Bosnjacka percepcija Sunneta.ppt

8/10/2019 Bosnjacka percepcija Sunneta.ppt

1/50

BONJAKA PERCEPCIJASUNNETA

Doc. dr. Zuhdija Hasanovi
http://images.google.com/imgres?imgurl=http://img342.imageshack.us/img342/8866/begovadzamija3ju.jpg&imgrefurl=http://forum.fakat.ba/viewtopic.php%3Fp%3D2841%26sid%3Daf46727398774145ebc790e6811fb0ec&h=300&w=400&sz=40&hl=en&start=6&tbnid=0geZ3bBY-ZwBHM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3DBegova%2Bd%25C5%25BEamija%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D


2/50

Razliiti pristupi Sunnetu koji su primjetni uislamskom svijetu sasvim jasno se mogurazaznati i na bosanskohercegovakimprostorima.

Dolazak austrougarske vlasti i ulazak muslimanaBosne i Hercegovine u kulturnocivilizacijski krugdrukiji od onog u kome su do tada ivjeli

aktualizirao je pitanja na koja su muslimani, ali idrugi stoljeima davali razliite odgovore: poemu su muslimani to to jesu, ta jeesencijalno a ta efemerno u vjeri i u emu jeduh islama.


3/50

Govorei o mjestu sunneta u islamu,znanstvenici Bosne i Hercegovine su

istovremeno davali odgovore i na gornjapitanja. Njihove stavove moemoralaniti na: tradicionalne,

vjerskomodernistike isvjetovnomodernistike.


4/50

TRADICIONALISTI

Pokretanje znaajnih pitanja muslimanskogpolitikog, drutvenopravnog i kulturnog ivota: pitanje hilafeta, ustrojstva Islamske zajednice u BiH, preureenje sistema vakufa, koritenje mezarja u druge svrhe, nonje muslimana, javnog angamana eneitd.

od bosanskohercegovakih modernista dovelo je najavnu scenu i krug tradicionalno obrazovane uleme kojaje nastupila s idejama ouvanja i odbrane postojeegislamskog miljenja i prakse.


5/50

TRADICIONALISTI

Najpoznatiji predstavnici tradicionalizma bili su:Ali Riza Karabeg (1873-1944), Ali Riza Prohi (1867-1942),

Sejfullah Proho, Ibrahim Mehinagi krugovi oko listova "Hikjmet u Tuzli (Abdurrahman

Adil oki, Ibrahim Haki oki, Ahmed Lutfi oki) "El-Hidaje u Sarajevu (H. Mehmed-ef. Handi, H.

Mujaga Merhemi, Muhammed Tufo) Muhammed Tajjib Oki i dr.


6/50

TRADICIONALISTI

Ali Riza Karabegu Raspravi o hidabu/krivenjumuslimanki (Mostar, 1928.) osuuje one koji se uargumentaciji svojih stavova oslanjaju samo na Kur'an

pa kae: "...vidi se koliko je kratkovidna i pogrena... jednostavna izreka:"Ima li to u Kur'anu, ili to nema u Kur'anu, ili tomu slino, kojase mnogo puta uje od nae inteligencije, a taka je rije uestalai kod vjerskih poglavica. Time se otkazuje vjerska temeljitostgore spomenutih stupova (sunneta i dr.), te se i na tim

temeljima izgraena dinska zgrada (makar i nehotice) rui.


7/50

TRADICIONALISTI

Abdurrahman Adil oki u odgovoru nastavove koje je iznio Osman Nuri Hadi

povodom ranije kritike koju je oki uputiona raun njegova djela Muhamed i Korankae da je problematino to on o

"Boijem Poslaniku govori kao o obinomovjeku".


8/50

TRADICIONALISTI

Ibrahim Haki oki ( - 1948.), tuzlanskimuftija, 1929. god. u Tuzli pokrenuo je

mjesenik "Hikjmet" koji je izlazio od 7. IV1929. do 14. XI 1936. Kao glavni razlogpokretanja lista navoeno je otkrivanje

"hikjmeta"-mudrosti i dobrih stranaislamskih propisa, njihova odbrana iborba sa "reformatvom".


