DNEVNIK RADA - STRUČNA PRAKSA JANAF

TEHNIČKI FAKULTET-RIJEKA Sveučilišni studij strojarstva

Izvješće o izvedenoj Stručnoj praksi I s dnevnikom prakse

Jadranski naftovod, dioničko društvo

JANAF d.d. Terminal Sisak

Jure Vuletić

0069053203

Rijeka, kolovoz 2012.

Jadranski naftovod d.d.

SADRŽAJ:

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................................ 3

1. UVOD ................................................................................................................................................................ 1

1.1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................................ 1

1.2. POVIJEST JANAF-a ............................................................................................................................... 2

2. NAFTOVODNI SUSTAV ................................................................................................................................. 2

2.1. TERMINAL I LUKA OMIŠALJ ................................................................................................................. 3

2.2. TERMINAL SLAVONSKI BROD ............................................................................................................. 4

2.3. TERMINAL VIRJE .................................................................................................................................. 4

2.4. TERMINAL ŽITNJAK .............................................................................................................................. 5

3. O PODUZEĆU – TERMINAL SISAK .............................................................................................................. 6

3.1. LOKACIJA .............................................................................................................................................. 6

3.1.1. Makrolokacija .................................................................................................................................. 6

3.1.2. Mikrolokacija ................................................................................................................................... 6

3.2. OSNOVNA FUNKCIJA ........................................................................................................................... 6

3.3. MJERE ZAŠTITE .................................................................................................................................... 8

3.4. SPREMNICI ........................................................................................................................................... 8

3.5. SUSTAV NADZORA I UPRAVLJANJA - SCADA SUSTAV................................................................... 10

3.6. ISO U JANAF-U.................................................................................................................................... 10

3.7. SPS – STONER PIPELINE SIMULATOR.............................................................................................. 10

4. KRITIČKI OSVRT ......................................................................................................................................... 12

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................ 13

6. DNEVNIK PRAKSE.......................................................................................................................................... 14


POPIS SLIKA

Slika 1. Sustav JANAF-a .......................................................................................................................... 2

Slika 2. Terminal Omišalj ......................................................................................................................... 3

Slika 3. Janaf - Terminal Sisak ................................................................................................................. 6

Slika 4. Spremnik s dvostrukom oplatom u izgradnji ................................................................................ 9

Slika 5. Spremnik s dvostrukom oplatom ................................................................................................. 9

Slika 6. Stoner pipeline simulator – shema modela ................................................................................ 11

Slika 7. Stoner pipeline simulator – grafički prikaz .................................................................................. 11

1

1. UVOD

1.1. OSNOVNI PODACI

JADRANSKI NAFTOVOD, dioničko društvo (JANAF d.d.) sa sjedištem u Zagrebu, upravlja naftovodnim sustavom koji je projektiran i izgrađen kao suvremen, efikasan i ekonomičan sustav transporta nafte za domaće i inozemne korisnike. Uz transport nafte, osnovne djelatnosti JANAF-a d.d. su i skladištenje nafte i naftnih derivata. JANAF d.d. je dioničko društvo u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom. Vlasnici dionica:

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 50,541%

Republika Hrvatska 14,459%

Hrvatska elektroprivreda d.d. 7,267%

INA - Industrija nafte d.d. Zagreb 16,000%

Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) 5,840%

Ostali dioničari 5,893% Organi Društva su:

Uprava,

Nadzorni odbor,

Glavna skupština. JANAF se sastoji od sljedećih organizacijskih jedinica:

Uprava i Uredi pri Upravi,

Sektor investiranja i IT,

Sektor sigurnosti i zaštite,

Sektor transporta nafte,

Sektor komercijalnih poslova,

Sektor ekonomsko-financijskih poslova,

Sektor pravnih poslova i ljudskih resursa,

Sektor razvoja i kontrolinga. Djelatnost Društva obavlja se na šest lokacija:

Upravna zgrada Zagreb,

Terminal Omišalj,

Terminal Sisak,

Terminal Virje,

Terminal Slavonski Brod,

Predstavništvo u Beogradu.


