1

IZVJEŠTAJ SA JAVNE RASPRAVE

Regulatorna agencija za energetiku je u skladu sa članom 53 stav 2 Zakona o energetici (Službeni list Crne Gore“, br. 5/16 i 51/17) dana 11.03.2019. godine dala na javnu raspravu Nacrt Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije i uputila javni poziv zainteresovanim fizičkim i pravnim licima da se uključe u javnu raspravu, davanjem mišljenja, primjedbi, komentara i sugestija i time daju svoj doprinos u razmatranju i utvrđivanju navedenog akta do 26.03.2019. godine.

U predviđenom roku date su sljedeće primjedbe i sugestije:

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ (EPCG)

Član 7:

„Predmetnim članom Metodologije definisan je način utvrđivanja troškova za prvu godinu regulatornog perioda:

𝐓𝐏𝐮𝐭+𝟏 = (𝐓𝐏𝐭𝐮𝐭 ± 𝐙𝐬) ∗ (𝟏 + 𝐈𝐭+𝟏) ± 𝐙𝐩 ± 𝐙𝐣

gdje između ostalog figuriše:

𝐙𝐩 - planirani iznos finansijskih troškova po osnovu kreditnog zaduženja za nabavku sredstava i opreme neophodne za obavljanje energetske djelatnosti, odobrenih od strane Agencije u postupku utvrđivanja prihoda i naknade, koji se utvrđuje u skladu sa st. 3 i 4 ovog člana, (€).

Uvođenje navedenog troška (tj. troška kamata i bankarskih provizija ukoliko ga mi ispravno tumačimo) u okviru priznatih troškova predstavlja novinu jer koliko nam je poznato ova vrsta troška nije priznavana pri utvrđivanju regulatornog prihoda mrežnih operatora. Zbog navedenog, mišljenja smo da tretman ovog troška od strane Agencije treba da bude jedinstven pri utvrđivanju regulatornog prihoda svih energetskih subjekata.“

STAV RAE:

Primjedba nije osnovana. Utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda za mrežne operatore i za Operatora tržišta ne može se vršiti na isti način jer je riječ o potpuno različitim djelatnostima. Djelatnosti prenosa i distribucije električne energije predstavljaju kapitalno-intenzivne djelatnosti, dok je djelatnost Operatora tržišta radno-intenzivna. Metodologije za mrežne operatore sadrže povrat na sredstva kao element regulatorno dozvoljenog prihoda. Stopa povrata na kapital koja se

Crna Gora

Regulatorna agencija

za energetiku Broj: 19/1007-24

Podgorica, 24.04.2019. godine

2

primjenjuje na vrijednost sredstava, investicija i radnog kapitala u sebi sadrži trošak sopstvenog i trošak pozajmljenog kapitala. Operatoru tržišta se ne može utvrđivati povrat na sredstva, zbog specifičnosti regulisane djelatnosti koju obavlja, već mu se opravdani finansijski troškovi ukjučuju u troškove poslovanja. Imajući u vidu važeći zakonski okvir, nabavka sredstava i opreme neophodne za obavljanje djelatnosti se može vršiti jedino putem zaduživanja.

Član 11:

„Ovaj član predstavlja značajnu novinu u odnosu na dosadašnju Metodologiju. Naime, ovim članom odobreni regulatorni prihod Operatora tržišta alocira se na energetske subjekte po utvrđenim ključevima za razliku od trenutno važećeg rješenja po kojem je ovaj trošak alociran na krajnje kupce i izvoznike električne energije.

Uvođenje ove novine nameće obavezu razjašnjenja nekoliko pitanja:

Da li će tretman regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta električne energije alociranih na mrežne operatore prilikom odobravanja regulatorno dozvoljenog prihoda mrežnih operatora imati tretman opravdanog troška na koje subjekat ne može uticati?

Ako pripadajući dio regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta bude sadržan u odobrenom regulatornom prihodu mrežnih operatora onda je evidentno da će u konačnom ovaj dio prihoda biti uključen u cijenu mrežnih usluga. Međutim, dio regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta električne energije koji se alocira na proizvođača, snabdjevača i trgovca električnom energijom, (kakvu poziciju ima EPCG) predstavlja dodatni trošak ovih subjekata jer, kako se istima ne odobravaju regulatorni prihodi i u uslovima zakonom definisanih ograničenja cijene energije prema krajnjim kupcima, isti ga ne mogu uključiti u cijene svojih usluga.“

STAV RAE:

Naknada za rad operatora tržišta koju treba da plate operatori prenosnog i distributivnog sistema će prilikom utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda imati tretman troška na koji subjekat ne može uticati i kao takav će biti dio regulatorno dozvoljenog prihoda mrežnih operatora.

Dio regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta električne energije koji se alocira na snabdjevača koji je imao status javnog snabdjevača, može se alocirati na krajnje kupce, odnosno snabdjevač može naknadu za rad operatora tržišta iskazati na računu prema krajnjim kupcima, dok važe Zakonom definisana ograničenja formiranja cijena za domaćinstva i male kupce.

Dio regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta električne energije koji se alocira na proizvođača i trgovca električnom energijom, (kakvu poziciju ima EPCG) predstavlja trošak ovih subjekata koji mogu uključiti u cijene svojih usluga zavisno od svoje poslovne politike.

3

Član 11:

Član 205 stav 3 Zakona o energetici definiše:

“(3) Snabdjevač je dužan da svim krajnjim kupcima obračuna i naplati:

1) korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa;

2) naknadu za rad operatora tržišta;

3) naknadu za pomoćne usluge;

4) naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora;

5) druge naknade u skladu sa zakonom.”

dok član 58 stav 4 tačka 3 definiše:

„(4) Cijene za snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom ili gasom, odnosno cijene za snabdijevanje kupaca koje snabdijeva snabdjevač poslednjeg izbora i ranjivih kupaca po osnovu pružanja javne usluge, obuhvataju sljedeće elemente:

1) cijene električne energije ili gasa iz stava 1 ovog člana, odnosno cijene utvrđene u skladu sa metodologijom iz člana 43 stav 1 tačka 4 ovog zakona;

2) cijene za korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa, koje se sastoje od cijene za angažovani kapacitet i cijene opravdanih gubitaka utvrđenih u skladu sa članom 64 ovog zakona;

3) naknadu za rad operatora tržišta;

4) naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora;

5) druge naknade u skladu sa zakonom.

Imajući u vidu citirane zakonske obaveze postavlja se pitanje da li je ovaj predlog Metodologije saglasan sa važećim zakonskim rješenjem ili je pak dato pravo snabdjevaču da pripadajući dio svojih troškova koji se odnose na rad Operatora tržišta sopstvenim utvrđivanjem jedinične naknade alocira na krajnje kupce električne energije?

STAV RAE:

Predlog Metodologije je saglasan sa važećim zakonskim rješenjem i dato je pravo snabdjevaču koji snabdijeva domaćinstva i male kupce da pripadajući dio svojih troškova koji se odnose na rad Operatora tržišta alocira na krajnje kupce električne energije. Konačnim tekstom Metodologije će biti predviđen način utvrđivanja naknade koja se alocira na krajnje kupce električne energije.

Član 11:

Značajan dio regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora tržišta električne energije se alocira na trgovce električnom energijom. Alokacija ovog troška na trgovce diskutabilna je sa više aspekata:

4

Imajući u vidu da je trgovac kao učesnik na tržištu shodno članu 124 stav 2 tačka 4 Zakona:

„ trgovac, kao lice koje kupuje i prodaje električnu energiju u svoje ime i za svoj račun, isključujući prodaju električne energije krajnjim kupcima i nije dužan da posjeduje sopstveno primopredajno mjesto”

ostaje nejasno zašto isti nadoknađuje u pripadajućem (15%) procentu dio prihoda Operatora tržišta koji se odnosi na balansni obračun, ako isti zbog neposjedovanja sopstvenog primopredajnog mjesta samo u izuzetnim slučajevima može biti predmet poravnanja balansnog obračuna.

Uvođenje ovakvog rješenja može se negativno odraziti na potencijalnu zainteresovanost trgovaca iz inostranstva da vrše transakcije sa energetskim subjektima iz Crne Gore što će u konačnom imati negativan odraz na razvoj tržišta električne energije u Crnoj Gori. U prilog ovome ide i iskustvo nastalo u vrijeme uvođenja naknade za evidentiranje bilateralnih ugovora kod Operatora tržišta kada je značajan broj trgovaca prekinuo svoje poslovne aktivnosti u Crnoj Gori.

STAV RAE:

Primjedba je osnovana u dijelu koji se odnosi na učešće trgovaca u plaćanju za usluge balansnog obračuna. S obzirom da ovi učesnici na tržištu ne mogu napraviti debalans, osim u izuzetnim okolnostima, isti će biti izuzeti od plaćanja naknade za ovu vrstu usluga COTEE.

Član 11:

U članu 11, stav 3 tačka 3 nacrta Metodologije stoji:

“3) snabdjevače, kupce samosnabdjevače, snabdjevača poslednjeg izbora i ranjivih

kupaca (15% od 𝐑𝐃𝐏𝐭+𝐧𝐁𝐎), proporcionalno udjelu fakturisane električne energije u ukupnoj fakturisanoj električnoj energiji u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva“.

Potrebno je razjašnjenje na što se odnosi proporcionalni udio, da li na fakturisani iznos ili na količinu prodate električne energije krajnjim kupcima, jer, ako se odnosi na fakturisani iznos postavlja se pitanje da li COTEE ima pravo na uvid u finasijski Bilans snabdjevača po osnovu prodate električne energije i u tom slučaju taj proporcionalni udio je direktno zavistan od cijena koje snabdjevač ugovara sa kupcima.

STAV RAE:

Primjedba je prihvatljiva i u konačnom tekstu Metodologije će biti unesene izmjene kojima će biti definisan obračun jedinične naknade koju će plaćati snabdjevači, kupci samosnabdjevači, snabdjevač poslednjeg izbora i ranjivih kupaca po kWh električne energije predate kupcima na mjesečnom nivou.

