Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
21Septembar 2010.
I S T O R I J A
www.serbianmirror.com
Feljton (5. deo)
Demokratija u Srba, sad i nekad
^
ika Da~a je bio lukaviji.
Kad je video da lepim ne
ide, suo~en sa
mogu}no{}u da `andarmska oku-
pacija koprivni~kih sokaka mo`e
da dovede do krvoproli}a i velik-
ih komplikacija, odlu~io je da se
pravi neve{t.
Na~elnik Jagodinskog
okruga. Stevanovi} uputio je 3.
jula 1875. godine, mesec dana
pred izbore, poverljivo pismo
svom ministru i predsedniku, ^ika
Da~i. U pismu obave{tava
svog pretpostavljenog {ta
je sve preduzeo da
Miloje Milanovi}
(polovina Adam –
Milijine stranke) ne
bude izabran u
Skup{tinu. Policijski
pedantno, ali i
op{irno, obja{njavaju
se sredstva i metodi
kojim se slu`e
jagodinski `andarmi.
” M e | u t i m ,
sada se radi na tome na
fini na~in, da se osujeti Milijin
izbor za poslanika, i nadam se, da
}e to biti i osuje}eno – pi{e.
Stevanovi} D. Stevanovi}u.
Pa dalje ka`e kako je
naredeno da se odmah pohapse
svi ljudi koji su agitovali za
Miliju!
Fini na~in.
Ali, kao ~ovek starog
kova, ^ika Da~a je precenio
autoritet vlasti i Knjazu u narodu
i – izgubio izbore, uprkos “finim
na~inima” svojih pendreka{a.
Pobedili su liberali.
^ika Da~a je jo{
poku{ao neke mahinacije i pri-
tiske na odbor za verifikaciju
mandata (zvani~no se to tada
zvalo Odbor za pregled
punomo}ja), ali nije pomoglo.
Dan posle izbora – tad je i{lo
dosta brzo sa progla{avanjem
rezultata – ^ika Da~ina vlada
podnela je ostavku. A Adam
Bogosavljevi}, odbegli ^ika
Da~in uhap{enik, ne samo {to je
ponovo u{ao u Skup{tinu, nego je
izabran za skup{tinskog sekretara.
Ali, Adam ipak nije
mogao da izmeni sudbinu koju
mu je ^ika Da~a namenio. Pet
godina kasnije, 1880. dopao je
zatvora, u kome je “umro na
pre~ac, u prisustvu vlasti”.
USTAJ SELJO,
USTAJ RODE
Ko je razvio crveni
barjak u Kragujevcu: socijalisti
ili radikali?
Za{to su [e{eljevci za
zastavu uzeli plavu boju, kad je,
istorijski gledano, njihova boja –
crvena!
Koliko je stara srpska
dilema: rat ili demokratija,
nacionalno ili socijalno?
U Srbiji 1875. i 1876.
godine se nije znalo {ta je gore:
zemlji je pretila unutra{nja buna,
a spolja tzv. “ratno okru`enje”.
Bosansko-hercego-
va~ki ustanak s
one strane
Drine bio
je raspalio
s r p s k a
rodoljubiva
ose}anja, a
narod je,
uz podr{ku
l i b e r a l a ,
p r o s t o
gurao kneza
Milana u rat
za oslobo|enje
porobljene bra}e. Knez je uklan-
janjem vlade Stev~e Mihajlovi}a,
u kojoj je presudni uticaj imao
Jovan Risti}, i dovo|enjem ne{to
umerenije vlade Ljubomira
Kaljevi}a poku{ao da makar malo
odgodi ulazak Srbije u rat.
Neophodne unutra{nje
reforme Knez je odlagao ”iz
nacionalnih razloga”, a kada bi
nacionalni razlozi pretegli – omil-
jene parole bile su ”Pucaju okovi
stoletnog ropstva” i ”Srbija se
budi” – pa`nja javnosti bi
br`e-bolje bila usmeravana na
unutra{nju politi~ku scenu.
Ina~e, knez Milan, od
majke Vlahinje, vaspitavan do 14
godine izvan zemlje, po ose}anji-
ma jo{ je bio stranac u Srbiji, nije
razumevao nacionalna ose}anja,
niti je zbog toga podlegao “ratno-
hu{ka~kom”raspolo`enju naroda.
Uostalom, u jednom pro-
glasu ustani~kih bosanskih vo|a
iz februara 1876. ka`e se kako bi
bra}a sa srbijanske strane Drine
odavno pri{la u pomo}, da na srp-
skom prestolu sedi potomak
besmrtnog Karador|a ili
neposredni potomak Milo{a
Obrenovi}a, ~ime se ciljalo na
Milanovo bo~no poreklo, preko
Milo{evog brata Jevrema.
Adam Bogosavljevi} tad
poku{ava da pomiri nacionalna i
demokratska na~ela u politici,
govore}i:
- Srbi u Srbiji ne mogu
u sebi ugu{iti svoja prirodna
ose}anja prema bra}i u Bosni i
Hercegovini, niti mogu ostati
ravnodu{ni prema njihovom
ustanku i patnjama, no im se
mora pomo}i.
A po{to bi to sigurno
gurnulo Tursku i Srbiju u rat, on
predla`e da Skup{tina uzme vlast
u svoje ruke i izvr{i sve reforme
i popravke u zemlji „jer bi
najve}a besmislica bila raditi na
stvari ustanka napolju, a u zemlji
trpeti zulum i samovoljstvo”.
U narodu se pevala
”radikalka”:
Ustaj seljo, ustaj rode,
da se spase{ od gospode!
A omladina u {kolama
poc~ela se pona{ati, po re~ima
jednog savremenika, kao ”da je
do{lo vreme da profesori po~nu
ispite pred |acima polagati”.
Bunila se kragujeva~ka u~iteljska
{kola, po`areva~ki zemljodelski
zavod, pa ~ak i beogradska
Bogoslovija.
U takvoj atmosferi –
izme|u rata spolja i revolucije
iznutra – dogodio se “Crveni bar-
jak”.
Sve do nedavno sma-
tralo se kako su izbori za op{tin-
sku samoupravu odr`ani u
Kragujevcu 1. novembra 1875.
godine, kada su pobedili sled-
benici Svetozara Markovi}a,
najzna~ajniji lokalni izbori u
istoriji Srbije. Danas je to ve}
dovedeno u pitanje, jer se jo{ ne
zna kakvu }e istorijsku te`inu –
kad jednom budu procenjivani s
istorijske distance – imati lokalni
izbori odr`ani s jeseni 1996.
godine i koji su izazvali lavinu
nezadovoljstva u gotovo celoj
Srbiji, koje je demonstrirano na
potpuno ”neprimeren” i ne-
uobi~ajen na~in za Srbe vi-
{emese~nim mirnim protestnim
{etnjama.