9/50

TRADICIONALISTI

Ibrahim Haki oki kae da je reformapotrebna, ali ona treba da se kree u

granicama islamskih principa. Od drugihreformi muslimani su pretrpjeli mnogeneugodnosti u moralnom i materijalnom

pogledu.


10/50

TRADICIONALISTI

Ahmed Lutfioki u tekstu "Islam,nonja i otkrivanje" govori o islamskom

nainu odijevanja kao o jednom od vanihfaktora izgraivanja identiteta te da se onikoji se na taj nain ne ele javno iskazatiodriu svoga lanstva u muslimanskoj

zajednici, odn. svojih prava i obavezaprema drugima muslimanima.


11/50


12/50

TRADICIONALISTI

Handi snano insistira na ouvanju identitetamuslimana kada kae:

Mnogi od nas ne obavljaju ni propisanog nunog

namaza niti drugih tjelesnih dunosti. Mnogi se enenemuslimankama, a to, iako je u osnovi dozvoljeno, ipakje po nas u dananjim prilikama tetno. Mnogi odustajuod muslimanskih imena. I kad jo budemo primalinemuslimanske obiaje i osobine u odijelu i drugim

slinim stvarima, a zatim i u vjerskim stvarima, to zanas, za nau zajednicu, ne znai drugo, negoli rasulo ipropast.


13/50

TRADICIONALISTI

ivot i dela Muhammadova, a. s., slueza muslimane kao model najsavrenijegi najmoralnijeg naina ivota.

Sam on je jednom prilikom preporuioda se muslimani dre njegove sune isune prvih, ortodoksnih halifa poslenjega.

Zbog toga se i polagala tolika vanostouvanju sunne za koju suMuhammedovi, a.s., savremenici bilinajbolje i najsigurnije vrelo. Zamuslimane je, dakle, sunna jedna

svetinja, koje se svi pridravaju.


14/50

TRADICIONALISTI

Iz navedenih stavova moe se uoiti datradicionalisti tumae din kao cjelokupni

sistem ivljenja kojeg reguliraju propisiKur'ana i Sunneta i nema nijedne oblastiljudskog ivota koja je izvan ovog

zakonodavstva.


15/50

TRADICIONALISTI

Njihov cilj nije, kako e to iskazati jedanod istaknutih predstavnika tradicionalne

uleme, mijenjati vjerske propise shodnozahtjevima savremenog ivota, negoobrnuto: "...vjera je, da se ovjeanski

ivot i kretanja prilagoavaju njojzi...".


16/50

TRADICIONALISTI

Insistiranjem na potpunom slijeenju Sunnetatradicionalisti nastoje ouvati identitetmuslimana, njihovu posebnost i osebujnost. Oni

se na sve mogue naine nastoje oduprijetiasimilaciji i utapanju muslimana u zapadni nainivljenja.

Zbog toga estoko kritiziraju npr. one koji podvidom emancipacije ene doputaju njenoslobodnije oblaenje i uestvovanje nazabavama koje ispunjavaju ples i konzumiranjealkohola.


17/50

TRADICIONALISTI

Tradicionalisti prigovaraju svjetovnojinteligenciji da bez dovoljno znanja i

suvie slobodno, nekada i sasvimproizvoljno, tumae kur'anske ajete isunnet Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi

ve sellem, da su se odrodili ne samo odsvoje vjere, nego i od naroda.


18/50

TRADICIONALISTI

Tradicionalisti, besprijekorni u svojojduhovnoj i moralnoj istoti, snano su

pozivali na ouvanje i vraanje na"izvorne" islamske vrijednosti, aliistovremeno, nemoni da prue valjane

odgovore i adekvatnu alternativu nasavremene probleme, udaljavali su estoobrazovane muslimane od svog nainarazmiljanja i rezonovanja.


19/50


20/50


21/50

VJERSKI MODERNISTI

Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak Safvet-beg Baagi

Osman Nuri Hadi Edhem Mulabdi Mehmed Demaluddin auevi

Mehmed Begovi Fehim Spaho Abdullah Buatli... i dr.