2

1.2. POVIJEST JANAF-a

Naftovodni sustav JANAF-a projektiran je i građen u razdoblju 1974. – 1979. godine kao moderan, pouzdan, siguran i ekonomičan sustav transporta nafte za potrebe rafinerija u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i za korisnike u Mađarskoj i bivšoj Čehoslovačkoj. JANAF je u razdoblju od 1979. do kraja 2008. godine transportirao oko 171 milijun tona nafte. Najveći prosječni godišnji transport nafte od 7,9 milijuna tona bio je u razdoblju od 1986. do 1991. godine, a najveći transport od 9,7 milijuna tona ostvaren je 1990. godine. Za domaće rafinerije (INA), transportirano je 35%, a za potrebe inozemnih korisnika 65% nafte, što pokazuje međunarodni karakter naftovoda. Današnji korisnici usluga JANAF-a su:

INA-Rafinerija nafte Sisak,

INA-Rafinerija nafte Rijeka,

Rafinerija nafte Bosanski Brod,

Rafinerija nafte Pančevo - NIS (Naftna Industrija Srbije),

Rafinerija nafte Novi Sad – NIS (Naftna industrija Srbije).

2. NAFTOVODNI SUSTAV

Slika 1. Sustav JANAF-a

Sustav je izgrađen kao međunarodni sustav transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u središnjoj i istočnoj Europi. Projektirani kapacitet naftovoda iznosi 34 milijuna tona transporta nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG.


3

Sustav se sastoji od:

Prihvatno-otpremnog terminala Omišalj s tankerskom lukom Omišalj spremničkog kapaciteta 760.000 m3, te kapaciteta za naftne derivate od 60.000 m3,

Prihvatno-otpremnog terminala Sisak spremničkog kapaciteta 500.000 m3,

Prihvatno-otpremnog terminala Virje spremničkog kapaciteta 40.000 m3,

Prihvatno-otpremnog terminala Slavonski Brod,

Terminal Žitnjak,

Naftovoda dugačkog 622 km,

Podmorskog naftovoda Omišalj-Urin dugačkog 7,2 km.

2.1. TERMINAL I LUKA OMIŠALJ

Slika 2. Terminal Omišalj

Luka Omišalj, smještena na sjevernoj strani otoka Krka u zaljevu Omišlja, idealna je za prihvat i otpremu nafte a svojim je položajem zaštićena od naleta jakog vjetra i utjecaja valova. Dva tankerska veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti i najveće tankere. Pomoću peljara i tegljača čitava operacija okretanja i vezivanja čak i VLCC tankera ne traje duže od 3 sata.

Na svakom vezu su četiri istakačke ruke za sirovu naftu i dvije za naftne derivate s mogućnošću prekrcaja od 5.000 m3/h svaka, odnosno 20.000 m3/h nafte po vezu. Tankeri mogu ukrcavati i iskrcavati naftu 24 sata na dan, 365 dana godišnje.


4

Za skladištenje nafte na Terminalu Omišalj koriste se: četiri spremnika nominalnog kapaciteta 40.000 m3 pet spremnika nominalnog kapaciteta 72.000 m3 tri spremnika nominalnog kapaciteta 80.000 m3

Ukupni kapacitet =760.000 m3

Na Terminalu Omišalj također se nalaze i spremnici za derivate, a neposredno uz spremnike nalazi se i autopunilište za naftne derivate.