PIJANKA
I IGRANKA
OD CRVENOM
ZASTAVOM
Dok Pera Todorovi}
odu{evljeno opisuje trijumf komu-
naca, Slobodan Jovanovi} to
druga~ije vidi:
“Radikali, u velikoj
povorci, krenu kroz varo{. Usput
je bilo sva~ega – i pijanke i
igranke i {enluka iz pu{aka.
Radnici fabrike nasrtali su na
gra|ane i zlostavljali ih. U toj tu~i
do{lo je do upotrebe oru`ja, dva
su gra|anina poginula, trojica ran-
jena.”
Crvena zastava nije
niotkud iskrsla – obja{njava
istori~ar Slobodan Jovanovi}. –
Nju je dao napraviti Pera
Todorovi}. Kako izgleda, on nije
hteo i}i dalje od jedne politi~ke
manifestacije kojom bi malo ras-
tresao svoje istomi{ljenike, i malo
napakostio vlastima. Rodom iz
Jasenice, blizu sela Miloja |aka,
Todorovi} je u politici bio seoski
|ilko{. Voleo je i}i vlastima uz
nos, i nije mogao zamisliti poli-
ti~ku borbu bez vreve i galame.
Ipak, nije on tad mislio na dizan-
je bune. Nije njemu bilo do bitke,
nego do {enluka.
Bez obzira na sve ve}
sad se mogu uo~iti neke upadljive
sli~nosti izme|u izbora koje deli
121 godina. Iako ni jedni ni drugi
izbori, bar na prvi pogled, nisu
imali poseban zna~aj za su{tinu
centralne vlasti u Srbiji, u jednom
i u drugom slu~aju ispalo je obr-
nuto. 1875. u Kragujevcu, 1996. u
Beogradu, Ni{u i nizu drugih
gradova i ponovo u Kragujevcu. I
tad i sad bilo je poku{aja da se
poni{te rezultati izbora. U oba
slu~aja do{lo je do demonstracija
koje su bile po mnogo ~emu
sli~ne. Manifestacija poznata kao
“Crveni barjak” pro{la je u znaku
pesme, igre, veselja. Na ~elu
tada{njih kragujeva~kih kolona
i{le su muzi~ke “bande”, bilo je
zvi`danja, vike i graje, i
{enlu~enja, i – u oba slu~aja –
vlasti su na ulice izvele veliku
oru`anu silu.
Najve}a razlika je u
tome {to je Milan Obrenovi} pos-
tupio mnogo surovije i “Crveni
barjak” oduvao s kragujeva~kih
ulica vojskom i konjicom za
jedno jedino ve~e.
Uprkos otvorenom agi-
tovanju kneza Milana za
naprednjake, i uprkos ~itavog
arsenala pritisaka na bira~e koje
je sprovela vlada starog polici-
jskog na~elnika Danila
Stevanovi}a – ^ika Da~e, izbore
iz 1875. dobili su liberali
Jovana Risti}a.
Desilo se to – uglavnom
zahvaljuju}i o{trije formulisanim
nacionalnim programima, koji su
imali izvanredan odjek u srpskom
javnom mnjenju naelektrisanom
Bosansko-hercegova~kim usta-
nkom.
nastavi}e se
]ORAVE KUTIJE SVE SRPSKE IZBORNE
KRA\E I PODVALE
22
N I J E L A K O
N
ekada se je, u mojoj zemlji Srbiji,
prikazivalo mnogo filmova o kaubo-
jima indijancima. Kao i o partizani-
ma i Nemcima. Ali, mnogima, pa i meni, su
se vi{e dopadali ovi iz Holiwuda. Na na{oj
jedinoj televiziji, na prvom i drugom progra-
mu, filmovi su se prikazivali samo jednom
nedeljno. Po{to sam odrastala u vreme
zabrana ve~ernjih izlazaka u grad i bioskop,
povratak iz grada je morao da bude do osam
sati uve~e, tj. do po~etka TV dnevnika. Zato
su bile veoma pose}ene matine predstave:
vojnici, ku}ne pomo}nice, jo{ neki... i mi
{kolarci ni`ih razreda.
Se}am se da, kada su 60-tih godi-
na, moji roditelji kupili prvi televizor, ceo
kom{iluk je dolazio kod nas na kafu u rane
popodnevne sate da ”zauzmu mesto”.
Dolazili su da bi svi zajedno u`ivali uz tada
popularnu seriju ”Dugo toplo leto”, koju su
svi bez daha gledali tako poredjani na
otomanu, kau~u, svim stolicam i hoklicama,
koje smo imali u ku}i. Bila je tu i ona
kom{inica, koja se nije `alila dok je sedela
na poklopcu daleko poznate ma{ine za {iven-
je ”singerice”. Ja sam posebno u`ivala gleda-
ju}i seriju ”Bonanca”, o ocu kauboju sa tri
sina, od kojih se nije znalo koji je bolji. Moj
omiljeni lik, bio je onaj srednji sin i dugo
posle toga sam zami{ljala i o~ekivala takvog
kaubojskog dasu.
I, po{to nikad ni{ta nije slu~ajno...
Nisam ni slutila koliko }e za moj `ivot biti
presudna ta ”koincidencija slu~ajnosti”, da
toliko volim te likove i kaubojske pri~e, taj
zapad i te hrabre i odva`ne, a emotivne i
zaljubljive kauboje, tako ~arobne likove,
prave prin~eve sa zapada. Da, jedan takav se
meni, stvarno i desio! Mnogo davno, pre
skoro trideset godina sam opet, kao “slu~ajno
u `ivotu” upoznala jednog Amerikanca, tog,
sada mog kauboja iz tada{njih kaubojskih
romana. Tada je susret bio lep i poletan, ali
mladala~ki neosetan. Vreme je prolazilo,
godine su pro{le, `ivot se promenio.... I eto
mene, u Americi, zemlji mojih kauboja, ali i
mog Amerikanca. I pri~a kao na filmu...
Svakog gosta – tri
meseca taman!
Do{av{i ovde nikog posebno nisam
znala. Za “prvu pomo}” imala sam i ja, {kol-
sku drugaricu moje sestre Olje, kroz ~iju
ku}u je pro{lo mnogo “polaznika” ameri~kog
`ivota, znanih i neznanih, zvanih i
neznanih, koji su zaboravili zlatno
pravilo ”Svakog gosta – tri dana
dosta”. Ali kao {to kroz smeh, re~e
njen dragi gost, brat Goran, ovde u
Americi va`i pravilo: ”Svakog gosta –
tri meseca dosta”.
De{avali su se, takodje, i
neki novi, meni nepoznati ljudi koji su
“na blanko” hteli da pomognu, ne
pitaju}i ni{ta drugo, i nemaju}i
nikakav drugi interes, jer se jo{ uvek
se}aju svojih prvih dana u Americi.
Hvala puno svima, s ljubavlju im
{aljem veoma vredan pozdrav ”neka
vas sre}a prati”, koji je ujedno i pravi
blagoslov, ali na `alost, koji se sve redje
koristi i ~uje!
