NAPREDNE VJETINE BRZOG ITANJAAmir Puina Odsjek za Pedagogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu pusinaamir@yahoo.com

Copyright 2006. Sva prava pridrana

CiljeviPoslije ove sesije Vi ete:

Znati Vau (poetnu) brzinu itanjaRazumjeti temeljne uvjete poboljanja brzine itanjaRazumjeti razloge upotrebe i znati primijeniti pomono sredstvo u itanjuOtkriti Vae nove kapacitete vizuelne percepcijeRazumjeti razlike i znati primijeniti razliite tehnike meta-navoenjaBiti motivisani da vjebate kako biste napredovali u brzini itanja

Razmislite o slijedeem:Da li je mogue itati vie od 1000 rijei u minuti?Da li je za razumijevanje teksta potrebno itati sporije?Da li itanje rije po rije doprinosi boljem razumijevanju?Da li treba itati uvijek po redu, stranicu po stranicu?

Ako ste na prvo pitanje odluno odgovorili sa DA, onda ste zasigurno motivirani poboljati Vau brzinu itanja!

A ta je s ostalim odgovorima?Za razumijevanje teksta potrebno je itati sporije?itanje rije po rije doprinosi boljem razumijevanju?Uvijek treba itatipo redu, stranicu po stranicu?Ako su Vai odgovori

ONDA STE ZASIGURNO ODLUILI BITI LANOM VELIKE PORODICE BRZIH ITAA , kojoj su pripadali Franklin D. Ruzvelt, Don F. Kenedi, ili trenutni svjetski rekorder in Adam iz SAD koji ita 4550 rijei u minuti!

PROITAJTE OVAJ TEKST:Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:

smanjiti trajanje fiksacijaangairati vizuelnog vodiaTekst prema: Buzan, T.(2000). Brzo itanje.Beograd: Finesa.

Koliko vremena Vam je trebalo da proitate prethodni tekst? 15, 20, 55 sekundi, 1 minut, ili vie?Da biste to doznali, IZMJERITE VAU BRZINU ITANJA SADA, koristei topericu ili obini sat. Evo teksta ponovo:

PROITAJTE OVAJ TEKST:Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:

smanjiti trajanje fiksacijaangairati vizuelnog vodia

Ukupan broj rijei u tekstu, ukljuujui i naslov je 93Kako bi onda glasila formula brzine itanja?Evo nekoliko dodatnih informacija:Spor ita ita 10-100 rijei u minutiProsjean 200-240Nadprosjean preko 400

Opustite se i razmislite da li biste isti tekst mogli proitati bre?DA,naravno! A sada: VRSTO ODLUITE DA ETE ISTI TEKST SIGURNO PROITATI BRE,

VI TO ZAISTA MOETE!

PROITAJTE OVAJ TEKST:Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:

smanjiti trajanje fiksacijaangairati vizuelnog vodiaSpremni? Krenite, sada!

ta kaete, napredak je sigurno prisutan!ta moemo zakljuiti?Jedan od temeljnih uvjeta poboljanja brzine itanja jeVAA VRSTA ODLUKA DA BRE ITATE.No, to svakako nije i jedini uvjet!

Prisjetite se kako ste brojali proitane rijei:Vjerovatno ste brojali jednu po jednu rije uz vraanje da biste bili sigurni da nema greke! Upravo to je dobra ilustracija zato gubimo mnogo vremena kada itamo, zahvatajui jednu ili ponekad dvije rijei, uz esta, nepotrebna vraanja nazad.

Pogledajte ova dva dijagramaKoji dijagram odraava pokrete oka dobrog itaa?

Naravno drugi jer:Nema skretanja unazad ( nesvjesnog vraanja na rijei koje su ve proitane) iNema vraanja unazad ( svjesnog vraanja na rijei koje se smatraju proputenim ili pogreno shvaenimZahvaaju se ne pojedinane nego grupe rijei

TIME SE NA KNJIZI OD 300 STRANICA UTEDI OKO 6 SATI I 40 MINUTA!

ta moemo zakljuiti? Treba raditi na eliminaciji loih navika:Skretanja i vraanja unazadFiksacije suvie malog broja rijei odjednom: ljudski mozak uz pomo oiju mnogo lake prima informacije kada su one prigodno grupisane.