Za skladištenje naftnih derivata na Terminalu Omišalj koriste se:

četiri spremnika nominalnog kapaciteta 10.000 m3 jedan spremnik nominalnog kapaciteta 15.000 m3 jedan spremnik nominalnog kapaciteta 5.000 m3

Ukupni kapacitet = 60.000 m3

2.2. TERMINAL SLAVONSKI BROD

Terminal Slavonski Brod smješten je 1,3 kilometra istočno od sela Donja Vrba, 200 metara sjeverno od željezničke pruge Zagreb – Beograd i 9 kilometara istočno od grada Slavonskog Broda.

Terminal Slavonski Brod privremeno ima isključivo funkciju čvorne odnosno prespojne stanice naftovoda.

Naftovod se iz smjera Terminala Sisak dijeli u dva kraka: istočni krak vodi do granice sa Srbijom, odnosno prema rafinerijama u Pančevu i

Novom Sadu južni krak vodi do granice s BiH, odnosno prema Rafineriji nafte Bosanski Brod.

2.3. TERMINAL VIRJE

Terminal Virje smješten je između mjesta Virje i mjesta Molve u općini Virje. Udaljenost Terminala Virje od mjesta Virje je oko 3 km, a od mjesta Molve oko 2 km.

Funkcije Terminala Virje su sljedeće:

pomoću mjerne stanice mjerenje količina sirove nafte, koja se transportira ili u pravcu Mađarske ili iz Mađarske u naš sustav, a potom korisnicima;

moguće prepumpavanje sirove nafte iz Terminala Virje u Rafineriju nafte Lendava. Dionica naftovoda od Terminala Sisak preko Terminala Virje do Szazhalombatte (Republika Mađarska) je reverzibilna, odnosno osigurana je mogućnost transporta nafte u oba smjera.

Za skladištenje nafte na Terminalu Virje koriste se:

jedan spremnik nominalnog kapaciteta od 20.000 m3 dva spremnika nominalnog kapaciteta od 10.000 m3



5

2.4. TERMINAL ŽITNJAK

Terminal Žitnjak za naftne derivate smješten je u istočnom dijelu grada Zagreba. Na toj lokaciji JANAF namjerava uspostaviti regionalni terminal za prihvat, skladištenje i otpremu naftnih derivata za komercijalne svrhe i potrebe skladištenja obveznih državnih zaliha.

Terminal se sastoji od: Pretakališta vagonskih cisterni Spremničkog prostora s pripadajućim manipulativnim cjevovodima i pumpnim agregatima Punilišta kamionskih cisterni



6

3. TERMINAL SISAK

3.1. LOKACIJA

3.1.1. Makrolokacija

Sisak

3.1.2. Mikrolokacija

Capraške poljane 47 b, Sisak Caprag

Slika 3. Janaf - Terminal Sisak

Terminal Sisak je smješten u južnoj industrijskoj zoni grada Siska, uz naselje Crnac i na stoosamdesetom km dužine cjevovodne trase Omišalj-Sisak.

3.2. OSNOVNA FUNKCIJA

Terminal Sisak ima dvije osnovne funkcije: distribuciju i skladištenje. Terminal Sisak služi za prihvat sirove nafte iz pravca Terminala Omišalj i Terminala Virje, njeno skladištenje i daljnju otpremu prema:

- INA-rafinerija nafte Sisak - Terminalu Virje i dalje prema Goli (granica s Mađarskom) i Lendavi (Slovenija) - Terminalu Sl. Brod i dalje prema Bos. Brodu (granica s BiH) te Mjernoj stanici Sotin,

odnosno prema rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu (Srbija).