Dok su svi ostali i{li na posao, ja
sam u dokolici, krstarila ulicama, koje su
imale divno uredjene raznobojne aran`mane
veselih cveti}a petonija i mu{katli, a poseb-
no sam se obradovala kad sam videla “lepog
Jovu”. U`ivala sam u {etnji pored jezera i
veoma ~esto pri~ala sa “Mi~igenom”... Ali
iznenadni susret sa kaubojem iz mojih
romana imao je poseban zna~aj.
On Ben Kvik, a ja Klara
Vreme je lagano prolazilo i jednog
dana tra`e}i davno izgubljene rodjake,
okre}u}i bezbroj razli~itih brojeva, gre{kom
okrenuh i sudbonosan broj. Da, sa druge
strane, gle ~uda, ~uh davno poznat glas! Ne
mogu da verujem, ali nemam vremena ni da
se ~udim, jer on pita ”Can I help you...” ~ak
i mene, iako i ne sluti da sam to ja na dru-
goj strani `ice. Bez daha, dr`im telefon u
ruci i slu{am ga kako slatko pri~a, a ja ̀ urim
da se osvestim i od-zapanjim, da bih mogla
da progovorim i da mu ka`em ko sam.
Po~ela ja da ga podse}am, na njegov `ivot u
Srbiji, da pominjem imena nekada{nih zajed-
ni~kih prijatelja, grada i mesta gde smo se
upoznali, kafane gde smo se vidjali...
Naravno, ni{ta od toga nije trebalo, sve je to
pristojno odslu{ao, dodu{e, malo odsutno,
sve to prekinuo i samo radoznalo pitao: “Kad
mo`e{ da se vidimo?” Ja, opet zapanjena,
pri~am kako sam uglavnom slobodna, jer
jedva ~ekam da se vidimo, i da opet u nekoj
kafani, sada ameri~koj, ”Starbacks”, pijemo
kafu i da, ceo `ivot ispri~amo....
I tako je ponovo po~elo...i nastavi-
lo se. A, onda me je, kao pravi kauboj, odveo
svojoj ku}i. Ne na konju i kroz preriju, nego
u ”Fordu” i kroz gu`vu hayway-a. Okr{aji
kod O.K. korala su do{li kasnije, ha...
Nastavi}e se u slede}em broju…
Ponekad `ivot izgleda kao najneobi~nija pri~a, svi se dobro se}aju svojih, naj~e{}e
te{kih po~etaka novog `ivota. Ovog puta }u vam napisati romanti~nu pri~u, koja
nije sa filma, ve} iz realnog `ivota.
Pi{e: An|ela Ru`ica Rako~evi}
Stigla Ru`ica u ^ikago!
Septembar 2010.
DRAGI KAUBOJU, HVALA ZA AMERIKU
S
tigao je jo{ jedan septembar! Vidim
ja, ovih dana mi svuda miri{e celer
i zimnica! Ne, ne ose}am ja to samo
oko pijace, taj takav miris mi se provla~e}i
dolazi i izmedju zgrada i na semaforu i
kad sam na bulevaru... ^ak i u Knez
Mihajlovoj, koja ina~e, miri}e na lepe
`ene, na zavodljive i preplanule mu{karce.
Svi miri{u na svakojaka mleka od kokosa,
avokada, jojobe i badema, ali do mene
ipak dopire miris pe~ene paprike i belog
luka!
A meni, i ove godine se de{ava
isto. [to zbog toga {to vi{e nemam {pajiz,
{to zbog uslova u nov~aniku, ili prisilne
promene u razmi{ljanju, tek, posle mnogo
godina, na de~ji predlog, prestala sam da
spremam zimnicu. Kad, eto ju~e, videh na
pijaci onu `enu od koje sam pro}le godine
kupila ajvar. I setih se te, moje prve
kupovine tegle ajvara. Bilo je to kao da
biram devoja~ku spremu: gledam i
zagledam taj pija~ni ajvar, pa procenjujem
i skeniram neduznu prodava~icu tog
”crvenog zlata”, kao da mi je suparnica!
Mlada je, i vidi se, dobra i vredna `ena,
{to se sada zove “pozitivna”, pa mi ne{to
bliska. Gledam je kako lepo bri{e svoje
tegle kao da ih miluje, pa ih onako zado-
voljna redja svuda po tezgi, te se ja jedva
odlu~ih i kona~no pridjoh da probam – i
njen ajvar. Da nisam toliko iskusna i tako
sumnji~ava, rekla bih da je dobar, ali
ovako, samo procedih: ”Pa, li~i”! I da vam
ka`em u poverenju ~ak su ga i moja deca
slatko pojela, a ja mislila da ni jedan drugi
ajvar, osim moj ili babin, ne dolazi u
obzir. Ali eto, {ta }u, priznajem. I dok mi
prodava~ica-vrednica u~tivo i toplo nudi i
obja{njava sve od po~etka kako ga je spre-
mala, i kako su kod ku}e ostale majka i
kom{inice jo{ da peku, ja se sa blagom
setom setih svojih ”dana ajvara” svih pro-
teklih godina, te kolektivne kupovine
paprike, pa d`ak~i}a po gepecima kola, let-
njim kujnama, opranim teglama, vanglama
i |ev|irima… Setih se i {poreta na drva u
maminoj letnjoj kujni, ili u dvori{tu koji se
iznosi specijalno za sezonu paprike, a to je
znalo da traje sve od avgusta do kraja
novembra, kad se zavr{avalo sa ~varcima i
ostavljanjem pe~enice za Bo`i}. I tako
godinama...
Ali, kad sam ja postala tzv.
samostalna doma}ica, htela sam da to
dirigovano ostavljanje zimnice postane
lak{e i pretvorila sam ga u dru`enja i
“ajvar `urku”, u zabavu, pa sam sa dru-
garicama i koleginicama organizovala
”piknik” pe~enje paprike, sa svom na{om
decom, tonama povr}a i miri{ljavog li{}a i
gomilu recepata iz slu`benih rokovnika i
ceduljica pisanih po kancelarijama, koje su
nam daktilografkinje zadovoljne prekucav-
ale kao da su doktorske teze! Mali karavan
”vikenda{a” je odlazio negde u prirodu, na
ne~iji plac od vikendice, i tu smo pekle
paprike, kuvale d`emove, spremale pite i
pala~inke sve do besvesti, jer nikad dosta
za sve i svu de~urliju.