Sada se opustite i pokuajte pogledom opisati savreni krugDa moete vidjeti liniju koju ste opisali pogledom, kako bi ona vjerovatno izgledalaOvako

Ili ovako

Sada ponovite isto, ali kao vodi za opisivanje savrenog kruga koristite vau ruku-prstKako e sada izgledati vaa linija?

Koji zakljuak iz prethodnog moete izvesti?Nae oi trebaju vizuelnog vodia jer su programirane da slijede pokret. Uz pomo vodia puno manje e skakati i beskorisno gubiti vrijeme i energiju.TA MOE BITI OVAJ VODI?

Postavite OVDJE prst.ta vidite? Nae oi trebaju vodia jer su programirane da slijede pokret. Uz pomo vodia puno manje e skakati i beskorisno gubiti vrijeme i energiju.

Rezultat?Vidite da vaa aka zaklanja vei dio tekstaStoga kao vodi-pomono sredstvo treba koristiti TANAK I DUI TAPI, kao to su kineski tapii za jelo,tanke olovke, duge slamke za pie, i td.

ta vidite ovdje?

A sada, usredsredite se na sredinu i malo ukrstite pogled

Rezultat?Ako ste se bar malo potrudili, doli ste do spoznaje da je naa vidna percepcija mnogo monija nego to pretpostavljamo.

Sada drite vrh pomonog sredstva direktno ispod rijei TANAK- KOLIKO RIJEI OKOLO MOETE VIDJETI ISTOVREMENO? VJEBAJTE!Vidite da vaa aka zaklanja vei dio tekstaStoga kao vodi-pomono sredstvo treba koristiti TANAK I DUI TAPI, kao to su kineski tapii za jelo,tanke olovke, duge slamke za pie, i td.

Sigurno vie nego to ste oekivali to ukazujeDa je vae vizuelno polje mnogo veeg kapaciteta nego to mislite.

STOGA VJEBAJTE GLEDATI MENTALNIM OKOM USREDSREUJUI SE NA SVE VEE I VEE GRUPE RIJEI.Uvjebani brzi itai odjednom primaju cijele pasuse i stranice jer su proirili kortenje svoje horizontalne i vertikalne periferne percepcije. KAKO?

Povlaite velikom brzinom pomono sredstvo po crvenoj liniji

Dakle, ovako bi to izgledalo:Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.UPRAVO STE KORISTILI VAU PRVU TEHNIKU META-NAVOENJA DVOREDNO KRSTARENJE

Provjebajte i neke druge tehnike:Multiredno krstarenjePrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Tehnika SPrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Tehnika CIK-CAKPrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

PetljaPrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Vertikalni talasPrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Duplo navoenjePrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Lijeno SPrilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiuda oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie odjedne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeuetvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauza.Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.

Vjebanjem tehnika meta-navoenja, uz dranje knjige na veoj udaljenosti nego to to uobiajeno inite proirujete koritenje svoje periferne percepcije.

Dodatna prednost ovog pristupa razlivenog fokusa je da vae oi prave mnogo manje vrstih miinih fiksacija, manje se zamaraju i moete itati due.VJEBAJTE!

Da zakljuimo: zato bi uopte trebali itati bre? Razloga je mnogo, a ovdje istiemo dva:Oni koji bre (vie) itaju sigurno se razlikuju od onih drugih i,

Zar danas nije sve manje vremena, brzim itanjem osvojiete potpuno nove vremenske dimenzije i doslovno imati vie vremena na raspolaganju. Biete, dakle kompetentniji, sigurniji i sretniji!

Zato odmah:vrsto odluite postati brzim itaem.Izmjerite vau poetnu brzinu itanja.Koristite vizuelnog vodia - pomono sredstvo. Izbjegavajte loe navike skretanja i vraanja unazad.Vjebajte tehnike meta-navoenja.Pratite kontinuirano Va napredak. Vae oi sa 260 miliona svjetlosnih receptora i va mozak koji je sposoban stvoriti unutranje veze-eme i permutacije iji broj se izraava jedinicom iza koje slijedi milion kilometara nula, sigurno e Vam omoguiti da ubrzo probijete maginu granicu od 1000 rijei u minuti.SRETNO!

Pitanja i sugestije

LiteraturaBuzan, T.(2001). Koristite obe hemisfere mozga. Beograd:Finesa.Buzan, T.(2000). Brzo itanje.Beograd: Finesa. Buzan, T.(1999). Koristite svoju glavu.Zagreb: Izvori.