7

Za skladištenje nafte na Terminalu Sisak koriste se:

pet spremnika nominalnog kapaciteta 80.000 m3 četiri spremnika nominalnog kapaciteta 20.000 m3 dva spremnika nominalnog kapaciteta 10.000 m3

Ukupni kapacitet = 500.000 m3 Spremnici su spojeni manipulativnim cjevovodima s trasama naftovoda:

- Omišalj-Sisak - Virje-Sisak

Izgrađenim kapacitetima i sustavima omogućen je prihvat nafte u svaki spremnik, premještanje nafte preko pumpne stanice iz spremnika u spremnik, premještanje nafte preko pumpne stanice u spremnički prostor Rafinerije nafte Sisak te otprema nafte iz svakog spremnika preko pumpne stanice u jedan ili oba otpremna naftovoda (prema terminalima u Sl. Brodu, odnosno Virju). U glavnoj zgradi Terminala nalazi se Glavni kontrolni centar za upravljanje transportom cijelog naftovodnog sustava. Za uvozni smjer, Sisak sluzi kao pumpna međustanica za distribuciju nafte prema istoku (Novi Sad/Bosanski Brod) ili sjeveru prema Republici Mađarskoj (Csurgo). Regulacijski ventil za održavanje protu-tlaka u cjevovodu koristi se prilikom prihvata nafte u rezervoarski prostor. Nizvodno od regulacijskog ventila za zaštitu cjevovoda u stanici služi rasprskavajuci disk (rupture disc). Pumpanje sirove nafte prema Term. Virje i Sl. Brodu omogućava se preko pumpne stanice koja se sastoji od booster i glavnih pumpi. Glavna oprema Terminala Sisak sažeta je kako slijedi: 11 spremnika sirove nafte ukupnog volumena: V=500 000m3 3 booster pumpe: Q=2090m3/h, H=55m, P=500kW

6 glavnih pumpi: Q=2090 m3/h, H=300 m, P=1900kW


8

3.3. MJERE ZAŠTITE

Aktivne mjere zastite predstavljaju: - pomocne booster pumpe koje se mogu koristiti za prepumpavanje nafte iz jednog

spremnika u drugi ukoliko dode do oštećenja jednog od spremnika naftom. Na lokaciji se nalaze tri booster pumpe kapaciteta 2090m3/h

- Na svim spremnicima, manipulativnim cijevovodima i pumpama na lokaciji nalaze se sigurnosni ventili. Oni se zatvaraju prilikom oštečenja dijelova spremnika,manipulativnih cjevovoda ili pumpi zbog kvarova hidrauličkog,mehaničkog ili električnog porijekla.Na taj način se izoliraju pojedini dijelovi postrojenja te se smanjuju količine nafte koje mogu isteći iz procesa prilikom izvanrednog događaja. Ventili također služe u svakodnevnom radu za odabir smjera transporta ili odabir spremnika.

- Na lokaciji Terminala instalirana je hidrantska mreža koja je podijeljena na veći broj zatvorenih petlji koje pokrivaju cijelu površinu Terminala.

- Spremnici su opremljeni protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara koje obuhvaćaju stabilni sustav za hlađenje spremnika s vodom i polustabilni sustav za gašenje požara pjenom.

- Na lokaciji terminala nalaze se mobilni bacači pjene za gašenje požara u tankvanama. Pasivne mjere zastite predstavljaju zaštitni bazeni (tankvane) u kojima se smjesteni spremnici s naftom (čiji je volumen za 10% veći od volumena nafte koja se može skladištiti u spremniku) ili dvostruka oplata spremnika.

3.4. SPREMNICI

Spremnici su opremljeni:

- Protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara koje obuhvaćaju:

Stabilni sustav za hlađenje spremnika s vodom,

Polustabilni sustav za gašenje požara s pjenom.

- Instrumentima za automatsko i ručno mjerenje razine nafte u spremniku.

- Instrumentima za zaštitu od preljevanja.

- Opremom za automatsko mjerenje temperature nafte.

- Spremnici s plivajućim krovom opremljeni su sustavom za drenažu plivajućeg krova i armaturom za odvodnjavanje prikupljene vode.

- Metalna konstrukcija spremnika zaštićena je antikorozivnim premazima. Izvana je spremnik zaštićen poliuretanskim premazom, a iznutra do visine 1m katran- epoksidnim premazom.