Setih se i detinjstva i mamine
sezone zimnice koja je po~injala sa slatkim
od prvih {umskih jagodica i miri{ljavih
ru`inih latica, pa preko slatka od bostana i
{ljiva sa orasima, sve do slatka od dunja,
i rendanih i seckanih, i tako do u duboku
jesen, kao da samo gleda sta bi jo{ mogla
da stavi u teglu. Ne znam kakvo je to
vreme bilo, tek ja sam se valjda bila
”navukla” na taj {poret na drva, pa ~im ga
negde vidim, a ja kao u crta}ima, odmah
zamislim kako se redjaju crvene paprike
po njemu, pa se guraju po plotni i same se
prevr}u i pucaju kao da hoce da se bolje
nameste i lep{e stanu, dok na {poretu,
tamo, malo po strani, iznad rerne ”puk}e”
d`em u velikoj {erpi koja se koristi samo
za slatka i d`emove, ili za odlaganje iseck-
anog pe~enja za slave, ro|endane i druga
porodi~na slavlja. Pored njih je obavezno
sme{ten i lonac sa pasuljem, pa se sam
kuva, a tu negde je uglavljena i de`urna
d`ezva za kafu, jer stalno po neko dolazi,
a i kom{inice ”pu{a~ice”, koje dokone,
klepe}u}i papu~ama, dolaze svaki ~as i
onako, usput ka`u: ”Neka, ne}u kafu, sad
sam popila, al, ajde stavi. I taman da
popu{im jednu!” Pa tako, ostanu dva sata,
pri~aju}i… A na {poretu je gu`va, ali
po{to je {teta da rerna ”drdi” prazna kad
{poret ve} gori, na op{te zadovoljstvo
ubacim jo{ neku ”pitu za ~as” ili proju, pa
milina…
A deca, i moja i tudja, tr~e}i sa
veselom vriskom i cikom ule}u vi~u}i:”
Daj jo{ jedno par~e!” i iztr~avaju}i,
sudaraju se na vratima uz smeh do neba. I
dok se tako lagano smiruje sun~an septem-
barski dan, ja sam od posla “pala na nos”,
ku}a sva miri{e na spremljenu hranu sa
ljubavlju, deca se kiko}u, a ja sre}na! I
tako godinama… Sada, deca porasla, pa ili
su oti{la ili su promenila re`im ishrane,
tek, toga vi{e nema. Ali, i dalje, svake
godine, u ovo vreme, mislim da ose}am
miris belog luka za maminu “belolu~enu
papriku”, ili miro|iju iz tegle sa krastavci-
ma po tetka Slavi~inom receptu, koji kao
dim iz Aladinove lampe mi dira ~ula, dok
blistave tegle pune svega i sva~ega
pore|ane po policama mog nekadasnjeg
{pajiza, mi bljesnu kao fatamorgana pred
o~ima. I obavezna ~ipka po ivici polica,
pri~vr{}ena rajsnedlama!
Pri~a za astrolo{ki znak DEVICA (21.Avgust - 23.Septembar)
NOSTALGIJA ZA ZIMNICOM
Pi{e: An|ela Ru`ica Rako~evi} [email protected]
23www.serbianmirror.com
Z A K O N
Septembar 2010.
Z
a vreme boravka u inostranstvu,
putna isprava slu`i njenom imaocu
za dokazivanje identiteta i kao
dokaz o dr`avljanstvu Republike Srbije.
Putnu ispravu sme da koristi samo lice na
~ije ime je izdata.
Molimo da putne isprave za
vreme boravka u inostranstvu ~uvate. U
slu~aju gubitka ili o{te}enja obratite se
najbli`em diplomatsko-konzularnom pred-
stavni{tvu Republike Srbije.
Potreban Vam je biometrijski
paso{ Republike Srbije:
Biometrijske paso{e Republike
Srbije izdaju nadle`ni organi unutra{njih
poslova, kao i diplomatsko-konzularna
predstavni{tva R. Srbije. Da biste podneli
zahtev za biomerijski paso{ potrebno je da
budete li~no prisutni, kao i va{a maloletna
deca za koja podnosite zahtev. Uz zahtev
obavezno prilo`iti slede}a dokumenta u
originalu:
uverenje o dr`avljanstvu (da nije
starije od 12 meseci);
doma}i izvod iz MK ro|enih (da
nije stariji od 12 meseci);
dokument koji dokazuje Va{ iden-
titet (na uvid): plavi paso{ ili li~na karta.
Za sada molimo da unapred
zakazujete termine za predaju zahteva u
konzulatu ili ambasadi, gde }ete dobiti i
detaljnije informacije i odgovore na pitanja
u vezi sa podno{enjem zahteva.
Zakonski rok za re{avanje Va{eg
zahteva je 60 dana.
Posedujete plavi paso{ sa
oznakom „SR Jugoslavija”.
Plavi paso{i sa oznakom „SR
Jugoslavija” va`e do 31. 12. 2010.
godine. Do tada bi trebalo da izvr{ite
zamenu za biometrijski paso{ R. Srbije.
Ukoliko niste obezbedili biometrijski
paso{ ili nemate vremena da ga obezbedi-
ti, a isti~e vam stari plavi paso{, postoji
mogu}nost da ga, dok ne obezbedite bio-
metrijski paso{, dobijete po posebnoj pro-
ceduri, o ~emu }e Vas obavestiti Va{
konzulat ili ambasada.
S obzirom da ve}i broj DKP R.
Srbije, na `alost, jo{ ne raspola`e potreb-
nom opremom za prijem zahteva za bio-
metrijske paso{e, preporu~ujemo na{im
gra|anima koji borave u inostranstvu da do
daljeg iskoriste svaku priliku da li~no pod-
nesu zahtev za novi biometrijski paso{ kod
nadle`nog organa unutra{njih poslova po
mestu svog prebivali{ta u Srbiji. Izdavanje
biometrijskog paso{a za gra|ane koji
borave u inostranstvu mogu}e je po poseb-
noj hitnoj proceduri.
Izgubili ste putnu ispravu u inos-
transtvu
Ukoliko ste izgubili putnu
ispravu na proputovanju, prijavite nes-
tanak isprave policijskom organu zemlje u
kojoj boravite i zatra`ite potvrdu o prijavi
gubitka. Sa tom potvrdom obratite se
najbli`em diplomatsko-konzularnom pred-
stavni{tvu R. Srbije, koje }e Vam, po
sprovedenom postupku utvr|ivanja iden-
titeta i dr`avljanstva, na osnovu utvr|enih
~injenica, izdati putni list za povratak u
Srbiju.
CARINA
Carinske potvrde:
Diplomatsko-konzularna pred-
stavni{tva izdaju potvrdu potrebnu radi
uvoza predmeta za doma}instvo bez
pla}anja carine. Na potvrdu imaju pravo
na{i dr`avljani, koji su proveli neprekidno
na radu u inostranstvu najmanje 2 godine.
Oni su oslobo|eni od pla}anja uvoznih
da`bina na predmete doma}instva koje
uvoze iz inostranstva u roku od jedne
godine od dana povratka sa rada u inos-
transtvu, do ukupne vrednosti od 5.000
evra.
Boravak u inostranstvu nije osnov
za sticanje prava na bescarinski uvoz.
Potvrda se odnosi samo na uvoz predmeta
za doma}instvo u R. Srbiju.
