ta bi falilo Lagumdìji da se kandidirao za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH? Na pro{logodi{njim izborima Lagumdìja bi dijelio tre}e-~etvrto mjesto i bronzanu medalju sa Harisom Silajdì}em. Prva dva mjesta ve} su ranije zaposjeli Bakir Izetbegovi} i Fahrudin Radon~i}. nformacije koje posljednjih dana stiù do mene svjedo~e kako se nadmena i sveobuhvatna SDP-ova elita ilegalno legalizira i raspr{uje kapilarno, vertikalno i horizontalno po cjelokupnom javnom i dràvnom budètsko-socijalnom prostoru. Nije taj i takav oblik djelovanja ni nov ni nepoznat. Eksces je u tome {to su takvo nasilje nad demokracijom do sada manifestirale stranke koje su imale ~vrstu parlamentarnu ve}inu i dominaciju. U ime koga, i pod ~ijom mimikrijom Zlatko Lagumdìja pregovara i dogovara sa Miloradom Dodikom kori{tenje22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

I

izabrao Lagumdìju? Valjda se to desilo na prelomnom Kongresu SDP-a, kada je za izbor Lagumdìje bilo preko 140 posto bira~kog tijela. Zlatko Lgumdìja ima teàk i bezizlazan problem; kako da svojim instant-juno{ama nametne vrijednosti koje se podrazumijevaju. Ostaje nam jedino da budemo legalisti: Ne volim @eljka Kom{i}a, ali neobi~no cijenim sve ljude koji su glasali za njega! To {to je na potonjim izborima ~etiri puta ljudi vi{e glasalo, recimo u @ivinicama, za @eljka Kom{i}a nego za Lagumdìju, trebao bi biti Kom{i}ev crimen. e mislim ni{ta ni dobro ni lo{e o @eljku Kom{i}u, ali sam duboko i {iroko ubije|en da, ako tristo-~etristo hiljada ljudi glasa za njega, taj se slu~aj ne moè prenebregnuti, zanemariti, presko~iti. U tom je smislu vaàn naredni korak hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a; evo mu za po~etak jedan sitni a vaàn problem: zavr{iti slu~aj bugojanskih `rtava, uhapsiti i procesuirati aktuelnog ministra odbrane S elmu Cikoti}a, oduprijeti se me|unarodnim pritiscima.7

N

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 15. SEPTEMBAR[ta bi se desilo da je onaj nesretni Srebreni~anin RAMO, koji se danas verbalno ispred zgrade Vlade Federacije BiH obra~unavao sa MILORADOM DODIKOM, potegao pi{tolj, no`, ili najobi~niju kamenicu kao posljednji argument u dokazivanju genocidnosti Republike Srpske. Bolje je i ne razmi{ljati o mra~nom scenariju i posljedicama koje bi uslijedile... [ta su radili pripadnici Federalne uprave policije koji su bili du`ni osiguravati Milorada Dodika tokom njegovog boravka multimedije. Ko je prije Hadìomerovi}a bio na toj funkciji? Niko. Niti igdje na svijetu postoji javni servis koji u sistematizaciji ima tu, te{ku i za izgovoriti a kamoli zapamtiti, funkciju. Kao {to, tako|er, ne postoji javni servis koji nema informativno-politi~ku redakciju, koju je Upravni odbor FTV-a (jednoglasno, a kako bi druga~ije u uvjetima platforma{ke jednoumne idile) ukinuo. Damir Kaletovi} u nedostatku 60 minuta postavljen je na du`nost koordinatora za teme? Za {ta, za tene? Ne, za teme!? [ta pi{e u opisu radnog mjesta koordinatora za teme? Valjda da tr~kara od Zlatka Lagumdìje do urednika televizijskog programa i multimedije i posreduje u izboru tema. nedjeljnika, prigradski siledìja iz [vrakinog Sela... Pri~ao mi je Radon~i}ev poslovni, strate{ki partner SENAD [AHINPA[I] [AJA, pred rat, kada ga je krenuo biznis, kako je do{ao ku}i pa mu rekli kako ga je telefonom traìo neki ~ovjek koji se nije predstavio, ali koji ga, zasigurno ne poznaje. Kako znate da me ne poznaje?!, ljutnuo se [aja. uj, kako?! Jednostavno traìo je gospodina [aju. Ko bi te, a da te zna nazvao gospodinom, rekli mu uku}ani.

UTORAK, 20. SEPTEMBARUstavni sud Republike Srpske izbacio je iz kalendara dràvnih praznika ovog entiteta pravoslavnu Novu godinu. Predsjednik Ustavnog suda MIRKO ZOVKO pojasnio je kako se odluka Narodne skup{tine RS-a kojom je ovaj vjerski praznik promoviran u dràvni kosi sa osnovnim ustavnim aktima kojim su svi gra|ani i narodi u tom entitetu ravnopravni. I to je prihvatljivo, samo mi malo nejasan i nedore~en nastavak obrazloènja sudije Zovke: Kao {to bi bilo neustavno za dràvni praznik proglasiti muslimansku novu godinu. im predsjednika Ustavnog suda RS-a Mirka Zovku sretnem, a srest }u ga, zamolit }u ga da mi svojim rije~ima, ustavnopravnim jezikom pojasni ovu, meni laiku, nemogu}u analogiju...

NEDJELJA, 18. SEPTEMBARDanas se NOVAK \OKOVI] pred prepunom beogradskom Arenom fizi~ki i zdravstveno potpuno uru{io i predao me~ Argentincu Del Potru u Davis cup obra~unu Srbija-Argentina. Preksino} je na Dijamantskoj ligi u Briselu USAIN BOLT utekao od svog zemljaka doju~era{njeg sparing-partnera Blakea i umjesto dvjesto tr~ao stotku. Svjetskog rekordera na 800 metara Davida Rudishu pretr~ao je neki anonimus. \okovi}, Bolt i Rudisha su najdominantiji sportisti na planeti. (Ne

u Sarajevu? Rastjerivali novinare i bjeàli u hladovinu. istka i kadrovski pomor, to je sve {to je direktor Federalne uprave policije DRAGAN LUKA ostvario za deset mjeseci svog mandata. Ako mu to jedino ide od ruke, onda je nakon dana{njeg skandala morao smijeniti sebe, kad ve} niko drugi nema kuraì da ga smijeni!

SRIJEDA, 21. SEPTEMBARSvi su va`ni i neva`ni i pozvani i nepozvani, i iskreni i licemjerni... posljednjih sedam dana napisali, prozborili koju nadahnutu re~enicu, ili ne{to jo{ obimnije, ambicioznije o umjetni~kom geniju NED@ADA IBRI[IMOVI]A. Pitao negdje u ratu strani novinar, Italijan, Nedàda koliko su pokolji i razaranja, logori i cjelokupan uàs koji se de{ava Bo{njacima vjerskog karaktera, koliko je mr`nja prema islamu opredjeljivala agresora: Malo, ili nimalo. Oni mrze Bosnu, oni mrze Bo{njake. Da su Bo{njaci pingvini, njihovi du{mani bi mrzili led, odgovorio je Nedàd.

PETAK, 16. SEPTEMBARU ju~era{njim broju u ovim novinama te{ko smo prozvali sekretara SDA AMIRA ZUKI]A. Danas smo se nekim tu`nim povodom Zuki} i ja na{li na istom malom prostoru, pripremio sam se za verbalni kre{endo, ~ak je i publika bila pripravna na sukob ograni~enog intenziteta; ni{ta od toga, porazgovarali smo u granicama koje propisuje pristojnost i gra|anska obzirnost. Jo{ nekoliko uglednih ~lanova SDA, stranke koju barem 20 godina drìm/o/ ~as na tihoj, ~as na mnogo ja~oj vatri, pozdravilo se, upitalo za zdravlje. Od pro{log oktobra, nijedan iole ambiciozniji i boljestoje}i SDP-ovac ne usu|uje se pozdraviti ni sa mnom ni s bilo kim ko ikakve veze sa ovim novinama ima. Nazovite to kako god ho}ete, meni je to bila i ostala diktatura, tiranija, represija, jednoumlje...

ra~unam tu njema~kog voza~a Sebastiana Vettela, sve dok Formula 1 ne bude olimpijska disciplina.) Odbojka{i Srbije prvaci su Evrope iako su sami tvrdili da su potpuni autsajderi, a Makedoncima je falila boba koncentracije da osvoje medalju na EP-u u ko{arci. Stra{ni Real Madrid danas je poraèn od sto puta siroma{nijeg Levantea... Sve dok ne pobje|uju najbolji, najbogatiji, najfavoriziraniji..., nego najmotiviraniji, sport }e imati smisla.

SUBOTA, 17. SEPTEMBARUpravni odbor Federalne televizije odlu~io je da se televizijski magazin 60 minuta privremeno zaledi, a da se njegov urednik BAKIR HAD@IOMEROVI], trajno, imenuje za, samo malo da pro~itam, urednika televizijskog programa i8

PONEDJELJAK, 19. SEPTEMBARU tri-~etiri navrata u istom intervjuu FAHRUDIN RADONI] me titulira kao gospodina Avdi}a i nije da mi nije neprijatno; mnogo mi je ugodnije bilo dok sam bio propali urednik niskotira`nogSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

MINI MARKETMEZA-TERAPIJA

SVETA OSVETA

U pauzama izme|u skupih estetskih mezoterapija, Vlajki roni krokodilske suze zbog gladnih gra|ana RS-aEmil Vlajki, potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda, po~etkom ovog mjeseca najavljen je kao novi kolumnista banjalu~kog dnevnika Fokus, ~iji tira` ne prelazi 500-600 primjeraka dnevno. Vlajkijev komentatorski rad u Fokusu promoviran je kolumnom bombasti~nog naslova Narod je gladan, objavljenoj krajem avgusta, gdje on pateti~no jau~e zbog sve ve}eg broja gladnih koji se prijavljuju u javne kuhinje kako bi dobili barem jedan obrok dnevno. Kolumna je dobro nasmijala Banjalu~anine, obzirom da se u ovom gradu sve ~e{}e mogu ~uti tra~evi kako je Vlajki, uporedo sa javnom brigom za gladne, po~eo i sa tretmanima mezoterapije, odnosno procedurom podmla|ivanja lica uno{enjem odre|enih supstanci u potko`no tkivo. Navodno, samo jedan mezoterapijski tretman ko{ta oko 400 maraka, dakle oko pola prosje~ne plate u BiH, a kako bi tretman bio uspje{an, neophodno ih je uraditi najmanje {est. Stoga se u Banjoj Luci po kuloarima prepri~ava kako bi gladnima bila neophodna bar povremeno jedna MEZA-TERAPIJA da bi preìvjeli, a Vlajkiju nikakve skupe mezoterapije ne mogu pomo}i da postane mla|i. Ina~e, kada je u pitanju dodvoravanje Miloradu Dodiku, Vlajki je pro{le sedmice uspio prevazi}i ~ak i samog sebe. U kolumni Kosovo je Srbija, objavljenoj u Fokusu 16. septembra, pi{e da bi svi gra|ani Srbije danas èljeli da je Dodik njihov predsjednik, a da Srbi na sjeveru Kosova na barikadama uzvikuju njegovo ime i