9

Slika 4. Spremnik s dvostrukom oplatom u izgradnji

Slika 5. Spremnik s dvostrukom oplatom


10

3.5. SUSTAV NADZORA I UPRAVLJANJA - SCADA SUSTAV

Novoizgrađeni sustav nadzora i upravljanja omogućava praćenje stanja opreme u postrojenjima i upravljanje cijelim sustavom transporta i skladištenja sirove nafte iz Kontrolnih centara na Terminalu Sisak i Terminalu Omišalj. SCADA se bazira na najmodernijoj tehnologiji automatskog upravljanja, informatike i telekomunikacija. Sve lokacije, terminali, pumpne stanice, blok stanice povezani su u SCADA sustav putem svjetlovodnog kabela koji je polozen duž cijele trase naftovoda. Osim sto omogućuje automatski rad postrojenja i sigurnosne funkcije, a time i pouzdan i efikasan rad postrojenja SCADA ima i dodatne funkcije u svrhu povećanja sigurnosti i efikasnosti rada kao sto su visokosofisticirani dijelovi za detekciju curenja iz cjevovoda te za praćenje i planiranje šarži i čistaća, kao i on-line i off-line simulator rada naftovoda koji služi za planiranje transporta i edukaciju zaposlenika.

SCADA - Supervisory Control And Data Acquisition

(nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka) distribuirani proces - signalizacija stanja - prikupljanje mjerenja - nadzor alarma - promjena postavnih vrijednosti

SCADA - tehnologija koja omogućuje prikupljanje podataka iz jednog ili više udaljenih postrojenja te slanje upravljačkih naredbi u ta postrojenja.

3.6. ISO U JANAF-U

Janaf d.d. od prosinca 2005. godine svoje poslovanje vodi i organizira prema zahtjevima ISO normi. Priprema za certificiranje trajala je godinu dana, a krajem veljače 2006. godine uručeni su nam sljedeci certifikati:

- ISO 9001:2000 (sustav upravljanja kvalitetom); - ISO 14001:2004 (sustav upravljanja zaštitom okoliša) i - OHSAS 18001:1999 (sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti)

3.7. SPS – STONER PIPELINE SIMULATOR

Simuliranje realnog transporta nafte sa svim potrebnim modelima i parametrima.SPS simulator je svjetski lider simulacija tranzijentnih strujanja za transportne sustave.

Jedan od zadataka nam je bio prelijevanje iz spremnika u spremnik pomoću cjevovoda u kojemu se nalazi pumpa i ventil. Zadatak je uzet iz zbirke zadataka mehanika fluida od prof. dr. sc. M. Šavara s našeg fakulteta s manjim modifikacijama. Cilj nam je bio simulirati hidraulički udar i pri tome pratiti podatke(promjene tlaka,protoka,elevacije i drugih)na po nama kritičnim mjestima.


11

U modelu smo se koristili različitim elementima za modeliranje:

- tipovima cijevi (Transfer Line – cijev sa profilom, Header – ravna cijev sa nagibom).

- tipovima ventila(regulacijski,sigurnosni) - karakteristikama pumpe - karakteristikama zatvaranja (brže, sporije, linearno, po nekoj rampi)

Slika 6. Stoner pipeline simulator – shema modela

Slika 7. Stoner pipeline simulator – grafički prikaz


12

4. KRITIČKI OSVRT

Na terminalu Sisak nisam primjetio većih nedostataka zbog redovitog održavanja i modernizacije, koja je posljedica stalne brige za okoliš , ali i usklađivanja s novim normama i zakonskim regulativama. Do sad se nije dogodila ni jedna veća havarija zbog stalne pažnje , ali i stručnosti zaposlenika.


13

5. ZAKLJUČAK

Nakon odrađene prakse upoznat sam s radom naftnog terminala i svakog njegovog dijela. Drago mi je što sam mogao vidjet stvarnu primjenu teorijskog znanja. Iako ih je malo, radnici su vrlo ljubazni i na svako moje pitanje sam dobio stručan i tražen odgovor.