22/50

VJERSKI MODERNISTI
http://images.google.com/imgres?imgurl=http://users.skynet.be/orbus/krajina/Images/dzemaludin_causevic_big.jpg&imgrefurl=http://users.skynet.be/orbus/krajina/krajina5.htm&h=216&w=130&sz=7&hl=en&start=5&tbnid=ICjyFpx5K5dm8M:&tbnh=107&tbnw=64&prev=/images%3Fq%3DD%25C5%25BEemaludin%2B%25C4%258Cau%25C5%25A1evi%25C4%2587%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DG


23/50

VJERSKI MODERNISTI

Husein ozo (1912-1982) roen je u Barama kod Gorada.Pohaao medresu Mehmed-pae Kukavice u Foi, Merhemia iAtmejdan medresu u Sarajevu, da bi potom 1939. zavrioerijatsko-pravni fakultet na El-Ezheru u Egiptu.

Po povratku u BiH radio je kao nastavnik arapskog jezika uOkrunoj medresi, a zatim i kao prosvjetni referent u Uredureisul-uleme u Sarajevu. Po povratku iz zatvora (u kojem jeproveo pet godina) radi izvan Islamske zajednice da bi od1960. god. pa sve do smrti radio u Vrhovnom islamskomstarjeinstvu.

Predavao je u Gazi Husrev-begovoj medresi, bio predsjednikUdruenja ilmijje, pokreta "Preporoda", urednik "Takvima",profesor tefsira na tadanjem Islamskom teolokom fakultetu.

Obiljeio je nae islamsko miljenje tokom ezdesetih isedamdesetih godina XX st. Pripadao je islamskomreformistikom rukavcu miljenja (Afgani, Abduhu, Meragi,eltut).


24/50

VJERSKI MODERNISTI

Baagi kritizira nedovoljno izraen patriotizam inesudjelovanje tradicionalista u opekorisnimakcijama koje razna drutva i udruenja pokreuu to vrijeme pa kae: "Mislim da neu pogrijeiti, ako reem da via

polovina naih duobrinika ne poznaje rijei:domovina, vrlina, pristojnost, ljudstvo, bratstvo,

sloga, gajret itd., pa kako da oekujemo od naemladei, da nam bude ljudski uzgojena?


25/50

VJERSKI MODERNISTI

Baagi je protiv izolacije makar se onaopravdavala ouvanjem tradicionalnog uenja iprakse iako je svjestan da ulaenje u savremeni

nain ivota dovodi do rastakanja tradicionalnihnormi ponaanja i poprimanja navika i praksedrugih: "...jer u borbi za ivot i opstanak mora ovjek da se

laa potene privrede, ako nee da ivi o tuem

znanju i tuoj muci. Dakle mora opiti s ostalimsvijetom, a openje s ostalim svijetom je nemoguebez nekih slabih strana obinih ljudi..."


26/50

VJERSKI MODERNISTI

Mehmed Demaluddin auevije od samogdolaska na poloaj vjerskog poglavarabosanskohercegovakih muslimana istupio sastavovima koji su odudarali od nainamiljenja tradicionalne uleme

potpisao proglas o osnivanju "Gajretove" banke, dao pozitivno miljenje austrougarskoj vojnoj

komandi i nadlenim jugoslovenskim vlastima onoenju kapa s obodom za oficire islamskevjeroispovijesti,

isticao da se islamsko pravo ne protivi otkrivanjulica ene

te da musliman moe nositi eir...


27/50

VJERSKI MODERNISTI

Abdullah Ajni Buatli smatra da noenjeeira nije protivno islamu, ukoliko se

noenjem eira ne manifestira elja dase postane kranin. "Islam ne gleda ko je u fesu, a ko je u

eiru."