[ta treba znati prilikom ulaska
u Srbiju
Va`no je da prijavite novac koji
unosite, kako bi prilikom izlaska iz Srbije
mogli uz potvrdu izdatu od strane carin-
skog slu`benika, nesmetano da ga izne-
sete.
@ivotinje, ku}ni ljubimci, mogu se
uneti uz dokument o zdravstvenoj
ispravnosti izdat iz dolaze}e zemlje odn.
veterinara, i takav dokument je potrebno
posedovati prilikom ulaska u Srbiju.
Strani dr`avljani i doma}i dr`avl-
jani koji `ive u inostranstvu, mogu do}i u
na{u zemlju sa vozilom stranih registarskih
oznaka i koristiti ga za vreme dok traju
razlozi njegovog boravka (poseta, odmor,
poslovne obaveze).
Doma}i i strani dr`avljani koji
dolaze na privremeni boravak u na{u
zemlju mogu privremeno uneti predmete
koji su im potrebni za vreme tog boravka.
Predmeti se upisuju u obzrazac “Spisak
stvari koje putnik privremeno unosi”, sa
podacima o putniku i robi koji }e
omogu}iti identifikaciju. Spisak potpisuje i
overava pe~atom carinski slu`benik, a u
putnu ispravu putnika, na strani zabele{ke,
se upisuje oznaka “PUR” (privremeno uneo
robu) sa datumom i potpisom.
Li~ni prtljag putnika
Li~ni prtljag putnika ~ine svi
predmeti koje putnik nosi sa sobom, a
slu`e mu dok je na putovanju, npr. ode}a,
obu}a, predmeti za odr`avanje li~ne higi-
jene, namirnice i drugi predmeti za li~nu
upotrebu. Koli~ina ovih predmeta zavisi od
svrhe putovanja, pola, zanimanja putnika,
godi{njeg doba i drugih okolnosti u vezi s
putovanjem i zadr`avanjem putnika u na{oj
zemlji ili inostranstvu.
Kao predmeti li~nog prtljaga
smatraju se i litar `estokog alkoholnog
pi}a, 1 parfem, 1 toaletna voda, 200 koma-
da cigareta ili odgovaraju}a koli~ina duvan-
skih prera|evina, kao i lekovi za li~nu
upotrebu u uobi~ajenoj koli~ini. Li~ni prtl-
jag se ne carini.
[ta treba znati prilikom izlaska
iz Srbije
Predmeti koji imaju istorijsku,
umetni~ku ili kulturnu vrednost, kao i
za{ti}ene prirodne retkosti mogu se izneti
iz na{e zemlje samo na osnovu dozvole
Republi~kog ministarstva za ekonomske
veze sa inostranstvom.
Trofeji divlja~i se mogu iznositi
na osnovu odobrenja Republi~kog min-
istarstva za ekonomske veze sa inos-
transtvom – za prepariranu divlja~ i njene
preparirane delove, odnosno na osnovu tro-
fejnog lista za ostale trofeje.
Doma}i i strani dr`avljani mogu
slobodno izneti iz Srbije bez ikakvog doku-
menta sumu do 10.000 evra. Strani i
doma}i dr`avljani na radu i boravku u inos-
transtvu (nerezidenti) mogu izneti i devize
na osnovu potvrde o unosu. Potvrda va`i
do prvog izlaska iz zemlje.
Ukoliko su doma}i gra|ani na
privremenom radu i boravku u inostranstvu
i strani putnici privremeno uneli odre|ene
predmete u Srbiju, za koje im je izdat
overen “Spisak stvari koje putnik privre-
meno unosi”, du`ni su da spisak pri izlasku
predaju carinskom slu`beniku i poka`u
robu koja je bila privremeno uneta. Nakon
utvr|ivanja istovetnosti robe, carinski
slu`benik poni{tava zabele{ku “PUR” u
putnoj ispravi i to overava pe~atom i svo-
jim potpisom.
Vi{e na ovu temu saznajte na
internet prezentaciji carine (www.carina.rs).
PUTNE ISPRAVE
24
S P O R T
P i { e : M i l u t i n [ o { k i }
B
a{ lepo, iako je tu`no, vest istinita
– 600 000 eura za godinu dana,
dobi}e na{ selektor da bi voleo
Srbiju, a ne da je vodi kroz kvalifikacije za
Evropsko prvenstvo u fudbalu. O~ito je da
nema vi{e ljubavi za ljubav, ve} ljubav za
pare. Sad je kristalno ~isto i jasno da
Anti}ev neuspeh sa ekipom Srbije na
Mundijalu u Africi nije bio razlog za
poku{aj njegove smene sa mesta selektora
ve} lova, lova brate, do krova. Nije ovde
ni{ta ~udno kada ~ovek njegovog formata
tra`i 120.000 neto, evra mese~no, ali je
~udno da je predsednik bez re~i pristao na
ovu fantasti~nu cifru. Vidi se odmah da
predsednik nije davao svoje pare, pa je zato
i bio galantan. Njemu se ni{ta ne mo`e
zameriti, pare nisu njegove, pa mu se mo`e
da bude takav.
Svi smo bili ube|eni a po najvi{e
igra~i i selektor da }e Orlovi sti}i najman-
je me|u osam najboljih ekipa, pa }e tako
biti para za rasipanje, ali na na{u `alost ne
bi tako.
Zna~i nema uspeha, nema ni
planiranih para pa se tra`io na~in da se
skupi selektor smeni, a ne oni koji mu
tolike pare da|o{e i to bez pokri}a, tj uspe-
ha.
U na{oj lepoj Srbiji, zemlji
svakojakih ~uda nije te{ko smeniti selek-
tora, jer je to najbezbolnije, ali se nije
mislilo na zakon, koji je bio na strani
Radomira, kako Anti} sebe oslovljava.
Nastali su dublji, te{ki i prljavi razgovori,
duga ubedjivanja, izgovarane su te{ke i
prete{ke re~i, zbog toga se poremetilo sve,
sve {to je dotada bilo lepo i dobro.
Pri~ama o prljavom ve{u nije se nazirao
kraj, tako da se slu~aj pretvorio u cirkus.
Svaka strana `eli da spor okon~a kako
njoj odgovara, veliki novac je u pitanju, a
njega nema. Tako se brukala i jedna i
druga strana svakodnevno. Ipak se, izne-
nada, desio preokret u pregov-
orima izme|u Fudbalskog
saveza i Radomira. Na
vi{e~asovnoj sednici
izvr{nog odbora srpske
ku}e fudbala je odlu~eno –
Anti} ostaje selektor pa
}e on i dalje za samo
50.000 evra da voli
Srbiju.
Fantasti~no,
ponovo za njega,
porazno i
nedoma}inski za
predsednika i nje-
gove saradnike.
Posle svega,
nave{}emo jedan primer
zemlje koja je bila prvak
sveta, [panije. Njihov selektor
koji je sa Crvenom furijom osvo-
jio titulu prvaka bio je pla}en
mnogo manje od na{eg selekto-
ra. Zbog ovakvog primera, mi smo jo{
jednom zauvek ostali mi. Posle ovog
maratonskog nadmudrivanja odahnuli su
~elnici saveza, a bogami i sam Radomir.