SDP priprema smjenu viceguvernerke CBBiH Ferihe Imamovi, supruge Nihada ImamoviaVe} dulje vremena kolaju pri~e kako se ~elnici SDP-a upetljani u aferu reket na sve na~ine poku{avaju osvetiti Nihadu Imamovi}u, donedavnom menadèru i suvlasniku kompanije ASA, koji ih je prave zdrave pribio na stub srama. Federalni premijer N ermin Nik{i}, mada nije neposredno sudjelovao u aferi reket, u znak solidarnosti s optuènim partijskim kolegama bojkotirao je sve dosada{nje sjednice Ekonomsko-socijalnog vije}a na kojima Imamovi} zastupa Uniju poslodavaca. Kako doznajemo, Nik{i} se opredijelio za selektivan bojkot ESV-a: na sjednice ne dolazi, ali honora uredno prima! Ruka SDP-ove osvete mogla bi sti}i i suprugu Nihada Imamovi}a Ferihu Imamovi}, viceguvernerku Centralne banke BiH, ~ija je smjena postavljena u sam vrh kadrovskih prioriteta SDP-a. (M.F.)Nihad Imamovi}

GENERALSKA DIPLOMATIJA

Slavko Pulji se vraa u Sloveniju - kao ambasadorZ a m j e n i k na~elnika Zajedni~kog {taba Oruànih snaga BiH za resurse, general-major Slavko Pulji} dobio je agreman i za nekoliko mjeseci oti}i }e na du`nost ambasadora BiH u Sloveniju. To }e biti njegov povratak u deèlu jer je on kao biv{i pje{adijski oficir JNA dugo godina slu`bovao u Sloveniji. Bio je u specijalnim planinarskim jedinicama. Pulji} je ro|en 1960. godine u Mostaru i biv{i je ~asnik HVO-a. On }e biti jedini bh. ambasador u Ljubljani koji odli~no govori slovena~ki jezik. Od njegove troje djece, dvoje je ro|eno u Sloveniji. Slavko Pulji} je ve} tre}i general OS BiH koji vojnu karijeru nastavlja u diplomatiji. Naime, biv{i na~elnik Zajedni~kog {taba na{e vojske Sifet Podì} je ambasador u Bugarskoj i njemu idu}e godine u Sofiji isti~e mandat. Nekada{nji zamjenik zapovjednika za logistiku OS BiH Jugoslav Brdar je na{ generalni konzul u Milanu. (\. K.)Slavko Pulji}SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

10

MINI MARKETPRO ET CONTRA

Smatrate li da je odlazak federalne Vlade autobusom u Tuzlu demagoki trik?LADISLAV BEVANDADirektor Heringatro{kovima a takav potez ja ne smatram demagogijom. u vidu da su zadràli vozni park i luksuz koji smo navikli od njih.

kunu se u njega misle}i da je barem Dodik na{ vo|a. Ovako sirov, grub i neotesan na~in poltronisanja, prepun jeftine patetike i svakog odsustva stila i osje}aja za mjeru, svojstven je samo Vlajkiju. (N.H.)

[TA DJECA ZNAJU O ZAVIÂJU

NEMi{ljenja sam da je odlazak federalne Vlade racionalan trik i da su imali dovoljno vremena da razgovaraju o bitnim stvarima.

FARUK [IRBEGOVI]Predsjednik uprave [irbegovi} grupe

DAMIR MILJEVI]Ekonomski analiti~ar

DA/NEAko }e svaki put raditi na tome da smanje tro{enje javnih sredstava, smatrat }u da nije demago{ki trik.

NESmatram da nije demago{ki trik. Put u Tuzlu je jedan racionalan pristup prema tro{enju javnih sredstava i to ubudu}e treba da bude praksa.

Radmanovi} podmladio kabinet: o EU integracijama savjetuje ga 26-godi{nja Nevena Lu~i}Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS-a, nedavno je popunio upra`njenu savjetni~ku poziciju u svom kabinetu, a i ovoga puta povjerenje je dao mla|ima. Tako je Nevena Lu~i}, ro|ena 1985. godine, nedavno postala savjetnik za vanjsku politiku {efa dràve. Lu~i}eva je Banjalu~anka, a na ovom mjestu zamijenila je Ninu Saji}, koja je iz Radmanovi}evog kabineta imenovana za ambasadora BiH u Parizu. Saji}eva je, tako|er, jedna od najmla|ih ambasadora na{e zemlje pa je mogu}e da Lu~i}eva uskoro prestigne svoju prethodnicu s obzirom da je sa nepunih 26 godina uspjela da postane savjetnik u najvi{oj instituciji BiH, a pokriva}e zemlje EU-a. Radmanovi}ev kabinet uglavnom ~ine mladi ljudi, poput njegovog zeta Danila Petrovi}a, savjetnika za vanjsku politiku koji pokriva SAD i Australiju, zatim Borisa Buhe, savjetnika za pravna pitanja, te Ljubi{e ]osi}a, savjetnika za ekonomska pitanja, koji je u Radmanovi}ev tim stigao iz kabineta Mladena Zirojevi}a, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vije}u ministara BiH. U sjeni mladih savjetnika tako su ostali \uro Beronja, savjetnik za sigurnost, te \or|e Latinovi}, savjetnik za informiranje, {to ne zna~i da u dogledno vrijeme i oni ne}e zavr{iti u diplomatiji. (M.M)

ALIJA REMZO BAK[I]Direktor AP BiH

[EMSUDIN GEGI]Reìser

NEAko }e kori{tenje autobusa umjesto osobnih automobila postati praksa i ubudu}e, smatram da je to dobra poruka.Vlada u ovom sastavu je po~ela voditi ra~una o svojim

BAKIR NAKA[Direktor Op}e bolnice

DA/NENe smatram ako je taj potez u{teda i ako narod ima koristi od toga, a ako je to za potrebe parade, onda smatram da je demago{ki trik.

DASmatram da je taj odlazak apsolutni demago{ki trik imaju}i

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V


11

EKONOMSKA CIJENA POLITI^KOG INATA

Suspenzija IPA programa za BiH nije ni jedina ni najvia cijena koju e BiH platiti zbog jalovih pregovora politiara oko raspodjele izbornog plijena; Slobodna Bosna analizira koliku e cijenu platiti BiH zbog suspenzije kredita MMF-a, kako e se bezvlae odraziti na kreditni rejting BiH i privlaenje inostranog kapitala12

Inat Dodika i LagumdPi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

V

rtoglavi rast ino zaduènosti Republike Srpske za 632 miliona konveritibilnih maraka samo je dio ekonomske cijene koju }e platiti ovaj entitet, ali i cijela BiH, zbog vi{emjese~nog jalovog natezanja entitetskih elita oko konstituiranja vlasti na dràvnoj razini. Najve}i dio kredita od 632 miliona KM Republika Srpska }e podi}i pod krajnje nepovoljnim, dakle komer-

cijalnim uvjetima, uz kamatu od 8 posto na godi{njoj razini, {to prakti~no zna~i da }e ukupno kreditno zaduènje RS-a, glavnica plus kamate, u samo nekoliko dana porasti za blizu milijardu konvertibilnih maraka! Istovremeno i Vlada Federacije BiH priprema teren za novo kreditno zaduènje pod nepovoljnim uvjetima: ve} po~etkom oktobra emitirat }e prvu seriju obveznica u iznosu od 90 miliona KM, {to }e pokriti tek tre}inu federalne budètske rupe. Preostali manjak od oko 180 miliona KM do kraja godine Vlada FBiH vjerovatno }e namiriti kao i Vlada RS-a: podizanjem kredita pod komercijalnim uvjetima.SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

ENTITETSKE VLADE SRLJAJU U DU@NI^KO ROPSTVOVISOKA CIJENA NEUSPJE[NIH PREGOVORAPoliti~ki inat Lagumdìje i Dodika nanosi dràvi ogromnu ekonomsku {tetu

VRTOGLAV RAST INO DUGA

Ino dug RS-a premaio BDPVlada Republike Srpske uputila je u parlamentarnu proceduru {est odluka o kreditnom zaduìvanju u ukupnom iznosu od 632 miliona KM. Pet od ukupno {est kredita spada u katagoriju komercijalnih kredita, kojima }e Vlada RS-a popuniti budètske rupe. Iznos od 120 miliona KM namijenjen je za finansiranje budètskog deficita, dok je kredit od 235 miliona KM namijenjen za finansiranje budètskog deficita javnih fondova. Trenutna ino kreditna zaduènost RS-a iznosi 3,6 milijardi KM, a s novih {est kreditnih linija, prema{it }e iznos od 4,5 milijardi KM. No, ako se trenutnom dugu republi~kih institucija pridoda dug banaka i preduze}a, ukupni iznos ino zaduènosti RS-a prema{uje 8,5 milijardi KM. To prakti~no zna~i da }e s novim kreditnim zaduènjem, ino dug RS-a prema{iti vrijednost bruto doma}eg proizvoda, kao u slu~aju Gr~ke, Italije i [panije, tri najzaduènije dràve Evrope.

[EST KREDITNIH LINIJAGolemu budètsku rupu u budètu RS-a premijer Dòmbi} namjerava popuniti kreditima u iznosu od 632 miliona KM

kredit MMF-a zale|ani su i grantovi Svjetske banke i Evropske komisije u iznosu od 100 miliona eura, koji su striktno vezani za kreditni aran`man MMF-a. Olako posezanje entitetskih vlada za novim kreditnim zaduènjima naj~e{}e se

banaka, prema{uje iznos od 14 milijardi KM, a s novim komercijalnim kreditima entitetskih vlada prema{it }e iznos od 15 milijardi KM, {to zna~i da se BiH nalazi u predvorju visoko zaduènih dràva.

VRTOGLAV RAST INO DUGASna`ni rast ino zaduènosti BiH nije ni jedina ni najvi{a cijena koju }e BiH platiti zbog vi{emjese~ne blokade izbora dràvne vlasti. Visoku cijenu BiH }e platiti i zbog sniènog kreditnog rejtinga, {to je definitivno gurnulo BiH u grupu nestabilnih dràva s tzv. {pekulativnim kapitalom. Me|unarodna agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard&Poors zadràla je kreditni rejting BiH na niskoj razini B+, ali izgled vi{e nije stabilan kao ranije, nego je po prvi put u posljednjih pet godina negativan. U obrazloènju kreditne agencije Standard&Poors izri~ito se navodi da je kreditni rejtig pogor{an zbog pove}anog politi~kog rizika i ka{njenja s formiranjem vlasti na dràvnoj razini. U praksi, pad kreditnog rejtinga zna~i da }e dràva, banke i preduze}a pla}ati vi{u13

dìje stiè na naplatuRS se zaduùje za 632, a FBiH za 253 miliona KMBiH je propustila priliku da golemi manjak budètskog novca u entitetskim kasama nadomjesti kreditom MMF-a, koji je ugovoren 2009. godine pod vrlo povoljnim uvjetima - s trogodi{njim grace periodom i kamatom od svega 1,7 posto na godi{njoj razini. Kredit MMF-a je suspendiran do daljnjeg, zbog izostanka dogovora oko formiranja vlasti na dràvnoj razini, a uz22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

pravda navodno niskom zaduèno{}u dràve, {to je samo djelimi~no ta~no. Trenutni ino drug dràve od oko 6,3 milijarde KM nije prevelik u pore|enju s BDP-om koji je iznad 24 milijarde KM, te izvozom od oko 7 milijardi KM. No, slika se potpuno mijenja kada se ino dugu dràve pridoda i dug komercijalnih banaka. Trenutna ukupna zaduènost BiH, dràve i

EKONOMSKA CIJENA POLITI^KOG INATAPRAZNA FEDERALNA KASA

Konjuh pred steajem zbog bankarske garancijeFederalni premijer Nermin Nik{i} nedavno je izjavio kako }e se vlada na ~ijem je ~elu boriti za svako radno mjesto, a kako }e ta borba izgledati u praksi, upravo su se uvjerili radnici Konjuha iz @ivinica. Njihovom je preduze}u potrebna bankarska garancija za kredit od 12,5 miliona KM, u protivnom, Konjuh }e zatvoriti kapiju za 720 uposlenih radnika i oti}i u ste~aj. Federalna Vlada i Vlada Tuzlanskog kantona odbile su zahtjev Konjuha, uz obrazloènje da je rije~ o ve}inskom privatnom preduze}u prema kome ni federalna ni kantonalna Vlada ne mogu preuzimati nikakve finansijske obaveze. Ali, ni{ta bolje nije pro{lo preduze}e u ve}inskom dràvnom vlasni{tvu, Krivaja iz Zavidovi}a, koje upo{ljava blizu 1.300 radnika. Za pokretanje proizvodnje u ovom preduze}u, vlada premijera Nik{i}a izdvojila je svega 400 hiljada KM, {to je svega 10 posto duga ovog preduze}a za potro{enu elektri~nu energiju! Trenutni budètski deficit federalne Vlade iznosi 253 miliona KM: 90 miliona KM pokrit }e se prodajom obveznica a preostali iznos federalna Vlada }e najvjerovatnije pokriti iz kredita komercijalnih banaka.