5

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM DOO PODGORICA (CEDIS)

Član 1 stav 1 tačka 7

„Potrebno je bliže definisati na koje se trgovce odnosi: na trgovce koji su registrovani u Crnoj Gori ili i na trgovce koji nijesu registrovani u CG a obavljaju trgovinu na granici sa Crnom Gorom.“

STAV RAE:

Član 1 stav 1 tačka 7 se odnosi na trgovce koji realizuju transakcije na internom tržištu i takva formulacija će biti unijeta u tekst Metodologije.

Član 11

„Za CEDIS je posebno značajan regulatorni status troška koji će po ovom osnovu imati. Smatramo, da ovaj trošak CEDIS treba uključiti u opravdane troškove operatora u grupi troškova koji se ne mogu kontrolisati, kako bi se isti nadomjestio kroz naknadu za mrežni kapacitet operatora. Ovo je moguće ostvariti kroz parametar Zs ili kroz promjenu Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora distributivnog sistema električne energije.“

STAV RAE:

Naknada za rad Operatora tržišta koju treba da plate operatori prenosnog i distributivnog sistema će prilikom utvrđivanja njihovog regulatorno dozvoljenog prihoda imati tretman troška na koji subjekat ne može uticati i kao takav će biti dio regulatorno dozvoljenog prihoda mrežnih operatora.

Član 11

„Ostala zapažanja:

Provjeriti usklađenost člana 11 stav 1 Metodologije sa članom 205 stav 4 tačka 2 važećeg ZoE.

Dio prihoda koji se odnosi na servisiranje električne energije od povlašćenih proizvođača je naknada koju povlašćeni proizvođači trenutno nemaju u skladu sa ZoE i ugovorima koji su već zaključeni. Postavlja se pitanje da li je prethodno potrebno izmijeniti ZoE da bi ova naknada bila primjenljiva i da li se i tada može primjenjivati retroaktivno na postojeće povlašćene proizvođače.

U metodologiji se u dijelu transponovanja prihoda za grupe proizvođača koji su balansno odgovorni, snabdjevača, trgovaca i povlašćenih proizvođača predviđa da se raspodjela vrši na osnovu udjela u proizvedenoj/fakturisanoj/transakcijama u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za odobravanje RDP. Kako će se ovaj dio raspodjele primijeniti ako se zna da se broj ovih proizvođača, snabdjevača, trgovaca mijenja i neki od njih neće ni biti registrovani (ne postoje) u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Npr. ako se registruje trgovac i

6

obavlja transakcije u godini podnošenja zahtjeva, on u toj godini neće učestvovati u prihodima operatora tržišta jer nije bio registrovan prethodne godine. Može se desiti i da u ovoj godini obavi nekolike transakcije i da se odjavi kao trgovac pa ga onda neće biti i u narednoj godini.“

STAV RAE:

Odredbe Nacrta metodologije koje propisuju da naknadu za rad operatora tržišta plaćaju korisnici usluga koje operator pruža nijesu u koliziji sa odredbama člana 205 Zakona. Naime, učesnici koji bi u skladu sa Nacrtom trebali da plaćaju naknadu za rad COTEE, mogu se podijeliti na regulisane i neregulisane. Regulisanim subjektima naknada za rad COTEE predstavlja opravdani trošak poslovanja koji nastaje pri obavljanju regulisanih djelatnosti i kao takav biće uključen u cijenu regulisanih djelatnosti. Neregulisani, odnosno tržišni subjekti, su van okvira nadležnosti Agencije i oni će trošak koji nastaje po ovom osnovu prenijeti na cijene svojih usluga zavisno od svoje poslovne politike. Članom 205 Zakona propisana je obaveza snabdjevača da obračuna i naplati naknade operatorima i drugim licima za koja se naknade prikupljaju. Prelaznim i završnim odredbama Zakona ograničeno je pravo snabdjevača, koji je imao status javnog snabdjevača do stupanja na snagu Zakona, da slobodno formira cijene u skladu sa promjenama cijena na tržištu, čime je ovaj subjekat indirektno regulisan. Članom 205 Zakona propisano je da se navedena ograničenja mogu produžiti ako nijesu ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog tržišta. U skladu sa navedenim, snabdjevač koji je imao status javnog snabdjevača može naknadu za rad operatora tržišta koju snosi iskazati na računu i naplatiti od kupaca dok važe ograničenja propisana Zakonom.

Vezano za plaćanje naknade od strane povlašćenih proizvođača, potrebno je istaći da su Zakonom propisane podsticajne mjere na koje povlašćeni proizvođač ima pravo, a odnose se na: obavezni otkup električne energije, podsticajne cijene po kojima se ta energija otkupljuje, period važenja obaveznog otkupa električne energije, oslobađanje od plaćanja usluga balansiranja sistema i prvenstvo pri preuzimanju proizvedene električne energije u sistem. Nacrtom metodologije nijesu narušena prava povlašćenih proizvođača propisana Zakonom. Operator tržišta obavlja značajne aktivnosti u segmentu obnovljivih izvora, pa učesnici na tržištu za koje se te aktivnosti vrše treba da snose dio troškova za rad Operatora tržišta.

Članom 129 stav 1 tačka 8 Zakona propisani su formularni ugovori koje Operator tržišta zaključuje sa učesnicima na tržištu. Članom 130 stav 2 Zakona propisano je da se Tržišnim pravilima, koja donosi Operator tržišta, utvrđuju obaveze učesnika na tržištu, kao i vrste ugovora koji se zaključuju na tržištu. Navedenim članom takođe je utvrđeno da su učesnici na tržištu dužni da izvršavaju obaveze utvrđene Tržišnim pravilima. Članom 10 stav 1 tačka 4 Tržišnih pravila utvrđena je obaveza učesnika na tržištu da redovno izmiruju svoje finansijske obaveze prema Operatoru tržišta koje proističu iz zaključenih ugovora. Agencija nalazi da postojeće zakonsko rješenje daje dovoljno osnova Operatoru tržišta da Tržišnim pravilima i predmetnim ugovorima, koje zaključuje sa učesnicima na tržištu, definiše obavezu plaćanja naknade za pružanje usluga u skladu sa Metodologijom i odlukama Agencije kojima se naknade utvrđuju.

7

Primjedba vezana za tretman ulazaka i izlazaka učesnika sa tržišta je osnovana i biće propisan način utvrđivanja naknade za nove učesnike. U konačnom tekstu Metodologije će biti predviđeno utvrđivanje jediničnih naknada koju će plaćati proizvođači, povlašćeni proizvođači, snabdjevači, kupci samosnabdjevači, snabdjevač poslednjeg izbora i ranjivih kupaca na mjesečnom nivou. Navedenu naknadu će na isti način plaćati postojeći i novi učesnici na tržištu. Za trgovce će biti predviđena mjesečna naknada, koja će biti jednaka za sve trgovce, čime se postiže ravnopravnost unutar ove kategorije učesnika na tržištu.

KRNOVO GREEN ENERGY DOO PODGORICA

„Prije svega primjećujemo da nova Metodologija u značajnoj mjeri pogoršava položaj povlašćenih proizvodača električne energije jer predviđa da će povlašćeni proizvodači direktno učestvovati u pokrivanju troškova poslovanja Cmogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) sa udjelom od 25%. Dodatno, imajući u vidu da su povlašćeni proizvodači korisnici usluga operatora prenosnog ili distributivnog sistema koji će troškove ove naknade prebacivati na svoje korisnike opterećenje povlašćenih proizvodača, ukoliko se nova Metodologija usvoji biće još veće. Najveći teret ove naknade kao povlašćeni proizvodač sa najvećom proizvodnjom u 2018. godini snosio bi Krnovo Green Energy (KGE).

Smatramo da bilo kakvo dodatno opterećenje povlašćenih proizvodača u vezi sa korišćenjem podsticajnih mjera nije u skladu sa duhom mjera niti sa aktuelnim Zakonom o energetici. Zakon o energetici predviđa da je krajnji kupac dužan da plaća naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovIjivih izvora energije i visoko efikasne kogeneracije. Princip je dakle da krajnji kupci snose trošak podsticajnih mjera (pa samim tim i konšćenjem podsticajnih mjera), a ne povlašćeni proizvođači. U skladu sa ovim principom ukoliko postoje posebni troškovi COTEE koji su u vezi sa servisiranjem otkupa električne energije od povlašćenih proizvodača smatramo da je primjerenije da se ta naknada naplaćuje direktno od krajnjih kupaca a ne od povlašćenih proizvođača. Na kraju krajeva, prema aktuelnoj metodologiji, naknada za rad COTEE se i naplaćuje od krajnjih kupaca a ne od povlašćenih proizvodača. Dodatno, imajući u vidu iznos naknade i broj krajnjih kupaca smatramo da će trošak naknade kada se alocira na sve krajnje kupce, predstavljati neznatno opterećenje za krajnje kupce.

Čak i da se ne prihvati gomji princip da na povlašćene proizvodače uopšte ne treba da se alocira dio naknade za rad COTEE smatramo da je neprimjereno visok udio od 25% za koji je predloženo da se alocira na povlašćene proizvodače. Ovo posebno jer će se na povlašćene proizvodače kao korisnike prenosnog ili distributivnog sistema indirektno alocirati još viši iznos, odnosno iznos naknade koji je direktno alociran na operatore ovih sistema.

Dodatno Nova Metodologija u članu 11 stav 4 predviđa da će se dio prihoda koji se odnosi na servisiranje električne energije od povIašćenih proizvodača transponovati na povlašćene proizvodače proporcionalno udjelu proizvedene električne energije u ukupnoj količini energije proizvedene od strane povlašćenih proizvodača u godini koja prethodi godini podnošenja zahljeva. Prema novoj Metodologiji prvi regulatomi period je od 1.1.2020. – 31.12. 2021. U skladu sa predlogom Nove Metodologije referentna godina za alokaciju na povlašćene proizvodače bila bi 2018. godina. Kao

8

najveći proizvodač u 2018. godini KGE će snositi daleko najveće opterećenje naknade u 2020. i 2021. godini. Iako se planira da u toku 2019. godine i drugi veliki proizvodač - VE Možura započne sa proizvodnjom električne energije čini se da prema ovom predlogu nove Metodologije VE Možura uopšte neće snositi teret naknade za 2020. i 2021. godinu (a na uštrb KGE-a).