Ovim putem se zahvaljujem svojim mentorima što su imali strpljenja za mene i objasniti mi puno stvari tijekom stručne prakse. Također se zahvaljujem i svim radnicima od kojih sam puno naučio i saznao.


14

6. DNEVNIK PRAKSE

Da

n

pra

ks

e

Datum Opis radnoga dana Napomena

1. 1. kolovoz Razgovor s osobljem, proučavanje literature, općenitih informacija o poduzeću.

2. 2. kolovoz

Čitanje nekoliko studija (Hidraulička studija cjevovodnog sustava, Izvještaj o zaštiti okoliša, Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša).

3. 3. kolovoz

Čitanje nekoliko studija (Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša, Filozofija rada).

4. 6. kolovoz

Proučavanje studije „Hidraulička studija cjevovodnog sustava JANAF-a“. Rađena je detaljna analiza tranzijentnih pojava prilikom nekih pogonskih situacija poput zatvaranja blok-ventila, ispada iz pogona pumpnih stanica, otvaranje bajpasnih naftovoda i sl.

5. 7. kolovoz

Bio sam u obilasku dijela pogona; separator zauljene vode je u stanju reparacije. Razne zauljene oborinske vode imaju posebni sustav prikupljanja. Tako prikupljena zauljena voda odlazi na separator, gdje se vrši mehaničko prikupljanje nafte s površine i vraćanje (pumpanje) nazad u jedan od spremnika, dok se pročišćena voda ispušta u rijeku Savu. Problem je nastao jer je dio vode kroz betonsku pregradu propuštao u bazen s već odvojenom naftom. Cijeli separator je ispražnjen, a radnici su s ekspandirajučom pjenastom masom popunjavali pukotine u pregradnom zidu. Separator se sastoji od 4 bazena u kojima se vrši separacija, a sva četiri separacijska bazena su spojena preko cijevi s bazenom gdje se skuplja nafta.

6. 8. kolovoz

Posjet dispečerskom centru. Posao dispečerskog centra je centralizirano nadgledanje i upravljanje transportom nafte na cijelom Terminalu Janafa.Dispečeri rade u smjenama i moraju biti vrlo oprezni tokom transporta i manupalcije da nebi došlo do pogreške. Trenutno je novi sustav u stanju implementacije (SCADA sustav).Software prikazuje svaku dionicu naftovoda s pripadajućom opremom (ventili, pumpe, spremnici, istakačke ruke u luci Omišalj, itd.) i označuje trenutno stanje opreme (ventil radi-ne radi, pumpa radi-ne radi, itd.). Također se prati sve ono što instrumentacija mjeri; protoci, gustoća, pad tlaka na filteru, radni tlakovi.

7. 9. kolovoz

Obilazak postrojenja. Prvo sam obišao lokalni centar upravljanja – komandnu salu. Dispečer mi je pokazao i objasnio sustav upravljanja. Koristi se isti software kao i u glavnom dispečerskom centru ali ovdje se vrši direktno upravljanje opremom Terminala Sisak i nema mogućnosti


15

upravljanja izvan terminala.U svrhu nadgledanja i manipuliranja napunjenošču spremnika koristi se dodatni software SAAB Tank Master koji je potpuno neovisan o SCADA-i. (SCADA) sustav omogućuje praćenje puno više parametara nego što je to bilo moguće prije, što vođenje postrojenja čini efikasnije i sigurnije. U tijeku je izgradnja novog (pomoćnog) vatrogasnog bazena. Obilazak gradilišta.Obilazak tzv. „energetske sobe“. U njoj se nalazi sva elektro oprema od svih pumpi i ventila te je također tamo moguće (vizualno) nadzirati njihov rad i upravljati s njima direktno sa kaseta u slučaju potrebe(pad SCADA sustava).