Odahnuo je i vrh dr`ave, jer je izgleda po
njihovom nevidljivom, ali providnom dik-
tatu ovaj spor re{en. Ovo je bio zavr{etak
cirkusa Kolorado, samo dokle. Bojimo se
da ponovo ne krene po na{em starom
obi~aju. Predsedniku saveza, Karad`i}u,
koji je sve ovo po svom starom obi~aju
zakuvao, je jasno kao dan, da se prepuca-
vanjem preko medija stvorila lo{a slika o
Savezu, a i o njemu. Anti}u je ipak
zamereno zbog neuspeha, a naro~ito {to je
pojedine ~lanove fudbalskog saveza, koji
su ga najvi{e s pravom kritikovali nazvao
izdajnicima i kvislinzima. Na kraju vuk
pojede magarca i nikome ni{ta. Svi su
ostali na svojim mestima, pa se sada
postavlja pitanje kakva }e to saradnja biti
posle svega {to se izde{avalo. Neka je i
njima, a i nama Bog u pomo}i. Nakon
ovih ru`nih stvari predsednik Karad`i}
izre~e mudrost: “Perje je prosuto, ~a{e su
polomljene i sada to moramo sve da
sakupimo, (mudro nema {ta), vidi se da ja
nare|enje stiglo iz vrha.
“Ne}emo vi{e koristiti ru`ne ter-
mine. Ponovo }emo trezveno da razgo-
varamo jer postoji raspolo`enje da se
odnosi na svim relacijama promene, da
o~istimo {to je zaprljano, i od danas
u|emo u kulturni period re~i. Tole ostade
`iv, ali i Anti}ev
Radomir. Blago
nama, kakav lep
kraj nam priredi{e
samo, dokle?
Dakle na obostra-
no zado-
voljstvo, opran je prljav ve{ i vrelom
peglom je ispeglan. Dobro je, niko nije
izgoreo, svi su na broju sem ~asnog i
po{tenog Du{ana Savi}a, koji je zbog
neslaganja sa takvom odlukom dao
ostavku, {to je i normalno za jednog
moralnog, karakternog ~oveka, kao {to je
Dule Savi}. Ipak Dule, pre nego {to je
napustio sednicu, upita odse~no
one koji i dalje ostaju, da li
`ele i dalje naopako da
rade. Sada imate
selektora, a ko }e da
vodi Orlove na
~etiri kvalifika-
cione utakmice
(Anti} je ba{ toliko
i ka`njen). Svi su
}utali, jer o toj
najva`nijoj ta~ki nisu ni
razmi{ljali, iako je ceo spor
nastao zbog pitanja ko }e
Orlove da vodi dok ka`njenik
Anti} sedi na tribinama. Oni na ovo
pitanje nisu znali odgovor, ali nije znala
ni ~uvena vra~ara Kleopatra.
I dok se u srpskoj ku}i fudbala
rasipni~ki pona{aju, jedan drugi savez,
ko{arka{ki, muku mu~i da prona|e 25.000
evra kako bi ekipa najtrofejnijeg srpskog
sporta mogla ~arter letom da ode na prven-
stvo sveta u Tursku. Za ovakav slu~aj,
svaki komentar je suvi{an, sem {to mo`e
da se ka`e da je tu`an. Tu`an za sve one
koji vole ovaj sport, a vole ga svi, jer smo
zahvalni i sre}ni zbog onih mnogih medal-
ja koje su ko{arka{ki divovi darivali svo-
joj zemlji.
Iako za njih nema para za one
najosnovnije potrebe, ovi se momci
vredno spremaju za svetsku smotru
ko{arke, `ele uspeh zbog sebe, a i zbog
Srbije. Ako se po jutru dan poznaje, onda
se nadamo najboljem. Osvojena su dva
jaka turnira i igrali su veoma dobro, `ele
medalju, samo se pitamo da li je to
mogu}e i normalno o~ekivati u jakoj
konkurenciji ekipa Amerike, [panije,
Argentine, Gr~ke i drugih. Sve je mogu}e,
ali jedno je sigurno, oni }e se ~asno i
sportski boriti kao i uvek, a to je
najva`nije.
Jo{ jedan sport, vaterpolo, ima
velike finansijske probleme i to ba{ pred
odlazak na Evropsko prvenstvo, koje }e se
odr`ati u Hrvatskoj. O ovim banalnim
slu~ajevima svi }ute, ~ak i dr`ava,
Ministarstvo za sport i kulturu, ba{ svi.
Tako je to kod nas u Srbiji, dok
se neki rasipni~ki pona{aju, oni koji
donose uspeh i medalje nemaju para da
pre`ive. Tu`no. Zato se svi molimo da
ko{arka{ima i vaterpolistima Bog
pomogne, a i nadamo se da }e to tako
biti.
Septembar 2010.
PARTIZAN U LIGI SVETSKIH VELIKANA
Posle sedam godina fudbalskog posta Beograd i Srbija su slavili
veliki uspeh Partizana. Ponovo }e ljubitelji fudbala širom Srbije gledati
svoje ljubimce u nad-
metanju sa svetskim i
Evropskim d`inovima.
Beograd je ponovo do-
ma}in fudbalerima Barse-
lone, Real Madrida, Ma-
n~estera, ^elzija, Intera,
Bajerna i ostalih.
U ime ~itaoca Srpskog
lista Ogledalo iz ^ikaga i
širom Amerike ~estitamo fudbalerima Partizana na uspehu, uz `elju
da nas i dalje novim pobedama ~ine sre}nim.
B R A V O C R N O – B E L I
Tomislav Karad`i}
25Septembar 2010. www.serbianmirror.com
Z E M L J A ^ U D A
OTAC PO SILI ZAKONA
D
evojka koja je vanbra~no rodila dete,
dosetila se kako da ga zbrine. Ko zna
iz kojih razloga, procenila je da je bilo{ki
otac deteta nepodoban, pa je izabrala
biv{eg momka za tu funkciju. Time je
sprala ljagu sa svog imena, a dete je dobi-
lo redovnu alimentaciju i verovatno
nasledstvo, ~oveka sa kojim nema nikakve
veze.
Borba Aleksandra Miti}a
iz Vrnja~ke banje, koji ve}i deo
`ivota poku{ava da ospori o~instvo
je uzaludna. Iako je analizom DNK
potvr|eno da nije otac vanbra~nog
deteta biv{e devojke, zakon tvrdi
druga~ije. Ovaj 55-to godi{njak je
37 godina pravosna`ni otac.