BUD@ETSKI BUD@ETSKI MANJAK MANJAK

Federalni premijer Federalni premijer Nermin Nik{i} Nermin Nik{i} priprema emisiju priprema emisiju obveznica obveznica

kamatu na pozajmljeni novac. Rije~ju, zbog pove}anog rizika krediti }e biti skuplji, a op}i uvjeti kreditiranja puno nepovoljniji.

SROZAVANJE KREDITNOG REJTINGAPad kreditnog rejtinga BiH dodatno }e poljuljati povjerenje inostranih investitora, koji ionako s puno opreza ulaù kapital u BiH. Ve} tre}u godinu zaredom, evidentan je pad direktnih stranih investicija u BiH, u 2009. godini za 35 posto, a u 2010. godini za dodatnih 20 posto. Nesumnjivo }e pad kreditnog rejtinga doprinijeti da se ovaj negativni niz nastavi i tokom narednih nekoliko godina jer je priliv stranih investicija u neku dràvu tijesno povezan sa stabilno{}u njenih institucija. Izostanak dogovora entitetskih politi~kih elita ugrozio je i pretpristupnu14

pomo} BiH - IPA program - u iznosu od 96 miliona eura. No, potencijalna {teta je neuporedivo ve}a, budu}i da se navedeni iznos odnosi samo na 2011. godinu, a eventualna suspenzija IPA programa za BiH obuhvatila bi cijelo razdoblje trajanja programa - sve do 2013 godine. Naime, IPA program, kao instrument pretpristupne pomo}i, ustanovljen je za razdoblje od 2007. do 2013. godine i njime su zamijenjeni svi raniji programi pomo}i (CARDS, PHARE, ISPA i SEPARD) dràvama koje kucaju na vrata Evropske unije. Gubitkom IPA programa, BiH bi izgubila nekoliko stotina miliona eura, {to je prava sitnica u pore|enju sa {tetom koja bi nastala daljnjim zaostajanjem BiH na putu evropskih integracija.SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

POVRATAK SILAJD@I]A

INTERVIEW

Haris Silajdi

predsjednik Stranke za BiH

Osniva Stranke za BiH HARIS SILAJDI po ko zna koji put vratio se u politiku nakon to je prethodno najavio povlaenje. Na nedavno odranom kongresu Stranke kao jedini kandidat izabran je za predsjednika u tijesnoj utrci sa samim sobom. Za Slobodnu Bosnu Silajdi govori kako e i dalje na elu stranke biti jer to zahtijeva njeno lanstvo, razlozima zbog kojih je na prolim izborima izgubio podrku veine glasaa, (ne)ispunjenim predizbornim obeanjima, formiranju opozicionog bloka preko kojeg namjerava nastaviti slinu politiku kakvu je vodio prethodnih godina kako bi, kae, spasio BiH, te mogunosti da se u opozicionom bloku nae skupa sa Savezom za bolju budunost BiH Fahrudina Radonia

Ne znam {ta je Kom{i} strancima govorio o meni, ali ga cijenim kao borca za BiHRazgovarao: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJÊVI]

J

edan od najve}ih gubitnika na izborima odrànim prije skoro godinu dana bio je Haris Silajdì}. ôvjek ~ija je stranka od 1996. godine konstantno na vlasti, nekada{nji miljenik masa, na izborima za ~lana Predsjedni{tva BiH 2010. godine dobio je 45.591 glas manje od Bakira Izetbegovi}a i ~ak 25.147 glasova manje od Fahrudina Radon~i}a, politi~kog autsajdera koji je u vrijeme izbora imao tek nekoliko mjeseci staà na politi~koj sceni. Nakon izbornog poraza, kao i nekoliko puta do tada, najavio je povla~enje iz politi~kog ìvota, da bi se na nedavno odrànom kongresu SBiH pojavio kao jedini kandidat za predsjednika stranke. Kako nam je rekao, pro{li put u politiku ga je vratio aprilski paket jer se upla{io da }e njegovim usvajanjem BiH biti po~injena uàsna nepravda. Ovaj put ga je, kaè u intervjuu za Slobodnu Bosnu, u borbu vratio strah da BiH ne izgubi dràvnost. Poraz na izborima priznaje, ali ne i krivicu stranke i njega li~no u porazu, od svojevrsne mantre genocid, entitetsko glasanje, dràvna imovina kaè nema namjeru odustati zbog va`nosti sve tri

teme, a zanimljivo je da se u jako mnogo stvari slaè sa postupcima nove vlasti koju na dràvnom nivou poku{ava formirati jedan od njegovih najve}ih protivnika SDP. Silajdì} naredne tri godine namjera-

va provesti u opozicionom bloku koji nije isklju~en ~ak ni za Fahrudina Radon~i}a, jer kaè, sam ne moè, a bitka za BiH }e biti te{ka. Iza Vas je kongres, o~ekivalo se da }e se na njemu vi{e revidirati izborni neuspjeh stranke, {to je, ~ini se, izostalo. Za{to? Zbog toga {to je bilo mnogo analiza ranije, mjesecima smo vr{ili analize. Moram re}i da sam se u mom istupanju okrenuo prvenstveno situaciji u BiH, u dràvi BiH, i rekao sam da smo na pragu da izgubimo dràvnost. Da se radi o tihoj, temeljitoj reviziji Daytona, vladavina prava je ostala samo na papiru. Klju~na odredba Dejtonskog sporazuma da BiH nastavlja kao suverena dràva se gubi, a to je ono zbog ~ega je Dayton prihva}en. Zbog ubrzanog, ponekada i bjesomu~nog rasturanja te dràvnosti BiH, ja sam se okrenuo prema tome jer smo mi Stranka za BiH, na{ prioritet je dràva BiH, zbog toga smo osnovani i nije nam prioritet profiliranje desno ili lijevo dok je upitna BiH.

KAZNA: Znao sam da slijedi kazna za izreeno ne u nekoliko navrata za projekte za BiH. U skoro svim narodima ima jedna poslovica: Ni jedno dobro djelo ne ostaje nekanjeno. To vam je tako. Znao sam da postoje razni ininjerinzi, jasno je meni to bilo, da su velike pare potroene da tako bude, i bio sam manje iznenaen nego neki moji prijatelji

TEHNI^KA VLADA NIJE VLASTKaète da je dràva BiH ugroèna, ali je ~injenica da u osnovi Va{a stranka trenutno kroz Vije}e ministara u tehni~kom mandatu i dalje ima vlast na dràvnomSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

16

SVE BIH ISTO URADIO100% PLATFORMAU Platformi SDP-a se u jednom pasusu knjiì sve na dràvu BiH {to je jako dobro, i da su stali tu, ja bih to podrào 100 posto


17

POVRATAK SILAJD@I]Anivou. Zbog ~ega kroz Vije}e ministara ne radite vi{e na dràvnosti BiH? Dràvna vlast u tehni~kom mandatu Odsustvo nove dràvne vlade pomaè onima koji ne èle BiH i time dokazuju da je BiH, kako oni kaù, nemogu}a. Prema tome, to im je jo{ jedan dokaz da je nemogu}a. Ja sam, naravno, druga~ijeg mi{ljenja i mislim kao {to smo mi u~inili, da je trebalo sve u~initi da se inkorporiraju svi legitimni predstavnici, uklju~uju}i i dva HDZ-a. To smo mi uradili onda nakon izbora, jer je to jedna vrlo bitna politi~ka odluka za BiH. Moramo se okupljati oko BiH, i u~initi sve da bude {to manje onih koji devastiraju BiH. Zna~i, da u~estvujete u formiranju vlasti, vi biste pristali na kompromise sa oba HDZ-a? Da. Nije trebalo biti nikakvog zao{travanja, to je jedna politi~ka odluka, donesena kako je donesena, mi smo je druga~ije donijeli nakon onih izbora èle}i prije svega da izbijemo iz ruku taj argument koji upotrebljavaju oni koji BiH ne èle i otvoreno kaù da je ne vole. Mislim da bi to pomoglo, nadam se da se to jo{ moè desiti, da se kona~no okrenemo ka boljitku BiH i da se prestanemo baviti sami sobom. Kona~no, sve su to gra|ani BiH i svi imaju jednako pravo na BiH. Kada napravite li~nu analizu evo skoro godinu dana nakon izbora, zbog ~ega mislite da su Vas glasa~i napustili? Prije svega zbog ~injenice da se radilo o jednoj kampanji koja je bila na granici normalnog. Gdje su upotrijebljena sva mogu}a sredstva da se sa scene skinu jedna stranka, i ja, koji stojimo na putu takozvanih kompromisa u BiH. Bili smo ozna~eni kao rigidni legalisti, pa smo ipak napravili tu vladu, a danas nemate vladu. Na{i kriti~ari su se na{li sada u sli~noj poziciji. Drugo, mislim da mi insistiramo na stvarima koje nemaju populisti~ku notu, stalno govorimo o dràvi, zakonima, ustavu i tako dalje. Radi se o detaljima u koje ljudi ba{ ne ulaze. Nije li upravo va{e najve}e obe}anje, ujedno i slogan 100 posto BiH bio populisti~ki, a ne ba{ izvodiv? Ja mislim da je izvodiv, jo{ uvijek imamo 100 posto BiH, a to 100 posto je okruèno tihom revizijom Dejtonskog sporazuma. [ta je to dobro, 90 posto, 80 posto? Da, BiH 100 posto, ali ne samo u granicama {to jeste prvo, nego na BiH {to jeste i {to je uvijek bila. I, {to moè biti komparativna prednost u budu}nosti jer ovaj trenutak nije ba{ povoljan, a to je pluralna BiH, nazovimo je multietni~ka, zemlja ravnopravnih gra|ana koji imaju jednaka prava u svim dijelovima BiH.18