28/50

VJERSKI MODERNISTI

Sklad izmeu zahtjeva eriata i savremenih ivotnihpotreba omoguava laku integraciju sljedbenika islamau drutvo u kojem ive i eriatski propisi nailaze na ope

privaanje od svih slojeva drutva. Spaho kae:Ako primjenjivanje eriatskih propisa ideuporedo sa ivotom i naukom, time Islam nalazi lakegrazumijevanja u irokim slojevima ljudstva, uspjenijeprikuplja pristae, a ljudi od nauke pridaju mu ono

potovanje koje mu zaista i pripada. Time se samo jojae osigurava njegova velika misija i onaj vjeniopstanak do sudnjeg dana koji mu je Bog d. .namijenio


29/50

VJERSKI MODERNISTI

Pobija vjersku obaveznost odreenenonje muslimana smatrajui da o tome

osnovni izvori islama nita ne govore.Nakon toga Hadi kae: ...skovan je i hadis koji Muhamed, a. s.,

sigurno nije nikad rekao i koji se protivi

cijelom duhu njegove nauke, a glasi: "Ko seizjednai sa jednim inovjernim narodompostaje njegov, kao i on".


30/50

VJERSKI MODERNISTI

Dalje Hadi nastavlja rijeima da je "naosnovu ovog lanog hadisa tadanja i

docnija nedouena ulema izvela takoapsurdne principe i zakljuke damuslimanima ako bi se toga drali,

naprosto nije mogue ivjeti u zajednici sadrugim vjerama i nacijama."


31/50

VJERSKI MODERNISTI

Husein-ef. ozo istie da se:...neminovno sada postavlja pitanje prave

razrade i praktine primjene ovihkoncepcija i da li jedna razrada, bez obziraija je, moe biti obavezna i za druge,

kasnije generacije".


32/50


33/50


34/50

VJERSKI MODERNISTI

Neosporno je, da sunnet po vanostizauzima poslije Kur'ana drugo mjesto kao

izvor. Ali u emu se to sastoji?Da li uprihvaanju svih pojedinosti te prakse kaogotovih rjeenja jedanput zauvijek datih,ili prihvaanja prakse kao naina primjenekuranske misli na probleme ivota? Utome je sutina ovog pitanja.


35/50

VJERSKI MODERNISTI

ozo dalje istie da je ovo jedino ispravnorazumijevanje sunneta, jer samo na ovaj

nain on postaje iv i dinamianmehanizam koji je u stalnom kretanju irazvoju. Tragino je, prema njegovommiljenju, gledati na "rijei i slova, a ne namisao i duh, uzimati u obzir formu, a nesutinu.


36/50

VJERSKI MODERNISTI

Svjesni drutvenopolitikih prilika ikulturnocivilizacijskog okruenja u kojemive, vjerski modernisti insistiraju naonome to je, prema njihovu miljenju,bitno i esencijalno u vjeri i trae da se topotuje i prakticira, a, s druge strane,

spremni su se odrei, za njih, marginalnihi efemernih pojava iako e tradicionalisti tepojave smatrati ak simbolima islama.


37/50

VJERSKI MODERNISTI

Insistiraju na koritenju na najbolji nain i unajveoj moguoj mjeri dostignuima savremenenauke i primjeni njene tehnologije. Smatraju da

se treba prilagoavati zahtjevima vremena ukojem se ivi.

Svijet se kree naprijed, pa ako se i mi ne

budemo ravnali prema duhu vremena, biemopregaeni... Snagu vida Bog je postavio tako dagledamo naprijed, a ne da idemo natrag.


38/50

VJERSKI MODERNISTI Oni sunnet, i uope tradiciju islama, pokuavaju razumijevati

kao ivo iskustvo na osnovu kojeg e moi uoavati i rjeavatiprobleme trenutka u kojem ive, odn. posredovati svojusadanjost kroz duh sunneta Boijeg Poslanika, sallallahu alejhive sellem.

Vjerski modernisti ne insistiraju na gotovim rjeenjima prvihgeneracija muslimana, nego na duhu tih normi, odn. duhuislama.

Uz vjersko obrazovanje koje su posjedovali bili su dobroupueni i u drutvenopolitika kretanja i probleme ovjeka

njihovog doba te su, svako sa svoje pozicije, pokuavali datiadekvatne odgovore, zbog ega su vrlo esto optuivani(uglavnom od tradicionalista) da su pod snanimnemuslimanskim utjecajem (orijentalista, ahmedijskog uenja,komunistike idologije i sl.).