Onda{nje sudije nisu prihvatile ni
~injenicu da je sa detetovom
majkom imao kratku ljubavnu
romansu 13 meseci pre njegovog
ro|enja. Nije uva`ena ni medicinska doku-
mentacija da je Aleksandar zbog izvesnih
de~ijih bolesti sterilan od svoje 12 godine
`ivota. Neophodne su promene Zakona o
gra|anskim parnicama, jer je presuda
Miti}u doneta pet godina pre otkri}a DNK
analize. Bez promene zakona ne postoji
na~in da se ispravi nepravda, koja ne
poga|a samo Miti}a, ta~ka je stavljena i na
njegovo nasledstvo.
NE RADO SRBIN IDE
KOD ZUBARA
U
poslednje tri godine, od kada je uve-
den novi sistem pla}anja
stomatolo{kih usluga u Srbiji, broj poseta
zubarima smanjio se za dva puta. Svaki
sedmi odrasli stanovnik Srbije nema
nijedan svoj zub, a najsiroma{niji gra|ani
naj~e{}e su bezubi. Samo jedna tre}ina
gra|ana Srbije godi{nje poseti stomatolo-
ga, dok u EU to ~ini ~ak 80% stanovnika.
Iako deca ~e{}e pose}uju zubare, i tu je
statistika pora`avaju}a. Dok, na primer
Norve{ka, na svako peto dete ima po
jedan pokvaren ili izva|en zub, kod nas
svako dete u proseku ima pet pokvarenih
zuba.
Stomatolozi tvrde da su standar-
di previsoko postaljeni i da jedan zubar
treba da obezbedi zdravstveno hiljadu i po
dece. S druge strane, u Fondu za
zdravstveno osiguranje smatraju da je
problem to, {to stomatolozi nedovoljno
rade, ali i ~injenica da su u Srbiji izdva-
ja samo 270 evra po stanovniku za
zdravstvenu za{titu.
AGENCIJI PLATILI, A
NISU DOBILI POSAO U
AMERICI
U
mesto na radu u inostranstvu, pedesetak
mladi}a i devojaka stiglo je do suda
tu`e}i direktorku aupair agencije “Duga”
Du{icu Ga}e{u zbog prevare. Obe}avaju}i
im posao u Evropi i SAD, Du{ica je od kli-
jenata uzimala od 500 do 4.100 dolara,
posle ~ega ih je po nekoliko meseci
“zavla~ila” odla`u}i odlazak. Iako su
prve prevare prijavljene policiji jo{
2006. godine, njena agencija, tvrde
o{te}eni, i dalje radi. O{te}eni su se
zahvaljuju}i raznim forumima i
“Fejsbuku” povezali i zajedno pod-
neli prijavu u OUP Novi Beograd.
Policiji se do sada javilo 48 pre-
varenih klijenata, ali se pretpostavlja
da ih ima jo{. Direktorka agencije
Du{ica ka`e da je problem postojao samo u
sprovo|enju H2B programa, odnosno
obezbe|ivanja radne vize, jer je i sama pre-
varena.
SLIKARSKA KOLONIJA
IZA RE[ETAKA
P
re mnogo godina, u zatvoru su
osu|enike maltretirali i mu~ili, kako
im ne bi palo na pamet da krivi~no delo
po~ine jo{ jedom. U dana{njim zatvorima
je obrnuto, ustanove su sve vi{e poravne,
a manje kaznene. Tako je u Somborskom
zatvoru organizovana likovna kolonija
Elan, u toku koje zatvorenici rade sa
akademskim slikarima. U kolonijama je do
sada u~estvovalo 80 osu|enika iz 15 kaz-
neno-popravnih ustanova. Ove kolonije
organizuju su ve} tradicionalno 15 godina,
a osu|enici ka`u da im slikanje poma`e
da ne misle na lo{e stvari i da ih slikarst-
vo oplemenju-
je. Ka`u da
sazrevaju i
dolaze do
novih iskustva
i saznanja i da
im veoma prija
d r u { t v o
a k a d e m i k a .
Toliko im je
lepo da se sti~e
utisak, da jedva
~ekaju da se posle odslu`ene kazne vrate
ponovo u zatvor na dru`enje. Ipak,
nadamo se, da }e slikarstvom nastaviti da
se bave daleko od zatvorskih re{etki.
Rubriku priprema: M. Maljkovi}
26
B I Z N I S
Septembar 2010.
Septembar 2010.
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
27
K O L U M N A
1. avgust
Ja sam jo{ kod ku}e
i gledam kako se ~udne igre
igraju oko Kosmeta. Prvo je
potpredsdnik SAD, mister
Bajden zvao Tadi}a i rekao
mu kako }e sud da presudi u
korist [iptara i da potom treba
da pregovaraju o podeli
Kosmeta. Nama do Ibra, a
[iptarima ispod Ibra.
Jedan teoreti~ar zavere ka`e, da
su na{i namerno sudu pravde postavili
pogre{no pitanje. Pitanje je trebalo da
glasi: “Da li je secesija dela teritorije i
menjanje granica ~in po medjunarodnom
pravu?” Umesto toga oni postavljaju pitan-
je: ”Da li je Deklaracija o nezavisnosti po
medjunarodnom pravu?” Posle presude ide
pri~a da Srbija mora da ima dobre odnose
sa supersilama...
– Oni su sve pripremili da izgube
Kosmet, samo se tra`i ko }e to od Srba
da glasno ka`e. Mo`da neverni Toma!?
Tek poslali smo Rezoluciju o
KiM u UN. Mali od Tadi}a, drug Vuk
Jeremi} se ve} rukovao sa generalnim
sekretarom UN. Ostalo samo treba da se
desi.
A mi kod ku}e koji sedimo,
gledamo kako se na{i gr~e u Gr~koj, jer
nema benzina, pumpe ne rade. Gr~ka
propada kao Gr~ka. Ovde inflacija cepa,
evro je 106 dinara…A mi i dalje u`ivamo
u glasinama…A mi i dalje uzivamo u
glasinama…
Te Mi{ko je iz svojih marketa
Tempo i Maxi povukao sve ~okolade
Milka (Forcan). Gradona~elnik Dragan
Djilas je potomak ubice vampira… Filip
Zepter ima najve}u jahtu na jugu
Evrope… Ceca }e biti optuzena za fud-
balerske mu}ke…
14. avgust
Gde se vi kupate?
Ja na more jo{ nisam
oti{ao, ali razmi{ljam. Ovde je
stra{na vru}ina, ali ne kao {to je
bila u Moskvi. Dima ima samo
u Gu~i, gde tre{ti muzika i peku
se janjci. Cena pe~enja je takva
da se vrti u glavi. Kilo mokrog
nedope~enog mesa 18 evra!? To
je srpski biznis, bogat si za tri dana…
Trener fudbalera Srbije nije
smenjen. Za sada. Na{ao je Radomir Anti}
za{titu kod politi~ara, pa FSS okleva. Mi
smo takvi, Anti} je imao 25 me~eva i
samo 2 poraza, i nekima ne valja. A svi
pre njega su bili gori…
20. avgust
I {ta mislite da }e biti sa
Sand`akom?