NA GREKAMA SE (NE) UÎNaravno da svako ko radi i grije{i. Ja sam mnogo radio

Kaète da ste na izborima ka`njeni zbog principijelne politike i projekata kojima ste rekli ne. Koliko ste ka`njeni i zbog neispunjenih predizbornih obe}anja od ranijih godina i koliko je to pomoglo va{im oponentima? Ja bih volio ~uti jedno obe}anje koje sam ja dao Bio sam na Va{em predizbornom skupu u Skenderiji i govoreno je sli~no kao i na predizbornim skupovima ranijih godina: o otvaranju desetina i stotina hiljada radnih mjesta, o iskori{tanju energetskih potencijala, obe}avana je 100 posto BiH, nismo ba{ mnogo od toga vidjeli Vidjeli smo milijardu i dvjesto miliona, najmanje. Vidjeli smo projekata za na{e firme na kojima smo mi pa gotovo isklju~ivo radili i postigli to. [to se ti~e energetskih projekata, oni su klju~, proma{ena prilika, ali ne zbog Stranke za BiH. To je bio model u kojem se ni{ta ne prodaje, ni{ta ne privatizira, na {ta su pristali i najve}i investitori, ali i vlada, i to jednoglasno. To je kasnije sve sru{eno u politi~kim centralama, ne na vladi. Smatram da ta prilika, ne ba{ takva, postoji. Nikada ne govorim o stotinama hiljada radnih mjesta, mi smo govorili o mogu}nosti 50.000 radnih mjesta na osnovu ovih projekata. Da smo to uradili, danas bi BiH izgledala druga~ije. Na tom planu imamo dva velika proma{aja: autoput koji smo mogli zapo~eti jo{ 1998. godine, ali nismo. Mislite, Vi i Va{a stranka, ili generalno kao BiH? - Kao BiH uop{te. Ja jesam u tome u~estvovao, jesam to traìo, i ào mi je {to

tada to nismo uradili jer bismo do sada imali autoput i sve bi izgledalo druga~ije. Proma{aj na energetskim projektima, koji su bili toliko o~igledno dobri da ih je Vlada prihvatila jednoglasno. Dva puta smo se sastajali u Energoinvestu, da nam ti {to pri~aju po }o{kovima kaù {ta to ne valja, ali oni nisu do{li. Mada su oni sazivali sastanke, nisu se ~ak ni pojavili na tim sastancima, a jesu okolo pri~ali i to zbog politikantstva i politi~ke zavisnosti, ali i zbog nedostatka znanja. Mnogo kritikujete druge, a spo~itava Vam se nedostatak samokritike. Moète li nam re}i bar tri stvari koje biste istakli kao Va{ li~ni proma{aj? Ako sada kaèm da nije tako, onda }u potvrditi va{u tezu Naravno da svako ko radi i grije{i. Ja sam mnogo radio. Gdje sam morao vi{e, ne znam. Ne znam {ta sam mogao vi{e uraditi. Disolucija BiH je zapo~ela procesom privatizacije protiv kojeg sam bio. Ono {to sebi zamjeram tu jeste {to sam podrazumijevao da svi ljudi razumiju da je entitetska privatizacija pogubna za BiH. Sje}am se da je mi je do{ao tada{nji visoki predstavnik Carlos Westendorp i rekao: U pravu si, ali si sam. Ja te podràvam, ali sam sam na me|unarodnom planu i moramo donijeti druga~iju odluku. Jednostavno sam mislio da ljudi razumiju da }e iz toga iza}i puno toga lo{eg. [ta je trebalo uraditi? Trebalo je uzeti vremena i prakti~no i}i od mjesta do mjesta, od ~ovjek do ~ovjeka, i obja{njavati {ta to zna~i. Ali, mi smo tada bili u takvoj situaciji da su se mnoge stvari u~ile, i ja sam u~io, ali sam vjerovao da ljudi razumiju da to vodi ka disoluciji BiH po svim pitanjimaSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

SVE BIH ISTO URADIOkao dràve. Drugo, da to zna~i fragmentiranje privrede, suàvanje mogu}nosti investicija. Tada sam vidio da se ne smije podrazumijevati da ljudi ne{to razumiju, svako ima svoj posao i ne mora razumjeti. Dakle, mogli smo se vi{e zalagati da objasnimo ljudima da taj korak vodi ovome gdje smo do{li danas. Vi{e od pola miliona nezaposlenih Da, gubitak radnih mjesta, uni{tavanje velikih firmi, ali je ~injenica da su bili priu to vrijeme u politici direktno bio tek nekoliko mjeseci? Pravo da vam kaèm, znao sam da slijedi kazna za izre~eno ne u nekoliko navrata za projekte za BiH koje sam ja smatrao {tetnim, i koji se sada pokazuju {tetnim. Znate, u skoro svim narodima ima jedna poslovica: Ni jedno dobro djelo ne ostaje neka`njeno. To vam je tako. Znao sam da postoje razni inìnjerinzi, jasno je meni to bilo, da su velike pare potro{ene da tako bude, i bio sam manje iznena|en nego neki razlog koji je naveden za to, da sam ja rekao da se treba okretati islamskim zemljama - ja takav razgovor nikada nisam vodio s njim. Vrlo ~esto sam govorio da nam treba Amerika zainteresirana za BiH. Oni imaju mnoga velika pitanja, a mi smo mala zemlja, ali da se bez toga ne moè rije{iti situacija u BiH, da je Dejtonski sporazum tamo napravljen. To sam uvijek govorio javno, a to gdje je on bio, {ta je bio, ne mogu komentarisati. S druge strane, saradnje {to se dràve ti~e, bez obzira na neke strana~ke stvari, Kom{i} se uvijek zalagao za dràvu BiH, to je ~injenica. Negdje smo imali neke male razlike, {to se toga ti~e, on se zalagao i borio za dràvu BiH, to sam cijenio, a cijenim i danas. Imamo situaciju da Dodik i dalje govori kako je gra|anska BiH iluzija, s druge strane na vlasti imamo opciju koja je deklarativno za gra|ansku BiH Ja sam uz onoga ko se zalaè za gra|ansku BiH, istovremeno sam i za to da niko nikome ne smije re}i kakav }e jezik govoriti, i koje }e biti vjere. Mislim da to nije nemogu}a misija. Idemo u reviziju Ustava ili novi ustav koji bi trebao biti modeliran u skladu sa demokratskim dostignu}ima, kakva su takva su. Vjerujem da ukoliko su za{ti}ena prava pojedinca, da je to osnova za{tite ljudskih prava.

ISTE SVE OSIM OBRAZA: Oni su dobili veinu, prave vlast kako hoe. Naravno, pretjeruju u tome, i te smjene idu do portira. Pomalo podsjea na totalitarne pristupe i to nije dobro. Mi to nismo radili, ja ne vjerujem u to, ne vjerujem u istke. Generalno, demokratija i istke ne idu zajednotisci sa svih strana da se to uradi, i sada je to iza nas. Ali ako me pitate generalno, ljudima treba pribliìti {to je mogu}e vi{e sve one stvari koje zahtijevaju vrijeme i detalje. To je trebalo uraditi ne smije se podrazumijevati. Kako ste se li~no osje}ali nakon objave izbornih rezultata? Da li ste i u najcrnjim li~nim sumnjama mogli predvidjeti da }ete ba{ toliko biti iza Bakira Izetbegovi}a i Fahrudina Radon~i}a koji je moji prijatelji. To je politika, trebalo nas je ukloniti sa scene da bi se de{avalo ovo {to se danas de{ava, evo.

AMERIKA NAM JE JAKO VA@NAKako danas gledate na saradnju s @eljko Kom{i}em dok ste bili u Predsjedni{tvu, te kako komentirate depe{u koja se nedavno pojavila i u kojoj se tvrdi da je on u to vrijeme traìo Va{u smjenu? Ja to ne mogu komentarisati jer nemam nikakvih dokaza za to, jedino mogu re}i za

[TA HO]E STRANKA ZA BiHVi osobno i Va{a stranka ste izgubili pro{le izbore nakon toliko godina na vlasti, imali ste kongres na kojem se dio ~lanstva rasuo Moram vam postaviti jedno narodno pitanje: [ta vi sada zapravo ho}ete i namjeravate u naredne tri godine? Mi ovih dana radimo na tome da suzbijemo poku{aje da se BiH oduzme suverenitet i prenese na dva entiteta, na bazi mi{ljenja te druge strane da su dva entiteta napravila dràvu i da oni nose izvorni suverenitet. Zato je ta dràvna imovina bitna, jer se kroz dràvnu imovinu BiH svodi na agencije za koordinaciju. Zbog toga sam govorio o detaljima. itav set imovinskih zakona koji dolaze iz RS-a vode ka tome, i to je o~igledno. Samo se pitam, gdje je Dayton? Ukoliko nemamo vladavine prava, onda ne moèmo dalje i to je anarhija. Imamo Dayton kakav je takav je, i moramo ga se pridràvati, a Dayton kaè da se dràva nastavlja sa svim obavezama i pravima. To ne zna~i da sad dràva treba da sjedi kao koko{ka na jajima, ali dràva moè pomo}i ovoj ekonomiji jer se radi o 54 posto teritorije BiH koja je dràvna imovina i koja je evidentirana, ne govorim ja to napamet. Od toga, 70 posto su {ume. Da li ste razmi{ljali o formiranju neke vrste opozicionog bloka i koliko je to mogu}e?19

GADAFI IZBLIZA

BiH u Libiji nakon Gadafija moe dobiti jo vie poslovaPrijateljstvo s Gaddafijem Prijateljstvo s Gaddafijem ne eli spominjati ne eli spominjati

SAMO PRIJATELJI SAMO PRIJATELJI

prije i poslije rata. To je jako dobro i ja se nadam da }e se nastaviti. [ta se de{ava tamo, to je unutra{nja stvar. Treba raditi na tome da poslove koje smo tamo dobili nastavimo, to je jako bitno, sve drugo je unutra{nja stvar u koju se nemam pravo mije{ati.

Svojevremeno ste bili u veoma dobrom odnosu sa Gadafijem, ~ak i prijateljskom. Kako danas, nakon {to je on svrgnut, gledate na taj odnos? Mi smo tamo ostvarili puno toga, i bez mene naravno, tamo je radilo puno ljudi, mnogo je ku}a napravljeno i podignuto zahvaljuju}i tome {ta smo tamo radili i

A va{ privatni odnos s Gadafijem? Rekao sam, to je sve unutra{nja stvar, {ta god se doga|a u Libiji. A na ovoj vlasti je da tamo uspostavi kontakte i nastavi poslove, ~ak mislim da sada moèmo dobiti jo{ vi{e poslova nego smo imali. Treba tome pristupiti ozbiljno, ne smije biti ad hoc pristupa.