Na kraju. željeli bismo da napomenemo da nametanje plaćanja ove naknade KGE-u nije u skladu sa obavezama koje je država Cma Gora preuzela prema Ugovoru o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane Kmovo od 5. avgusta 2010. godine, kako je naknadno izmijenjen (Ugovor o zakupu). Naime, u skladu sa Ugovorom o zakupu, član 10.2 tačka k), država Crna Gora garantuje da eventualne izmjene Mjerodavnog prava nakon datuma ovog Ugovora neće imati negativan uticaj na INVESTITORA i njegove aktivnosti. Isto tako, bilo koja takva izmjena Mjerodavnog prava neće imati retroaktivno dejstvo i neće imati bilo kakva zakonska ograničenja na strano ulaganje i neće imati bilo kakav negativan uticaj na to ulaganje. Jasno je da bi uvođenje ove naknade za rad COTEE na teret KGE-a imalo negativan uticaj na rad KGE-a i njegove aktivnosti.

U skladu sa svime gore navedenim predlažemo da nova Metodologija ne uvodi obavezu povlašćenih proizvodača da plaćaju naknadu za rad COTEE.“

STAV RAE:

Prilikom utvrđivanja odredbi koje se odnose na povlašćene proizvođače pošlo se od činjenice da se radi o proizvođačima električne energije kojima Zakon propisuje obaveze zaključivanja ugovora sa operatorom tržišta. Članom 129 stav 1 Zakona utvrđeni su poslovi koje vrši operator tržišta, pri čemu, pored ostalih usluga, operator za povlašćene proizvođače, dodatno vrši usluge utvrđene tač. 9 do 14 istog stava.

U skladu sa navedenim zaključeno je da je opravdano da povlašćeni proizvođači plaćaju naknadu za izvršene usluge od strane operatora tržišta.

Što se tiče podsticajnih mjera za ove proizvođače, iste su utvrđene članom 23 stav 5 Zakona i iste obuhvataju: obavezni otkup električne energije, podsticajne cijene po kojima se ta energija otkupljuje, period važenja obaveznog otkupa električne energije, oslobađanje od plaćanja usluga balansiranja sistema, prvenstvo pri preuzimanju proizvedene električne energije u sistem, kao i druge mjere u skladu sa ovim zakonom.

Prema tome, predviđeno rješenje ni na koji način ne utiče negativno na podsticajne mjere utvrđene zakonom, dok među istim nije navedena povlastica oslobađanja od plaćanja obaveza utvrđenih predlogom Metodologije.

Navodi da se negativno utiče na ulaganja investitora su neosnovani jer se predloženim rješenjem ne utiče na bilo koju povlasticu ovih proizvođača utvrđenu zakonom, uzimajući u obzir da povlašćeni proizvođači, ako se odluče da djeluju na tržištu, mogu dio naknade koji sami snose da prenesu u cijenu svog proizvoda/usluge, zavisno od svoje poslovne politike.

Što se tiče primjedbe da će se naknada za rad COTEE biti duplo naplaćena od strane proizvođača kroz naknadu za rad Operatora tržišta i kroz plaćanje cijene korišćenja prenosnog sistema, navedeno će biti uzeto u obzir prilikom izrade

9

konačnog teksta ove metodologije i Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena korišćenja prenosnog sistema. Troškovi naknade za rad Operatora tržišta koje snosi Operator prenosnog sistema neće se alocirati na proizvođače, čime će se izbjeći duplo plaćanje ove naknade od strane proizvođača.

Takođe, što se tiče dijela primjedbe koji se odnosi na podatke koji se uzimaju prilikom utvrđivanja troška koji plaćaju ovi proizvođači (referentna godina), isti će biti uzet u obzir prilikom utvrđivanja konačnog teksta Metodologije.

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD PODGORICA (CGES)

„Članom 11 stav 2 Nacrta Metodologije utvrđuje se ključ raspodjele prihoda operatora tržišta (RDP TUN) na aktivnosti koji se odnose na balansni obračun, servisiranje električne energije od povlašćenih proizvođača i aktivnosti koje se tiču voznih redova. Mišljenja smo da je predloženi ključ raspodjele RDP-a potrebno dodatno razraditi, odnosno jasno utvrditi na osnovu kojih kriterijuma se došlo do predloženog ključa.

Članom 11 stav 3 Nacrta Metodologije utvrđuje se način transponovanja dijela prihoda operatora tržišta koja se odnosi na aktivnosti balansnog obračuna (RDP BO) i propisuje obaveza operatora prenosnog sistema da pokriva dio prihoda operatora tržišta po ovom osnovu. Želimo da ukažemo da CGES u svojstvu operatora prenosnog sistema električne energije priprema i obrađuje sve potrebne podatke za proračun, osim mjerenja na satnom nivou malih hidroelektrana. Navedene aktivnosti podrazumijevaju planove rada svih učesnika koji dostavljaju vozne redove (proizvođači, potrošači, snabdjevači, operatori prenosa i distribucije, trgovci), izmjerene i usaglašene podatke sa svih mjernih mjesta i na kraju proračun cijene odstupanja na satnom nivou. Pored navedenog, s obzirom da se aktivnosti koje se tiču balansnog obračuna za sve učesnike sprovode na isti način, po principu računanja proizvoda iz kalkulacija odstupanja učesnika i cijene, smatramo da predloženi udio od 35%, koji pada na teret CCES-a nije utvrđen na pravičan način, te smo iz tog razloga mišljenja da je potrebno raspodjelu ovog dijela prihoda utvrditi na način koji neće biti diskriminatoran i koji će sve energetske subjekte staviti u ravnopravan položaj. Shodno navedenom, predlažemo da svaka kategorija energetskih subjekata koja je definisana ovim stavom Nacrta Metodologije participira sa po 20% u pokrivanju ovog dijela prihoda operatora tržišta.

Članom 11 stav 5 Nacrta Metodologije kojim se utvrđuje način transponovanja dijela prihoda operatora tržišta koji se odnosi na aktivnosti u vezi sa voznim redovima (RDP VR) predloženo je transponovanje dijela prihoda na operatora prenosnog sistema u visini od 35% od ove komponente prihoda. Smatramo da prekogranične transakcije kojih je mnogo više nego internih, ne može validirati operator tržišta, već u skladu sa standardima ENTSO-E operator prenosnog sistema. Pored navedenog operator tržišta ne pokriva unutardnevni proces koji počinje od 18h D-1 do 24h dana D. Pravilno funkcionisanje prenosnog sistema zavisi od usaglašavanja voznih redova i isto predstavlja jednu od najvažnijih funkcija OPS-a, te je CGES potpuno nezavisan od aktivnosti drugih energetskih subjekata koje se tiču voznih redova. Takođe u prilog našem stavu ide i činjenica da operator prenosnog sistema (CGES) ima samo jedan vozni red (za gubitke i kompenzacione programe), kao npr. operator distributivnog sistema, pa smatramo da disparitet opterećenja između dva operatora sistema kao i drugih subjekata ne može biti opravdan.“

10

STAV RAE:

Primjedbe vezane za član 11 st. 3 i 5 nijesu prihvatljive. Članom 29 Tržišnih pravila je propisano da Operator tržišta sastavlja okvirni vozni red na osnovu pojedinačnih voznih redova učesnika na tržištu. Dodatno, članom 30 navedenih pravila propisano je da je Operator tržišta dužan da Operatoru prenosnog sistema dostavi okvirni vozni red, koji je neophodan za pripremu konačnog voznog reda od strane Operatora prenosnog sistema u skladu sa članom 31 Pravila. Iz navedenog proističe da obim usluga koje Operator tržišta pruža Operatoru prenosnog sistema po pitanju izrade voznih redova obuhvata dodatnu aktivnost u odnosu na ostale tržišne učesnike.

Članom 60 Tržišnih pravila propisano je da je Operator tržišta dužan da na osnovu prihvaćenih i potvrđenih količinskih obračuna izradi i dostavi konačne mjesečne finansijske obračune pojedinačnim balansno odgovornim subjektima (OPS, ODS, snabdjevači, proizvođači i trgovci). Operator tržišta izdaje fakture za prethodni mjesec za svakog balansno odgovornog subjekta. Osim navedenog, propisano je da je Operator tržišta dužan da jednom mjesečno izda fakturu Operatoru prenosnog sistema za pokrivanje troškova zbog plaćanja negativnih odstupanja balansno odgovornih subjekata. Dodatno, u slučaju da na kraju godine nakon izvršenog obračuna odstupanja i sprovedenog sistema finansijskog poravnanja, u kom je Operator tržišta nosilac posla, u skladu sa Tržišnim pravilima i metodologijom kojom se uređuje pružanje pomoćnih usluga i usluga balansiranja prenosnog sistema, preostane dio sredstava, Operator tržišta dužan je da ta sredstva uplati Operatoru prenosnog sistema. Iz navedenog proističe da obim usluga koje Operator tržišta pruža Operatoru prenosnog sistema po pitanju balansnog obračuna obuhvata dodatne aktivnosti u odnosu na ostale balansno odgovorne subjekte.

CRNOGORSKI OPERATOR TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

DOO PODGORICA (COTEE)

„Članom 205 stav 4 tačka 2 Zakona o energetici je propisano da je Snabdjevač dužan da svim krajnjim kupcima obračuna i naplati naknadu za rad operatora tržišta, a stavom 6 ovog člana da je Snabdjevač dužan da plati korišćenje naknade operatorima i drugim licima za koja se prikupljaju naknade u skladu sa ovim zakonom.

Saglasno navedenim zakonskim odredbama, operator tržišta je zaključivao sa snabdjevačem i kupcem samosnabdjevačem ugovor o poslovnoj saradnji za prenos naknade za rad operatora tržišta i naknade za izvoz, shodno kojima su sredstva prenošena operatoru tržišta.