8. 10. kolovoz

Obilazak mjerne stanice. Tamo se nalaze mjerne staze koje vrše mjerenje protoka, gustoće, viskoziteta, temperature i tlaka. Protokomjeri su turbinski. Ispred mjernih staza nalaze se filteri. Filtera ima i prije u naftovodu na terminalu, na glavnim vodovima, ali ovaj filter je finiji i služi da zaustavi finije nečistoće kako ne bi došlo do oštećenja turbinskih protokomjera. Postoje 4 mjerne staze, a samo na jednoj se vrši obračun i naplata transporta. To je mjerna staza prema INA-Rafinerije Nafte u Sisku čiji su spremnici u neposrednoj blizini Terminala Sisak.Na komercijalnoj mjernoj stazi se radi i uzorkovanje.Transport se vrši u šaržama (šarža-količina nafte u naftovodu koju treba dostaviti određenom naručitelju i točno tu šaržu treba dostaviti – svatko dobija točno onu naftu koju je i platio). Različite šarže su od različitih dobavljača nafte, pa tako one mogu imati drugačija fizikalno-kemijska svojstva, stoga je potrebno vršiti uzorkovanje da bi znali prosječna svojstva jedne šarže. Zapremina uzorka šarže je 10 L, a iz svake šarže uzorkovanje se radi 10.000 puta (neovisno o zapremini šarže). Dakle, npr. ako šarža ima 10.000 m3, uzorkovat će se 10.000 puta po 1mL s nekim vremenskim korakom ovisnim o protoku i ukupnoj veličini šarže. Isto tako, ako šarža ima 20.000 m3, opet će se uzorkovati 10.000 puta po 1 mL s duplo većim vremenskim korakom nego u prvom slučaju(ako su protoci jednaki). Ispitivanje šarže vrši vanjska ovlaštena ustanova(trenutačno je angažirana CROATIA INSPECT). Analiza nafte radi se u laboratoriju na uzetom uzorku i to: - gustoća nafte i viskozitet - BSW – (voda+pijesak) - stinište – temperatura kod koje nafta prestaje biti pumpabilna - sumpor

9. 13. kolovoz

Obilazak pumpnog postrojenja. Postoje dvije skupine pumpi; booster pumpe od 500 kW koje daju pretlak glavnim pumpama(1900 kW)kako bi se izbjegla pojava kavitacije.Glavne pumpe se hlade pomoću ulja.Ulje prolazi kroz pumpu preuzimajuci na sebe toplinu glavnih pokretnih dijelova i hladi se prolazeci sklopom cijevi kroz izmjenjivač topline.Booster pumpe (predpumpe) su spojene paralelno, a


16

ima ih tri komada. Glavne pumpe su podijeljene u 2 grupe (jedna za Virje, jedna za Slavonski Brod s tri pumpe u serijskom spoju).

10. 14. kolovoz

Upoznavanje s radom „Inteligentog piga“ koji sluzi za odredivanje stanja cijevi mjereći poprećni presjek cijevi duž trase naftovoda koja se analizira i ako je potrebno vrši se sanacija na potrebnim mjestima.

11. 15. kolovoz Rad na programu Stoner Pipeline Simulator – pregled cijelokupne sheme JANAF-a

12. 16. kolovoz Rad na programu Stoner Pipeline Simulator

13. 17. kolovoz Rad na programu Stoner Pipeline Simulator – izrada zadatka

14. 20. kolovoz

Proučavanje studije „Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i tla“.

15. 21. kolovoz Pisanje stručnog izvješća.

16. 21. kolovoz Pisanje dnevnika prakse.

Mentori:

Upravitelj Terminala Sisak Nikica Šoštarić, dipl.ing.

Voditelj odjela transporta Terminala Sisak Goran Ciprić, dipl.ing.

Documents

DNEVNIK RADA - STRUČNA PRAKSA JANAF