POVRATAK SILAJD@I]A

DA LI ]EMO 2014. PRVI PUT BEZ HARISA NA IZBORE?Ne vidim se na izborima 2014... Poredilo me se sa Dodikom, a neka mi na|u bar jednu nacionalisti~ku izjavu

Mogu}e je, i razmi{ljali smo o tome. Ko }e biti dio tog bloka? Ne bih sada èlio da govorim bez pristanka drugih stranaka, ali mislim da je to o~igledno. Postoji li mogu}nost da na bilo kojem nivou na|ete zajedni~ki jezik sa Radon~i}evim Savezom za bolju budu}nost? O tome nismo razmi{ljali, ali }emo podràti svakoga ko zastupa ideju ~uvanja i unapre|enja BiH na osnovu onoga {to imamo u Ustavu i zakonima. Ali, sve su stranke bliske toj ideji, bar deklarativno? Imamo Platformu koju je ponudio SDP Platforma nije to. U Platformi se u jednom pasusu knjiì sve na dràvu BiH {to je jako dobro, i da su stali tu, ja bih to podrào 100 posto. Ali se u drugom pasusu rasknjiàva po prudskom modelu, funkcionalnom i teritorijalnom, po kojem su se recimo razdruìli Srbija i Crna Gora. Ako pro~itate, vidje}ete da je Platforma kontradiktorna u jednom pasusu jedno, u druga dva drugo. Treba stati na tome uknjiìti, a Parlament BiH koji ne smije biti koordinaciono tijelo jer su to izabrani ljudi, imaju pravo da sa tim urade ne{to drugo, {ta ho}e. Tu imamo anomaliju i pitanje entitetskog glasanja, to je drugi problem. Kaète da ste otvoreni za sve koji su odani ideji o kojoj ste govorili. Zna~i li to da SBBBiH nije isklju~en? Podrà}emo sve {to je na ovom putu, uvijek smo podràvali i to nam je bilo va`nije od bilo kakvih koalicija. Evo, sada kaèm: federalna Vlada je u pravu kada se suprotstavlja svo|enju dràve na koordi20

naciju oko IPA fondova. Oni su tu u pravu, i to treba podràti jer je to dobro za BiH. Drago mi je da ima neko ko to kaè i postavlja granicu jer se ne moè ba{ sve prihvatiti. Bez obzira {to }emo zbog tog principa izgubiti sigurnih 88 miliona eura i mogu}ih 300 za sljede}u godinu? Ako izgubimo, onda je to zbog zahtjeva iz Evropske komisije koja bi trebala da kroz Direkciju ima samo BiH kao sagovornika. Imate tu o~igledno nekih linija koje nisu BiH. Naprimjer, pitanje u sektoru poljoprivrede, spoljne trgovine, ljudi su fino iz ministarstva napisali da ne mogu prihvatiti neke sugestije ili ultimatume, jer je to nadle`nost dràve. I oni su u pravu, ko god je to napisao, i ja ga podràvam. Pitao sam vas za opozicioni blok, a vidim da se u mnogo ~emu ovdje re~enom slaète i sa strankama na vlasti. Vidite li se i u kakvim matematikama u vlasti? Mi smo se opredijelili za opoziciju. Oni koji su dobili ve}inu glasova, kao i svugdje, treba da formiraju vlast. Ovo {to sam govorio kako bismo mi postupili jeste ono kako smo postupili nakon pro{lih izbora. Sada su oni dobili izbore i neka postupaju kako misle da treba. Na kongresu je bilo burno, a nakon njega imate odlazak kadrova iz stranke. Vjerujete li da }ete u narednom periodu uspjeti zadràti ljude u stranci i ostati kompaktni? Sad smo jo{ kompaktniji. Ko god je prisustvovao kongresu i glasanju, zna to. Mi imamo medija koji to iz svojih razloga potenciraju, ali je ~injenica da je zapravo pokazano jedinstvo.

injenica je da nemate novih imena u stranci, niste imali protukandidata To {to se nije pojavio protukandidat, s tim nemam ni{ta jer je to odluka ljudi u stranci. A novih imena ima itekako, pogledajte Predsjedni{tvo Stranke za BiH. Ima mnogo novih imena, i to je ono na ~emu smo insistirali, nemam sad ovdje spisak da vam pokaèm, ali ima i novih i starih imena. Posebno smo insistirali na tome da glasanje bude kontrolisano od svakoga, zbog toga je trajalo do dva ujutro, bile su ~etiri kontrole i snimanje.

NISAM SAM SEBE IZABRAO ZA PREDSJEDNIKAI za SBiH su, kao i za SDP nakon {to im se na kongresu pojavio samo jedan kandidat, govorili da se radi o autokratskoj stranci. Koliko ste vi ovim kongresom demantovali, a u kolikoj mjeri potvrdili takve navode? Kongres je samo jedan doga|aj. Mi smo, i to su svi u stranci isticali, isuvi{e demokratska stranka. Ja sam za to odgovoran. Za mene je stranka asocijacija slobodnih ljudi. Kod nas niko ne potpisuje da mora slijediti politiku stranke ako je delegat. Mi vjerujemo ~ovjeku. Mo`da se nekada i prevarimo. Zna se ko se veè za rogove, a ko se veè za rije~. Ljudi su imali primjedbe da je dato i suvi{e slobode. Vjerujem da ako smo svi na istoj ideji, da idemo zajedno, ali u BiH u na{oj i drugim strankama uvijek ima ljudi kojima je pojedina~ni interes va`niji od ideje. Mislite li da je proteklih godina u Va{oj stranci bio veliki broj ljudi kojima je pojedina~ni interes bio na prvom mjestu? Ne bih rekao veliki, to i ovaj kongres pokazuje, jer ljudi pozdravljaju ~injenicu daSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

SVE BIH ISTO URADIOmi nismo odgovorni nikome osim gra|anima BiH i onima koji su nas birali, jer nismo primali ni~iju pomo}, i bili smo slobodni da radimo u skladu sa savje{}u i ono {to znamo, i u interesu BiH. Svugdje je mogu}e sva{ta, ali mislim da smo poloìli ispit. Da je danas na dnevnom redu aprilski paket mjera, da li biste ga podràli? Bio bih protiv vi{e nego ikad. Da je taj paket prihva}en, ne bismo danas imali Predsjedni{tvo, ne bismo imali Parlament, u stvari bismo ga imali, ali pod jednim uslovom - da poslu{amo diktat onih koji su za entitetsko glasanje. Ne bismo imali ni{ta. Ako je iko imao ikakvu sumnju u to, danas moè vidjeti u kakvoj bismo situaciji bili da smo prihvatili taj paket. Tu je osnovni problem entitetsko glasanje koje samo po sebi ne bi bilo problem da smo proveli Aneks 7 Daytona, a nismo ga proveli. Na teritoriji entiteta RS od 45 posto stanovnika Bo{njaka i Hrvata, tamo je danas prisutno oko ~etiri posto. Brojevi sve govore, jer bi tako entitetsko glasanje postalo glasanje jednog naroda. Nije li onda trebalo u~initi vi{e da se ljudi vrate? I sami ste imali ministre u tim resorima? - Dobro bi bilo da pogledate rezultate, a rezultati su dobri. Kako su dobri, ako se samo ~etiri posto ljudi vratilo? Dobri su kada su u pitanju ku}e. A o povratku, i za{to se povratak nije desio, rekao je Ustavni sud BiH jo{ 2000. godine, kad je re~eno da su organi RS-a radili sistematski protiv povratka. Naàlost, privatizacija je doprinijela tome, tako da su sve opstrukcije bile sistematske, tako je kazao Ustavni sud a kaèm i ja sad. Mi smo rekli, isklju~ite entitetsko glasanje, mi }emo prihvatiti aprilski paket. Negdje na po~etku razgovora zamjerili ste SDP-u zbog neprihvatanja kompromisa sa dva HDZ-a, a upravo govorite kako ste i sami zbog jedne stavke isklju~ili ~itav niz drugih stavki dobrih za BiH? - Ta jedna je klju~na, to je klju~ za BiH. Ako 23 posto Predstavni~kog doma moè kontrolisati sve druge, onda je to isklju~ivost. Nakon aprilskog paketa, i Vije}e Evrope, i EK, i ameri~ki Senat svi su rekli da je to mehanizam ko~enja i da se treba izbrisati. glasanje je OK, ali je uslovljeno povratkom i to je tako. Posljedice aprilskog paketa bile bi pogubne i danas ne bismo imali ni{ta Predsjedni{tvo bi se biralo iz Parlamenta u kojem postoji entitetsko glasanje. Kaète da ste u mnogo ~emu imali podr{ku me|unarodne zajednice, a na posljednjem kongresu, osim {to nisu bili predstavnici mnogih stranaka, niste imali goste ambasadore. Zna~i li to da su vas se odrekli? Ne. Imali smo problem prostora, i pozvali smo prije svega one ljude koji s nama sara|uju na o~uvanju BiH, kao {to je Inicijativa Nova akcija, bio je tu Stjepan Kljui}, Miro Lazovi}, SDU, onaj ko je èlio da govori mogao je. Postoje ljudi s kojima sam sara|ivao i u ratu i danas, i koji su ostali na istoj liniji jer BiH se ne smije dovoditi u pitanje. Ambasadore nismo ni pozvali, ne znam znate li konfiguraciju dvorane, bilo je pretrpano, ali naravno da imamo namjeru pozivati ambasadore na druge na{e doga|aje. Ono u ~emu je nova vlast do sada najvi{e pokazala, jesu brojne smjene i sje~a kadrova, me|u kojima najvi{e onih iz Stranke za BiH. Zbog ~ega je izostala reakcija iz stranke? Oni su dobili ve}inu, prave vlast kako ho}e. Naravno, pretjeruju u tome, i te smjene idu do portira. Pomalo podsje}a na totalitarne pristupe i to nije dobro. Mi to

ME\UNARODNA SAMOIZOLACIJANa sli~an na~in sada stranke Platforme opravdavaju neprihvatanje kompromisa Govore na sli~an na~in, ali to nije isto. Ta dva slu~aja nisu uporediva. Kompromis je bio da }emo mi prihvatiti aprilski paket bez cementiranja entitetskog glasanja, jer vi{e nikada ne bi bilo mogu}nosti da se ne{to popravi, i to je anomalija. Entitetsko

GENOCID, ENTITETSKO GLASANJE, DR@AVNA IMOVINA

Ako je prianje o genocidu nacionalizam, onda sam nacionalistaVidite li se kao kandidat za neku od funkcija u vlasti na izborima 2014.? Ne vidim, da budem iskren. Imam puno godina i imam puno pre|enog puta. Meni je ào {to se onda dogodio aprilski paket i to me vratilo u politiku. Nisam mogao gledati jednu nepravdu koja je u~injena BiH, i o tome ne}emo pri~ati, o genocidu, jer ispada da je to retorika. Da dodam, ~esto se kaè Harisova retorika i izjedna~ava me se sa Dodikom, ali se uvijek pitam ima li iko od tih koji tako pri~aju da do|e i da mi kaè ijedan primjer bilo kakve nacionalisti~ke izjave, bilo22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

Foto: Mario Ili~i}

~ega. Koja retorika? U UN-u sam govorio o genocidu, o tome da je me|unarodna zajednica priznala gre{ku. înjenica je da ste ve}inu javnih istupa na bilo koju temu po~injali sa svojevrsnom mantrom: genocid, dràvna imovina, entitetsko glasanje Ako je to nacionalizam, onda sam nacionalista. Ne vidim razloga da se, ako je po~injen genocid, ne govori o njemu. Mislim da se ne moè graditi dru{tvo na legaliziranju i negiranju genocida. Normalno da trebamo i}i dalje, ali negirati genocid, to bi trebalo biti zabranjeno.

POTOÂRI 2010.Ne moè se graditi dru{tvo na legaliziranju i negiranju genocida 21

POVRATAK SILAJD@I]ATV (NI)JEDAN nismo radili, ja ne vjerujem u to, ne vjerujem u ~istke. Va`no je da li ~ovjek moè raditi neki posao. Gdje god smo mogli, mi smo ostavili ljude koji ne{to znaju. Tako smo postupili i u Alijansi, ljudi koji su znali svoj posao poku{avao sam ostaviti na tom poslu kako bismo imali kontinuitet. Sad oni mo`da misle da svi drugi ne valjaju, da ovi koji su sada do{li znaju svoj posao. Generalno, demokratija i ~istke ne idu zajedno. Za{to niste reagovali i kada je s pozicije direktora Elektroprivrede smijenjen va{ kadar, Amer Jerlagi} Zar bi reakcija pomogla? Treba samo pro~itati rezultate. Pazite, u Jerlagi }evom mandatu zajedno sa gospodinom He}om kao ministrom spojeni su prvi put elektroprivreda i rudnici i rije{en je jedan problem o kojem se pri~a 50 godina. Rezultati su onakvi kakvi su, ljudi su postigli dobre rezultate i to je ~injenica. Tu smo proma{ili priliku ove generacije da iza|emo iz ovakve situacije. BiH je bogata zemlja, imamo sasvim dovoljno za ovaj broj stanovnika, ~ak i vi{e. Ali ukoliko se budemo vodili us kostrana~kim interesima, ne}emo daleko sti}i.