Predložena Metodologija u potpunosti mijenja koncept i, osim pitanja da li je ista u suprotnosti sa navedenim odredbama Zakona, postavlja se pitanje u smislu utvrđivanja te obaveze i načina na koji će se realizovati prema korisnicima usluga COTEE.

Naime, potrebno je utvrditi obavezu korisnicima usluga i postavlja se pitanje da li je moguće utvrditi pojedinačnim aktom na koje bi učesnici na tržištu-korisnici usluga imali pravnu zaštitu u smislu podnošenja žalbe /i kome/, tužbe itd., što sada nije utvrđeno nijednim propisom. Ili zaključivanjem ugovornog odnosa sa korisnicima usluga, što je moguće primjerenije za realizaciju?

11

Predlog:

Subjekti iz člana 11 stav 3, 4 i 5 ove metodologije su dužni sa operatorom tržišta zaključiti ugovor o plaćanju naknade za rad

ili

Način obračuna i naplate naknade za rad operatora tržišta, uređuju operator i subjekti iz člana 11 stav 3, 4 i 5 ove metodologije, ugovorom u skladu sa ovom metodologijom

ili

drugi sadržaj koji daje osnov za realizaciju utvrđenih obaveza, u svakom slučaju, smatramo da mora postojati pravni osnov za realizaciju, budući da isto nije propisano Zakonom ni drugim propisom.

Osim navedenog, postavlja se pitanje izvjesnosti i sigurnosti redovne realizacije obaveza od strane korisnika usluga, budući da ne postoji propisima utvrđena obaveza dostavljanja sredstva obezbjeđenja plaćanja koje bi se moglo aktivirati u slučaju neplaćanja, a naplata putem izvršitelja i sudskih postupaka zahtijeva proceduru i vremensko trajanje, što bi dovelo do onemogućavanja redovnog finansiranja COTEE, odnosno izmirivanja njegovih utvrđenih obaveza.“

Član 1 stav 2:

„Dodati tačku 8 koja glasi: ''8) operatora zatvorenog distributivnog sistema''.“

STAV RAE:

Odredbe Nacrta Metodologije koje propisuju da naknadu za rad operatora tržišta plaćaju korisnici usluga koje operator pruža nijesu u koliziji sa odredbama člana 205 Zakona. Naime, učesnici koji bi u skladu sa Nacrtom trebali da plaćaju naknadu za rad COTEE, mogu se podijeliti na regulisane i neregulisane. Regulisanim subjektima naknada za rad COTEE predstavlja opravdani trošak poslovanja koji nastaje pri obavljanju regulisanih djelatnosti i kao takav biće uključen u cijenu regulisanih djelatnosti. Cijene usluga koje pružaju neregulisani, odnosno tržišni subjekti, su van okvira nadležnosti Agencije i oni će trošak koji nastaje po ovom osnovu prenijeti na cijene svojih usluga zavisno od poslovne politike. Članom 205 Zakona propisana je obaveza snabdjevača da obračuna i naplati naknade operatorima i drugim licima za koja se naknade prikupljaju. Prelaznim i završnim odredbama Zakona ograničeno je pravo snabdjevača, koji je imao status javnog snabdjevača do stupanja na snagu Zakona, da slobodno formira cijene u skladu sa promjenama cijena na tržištu, čime je ovaj subjekat indirektno regulisan. Članom 205 Zakona propisano je da se navedena ograničenja mogu produžiti ako nijesu ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog tržišta. U skladu sa navedenim, snabdjevač može naknadu za rad operatora tržišta koju snosi iskazati na računu i naplatiti od kupaca, dok traju ograničenja propisana Zakonom.

Predlog da se Metodologijom propiše obaveza zaključivanja ugovora o plaćanju naknade između učesnika na tržištu i COTEE nije prihvatljiv. Članom 129 stav 1 tačka 8 Zakona propisani su formularni ugovori koje Operator tržišta zaključuje sa

12

učesnicima na tržištu. Članom 130 stav 2 Zakona propisano je da se Tržišnim pravilima, koja donosi Operator tržišta, utvrđuju obaveze učesnika na tržištu, kao i vrste ugovora koji se zaključuju na tržištu. Navedenim članom takođe je utvrđeno da su učesnici na tržištu dužni da izvršavaju obaveze utvrđene Tržišnim pravilima. Članom 10 stav 1 tačka 4 Tržišnih pravila utvrđena je obaveza učesnika na tržištu da redovno izmiruju svoje finansijske obaveze prema Operatoru tržišta koje proističu iz zaključenih ugovora. Agencija nalazi da postojeće zakonsko rješenje daje dovoljno osnova Operatoru tržišta da Tržišnim pravilima i predmetnim ugovorima, koje zaključuje sa učesnicima na tržištu, definiše obavezu plaćanja naknade za pružanje usluga u skladu sa Metodologijom i odlukama Agencije kojima se naknade utvrđuju. U slučaju spora iz ugovornog odnosa nadležan je sud.

Primjedba vezana za član 1 stav 2 nije prihvatljiva, jer su operatori zatvorenog distributivnog sistema prepoznati kao snabdjevači ili samosnabdjevači.

Član 7 st. 1 i 2:

„Stav 1 - Mišljenja smo da bi obavezno trebalo priznati i troškove reprezentacije, s obzirom da su zakonom dozvoljeni, pa s tim u vezi predlažemo da se u ovom stavu brišu riječi „osim troškova reprezentacije“.

Stav 2 - Ograničavanjem svih budućih regulatorno dozvoljenih prihoda COTEE na prihod odobren za 2019. godinu (što se tiče troškova poslovanja) potpuno se zanemaruje razvojna komponenta COTEE, prvenstveno u smislu mogućnosti prijema određenog broja zaposlenih (razvoj maloprodajnog tržišta, integacija tržišta na regionalnom, a kasnije i evropskom nivou, povećanje obima posla u svim segmentima primarne djelatnosti i djelatnosti pravnih i ekonomsko finansijskih službi i dr.)

Svako eventualno povećanje standarda zaposlenih u Crnoj Gori (povećanje minimalne zarade, povećanje prosječne plate i dr. čak do značajnih razmjera), ne bi se moglo na isti način odraziti na COTEE i njegove zaposlene.

Imajući u vidu veliki značaj formule iz člana 7 Nacrta metodologije na utvrđivanje i odobravanje RDP za COTEE, smatrali smo veoma značajnim da dostavimo konkretan i obrazložen predlog za dopunu predmetne formule

Predlažemo da formula iz člana 7 Nacrta metodologije glasi:

𝐓𝐏𝐮𝐭+𝟏 = (𝐓𝐏𝐭𝐮𝐭 ∗ 𝐤 ± 𝐙𝐬) ∗ (𝟏 + 𝐈𝐭+𝟏) ± 𝐙𝐩 ± 𝐙𝐣

gdje je k koeficijent uvećanja opravdanih troškova poslovanja Operatora tržišta i jednak je ili veći od jedinice.

Utvrđivanjem troškova poslovanja za prvu godinu regulatornog perioda na osnovu utvrđenih troškova poslovanja za godinu podnošenja zahtjeva, uvećanih za stopu projektovane inflacije (nedovoljno pouzdan parameter koji može da bude i manji od 1), u velikoj mjeri bi bila zanemarena činjenica da će u djelatnosti Operatora tržišta dolaziti do povećanja obima poslova, kao i do početka aktivnosti na određenim poslovima koji su u nadležnosti Operatora tržišta, a za sada se, zbog objektivnih okolnosti ne obavljaju, a to su:

Uspostavljanje i razvoj konkurentnog maloprodajnog tržišta električne energije:

13

1) Integracija tržišta na regionalnom nivou,

2) Integracija tržišta na nivou evropske interkonekcije,

3) Uvođenje REMIT procedura transparentnosti tržišta,

4) Energetski HAB - uspostavljanje baze svih podataka koji se odnose na energetsku djelatnost u Crnoj Gori,

5) Povećanje obima poslova u službi za tržište električne energije, kao posledica prethodnih aktivnosti,

6) Povećanje obima poslova u službi za OIE i VK, kao posledica povećanja broja povlašćenih proizvođaća i, već sada izvjesne, promjene načina podsticanja proizvodnje električne energije iz OIE i VK,

7) Povećanje obima poslova u službi za opšte, ekonomske i pravne poslove, kao posledica svega prethodnog, a naročito u dijelu aktivnosti na javnim nabavkama, s obzirom da se očekuje prevazilaženje problema nabavke neophodnih osnovnih sredstava za COTEE,

8) Povećanje obima poslova u organizacionoj cjelini za informatičku djelatnost, kao prirodna posledica nabavke novih softvera i hardverske opreme i drugo.

Takođe, kao što smo ukazali i u prvobitno dostavljenim primjedbama i sugestijama prije održavanja okruglog stola i na okruglom stolu, u odnosu na član 7 stav 8 tačka 1 - mišljenja smo da riječi „kazne koje izriču nadležni organi“ treba brisati.