39/50

SVJETOVNI MODERNISTI

U novim drutvenopolitikim okolnostimasredinom XX st. graansko politiko

vostvo otvoreno iznosi stav da jeprihvatanje evropskog naina ivota uvjetdaljnjeg opstanka za muslimanskostanovnitvo u tadanjoj Jugoslaviji.


40/50


U prvi plan muslimanskog javnog ivota u Bosni iHercegovini stupa tada sloj svjetovne inteligencije.Tridesetih godina se, u njihovoj interpretaciji,

javljaju ideje svjetovnog modernizma osnaenetrijumfom takve orijentacije u Turskoj.

Nestruno i esto formalno pozivanje nekih

svjetovnih modernista na islam izazvalo je otrereakcije tradicionalne uleme. Ulema je predizazovom modernista stavila naglasak na odbranupostojeih islamskih ustanova, propisa i obiaja.


41/50


42/50


U knjizi Muslimansko ensko pitanje, jedanprilog njegovu rjeenju (Sarajevo, 1918.)Sulejmanpai nudi radikalno rjeenjepitanja "otkrivanja lica muslimanki". Onkae da je "pokrivanje lica enskoga"

jedna od "naih pogubnih tradicija". Dalje

istie da pokrivanje enskoga lica nijevjerska stvar, nego je to tradicija koja jepomijeana sa religioznou.


43/50


Smatraju da vjera treba iskljuivoregulirati odnose ovjeka i Boga, a da je u

svim ostalim sferama ivota ona suvina ibespotrebna. Unoenje vjerskih propisa ute domene ivotnog djelovanja koinapredak i prosperitet jednog naroda.


44/50


Iako su modernisti s ciljem poboljanjasituacije u kojoj se muslimani nalaze

relativizirali znaaj sunneta nastojeiistaknuti znaaj Kur'ana, oni su time upotpunosti zapostavili praktinu,paradigmatinu realizaciju Boije rijei naZemlji, ime su posredno umanjili i znaajsamog Kur'ana.


45/50


Premda je bila veoma obrazovana udrutvenim i prirodnim znanostima,

svjetovna inteligencija je nedovoljnopoznavala svoju tradiciju, ili ju jeupoznavala povrno, u iskrivljenoj formi,esto iz orijentalistikih ili drugihnepouzdanih izvora, zbog ega je estoimala sasvim pogrenu predstavu o njoj.


46/50


Ovakvim svojim usamljenim stavovima premasunnetu suprotstavili su se ogromnoj veiniislamskih uenjaka u svim vremenima i na svimprostorima koji su uvaavali i slijedili sunnet.

Odbacili su ono to ih, kao pojedince i zajednicu,ini praktinim muslimanima, svoj identitet

doveli u pitanje i postali podloni razliitimmanipulacijama i instrumentalizacijama.

K j d d j i


47/50

Ko oponaa jedan narod njemu ipripada

Boiji Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) rekao je:

Ko oponaa jedan narod on mu i pripada! Tradicionalisti smatraju da su vanjski znaci odraz

unutarnjeg stanja ovjeka, pa ako on nosi odjeumuslimana on je musliman, a ako nosi odjeu drugih

on im i pripada;


48/50


49/50


50/50

Literatura:

Hasanovi Zuhdija, Rad h. Mehmed-ef. Handia napolju hadiskih znanosti s osvrtom na djelo Izhar el-behada bi erh Sunen Ibn Mada, Fakultet islamskihnauka u Sarajevu i El-Kalem, Sarajevo, 2005.,

Karadavi (el-) Jusuf, Razumijevanje suneta, (prijevod:Ahmet Alibai), Bemust, Sarajevo, 2001.,

Muhammad Asad, Islam na raspuu, (prijevod: Hilmoerimovi), El-Kalem, Sarajevo, 2005.

Silajdi Adnan, 40 hadisa sa komentarom, Fakultetislamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem, Sarajevo, 2005.

Documents

Bosnjacka percepcija Sunneta.ppt