Ako se stavovi TV1 poklapaju s naim, to je dobroTrenutno stranke opozicije, izuzev SBBBiH koji se obra}a preko Dnevnog avaza, nemaju ba{ mnogo prostora u medijima, posebno kad su javni emiteri u pitanju. Kako to komentirate? Mi, naàlost, tek u~imo demokratiju. Tamo gdje je javna rije~ limitirana, nema javnosti. Posao medija je da informi{e prije svega, nije dobro ako je neko sprije~en da govori zbog toga {to pripada jednoj, drugoj ili tre}oj stranci, ta borba treba da bude javna. Pogledajte Ameriku, za{to oni napreduju? Imaju dvije stranke koje se ~esto o{tro sukobljavaju oko mnogih pitanja, ali je rezultat dobar. I niko nikome, bez obzira na li~ne simpatije, ne uskra}uje javnu rije~. Takav medij bi u normalnoj dràvi izgubio kredibilitet. Javni emiteri u BiH su naàlost takvi kakvi su, o~igledno usmjereni. Kada }emo iza}i iz toga i shvatiti da to nije dobro za na{u dràvu, ja to ne znam. O~igledno se vr{i selekcija informacija na na~in koji je usmjeren. I to egzistira na sredstvima koja izdvajaju svi gra|ani BiH. Pokretanje TV1 veè se za Vas i Stranku za BiH. Koliko Vi imate veze sa pokretanjem te televizije? Imam u toliko {to sam pomogao koliko sam mogao da te investicije do|u u BiH, kao i druge u kojima sam pomogao. Ako je njihovo opredjeljenje da im se stavovi i komentari poklapaju sa na{im, to je po meni dobro. Stranka za BiH ima toliko s tim.

22

SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

SKANDAL NEDJELJE

Ni traga od kunog praga (2)

Kako bi kompanija Butmir Huseina Seje Hasibovia mogla poeti graditi tornjeve na najatraktivnijoj sarajevskoj graevinskoj lokaciji, vlasnike stanova u zgradi predvienoj za ruenje, koji stanove ne ele prodati ispod cijene, eli se proglasiti neuraunljivima?!Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U

ZGRADA NA METI MO]NIKAPetero stanara iz zgrade u novom dijelu Sarajeva na sve se na~ine poku{ava prisiliti da budza{to prodaju svoje stanove

martu pro{le godine gra|evinska kompanija Butmir, vlasnika Huseina Hasibovi}a, jednog od klju~nih aktera afere Reket, pompezno je najavila po~etak 80 miliona maraka vrijednog projekta izgradnje tri poslovna tornja u blizini nedavno obnovljenog hotela Bristol. Rije~ je o tornjevima visokim 16, 14 i 12 spratova a decembar 2012. godine odre|en je kao rok za zavr{etak radova. U isto vrijeme kada je po~ela gradnja Hasibovi}evih tornjeva, nastao je i pakao za petero stanara zgrade koja se nalazi na mjestu gdje je predvi|ena gradnja. Naime, regulacionim planom Op}ine Novo Sarajevo ku}a u ulici Fra Filipa Lastri}a predvi|ena je za ru{enje. Op}ina je, a da prethodno nije na to upozorila stanare i upoznala ih s tom ~injenicom, Butmiru dala urbanisti~ku saglasnost. Nekoliko dana po dobijanju saglasnosti, stanarima nepoznata osoba, koja nije predo~ila nikakav dokaz o identitetu ili dokument da je za to ovla{tena, po~inje obilaziti stanare i nuditi im otkup. Predstaviv{i se samo imenom, navodni opunomo}enik privatne kompanije usmeno je stanarima ponudio otkup za cijenu od po 1.500 maraka po kvadratnom metru stana. Budu}i da je cijena stanova na toj lokaciji u vrijeme usmene ponude bila skoro dvostruko ve}a, oko 2.800 maraka, stanari su traìli 1.500 eura, {to investitori nisu prihvatili. Nakon toga su stanari zgrade traìli da im se dostavi pismena ponuda, no predstavnik investitora im je kazao kako to nije njihov na~in poslovanja te da su nekoliko stanova ve} uspjeli otkupiti usmenom pogodbom. Radi se o pet stanova ~iji su vlasnici to postali nasljedstvom i ne ìve u njima. Ostalih pet stanara uvjetovali su prodaju pismenom ponudom, ali i traìli da im se cijena stana uve}a za vrijednost zemlji{ta i zajedni~kih prostorija koje se nalaze u dvori{tu ku}e. Investitori na to nisu pristali a nakon godinu dana natezanja, ponu|ena im je otkupna cijena od 2.200 maraka po kvadratu. U me|uvremenu, po~inju pritisci na stanare, ali i, kako oni tvrde, mutne radnje sa op}inskim i

komunalnim slu`bama. Tako su jednog jutra stanari zatekli bagere u svom dvori{tu koji su krenuli da im ru{e {upe, iako za to nisu imali nalog niti su takvo {to smjeli, jer nisu bili rije{eni imovinsko-pravni odnosi. Iz Op}ine stanarima nude eksproprijaciju stanova, na {to oni nisu pristali, svjesni da }e dobiti mnogo niù cijenu za stanove od one trì{ne. Stanari tvrde kako su sve vrijeme bili izloèni konstantnim pritiscima i uvredama, kako su im iz firme koja gradi na tom lokalitetu prijetili da }e im oteti stanove, kako su ludi {to traè novac za svoje vlasni{tvo, kako }e skinuti prozore i vrata sa ve} otkupljenih stanova pa }e se posmrzavati tokom zime, upozoravali su ih da ne izlaze kasno uve~e te im na kraju podijelili i letke u kojima im se nare|uje da isprazne {upe po{to su one predvi|ene za ru{enje?! U isto vrijeme, iako nisu rije{eni vlasni~ki odnosi, na zgradu je upisana hipoteka iako ne postoji ZK izvadak. Najskandaloznije je, ipak, ~injenica kako je, u nakani da se za sitne novce do~epaju preostalih stanova, stanare koji ne èle prodati ispod cijene poku{ava proglasiti ludima. Naime, dobili su pozive iz Slu`be za socijalni rad kako bi im se odredio skrbnik a sve pod izgovorom da im je nepoznato prebivali{te te da se ne moè do}i do njih. Podsjetimo, ovo je drugi slu~aj mutnih radnji sa zemlji{tem u sredi{tu novog dijela Sarajeva. Naime, nedavno smo objavili kako je Tuìteljstvo

BiH primilo krivi~nu prijavu protiv grupe visokopozicioniranih rukovodilaca i njihovih pomo}nika organizovanih u ~injenju krivi~nog djela, predvo|enih na~elnikom op}ine Novo Sarajevo Nedàdom Koldòm, njegovim pomo}nicama Zumretom Ak{amija i Belmom Klju~o-Vla{i}, te niz drugih slu`benika Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, Zemlji{no-knji`nog ureda itd. Prijavom ih se tereti da su za vi{emilionski iznos o{tetili A.J. iz Sarajeva na na~in da su na nezakonit na~in izbrisali privatnu ku}u iz zemlji{nih knjiga kako bi umanjili vrijednost parcele i imovine o{te}enog. Ku}a, koja se ina~e nalazi u ulici Vilsonovo {etali{te u blizini hotel Bristola, te{ko je o{te}ena i sru{ena tokom agresije na BiH a potom i izbrisana iz slu`benih dokumenata kao da nikada nije ni postojala. Na ovom bi se mjestu, kako je nekada planirano, trebala graditi nova zgrada ambasade Velike Britanije.SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

24

PORTRET POSRNULE @ENE

POVRIJE\ENO POVRIJE\ENO LICE SA LICE SA NASLOVNICE NASLOVNICE

[ejla Jugo-Turkovi}, [ejla Jugo-Turkovi}, (atr)aktivna supruga (atr)aktivna supruga Zijada Turkovi}a Zijada Turkovi}a

RED, RAD, REDALJKA

ejla, ne naginji se kroz prozor...Zijad Turkovi} bio je spreman likvidirati svaku osobu koja je imala bilo kakve, a pogotovo intimne, veze sa njegovom suprugom [ejlom Jugo-Turkovi}. Navodno, prije stupanja u brak [ejla mu se povjerila da je prije njega u njenom ìvotu postojao samo jedan mu{karac, Aljo{a âmpara. Me|utim, u razgovoru sa izvorima kojima je dobro poznata ~ednost [ejle JugoTurkovi} potvr|eno nam je da je, osim âmpare, imala veze i vezice sa Fahrudinom Radon~i}em, Ramizom Delali}em ]elom, Naserom Kelmendijem, Naserom Ori}em, Emirom Hadì}em...

26

SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

[EJLA JUGO-TURKOVI]

Uoi poetka suenja zloinakoj grupi ZIJADA TURKOVIA, na novinar je zahvatio lik njegove supruge, medijski eksponirane zatitnice zlodjela, fatalne, neodoljive dame kriminalnog podzemlja EJLE JUGO-TURKOVI, viegodinje perjanice Avazovog medijskog carstva

ISTINE I LA@I OKORJELE NOVINARKE: [EJLA JUGOTURKOVI],VLASNICA MAFIJA[KIH TAJNIPi{e: MIRSAD FAZLI]

P

TURKOVI]EVA UCJENA HAD@IOMEROVI]A

olovinom jula 2011. [ejla JugoTurkovi}, u pratnji drugarice dovedene u svojstvu ogor~ene ~itateljke - svjedoka, u{etala je u prostorije Slobodne Bosne, bezuslovno zahtijevaju}i da obavi razgovor sa glavnim i odgovornim urednikom Senadom Avdi}em. Drugarica je bila dovedena kako bi posvjedo~ila da Turkovi}eva nikome nije prijetila, a kako se Avdi} u vrijeme nenajavljene posjete fatalne [ejle Jugo-Turkovi} nije nalazio u redakciji, ona je obe}ala da }e svaki dan dolaziti u redakciju na{eg magazina sve dok ne obavi nezaobilazno vaàn razgovor sa Avdi}em. Epizoda sa [ejlom Jugo-Turkovi} okon~ana je telefonskim razgovorom u kojem je Senad Avdi} sugovornicu upozorio da nema èlje, volje, ni potrebe razgovarati sa suprugom vo|e zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a Zike, koji ga je prije hap{enja traìo po gradu da mu ne{to objasni, te da }e svaki njen nenajavljeni dolazak u prostorije redakcije Slobodne Bosne biti sankcionisan u skladu sa zakonom. Ja sa Vama moram razgovarati, kazala je gospo|a Turkovi}.