Jasno je da je obaveza privrednih društava i drugih subjekata da rade u skladu sa propisima, što COTEE smatra osnovnim postulatom u radu, u smislu obaveznosti pravilne primjene propisa u obavljanju utvrđene djelatnosti. Međutim, jasno je da u poslovanju svakog privrednog subjekta mogu postojati okolnosti i situacije da mora platiti određena sredstva (moguć prekršaj ili sl.). Vjerujemo da ne postoji subjekat u Crnoj Gori koji nije bio u situaciji vođenja nekog sudskog ili drugog postupka i obavezanosti po istom. Osim iskazanog, navešćemo neke od primjera - primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, gdje se zaista nastoji cjelokupan postupak provesti u skladu sa propisima, međutim, može se desiti da neku informaciju ne možemo dati zbog učesnika na tržištu i njihovih propisa, uz adekvatno obrazloženje u smislu zakonskih ograničenja, međutim nadležni organ može cijeniti drugačije i obavezati COTEE na plaćanje određenih sredstava. Takođe, kod Zakona o javnim nabavkama, u žalbenim postupcima i slično. Dati su najčešći primjeri koji se javljaju u praksi, a tu su i brojni drugi zakoni koji, i pored nastojanja da se postupi u skladu sa istim, mogu biti predmetom drugačije ocjene nadležnog organa i obaveznosti COTEE u finansijskom smislu. Budući da COTEE nema bilo kakvih drugih prihoda osim regulatorno dozvoljenog prihoda, to nema mogućnosti da ova sredstva nadomjesti na bilo koji način. Ovim propisivanjem u Metodologiji, trajno bi onemogućio obezbjeđivanje sredstava za bilo koji sudski ili drugi postupak pred nadležnim organom, što bi imalo posljedice na rad i obavljanje djelatnosti COTEE. Smatramo da u ovom segmentu ne treba praviti analogiju sa drugim energetskim subjektima, budući da isti imaju znatno trajniju materijalnu osnovu i sredstva koja mogu opredjeljivati u takvim situacijama, za razliku od COTEE.“

14

STAV RAE:

Primjedba vezana za član 7 stav 1 nije prihvatljiva. Troškovi reprezentacije se ne priznaju kao opravdani troškovi poslovanja, koji su direktno vezani za obavljanje regulisane djelatnosti, ni kod operatora prenosnog i distributivnog sistema.

Primjedba vezana za član 7 stav 8 tačka 1, takođe, nije prihvatljiva. Troškovi koji nastaju po osnovu kazni koje izriču nadležni organi, kamata na odložena, neizvršena i druga plaćanja koja se odnose na neizvršavanje obaveza iz zaključenih ugovora, kao i troškovi naknade šteta nastali zbog propusta operatora, ne mogu teretiti tarifu krajnjih kupaca, već ih operator može pokrivati sredstvima koja dobija po osnovu razumne dobiti.

Primjedba vezana za član 7 stav 2 nije osnovana. Nacrtom je predviđeno da utvrđeni troškovi poslovanja za 2019. godinu predstavljaju osnovu za utvrđivanje troškova za 2020. godinu. Za svaki naredni regulatorni period polaznu osnovu bi činili utvrđeni troškovi poslovanja za godinu u kojoj se zahtjev podnosi, uz uzimanje u obzir planiranih povećanja ili smanjenja troškova koji nastaju usled okolnosti koje su van kontrole operatora (npr. promjene nadležnosti koje iziskuju veće ili manje troškove poslovanja od utvrđenih u prethodnom periodu). Pri utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda uzimaju se u obzir i planirani troškovi koji nastaju po osnovu zaduženja u cilju nabavke sredstava i opreme neophodne za obavljanje regulisane djelatnosti.

Član 8 stav 1 tačka 1

„Predlog da se tačka 1 izmijeni na sljedeći način: nabavna vrijednost osnovnih sredstava na kraju godine t-1, uvećana za vrijednost osnovnih sredstava čija je nabavka odobrena za godinu t+1.

Izmjena člana 8 stav 1 bi omogućila finansiranje nabavke sredstava i opreme neophodne za obavljanje energetske djelatnosti iz kredita, tj. plaćanje dijela glavnice kroz priznatu amortizaciju.“

STAV RAE:

Primjedba je prihvatljiva i član 8 će biti izmijenjen na odgovarajući način, kako bi se operatoru pokrili troškovi amortizacije sredstava za obavljanje djelatnosti čija je nabavka opravdana.

Član 9

„Posle stava 2 dodaju se stavovi 3 i 4 koji glase:

„(3) U slučaju kada operator ostvari dobit veću od utvrđene razumne dobiti iz stava 1 ovog člana vrši se vremensko razgraničenje prihoda.

(4) Iznos prihoda iznad razumne dobiti smatraće se prihodom godine u kojoj se primjenjuju korekcije koje se odnose na godinu u kojoj su nastala vremenska razgraničenja.“

15

Djelatnost operatora tržišta je specifična. Operator za svoj rad ostvaruje prihod jedino od regulisane djelatnosti, a svaki drugi ostvareni prihod u godini t-1, umanjuje utvrđeni iznos prihoda od regulisane djelatnosti za godinu t+1.

U praksi se javio problem zbog mehanizma korekcija, odnosno vremenske razgraničenosti odstupanja finansijskih veličina od utvrđenih u godini t-1, i njihovog korigovanja u godini t+1, što implicira iskazivanje gubitka u poslovanju u godini t+1. Poslovanje sa gubitkom imalo bi negativne efekte za rad operatora.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i tekst Metodologije će biti dopunjen na odgovarajući način. Vršenje korekcija proističe iz Zakona, a iste nastaju po osnovu odstupanja ostvarenja energetskih i finansijskih veličina u odnosu na planirane koje se koriste u postupku utvrđivanja naknade, od kojih su određena odstupanja van kontrole regulisanog subjekta.

Osnovni cilj finansijskog izvještavanja je prikazivanje istinitog finansijskog stanja i rezultata poslovanja. COTEE je regulisani subjekat, koji ostvaruje prihod jedino po osnovu regulisane djatnosti. U skladu sa članom 59 Zakona Agencija utvrđuje prihod ovog operatora koji pokriva ukupne opravdane troškove poslovanja, amortizaciju i razumnu dobit. Na ovako utvrđen prihod na godišnjem nivou primjenjuju se korekcije iz prethodnog perioda. Mehanizam korekcija znači da operator, u slučaju umanjenja prihoda za narednu godinu po osnovu korekcija iz prethodnog perioda, pokriva dio opravdanih troškova poslovanja naredne godine više ostvarenim prihodima iz prethodnog perioda. Iz navedenog slijedi da se istinito prikazivanje finansijskog stanja i rezultata poslovanja ovog regulisanog subjekta može ostvariti vršenjem vremenskog razgraničenja prihoda.

Član 11 stav 2:

„Predložena je izmjena formule na sljedeći način:

RDPt+nTUN=RDPt+n

BO+RDPt+nPP+RDPt+n

VR+RDPt+nOA

gdje je RDPt+nOA – dio prihoda koji se odnosi na ostale aktivnosti.

Ovdje se misli na eventualne buduće aktivnosti npr. garancije porijekla, CO2, prekogranično balansno tržište itd. Servisiranje OIE i kada izađu iz statusa povlašćenog proizvođača, zašto da ne, ako smo kroz Metodologiju prikazani kao servisna kompanija. Ovaj član je sada 0, ali kako Metodologija važi za duže vrijeme (vjerovatno ne za jedan regulatorni period jer se ne mijenjaju često), predlog je da se ubaci ovaj član, koji će se odnositi na eventualne buduće aktivnosti, i razvoj kompanije, što smatramo da je veoma važno.

Druga opcija je predložena u predlogu vezanom za član 7 stav 2.“

STAV RAE:

Primjedba nije prihvatljiva, a odgovor je dat u okviru stava RAE na primjedbu vezanu za član 7 stav 2.

16

Aktivnosti vezane za balansni obračun

„

Procenat koji je izabran u predlogu metodologije je prihvatljiv. Balansno odstupanje koje se sastoji od količinskog odstupanja (u energiji) i finansijskog odstupanja (u novcu) je najvažnija aktivnost koju COTEE obavlja a ujedno predstavlja i osnov za postojanje tržišta električne energije. Zbog navedenog i balansni obračun treba da ima najveći procenat.

U Službi za OIE i VEK se obavljaju sljedeći poslovi:

- identifikacija, klasifikacija i registracija korisnika podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije tj. povlašćenih proizvođača (baza podataka),

- priprema dokumentacije za zaključivanje ugovora sa povlašćenim proizvođačima,

- priprema dokumentacije za zaključivanje ugovora sa snabdjevačima i kupcima samosnabdjevačima radi kupoprodaje obaveznog proporcionalnog udjela električne energije proizvedene u objektima povlašćenih proizvođača,

- praćenje i kontrola zapisnika sa mjernih mjesta koji se odnose na povlašćene proizvođače,

- praćenje i kontrola zvaničnog izvještaja od operatora sistema o ukupnoj mjesečnoj proizvodnji povlašćenih proizvođača,

- finansijski obračun prometa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije; obračun i raspodjela sredstava prikupljenih od naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije povlašćenim proizvođačima, fakturisanje preuzete/predate električne energije po osnovu kupovine (otkupa) od povlašćenih proizvođača i prodaje obaveznog proporcionalnog udjela električne energije snabdjevaču i kupcu samosnabdjevaču,

- proračun obaveznog proporcionalnog udjela snabdjevača i kupaca samosnabdjevača u otkupu električne energije proizvedene u objektima povlašćenih proizvođača što predstavlja osnov za izradu mjesečnih računa koji im se ispostavljaju,

- praćenje registra izdatih garancija porijekla električne energije proizvedene u postrojenjima povlašćenih proizvođača koji vodi Agencija i blagovremeno izdavanje naloga za prenos garancija porijekla na snabdjevače i kupce samosnabdjevače,

- kontrola preračuna ukupne proizvedene električne energije za sve elektrane posebno u slučaju sistema postrojenja,

17

- praćenje i kontrola izvještaja od provajdera mjerenja (Crnogorski elektroprenosni sistem-NDC i Crnogorski elektrodistributivni sistem) o mjesečnoj potrošnji krajnjih kupaca priključenih na njihove sisteme koji se koriste za proračun obaveznog proporcionalnog udjela snabdjevača i kupaca samosnabdjevača u otkupu električne energije proizvedene u objektima povlašćenih proizvođača, kao i za obračun prihoda koji na mjesečnom nivou ostvaruju snabdjevači od naplate naknade za podsticaj,

- otkup (kupovina) električne energije od povlašćenih proizvođača,

- procjena validnosti i obrada prikupljenih podataka sa mjernih uređaja povlašćenih proizvođača,

- prijem od povlašćenih proizvođača i prijavljivanje istih snabdjevačima, kupcima samosnabdjevačima i Službi za tržište električne energije,

- vođenje evidencije podataka sve dok je to neophodno za rješavanje eventualnih sporova,

- formiranje, održavanje i ažuriranje baze podataka sa mjernih uređaja povlašćenih proizvođača koji se koriste u sistemu poravnanja,

- izrada mjesečnih i godišnjih izvještaja i obračuna koji se odnose na energetsko-finansijske aspekte proizvodnje i kupoprodaje električne energije proizvedene u objektima povlašćenih proizvođača,

- učestvovanje u implementaciji i razvoju informacionog sistema za upravljanje tržištem električne energije, a posebno u odnosu na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije,

- učestvovanje u preduzimanju hitnih akcija za rješavanje problema u radu tržišta, prema usaglašenim procedurama,

- utvrđivanje prosječne podsticajne cijene na mjesečnom nivou u skladu sa propisom Vlade i ugovorom o otkupu električne energije po kojoj snabdjevači i kupci samosnabdjevači kupuju električnu energiju od Operatora tržišta,

- godišnje korigovanje podsticajnih cijena za iznos inflacije koju utvrđuje nadležni organ za poslove statistike u Crnoj Gori,

- obračunavanje iznosa bankarske garancije ili drugog sredstva obezbjeđenja plaćanja i upravljanje rizicima kroz praćenje i reviziju dostavljenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja snabdjevača i kupaca samosnabdjevača, u procesu otkupa električne energije od povlašćenih proizvođača, u skladu sa propisima,

- sa Službom za ekonomske i opšte poslove, praćenje naplate faktura od snabdjevača, kupaca samosnabdjevača i snabdjevača posljednjeg izbora i ranjivih kupaca po osnovu njihove obaveze kupovanja električne energije proizvedene u objektima povlašćenih proizvođača i dr.

- učestvovanje u izmjeni zakonskih i podzakonskih akata.

Direktno ili indirektno u obavljanju poslova vezano za povlašćene proizvođače učestvuje gotovo polovina zaposlenih. Za njih se obavljaju: pravna pitanja (po potrebi), pitanja ekonomske struke (mjesečno-fakturisanje planova snabdjevačima i kupcu samosnabdjevaču, plaćanje proizvedene energije, računovodstvene usluge, godišnji bilansi), najviše tehnička pitanja (svakodnevno planovi proizvodnje kroz

18

vozne redove, realizacija, obračun debalansa i to sve u satnoj rezoluciji, učestvovanje u energetskom bilansu, izrada mjesečnih i godišnjih izvještaja), arhivski poslovi itd.

Predlog: Kada se uzmu u obzir gore nabrojani poslovi koji se obavljaju u interesu povlašćenih proizvođača, a uzimajući u obzir novu Metodologiju za RDP COTEE, ovi poslovi bi se mogli prepoznati kroz sljedeće aktivnosti u članu 11 Metodologije:

U dijelu aktivnosti koje se tiču balansnog obračuna (5%) - 3 zaposlena

U dijelu aktivnosti koje se tiču voznih redova (5%) - 4 zaposlena

U dijelu aktivnosti koje se tiču servisiranja električne energije od povlašćenih proizvođača (25%) - 7 zaposlenih.

U svakom slučaju u pitanju su poslovi i aktivnosti gdje se traži velika preciznost, kako zbog energije (satnih planova proizvodnje kalkulacija itd. za svaki proizvodni objekat pojedinačno), tako i zbog novca koji se uplaćuje i naplaćuje od snabdjevača/kupca samosnabdjevača. Takođe, svi poslovi se obavljaju u svrhu održavanja fonda za podsticaj za OIE, tj. za njegovu likvidnost. U ovom smislu Operator tržišta ima preventivnu, vrlo značajnu ulogu, jer svakodnevno i na mjesečnom nivou mora pratiti finansijski iskaz fonda za OIE, i ukoliko je potrebno reagovati, prema Ministarstvu ekonomije sa inicijativom za eventualnu promjenu naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIE.

Svakako, nezaobilazan parametar u određivanju procenta treba da bude i bonitet onoga sa kime imamo poslovne relacije, zbog smanjivanja vrijednosti rizika kod naplate naknade za Operatora tržišta. Kako Operator tržišta sa povlašćenim proizvođačima ima obligaciju u jednom smjeru, odnosno, otkupljuje električnu energiju iz objekata povlašćenih proizvođača, ako bi postojala i njihova obaveza da oni plaćaju za naknadu za rad, manji bi bio rizik kod naplate tih sredstava. U tom slučaju, sredstvo obezbjeđenja se ne bi moralo polagati zbog sigurnosti naplate Operatora tržišta.

Zbog svega navedenog, realno je da ove aktivnosti igraju važnu ulogu u poslovanju COTEE i da je realno očekivati njihov rast. Takođe, ukoliko se recimo COTEE odluči na pružanje dodatnih konsultantskih usluga, ukoliko se opredjeli da dalje proširuje svoje aktivnosti (koje će se svakako proširiti zbog ulaska novih proizvođača, kao što je rečeno), time se ima opravdanost za veći procenat u dijelu prihoda koji se odnosi na servisiranje energije od povlašćenih proizvođača.

Procenat koji je izabran u predlogu metodologije nije prihvatljiv. Povlašćeni proizvođači nemaju obavezu balansne odgovornosti. Tu aktivnost kao i obavezu prijavljivanja njihovih transakcija na dnevnom nivou obavlja COTEE. Zbog navedenog predlažemo povećanje na 35% (5% po osnovu obavljanja balansnog obračuna, a 5% po osnovu prijavljivanja voznih redova).“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i biće uključen u konačan tekst Metodologije.

19

Aktivnosti vezane za izradu voznih redova

„

Procenat koji je izabran u predlogu metodologije nije prihvatljiv. Aktivnosti koji se tiču voznih redova i prijavljivanja transakcija su jedan od preduslova da bi balansni obračun mogao da se obavlja. Međutim po obimu posla to su male aktivnosti koje trebaju da imaju manji koeficijent nego što je predloženo metodologijom. Zbog navedenog predlažemo smanjenje na 15%.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i biće uključen u konačan tekst Metodologije.

Član 11 stav 3

„

Kao što je već ranije napomenuto djelatnost balansnog obračuna je veoma značajna i predstavlja osnov za postojanje tržišta električne energije kako veleprodajnog tako i maloprodajnog. Usled neminovnih razlika između količine električne energije koja je ugovorena i količine isporučene od strane proizvođača i preuzete od strane potrošača, dolazi do potrebe za fizičkim balansiranjem u realnom vremenu a to obavlja Operator prenosnog sistema. Na kraju mjeseca COTEE na osnovu planova (voznih redova) i mjerenja električne energije vrši prvo količinski a zatim i finansijski obračun. Na osnovu ugovora o balansnoj odgovornosti (koji COTEE potpisuje sa učesnicima na tržištu prije početka njihovog učestvovanja na tržištu) i priloženih bankarskih garancija, operator tržišta električne energije vrši naplatu po osnovu odstupanja i transponuje taj novac operatoru prenosnog sistema. Na osnovu prethodnog očigledan je značaj balansnog obračuna za operatora prenosnog sistema. Zbog toga predlažemo da 40% po osnovu balansnog obračuna snosi operator prenosnog sistema.

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i biće uključen u konačan tekst Metodologije.

Član 11 stav 3

„

U budućnosti se očekuje pojava značajne distribuirane proizvodnje kao i razvoj maloprodajnog tržišta. To će za posledicu imati veliki broj malih proizvođača i različite kategorije krajnjih kupaca koje će biti snabdjevane od strane različitih snabdjevača. Obračun će tada biti dosta zahtjevniji. Zbog navedenog predlažemo povećanje na 25%.

20

Zbog svakodnevnih aktivnosti Operatora tržišta koje ima u vezi sa balansnim obračunom, voznim redovima i trgovcima, ovdje su navedene sljedeće aktivnosti u službi za TEE:

- Prijem i registracija učesnika na tržištu el.en. (proizvođači, trgovci, snabdjevači, kupci-samosnabdjevači, OPS, ODS);

- Prijem i provjera dokumentacije učesnika za donošenje odluka i izrada i zaključivanje relevatnih ugovora sa njima (Odluka o prijemu na tržište, Ugovor o učestvovanju, Odluka o dodjeli statusa nosioca balansne odgovornosti, Ugovor o finansijskom poravnanju, Ugovor o balansnoj odgovornosti);

- Vođenje registra bankarskih garancija balansno odgovornih subjekata;

- Obavljanje poslova službe za OIE i VEK u vrijeme vikenda i državnih/vjerskih praznika;

- Prijem, kontrola i praćenje voznih redova EPCG, trgovaca i ostalih učesnika na internom tržištu na dnevnom nivou;

- Izrada okvirnog voznog reda i dostavljanje istog OPS-u na dnevnom nivou;

- Prijem i kontrola konačnih voznih redova koje dostavlja OPS;

- Prijem i kontrola MVD lista koje Operatoru tržišta dostavlja OPS;

- Kontrola cijena odstupanja koje Operatoru tržišta dostavlja OPS;

- Usaglašavanje količina el.en. sa EPCG;

- Obračun količinskog odstupanja balansno odgovornih subjekata/nosioca balansne odgovornosti;

- Obračun finansijskog odstupanja balansno odgovornih subjekata/nosioca balansne odgovornosti;

- Učestvovanje u radu na izmjenama i dopunama Tržišnih pravila, pomoćnih pravila i uputstava, i drugih internih akata Društva;

- Razmjena neophodnih podataka sa drugim energetskim subjektima, u prvom redu OPS-om;

- Upoređivanje stvarnih izmjerenih podataka sa podacima iz voznih redova radi utvrđivanja količinskog odstupanja predaje/prijema el.en. od prijavljenih voznih redova nosilaca b.o. i b.o.s.