Kako je ejla Jugo-Turkovi sprijeana da postane ekskluzivac magazina 60 minutaGospo|a Jugo-Turkovi} svojevremeno je imala ambiciju da radi kao novinar istraìva~ u emisiji 60 minuta Federalne televizije. Njen suprug Zijad Turkovi} u tome joj je svesrdno pomogao. Zlo~inac Turkovi} pod nikada razja{njenim okolnostima do~epao se medicinskog kartona urednika magazina 60 minuta Bakira Hadìomerovi}a na osnovu kojeg je Hadìomerovi} u ljeto 1995. godine oslobo|en vojske iz medicinskih razloga. Turkovi} je ilegalno pribavljeni kompromitiraju}i medicinski karton nudio svima, Tuìla{tvu Kantona Sarajevo, medijima... Turkovi} je u to vrijeme tvrdio da je drào u {aci novinara Hadìomerovi}a. Zaposlenje [ejle Jugo-Turkovi} na Federalnoj televiziji, koje je njen mu` traìo iznudom i ucjenom, sprije~ilo je hap{enje Zijada Turkovi}a pod optu`bom da je vo|a zlo~ina~ke organizacije i organizator monstruoznih zlo~ina.Bakir Hadìomerovi}

Munjevitu profesionalnu karijeru [ejla Jugo-Turkovi} otpo~ela je posreduju}i izme|u lokalnih i me|unarodnih policijskih agencija22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

27

PORTRET POSRNULE @ENEUVODNA RIJE^

Fahrija Karkin, sam protiv svihPrvi put u svojoj dugogodi{njoj advokatskoj karijeri Fahrija Karkin odbranu svog klijenta Zijada Turkovi}a Zike po~eo je izno{enjem uvodne rije~i. Obra}aju}i se Sudskom vije}u na ~elu sa sudijom Izom Tanki}em, Karkin je istakao da njegov klijent nije imao ni motiva, ni razloga da po~ini ubistva koja mu se stavljaju na teret, te da }e se kroz dokazni postupak otkriti lica koja su imala i motiv i razlog da po~ine ta dijela. U uvodnom izlaganju advokat Karkin osporio je i vjerodostojnost i istinitost iskaza svjedoka optu`be koji su se nagodili sa Tuìla{tvom BiH. U situaciji da biraju izme|u odbrane i za{tite prijateljstva i nagodbe sa Tuìla{tvom izabrali su ovo drugo i svu odgovornost prebacili na mog klijenta, rekao je Karkin, koji }e u nastavku su|enja pokazati o kakvim se ljudima zapravo radi i koliko su vjerodostojni i istiniti njihovi iskazi. Fahrija Karkin Sudsko vije}e upozorio je i na mno{tvo nezakonito prikupljenih dokaza, a od Vije}a je zatraìo da se zabrani izmje{tanje tijela ubijenih iz BiH, jer }e odbrana traìti njihovo ponovno vje{ta~enje. Kao svjedoke odbrane Karkin je prvo naveo ime svog klijenta Zijada Turkovi}a a zatim njegove supruge [ejle JugoTurkovi}. O~ekivano, me|u svjedocima odbrane, nakon svjedo~enja bra~nog para Turkovi}, Karkin je naveo centra na sarajevskom aerodromu od kojeg nije uzeta izjava prilikom plja~ke 2,5 miliona KM, koja se stavlja na teret Turkovi}u, op.a.), Boù Mihajlovi}a i Dubravka âmparu. Svjedoke tuìoce slijede svjedoci advokati Daut Bibi} i Senad Kreho, koji je ujedno i svjedok optu`be, ali }e, prema rije~ima Karkina, u slu~aju odbrane svjedo~iti o okolnostima pojavljivanja svjedoka pokajnika Isljama Kalendera. Me|u svjedoke odbrane uvr{teni su i svjedoci pokajnici, ve} pomenuti Kalender i Sead Dumanji}. Pored nabrojanih, Karkin je Sudskom vje}u i Tuìla{tvu BiH najavio dostavljanje spisaka sa imenima 46 svjedoka odbrane.

ADVOKAT I ADVOKAT I SVJEDOK SVJEDOK

Fahrija Karkin u Fahrija Karkin u razgovoru sa [ejlom razgovoru sa [ejlom Jugo-Turkovi} Jugo-Turkovi}

tuìoce Tuìla{tva BiH Olega âvku (navodno uzimanje mita od Turkovi}a u iznosu od 30 hiljada eura, op.a.) Dijanu Kajmakovi} (njen suprug navodno je uposlenik Cargo

Ko }e sa mnom razgovarati, odlu~ujem ja, a ne Vi, kazao je Avdi}.

LJUBAV I BOLMjesec dana nakon neuspjelog upada u redakciju na{eg magazina, banjalu~ke dnevne novine, neprimjerenog imena Nezavisne, po~ele su objavljivati DETALJI IZ SUDNICE

serijal tekstova pateti~nog naziva: Ispovijest [ejle Jugo-Turkovi}! U svojoj ispovijesti i kasnije intervjuu datom glavnoj i odgovornoj urednici Oslobo|enja Vildani Selimbegovi} [ejla Jugo-Turkovi}, biv{a novinarka TV Alfe i Avazovog Expressa, nije {tedjela nikog. Od svog biv{eg {efa, utemeljitelja Avaza i osniva~a Saveza za

Zloinake none moreZijad Turkovi} Zika u sudnici Suda BiH obratio se jednom od pripadnika specijalne policije SIPA-e, rekav{i mu: Kako bih se ja volio pobiti s tobom. Turkovi}u se, na njegovu sre}u, èlja nije ostvarila, ali je upozoren zbog svoje opaske, uz obja{njenje da }e pripadnici SIPA-e i ubudu}e osiguravati rasprave na {ta je on burno reagovao. Ja imam traume od njih. Vi ne znate kako stavljaju lisice i kako me transportuju. Oni su strujom prìli Laki}a i sami ste to vidjeli, rekao je Turkovi}, dodav{i da se ne moè koncentrisati u prisustvu SIPA-inih policajaca. Sa duge strane, Milanu Laki}u Lakiju nije bilo jasno za{to se iz mostarskog ne moè premjestiti u bijeljinski zatvor. Ako je zbog sigurnosti, mene nije strah, ja se nikog ne bojim. Jedino, ako je nekog strah mene, prokomentarisao je Laki}, na {to mu je28

predsjednik Sudskog vije}a Izo Tanki} odgovorio da zbog sigurnosnih razloga ne moè biti premje{ten u bijeljinski zatvor, a da u zatvoru u Isto~nom Sarajevu nema mjesta.

IZNERVIRANI TURKOVI]Specijalci SIPA-e ru{e mu koncentraciju

bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a, preko tuìtelja Tuìla{tva BiH Olega âvke i Dijane Kajmakovi}, autora optu`nice protiv njenog supruga, do direktora Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) Almira Dùve... U svojoj ispovijesti za Nezavisne novine Turkovi}ka nije sa tolikim àrom napadala, sumnji~ila i osu|ivala svog biv{eg {efa Fahrudina Radon~i}a, ~ija je tiskovina Dnevni avaz u me|uvremenu pokrenula agresivnu medijsku kampanju i osula èstoku paljbu na nju i advokata njenog supruga Fahriju Karkina. Advokat Karkin, zastupaju}i Zijada Turkovi}a pred Sudskim vije}em Suda BiH u utorak 21. septembra, izme|u ostalog, rekao je da su Dnevni avaz i njegov istraìva~ki tim, neprijateljski raspoloèni i prema njemu, a i prema njegovom klijentu Turkovi}u. Razlog za kona~ni obra~un izme|u Radon~i}a i [ejle Jugo-Turkovi}, prema rije~ima samog Radon~i}a, bio je verbalni napad [ejle Jugo-Turkovi} na njegovu suprugu pred malodobnim djetetom, kada su pale te{ke rije~i. Sva{ta joj je nagovorila, izme|u ostalog, Fahrinoj suprugi rekla je da }e ga dati ubiti, rekao nam je na{ izvor, osoba bliska Fahrudinu Radon~i}u, koja nam je potvrdila ono o ~emu se do sada samo spekulisalo - da su Radon~i} i [ejla JugoTurkovi} svojevremeno bili u ~vrstoj, intimnoj vezi. Na pitanje novinara ~ega se Fahro pla{i, [ejla je u Oslobo|enjuSLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

[EJLA JUGO-TURKOVI]NO COMMENT: TURKOVI]-ÂVKA

30 hiljada pitanja, jo uvijek bez pravog odgovoraU konstruisanoj teoriji zavjere [ejle Jugo-Turkovi} protiv njenog supruga Zijada Turkovi}a, vode}u ulogu dobio je biv{i kantonalni, a sada dràvni tuìlac Oleg âvka. Izme|u ostalog, Turkovi}ka optuùje âvku da je od njenog supruga Zijada Turkovi}a uzeo 30 hiljada eura! Jako se dugo znamo, nekad smo bili prijatelji, izjavila je [ejla Jugo-Turkovi} za tuìoca âvku koji, iz opravdanih razloga, ne ulazi u javnu raspravu sa Turkovi}kom, niti je protiv nje podnio tu`bu za klevetu. Oleg âvka i Turkovi}ka upoznali su se kada je on obna{ao du`nost portparola Kantonalnog tuìla{tva Sarajevo, a ona radila kao novinarka Expressa. Bila je to profesionalna suradnja, mo`da malo blià, ali ipak samo profesionalna suradnja, rekao nam je sagovornik blizak izvorima Kantonalnog tuìla{tva Sarajevo. Koliko mi je poznato, od svih krupnih sarajevskih kriminalnih likova jedino sa Zijadom Turkovi}em nije imao nikakve kontakte. Navodno, sa Turkovi}em se sreo samo jednom u ìvotu, kad je do{ao i nudio mu neke dokumente, rekao nam je isti izvor, navode}i da je [ejla Jugo-Turkovi} svojevremeno sara|ivala i sa policijom. Mislim da je direktno sara|ivala sa Federalnom upravom policije, prilikom vo|enja istrage oko ubistva Ramiza Delali}a ]ele. Pokazivala je prezir premaOleg âvka

Muhamedu Aliju Ga{iju, ali istragu nije usmjeravala. Tako|e, policiji je ustupila i odre|ene informacije oko ubistva Emira Hadì}a, prema kojima je naru~ilac njegovog ubistva bio Vladimir Jovanovi} Japanac, pripadnik zemunskog klana,

koji je u vrijeme ubistva Emira Hadì}a po~etkom 2008. bio u zeni~kom zatvoru, na osnovu Interpolove potjernice koju je za njim raspisala Srbija, tvrdi na{ sagovornik, navode}i kako sada, ~etiri godine poslije, [ejla Jugo-Turkovi} tvrdi da zna ko stoji iza ubistva Delali}a, koje je pla}eno 200 hiljada KM. Prema navodima na{eg izvora, Oleg âvka, uprkos svemu, ne namjerava se povu}i iz predmeta Turkovi}. Nema te prijetnje koja bi ga natjerala da se povu~e iz predmeta Turkovi}, jer to je upravo ono {to èli [ejla, rekao nam je na{ sagovornik. Sam Oleg âvka odbio je komentarisati navode na{eg izvora i davati bilo kakve izjave za medije.

odgovorila: on zna, ja znam, a ljudi naslu}uju. Jedino {to ona zna jeste koliko su no}i zajedno proveli, rekao nam je isti izvor, koji je vi{e nego dobro upoznat i sa likom i djelom [ejle Jugo-Turkovi}. A kada, najblaè re~eno, obostrane simpatije prerastu u mr`nju, onda me|usobne optu`be, izno{enje prljavog ve{a i presretanja ~lanova porodice postaju normalna stvar.

POLICIJSKA KARIJERAMe|utim, ostaje pitanje kako je biv{a djelatnica sarajevskog Centra slu`bi

bezbjednosti (CSB) postala fatalna èna, crna udovica, bijesan pas... kako je sve nazivaju i karakteri{u u medijima. [ejla Jugo zvani~no je bila slu`beni prevodilac engleskog jezika u CSB-u, jer je zavr{ila {kolu u Londonu. U tom kontekstu ona je odràvala veze i bila prevodilac na sastancima s pripadnicima vojnih i policijskih me|unarodnih organizacija, uklju~uju}i i IPTF, potvrdio nam je biv{i na~elnik CSB-a Sarajevo i ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo Ismet Dahi}, dodav{i da je [ejla Jugo odgovorno i profesionalno radila svoj

NOVO RADNO MJESTOObzirom da [ejla JugoTurkovi} pa`ljivo prati sudski proces protiv svog supruga ubudu}e }e dosta vremena provoditi u krugu Suda BiH22.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

posao. O policijskom radnom staù [ejle Jugo-Turkovi} svjedo~i i advokat {estooptuènog u predmetu Turkovi}, koji navodi da njegov klijent Hilmija Ma{ovi}, optuèn za iznudu u slu~aju fabike Klju~, poznaje [ejlu Jugo-Turkovi}, sa kojom je svojevremeno radio u CSB-u Sarajevo. Policijsku karijeru [ejla Jugo-Turkovi} je iz nepoznatih razloga okon~ala 2001. godine, kada je na mjesto ministra unutra{njih poslova Kantona Sarajevo bio postavljen Nermin Pe}anac. U to vrijeme [ejla Jugo imala je sre|en ìvot i bila je u ozbiljnoj vezi sa sekretarom Zajedni~kih slu`bi Parlamentarne skup{tine BiH Aljo{om amparom, sinom Avde ampare, nekada{njeg sekretara Skup{tine RBiH. Ali, nakon zapo{ljavanja u medijsku ku}u Avaz, novinarka [ejla Jugo pribliàva se politi~kim, tajkunskim i, naravno, kriminalnim krugovima.

NIÎJA, A SVAÎJAO profesionalnim, a posebice o privatnim, (ne)uspjesima [ejle JugoTurkovi} moglo bi se {to{ta napisati, ali dràt }emo se samo onoga {to su nam rekli i potvrdili na{i izvori koji su daleko otvorenije govorili o njenim privatnim, a manje profesionalnim avanturama. Od samog hap{enja Zijada Turkovi}a i ~lanova njegove zlo~ina~ke organizacije, spekuli29

PORTRET POSRNULE @ENEDVOSTRUKI SVJEDOK: SENAD KREHO

Samo sam jednom bio u kui Zijada Turkovia

S

arajevski advokat Senad Kreho, koji je pukom slu~ajno{}u prije petnaestak dana preìvio naru~enu ikvidaciju u kafeu Pravda u strogom centru Sarajeva, o{tro je demantovao navode da je bio porodi~ni advokat i ku}ni prijatelj porodice Turkovi}, te porekao da posjeduje Turkovi}evu arhivu, pogotovo video i foto zapise, koji imaju bilo kakve veze sa slu~ajem njegovog biv{eg klijenta Zijada Turkovi}a Ziketa. Ja nisam planirano otkazao punomo} Zijadu Turkovi}u zato {to mi je to savjetovao Oleg âvka, Almir Dùvo ili peti, deseti kako to sada u medijima (re)konstrui{e njegova supruga [ejla Jugo-Turkovi}. înjenica je da sam sa kolegom Mithatom Ko~om bio na svadbi sina Nasera Kelmendija, gdje smo svi skupa trebali odletjeti u vazduh. Od svih djela koja mu se stavljaju na teret, Turkovi} je jedino priznao poku{aj ubistva Kelmendija. Tuìteljica Dijana Kajmakovi} pozvala me za svjedoka otpu`be, a po zakonu ne mogu biti svjedok optu`be i istovremeno advokat onoga kojeg ta optu`nica tereti. Traìo sam i mi{ljenje Advokatske/Odvjetni~ke komore i dobio odgovor da sam u sukobu interesa nakon ~ega sam otkazao punomo} Turkovi}u. To su ~injenice, kaè Kreho, te

K

dodaje kako je kompletnu arhivu i dokumentaciju vezanu za predmet Turkovi} vratio, odnosno ustupio Turkovi}evoj supruzi [ejli. Kada sam otkazao punomo} Turkovi}u, njegov predmet preuzeo je moj kolega Fahrija Karkin. On se obratio sudiji Peri}u rekav{i da zahtijeva da mu ja ustupim svu dokumentaciju. Peri} mu je rekao da smo svi u istoj prostoriji i da mi se moè direktno obratiti da se dogovorimo oko detalja, na {to je Karkin rekao da on sa mnom ne razgovara ~etiri godine i na tome se zavr{ilo, kaè Kreho navode}i da je nakon toga svu arhivu i dokumentaciju svog biv{eg klijenta Zijada Turkovi}a ustupio njegovoj supruzi [ejli, {to je uredno zabiljeèno, dokumentovano i obostrano potpisano. reho tvrdi da nikada nije vidio niti posjedovao bilo fotografije, bilo video snimke na kojima je dokumentovano navodno podmi}ivanje bilo tuìlaca, bilo policajaca. [ejla JugoTurkovi} u vi{e navrata je od mene traìla da podnesem krivi~nu prijavu protiv tuìtelja Olega âvke, za uzimanje mita od njenog supruga. O tom navodnom mitu od 30 hiljada eura mediji su ve} pisali. Ja bih podnio tu`bu protiv âvke da su postojali relevantni dokazi, a jedini dokaz su tvrdnje da je Turkovi} 30

Senad Kreho

hiljada eura navodno dao advokatu Dautu Bibi}u, koji ih je navodno predao Olegu âvki, kaè Kreho, koji svom kolegi Fahriji Karkinu zamjera {to ga je neopravdano, zajedno sa sobom, stavio na istu, optuèni~ku, klupu. Prije rata bio sam istra`ni sudija. U ratu, predsjednik vojnog suda i nakon toga osam godina predsjednik Suda. Niti na jednoj klupi nisam bio osim na sudijskoj i, evo, ve} devet godina na advokatskoj, kaè Kreho, koji ne pori~e da ve} godinama ne razgovara sa kolegom

Karkinom, te da se njihovi me|usobni odnosi nisu promijenili, odnosno pobolj{ali. Karkin je mene zvao ~etiri puta. Dva puta se nisam javio, tre}i put jesam. Reda radi pitao me jesam li dobro i {ta se desilo, a po{to sam ja predsjednik Upravnog odbora Regionalne advokatske/odvjetni~ke komore Sarajevo zamolio me, kao profesionalca, da ga za{titim, ne ja kao pojedinac nego Komora. Rekao sam mu da sam na bolovanju, ali da }u to prenijeti kolegama, {to sam i uradio. Upravni odbor Komore je nakon sjednice izdao saop{tenje glede napada na mene, a u istom saop{tenju objavljeno je da Upravni odbor Komore stoji iza profesionalnog iskustva Fahrije Karkina, kaè Kreho i navodi da je u ku}i porodice Turkovi} boravio samo jedanput i to kada je Tuìla{tvo BiH izdalo nalog za pretres, a nakon otkazivanja punomo}i Zijadu Turkovi}u, advokat Kreho sa njegovom suprugom [ejlom JugoTurkovi} sreo se ispred ulaza u Sud BiH. U prolazu mi je rekla: Pozdrvai Dùvu, Olega, Dijanu i Nasera. Pitao sam je kojeg Nasera, a ona je odgovorila obojicu (Nasera Kelmendija i Nasera Ori}a, op.a.). Mislila je da }u nasjesti na njenu provokaciju i napraviti scenu pred novinarima okupljenim pred Sudom, kaè Kreho.

salo se da upravo on stoji iza ubistva svog prijatelja i poslovnog partnera Emira Hadì}a ~ije beìvotno tijelo je prona|eno krajem februara 2008. godine u naselju Buna, ju`no od Mostara. Zijada Turkovi}a sa [ejlom Jugo upoznao je Emir Hadì} sa kojim je ona, u to vrijeme, bila u vezi, tvrdi na{ sagovornik koji Turkovi}a poznaje dvadesetak godina. Prema tvrdnjama na{eg izvora, nakon {to je stupila u vezu sa Turkovi}em, [ejla Jugo negirala je da je imala bilo kakav, osim prijateljski, odnos sa Hadì}em. Kada je veza izme|u30

Zike i [ejle postala ozbiljna, Emir mu je prijateljski, iz najboljih namjera, savjetovao da se ostavi te rospije ~ime je sam sebi zape~atio sudbinu, kaè na{ sagovornik, te dodaje kako je vrlo mogu}e da je i Ramiz Delali} ]elo ubijen iz istih razloga. Krajem 90-tih godina, kada se Zika vratio u BiH, ]elo ga je nevi|eno maltretirao i omalovaàvao. Kasnije se to izme|u njih izgladilo, ali znam da mu to Zika nikada nije oprostio i zaboravio, kaè na{ sagovornik, navode}i da je Turkovi} imao kompleks niè vrijednosti u odnosu

na Delali}a. Navodno, Delali} je svojevremeno bio i u kratkoj vezi sa [ejlom Jugo, {to je bio dovoljan motiv za njegovo ubistvo. Svjedok pokajnik Sead Dumanji} vjerovatno zna ko je pucao u ]elu. Ali, po{to je i sam egzekutor u me|uvremenu ubijen, pretpostavljam da je tu informaciju odlu~io zadràti za sebe, tvrdi na{ izvor koji za Turkovi}a kaè da je bio inteligentan i umjeren sve dok nije intenzivirao upotrebu kokaina, {to ga je potpuno odvojilo od svijeta u kojem je ìvio.SLOBODNA BOSNA I 22.9.2011.

KOSOVSKA KRIZA

Bajram Rexhepi, ministar unutranjih poslova Kosova, ljubazno se odazvao molbi da za na list govori o situaciji na Kosovu, dogaajima koji su uslijedili nakon pokuaja provoenja sporazuma o carinskom peatu postignutog u Briselu, poekom septembra, te zato ne oekuje velike pomake u odnosima sa Srbijom prije odavanja parlamentarnih izbora u Srbiji

BAJRAM REXHEPI[EF KOSOVSKE POLICIJERazgovarala: DANKA SAVI]

B

ajram Rexhepi, prvi kosovski premijer i biv{i gradona~elnik ju`nog dijela Kosovske Mitrovice, danas je ministar unutra{njih poslova u vladi Kosova. U razgovoru za na{ list, kaè da nije iznena|en doga|ajima koji su posljednjih dana unijeli novi nemir na Kosovu. Ovo je bilo o~ekivano, nisam iznena|en nimalo, nastavlja Rexhepi. Ro|en sam u Mitrovici, moja ku}a je u sjevernom dijelu, poznajem taj mentalitet i imam jasan uvid u to {ta se ovdje de{ava. Najva`nije je, me|utim, {to se Akcioni plan koji smo imali zajedno sa KFOR-om, EULEX-om i vladom Kosova u potpunosti po{tuje, a barikade sam o~ekivao. Oni koji ih postavljaju misle da }e time uticati na to da se odugovla~i sa ~itavom

pri~om i da }e isposlovati odràvanje novih razgovora, ali mislim da, ipak, KFOR nema vremena za beskorisne razgovore ako bude ugroèno snabdijevanje gra|ana, mogu se poduzeti mjere koje }e do

Documents

Slobodna Bosna 7