- Obavještavanja OPS, ODS i učesnika na tržištu o okončanim količinskim i finansijskim obračunima i poravnanju;

- Fakturisanje preuzete/predate el.en. u procesu balansiranja sistema;

- Formiranje, održavanje i ažuriranje baze podataka svih finansijskih obračuna i poravnanja.“

STAV RAE:

Predlog nije prihvatljiv. Kao što je navedeno u obrazloženju predloga, razvoj tržišta podrazumijeva povećanje broja malih proizvođača i različitih kategorija krajnjih kupaca koje će biti snabdjevane od strane različitih snabdjevača. Navedeno znači da

21

će sa razvojem tržišta Operator tržišta imati više korisnika svojih usluga, čime se ne povećava obim usluga koje pruža Operatoru distributivnog sistema. Naknada za rad Operatora tržišta primjenjuje se na sve tržišne učesnike. U slučaju pojave novih tržišnih učesnika naknada će se primjenjivati i na njih u zavisnosti od usluga koje im operator tržišta pruža kroz obavljanje energetske djelatnosti.

Član 11 stav 3 tačka 4

„Treba dopuniti ovu odredbu na sledeći način:

„proizvođače koji su balansno odgovorni (15% od 𝐑𝐃𝐏𝐭+𝐧𝐁𝐎 ), proporcionalno udjelu

proizvedene električne energije u ukupnoj proizvedenoj energiji, ne računajući proizvedenu električnu energiju povlašćenih proizvođača, u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva“.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i biće izvršene odgovarajuće izmjene u konačnom tekstu Metodologije.

Član 11 stav 3 tačka 5

„Nije jasno na šta se odnosi termin verifikovanih transakcija prometa električne energije.

Ako se odnosi na sve prijavljene transakcije u okviru voznog reda to ne predstavlja dobro rješenje.

Kada je COTEE počeo izradu voznih redova, 1. oktobra 2013. godine, trgovci su bili u nedoumici kome i koje transakcije prijavljuju, da li CGES-u, COTEE-u, ili pak i jednima i drugima.

Ono što je COTEE zahtijevao od trgovaca, a što su i dužni po ZoE i Tržišnim pravilima, jeste da prijavljuju na našu platformu interne transakcije koje imaju sa crnogorskim firmama ( EPCG, Uniprom, Energia Gas and Power, a nekada je radio i Petrol..).

Kada je riječ o eksternim transakcijama, trgovci ih ne moraju prijavljivati na sistem COTEE, već to samo čini EPCG (Uniprom, Energia Gas and Power, Petrol..).

Kada govorimo o tranzitima, trgovačke firme su dužne da ih prijavljuju CGES-u, ali ne i COTEE-u.

Naime, situacija je takva da ih trgovci prijavljuju i na sistem COTEE (što je nepotrebno), a razlog tome je nezvanična odluka menadžmenta u periodu kada se počelo sa voznim redovima da ne “zbunjujemo“ trgovce kome da prijavljuju tranzite, a kome ne, jer oni nemaju uticaja na okvirni vozni red koji COTEE dostavlja CGES-u svaki dan za naredni dan.

COTEE informaciju o tranzitima dobija kroz konačne vozne redove, koje je CGES u obavezi da dostavlja COTEE-u na kraju mjeseca za protekli mjesec.U okviru voznog reda se prijavljuju interne, eksterne transakcije kao i tranziti.

22

Opterećivanje trgovaca po osnovu balansnog obračuna ima smisla samo za one trgovce koji su aktivni, koji trguju interno i koji mogu napraviti debalans. Takav slučaj je trgovac Energia gas nad Power koji je balansno odgovorni subjekt za VE Možuru.

Predlog COTEE je da ova odredba glasi:

„trgovce, proporcionalno debalansu u udjelu debalansa napravljenog od strane svih trgovaca na internom tržištu“.

Procenat koji je izabran u predlogu metodologije nije prihvatljiv. Predlažemo da bude 5% sa dodatkom sledeće napomene u metodologiji:

„trgovce (5% od 𝐑𝐃𝐏𝐭+𝐧𝐁𝐎 ), proporcionalno debalansu u udjelu debalansa napravljenog

od strane svih trgovaca na internom tržištu u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva“.

U slučaju da trgovci nisu napravili debalans u godini koja prethodi godini donošenja zahtjeva procenat koji se odnosi na balansno odgovorne proizvođače treba da bude povećan na 20%.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv u dijelu koji se odnosi na učešće trgovaca u plaćanju za usluge balansnog obračuna. S obzirom da ovi učesnici na tržištu ne mogu napraviti debalans, osim u izuzetnim okolnostima, isti će biti izuzeti od praćanja naknade za ovu vrstu usluga COTEE.

Član 11 stav 4

„Dio prihoda koji se odnosi na povlašćene proizvođače transponuje se na proizvođače proporcionalno proizvedenoj električnoj energiji u ukupnoj proizvodnji, u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva.

Šta se dešava sa novim proizvođačima koji ulaze u pogon?

Ne može se tačno odrediti ulazak u pogon određenog proizvođača (koji je to mjesec), pa se problem javlja prilikom preraspodjele, jer ako se uzme prethodna (n-1) godina, ne obuhvataju se proizvođači koji će ući u pogon u godini za koju se odobrava RDP, ali ni u godini u kojoj se podnosi zahtjev (odnosna godina).

Ukoliko bi se uzimali samo istorijski podaci kako je definisano Metodologijom (nigdje se ne pominju novi proizvođači i učesnici na tržištu), to bi npr. značilo da za obračun naknade od povlašćenih proizvođača za 2020. godinu, figuriše proizvodnja iz 2018. godine. Ovo rješenje je možda moguće, ali proizvođači koji uđu npr. 2019. godine, na red bi došli da plaćaju naknadu tek 2021. godine, odnosno dvije godine kasnije itd. Ostaje nedoumica šta se dešava nakon izlaska iz statusa povlašćenog proizvođača?

Drugi predlozi:

- Zbog svega navedenog mišljenja smo da je najrealnije za postojeće povlašćene proizvođače uzeti proizvodnju, a za nove za koje se očekuje ulazak u pogon njihov plan proizvodnje. Shodno odobrenim sredstvima koje će preko naknade pokrivati povlašćeni proizvođači i energije (proizvedene) mogla bi se odredti jedinična naknada za rad Operatora tržišta po kWh, a zatim ista množiti sa mjesečnom

23

proizvodnjom svih povlašćenih proizvođača kako bi se dobio mjesečni iznos naknade. Ovim putem bi se prihodovala veća sredstva od predviđeih RDP-om, pa predlažemo da se prilikom odobravanja RDP-a uzme u obzir i evntualni ulazak novog proizvođača i ostavi rezerva/prostor za naplatu naknade od istog.

- Drugi način bi bio da se procentualno učešće u sredstvima koje povlašćeni proizvođači plaćaju Operatoru tržišta vrši tokom godine, odnoso da se prilikom ulaska svakog novog povlašćenog proizvođača vrši preraspodjela učešća svih (novih i starih) u sredstvima koja plaćaju Operatoru tržišta.

Potrebno je napomenuti da se mora uzeti u obzir da planovi proizvodnje za godinu unaprijed često nijesu realni, pogotovo što je moguća zloupotreba istih kod prijavjivanja količina na godišnjem nivou, izrade bilansa itd. i što se ne može tačno predvidjeti kad će neko dobiti status povlašćenog proizvođača, u kom mjesecu, a samim tim se ne može predvidjeti cijela godišnja proizvodnja procentualno učešće u ukupnoj proizvodnji. Zbog ovoga smatramo da planove ne treba uzimati u obzir prilikom naplate, već eventualno u dijelu koji se odnosi na planiranje sredstava i energije iz objekata povlašćenih proizvođača, prilikom podnošenja zahtjeva za odobravanje RDP-a.“

STAV RAE:

Primjedba je osnovana i konačnim tekstom Metodologije će biti predviđen način plaćanja za usluge COTEE od strane novih učesnika na tržištu.

Član 11 stav 5 tačka 1

„OPS je neophodno povećati procenat na 40%.

Okvirni vozni red pripremljen od strane COTEE je osnov za konačni vozni red koji radi OPS.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv i biće uključen u konačan tekst Metodologije.

Član 11 stav 5 tačka 3

„Predlog da se tačka 3 izmijeni i da glasi:

„snabdjevače, kupce samosnabdjevače, snabdjevača poslednjeg izbora i ranjivih

kupaca (15% od 𝐑𝐃𝐏t+nVR), proporcionalno udjelu fakturisane električne energije u

ukupnoj fakturisanoj električnoj energiji u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva.“

STAV RAE:

Predlog nije prihvatljiv. U konačnom tekstu Metodologije će biti predviđen način obračuna jedinične naknade koju će plaćati snabdjevači, kupci samosnabdjevači,

24

snabdjevač poslednjeg izbora i ranjivih kupaca po kWh električne energije predate kupcima na mjesečnom nivou. Navedenu naknadu će na isti način plaćati postojeći i novi snabdjevači.

Član 11 stav 5 alineja 5

„Nije jasno na šta se odnosi termin verifikovanih transakcija prometa električne energije.

Ako se odnosi na sve prijavljene transakcije u okviru voznog reda to ne predstavlja dobro rješenje.

Prilikom prijavljivanja transakcija u COTEE-ovoj aplikaciji (Market management) potrebno je izabrati tip transakcije: production, consumption, intern, extern, allocation.

Svaki učesnik na tržištu koji ima proizvodnju mora istu prijaviti kao “production”, i navesti njen kod (metering point identification). Kako nijedna proizvodnja nije 100% upravljiva, to je neminovno da dođe do odstupanja, pa je svaki ovakav učesnik balansno odgovoran i polaže sredstvo obezbjeđenja plaćanja.

Slična logika je i kod učesnika koji prijavljuju “consumption”, jer je u pitanju potrošnja energije u našoj zemlji, koja ne može biti u potpunosti tačna (dakle, svi ovi učesnici su ili balansno odgovorni ili u balansnoj grupi nekog od balansno odgovornih subjekata, kao što je slučaj CEDIS-EPCG).

Interne transakcije podrazumijevaju razmjenu energije u kontrolnoj oblasti CG. Subjekti koji prijavljuju interne transakcije teorijski mogu napraviti debalans, te su ovi učesnici balansno odgovorni i polažu sredstvo obezbjeđenja plaćanja.

Eksterne transakcije se koriste za prijavu razmjene energije na granici, što obuhvata i prijavu tranzita. Razlika između alokacije i eksterne transakcije za sami COTEE je zanemarljiva; naime, kada učesnik neku transakciju prijavi kao alokaciju, on dostavlja i podatke o zakupljenom kapacitetu, o njegovom tipu (godišnji, mjesečni, dnevni) itd, što je podatak bitan za CGES, ne i za COTEE.

Zašto treba biti oprezan prilikom nametanja finansijskih obaveza učesnicima koji prijavljuju samo alokacije/eksterne transakcije? Nametanje bilo kakvih finansijskih opterećenja predstavlja samo bespotreban izdatak na račun učesnika na tržištu. I sami svjesni toga, mnogi od trgovaca koji se nalaze u ovoj situaciji najavili su svoje povlačenje sa tržišta CG u koliko se to dogodi. Ovo bi bilo nepovoljno sa više aspekata, kako zbog smanjenja atraktivnosti ionako malog i nedovoljno razvijenog tržišta CG, tako i zbog toga što bi COTEE izgubio pristup informacijama koje nam danas trgovci (dobrovoljno) dostavljaju. Za dostavu ovih podataka COTEE se izborio u trenutku kada još nije bilo sigurno koje će sve biti obaveze Operatora tržišta a koje Operatora prenosnog sistema; posjedovanje ovih podataka može biti značajno za dalji razvoj COTEE (REMIT, analiza tržišta, eksterno tržište...).

Djelatnost COTEE je interno tržište električne energije pa samim tim kao osnov za opterećenje trgovaca po osnovu aktivnosti koji se tiču voznih redova treba uzeti samo interne transakcije od svih trgovaca.

Predlog COTEE je da ova odredba glasi:

25

trgovce, proporcionalno udjelu internih transakcija prometa električne energije verifikovanih od strane operatora prenosnog sistema u ukupnim transakcijama u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva

Procenat koji je izabran u predlogu metodologije nije prihvatljiv. Potrebno je smanjiti isti na 10%, zbog izbjegavanja velikog opterećenja trgovaca, kako ne bi došlo do njihovog napuštanja tržišta.“

STAV RAE:

Predlog je prihvatljiv u dijelu koji se odnosi na učešće trgovaca u plaćanju za usluge izrade voznih redova i preciziranja da se obaveza plaćanja ovih usluga odnosi samo na trgovce koji realizuju transakcije na internom tržištu. Konačnim tekstom Metodologije će biti predviđen način izračunavanja mjesečne naknade koju plaćaju trgovci, postojeći i novi.

GEN-I DOO BEOGRAD

„Kompanija GEN-I DOO pozdravlja mogućnost da u toku javne rasprave koju je Regulatorna agencija za energetiku Crne Gore objavila 11.03.2019. godine dostavi komentare i predloge na nacrt dokumenta "Metodologija za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije" (u daljem tekstu „Metodologija“). U tom smislu, naši komentari su isključivo fokusirani na deo nacrta Metodologije koji se odnosi na određivanje naknade za rad operatora crnogorskog tržišta (u daljem tekstu „COTEE Fee“).

Kako bi se naši komentari prikazali u pravilnom kontekstu napravili smo poređenje nacrta Metodologije i trenutno važeće Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije objavljene u Službenom Glasniku broj 41/2016 i 61/2016 (u daljem tekstu »važeća Metodologija«).

Važeća Metodologija definiše formulu za određivanje COTEE Fee kao ukupno dozvoljenog prihoda koji se transponuje na naknadu (RDPtun

t+1) podeljenu izmedu:

- ukupne potrošnje energije od strane krajnjih kupaca u Crnoj Gori i

- ukupne izvezene enegije iz Crne Gore, izražene u kWh.

Sa druge strane, nacrt Metodologije se više ne fokusira na energiju (utrošenu ili izvezenu) kao osnov kalkulacije, već se umesto toga ukupan dozvoljeni prihod transponuje u naknadu (RDPtun

t+1) koja se deli u nekoliko različitih podtačaka, uračunavajući deo prihoda koji se odnosi na aktivnosti koje se tiču balansnog obračuna (RDPBO

t+n), deo prihoda koji se odnosi na servisiranje električne energije od povlašćenih proizvođača (RDPPP

t+n) i deo prihoda koji se odnosi na aktivnosti koje se tiču potvrđenih voznih redova (RDPVR

t+n).

RDPBOt+n i RDPVR

t+n su alocirani između operatora prenosnog sistema, operatora distributivnog sistema, snabdevača (uključujuči i kupce samosnabdjevače i snabdjevače poslednjeg izbora i ranjivih kupaca), proizvođača sa balansnom odgovornošću, trgovaca u različitim procentualnim iznosima (%) i različitim uzrocima

26

troškova (proizvedena energija, fakturisana energija, proporcionalnost u transakcijama itd.).

Takva promena u odnosu na relativno jednostavnu metodologiju, kako u konceptu tako i samoj primeni sa daleko kompleksnijom metodologijom nije potrebna i ustvari je potpuno odstupanje od samih principa na kojima je zasnovan nacrt Metodologije, što je posebno vidljivo u članovima 2.2) korisnik plaća i 4) obezbjeđeno da se naknada za rad operatora utvrđuje na transparentan i nepristrasan način, na osnovu nediskriminatornih kriterijuma.

Iako sama predložena formula i metodologija obračuna nemaju nedostatak transparentnosti i nema pristrasnosti, njihova stvarna primena bi imala netransparentan i posebno negativan uticaj na tržišne cene. Razlog za to je da, iako direktni korisnici pruženih usluga od strane operatora tržišta zaista jesu tržišni učesnici među kojima je COTEE Fee alociran u nacrtu Metodologije, krajnji korisnici svih usluga koji pružaju ovi tržišni učesnici jesu krajnji korisnici u Crnoj Gori i bilo koji porast cene sa kojim se suoče direktni korisnici (tržišni učesnici) biće nepromenljivo prenesen na krajnje korisnike, bilo kroz više troškove mrežarine ili kroz višu cenu električne energije. U svakom slučaju COTEE Fee će biti plaćena od strane krajnjih korisnika, ali na netransparentan način tako što povećanje cena neće biti eksplicitno povezano sa finansiranjem operatora tržišta. Sa druge strane, eksplicitno zaračunavanje krajnjim korisnicima - kao što je to slučaj sa važećom metodologijom - ima isti efekat u pogledu finansiranja operatora tržišta i finansijskog opterećenja krajnjih korisnika, ali je mnogo transparentnije pošto je direktno zaračunato krajnjim kupcima i srazmernije iz operativnog i administrativnog ugla za sve uključene učesnike, jer se zaobilazi nekoliko nepotrebnih privremenih koraka.

Takođe, moramo posebno naglasiti da nametanje COTEE Fee trgovcima električne energije imaće štetan efekat na cene i likvidnost, pošto uspešno ispunjenje ključne uloge trgovaca - osiguravanje likvidnosti tržišta i preuzimanje tržišnih i kreditnih rizika koje drugi učesnicl na tržištu nisu voljni ili spremni da preuzmu - direktno zavisi od trgovine istom jedinicom električne energije više puta. Primena COTEE Fee na trgovce električnom energijom u proporciji sa brojem verifikovanih transakcija imaće kontraproduktivan efekat u smislu destimuilsanja trgovanja, što vodi kako smanjenju likvidnosti, tako i kaskadnom povećanju cene, jer će svaka sledeća transakcija uključivati trošak zbog COTEE Fee.

Kao što je u tekstu gore navedeno, GEN-I, doo snažno preporučuje da nacrt Metodologije bude pojednostavljen i da se primenjuje formula i kalkulacija koja je navedena u važećoj Metodologiji, odnosno, direktna alokacija na RDPtun

t+1 utrošenu energiju od strane krajnjih kupaca u Cmoj Gori izraženu u kWh, ali bez alokacije i/ili primene COTEE Fee na izvezene količine. Takva primena COTEE Fee na izvezenu energiju iz Crne Gore bi predstavljala vrstu „export fee“, a takav „export fee“ predstavlja mere koje imaju jednak efekat kao i carina i zabranjene su Ugovorom o Energetskoj Zajednici (Naslov IV, Poglavlje II, član 41(1)), kao i Ugovorom o funkcionisanju Evropske Unije, pa je ukidanje takvog „fee“ ne samo važan i neophodan korak, već i zakonska obaveza sama po sebi.“

27

STAV RAE:

Primjedbe nijesu prihvatljive. Nacrt Metodologije je koncipiran imajući u vidu činjenicu da je djelatnost koju obavlja Operator tržišta Zakonom prepoznata kao javna usluga (član 88) i kao djelatnost od javnog interesa (član 86). Zakon propisuje da se javne usluge pružaju na način koji ne narušava konkurenciju i ne sprečava razvoj tržišta, osim u mjeri koja je potrebna za ostvarivanje javnog interesa, a jedan od osnovnih principa ostvarivanja javnog interesa je obavljanje djelatnosti uz obezbjeđenje zaštite krajnjih kupaca. Zaštita krajnjih kupaca se vrši raspodjelom utvrđenog prihoda Operatora tržišta na učesnike na tržištu, koji su korisnici njegovih usluga. Tvrdnja da će u svakom slučaju krajnji kupac snositi cio trošak obavljanja ove regulisane djelatnosti nije utemeljena, jer krajnji kupac ne mora nužno biti i korisnik usluge učesnika na tržištu koji plaća naknadu. Osim toga, način na koji će neregulisati subjekti prenositi svoj trošak po osnovu ove naknade na korisnike svojih usluga zavisi od njihove procjene rizika, konkurencije i strategije poslovanja. Praksa je pokazala da u zemljama okruženja, a i šire, trgovci takođe snose određene troškove učestvovanja na tržištu. Oslobađanje trgovaca od takvih obaveza značilo bi stavljanje ostalih učesnika na tržištu u nepovoljniji položaj u odnosu na trgovce, što je suprotno principima na kojima se zasniva ova metodologija.

Izvršni direktor

Novak Medenica, s.r.