Muftija M. Zukorli} javno tra`i
secesiju Ra{ke oblasti. Ona ve} po~inje po
kosmeta{kom receptu. Prvo deca kamenu-
ju srpske autobuse i pale srpsku zastavu, a
posle politi~ari govore da su to samo deca
i incidenti.
Meni se ~ini da iza muftije stoje,
opet, Amerikanci i Saudijska Arabija, koji
`ele da uz koloniju Kosovo dobiju i
Sand`ak i tako se SAD ustoli~e u Evropi
i razbiju EU. Mi Srbi smo u toj pri~i samo
bure baruta koje treba da eksplodira i
dr`ava da nam nestane.
Zabrinut sam jer sve to gledam
svojim o~ima. Ne mo`e ni 50. Sabor
truba~a u Gu~i da me razveseli, iako je
tamo ve} bilo milion gostiju za 10 dana.
Uz vesele ljude ima i pijanih, koje polici-
ja hapsi da se trezne ili lekari krpe posle
udesa. Posle sabora truba~a imamo miting
rokera na Pivskom festivalu u Beogradu,
Udri Srbijo brigu na veselje, ko da brine
o Ra{koj oblasti…
MARKOVI KONACI
SPECIJALNE ^ESTITKE ZA SRBIJU
Za Ni{ku Banju
Bojanu @ivkovi}u i Stefanu @ivkovi}u
Iskrene i srda~ne ~estitke uputili su im njihovi iz
^ikaga: Slavica, Sa{a, Aleksandar jr, Petar i Lejla.
Iskrene ~estitke sti`u i iz Montreala
od Jelene i Milana…
Za Novi Sad
Svojoj dragoj supruzi
Dragani Marinkovi}
sre}an rodjendan `eli njen Zo}a.
^estitkama se pridru`uje
redakcija
www.serbianmirror.com
Z A ^ I K A G O
Slavici Petrovi}, Mili Filipovi}
Ma{i Leki}, Sanji Popov,
Adrianu i Sofiji Ciscato,
Dejanu Vu~i}u,
Rajku Isakovi}u,
Martini i Sa{i Krsti}
U prodaji je knjiga
Srbi u Americi,
cena za SAD sa
po{tarinom je
50 dolara.
Mo`e da se naru~i
preko sajta:
www.lopusina.com
Novac mo`ete
poslati poreko
Western uniona.
VIVA PRODUCT inc,
NEW YORK
tel-fax 212 426 1020
www.vivaproductinc.com
E-mail: [email protected]
VIVA
PRODUCT
DO[LO JE VREME DA VRATITE
SVOJU IMOVINU
ODUZETU U HRVATSKOJ,
BOSNI I HERCEGOVINI
I NACIONALIZOVANU U SRBIJI
AMERI^KO - SRPSKA KOMPANIJA
ZA KONSULTACIJE,
PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE
28
A S T R O L O G I J A
Autor: astrolog Jelena Studen Vojvodi}, web site: http://www.astro-house.com
HOROSKOP ZA SEPTEMBAR 2010.
^ESTITAMO RO\ENDAN
DEVICAMA
OVOG MESECA O^EKUJTE:
RAZUMNU ODLUKU!
Vi ste orijentisani na prakti~ne stvari,
fizi~ki i materijalni svet, ali ne preterujte
u tome, jer onda potiskujete emotivni `ivot
i te{ko vam je da se prepustite
romanti~nim i ne`nim trenutcima.
[ta poklonisti Devicama za ro|endan:
Njoj: parfem, kompjuter, knjige, pribor za
{ivenje, sat, planer.
Njemu: knjige, enciklopedije, upalja~e,
tabakere, kvalitetna i `estoka pi}a.
On: U svom traganju za boljim, koje se
~esto grani~i sa krajno{}u, on ponekad
izgubi iz vida neposredan rezultat
stvari, {to ga spre~ava da se afirimi{e
prema svojim zaslugama. Zbog toga
ve~ito ostaje u i{~ekivanju potpunog
uspeha.
Tradicionalan je u prihvatanju braka i
porodice, {to za njega predstavlja
dru{tvenu i eti~ku normu. Njemu nije stalo
do strasti, romantike i previ{e ljubavi, jer
mu je racio uvek prisutan.
Ona: Po prirodi je stidljiva, skromna i
izdr`ljiva, a poga|a je Amorova strela,
samo ako je u pitanju ~ovek sa dobrom
perspektivom. Tada se ona slobodno
zaljubljuje, ali tu analizira svoja ose}anja,
ispravlja ih, me|utim ona je veoma vred-
na, mudra, snala`ljiva, originalna, ume da
organizuje `ivot, da ga unapredi, trpi, pa
se njen brak odra`ava ose}anjem du`nosti
i prefinjenog ukusa.
On: Radi kao crv, instiktivno ose}a posao
ekonomi{u}i svojom snagom i vremenom.
Mnogi od njih postaju odli~ni pisci, ora-
tori, istori~ari umetnosti, izdava~i, {tam-
pari, korektori, bibliotekari, medicinari,
matemati~ari, a odgovara im posao koji
tra`i detalje i organizaciju.
Ona: Savr{ena je saradnica svuda gde je
potrebna organizacija, a njenoj budnoj
pa`nji ni{ta ne izmi~e, jer ona ima
izuzetnu memoriju. Ne dozvoljava gre{ke i
rasejanost i uz najbolje rezultate maksi-
malno iskori{}ava svoje vreme.
Poznati ro|eni u Device: [on Konori,
Greta Garbo, Gete, Tolstoj, Agata Kristi,
Hegel, Onazis, Sofija Loren, Rakel Vel~,
Andrea Bo~eli.
Ovan
Posao: Pravi je trenutak da zapo~nete
proces rekonstrukcije na poslu i
prikupite raspolo`ivo strpljenje, jer je
ispred vas faza koja zahteva veliku
sposobnost prilago|avanja na poslovnom
planu.
Ljubav: Ne znate kako da inspiri{ete part-
nera da promeni svoje pona{anje, {to vas
~ini uznemirenim. Razgovarajte sa njim
strpljivo i uporno.
Savet: Ne ulazite u dublji odnos sa nekim
ko nije slobodnog statusa.
Bik
Posao: Bi}ete veoma poslovno
anga`ovani, tako da solucija sa odmorom
koji ste planirali, najverovatnije otpada.
O~ekujte promene narednih dana u
poslovnim aktivnostima.
Ljubav: Osoba koja vam se dopada nije
sasvim otvorena prema vama, ali to nikako
i ne zna~i da nije iskrena. Mo`da nema
poverenja da bi mogla da vam saop{ti
neke stvari.
Savet: Dopustite sebi slobodu pona{anja,
ali isto tako i drugima.
Blizanci
Posao: Obaveze i zadaci se i dalje mno`e
i uve}avaju, tako da nove aktivnosti zahte-
vaju ve}u mobilnosti i vi{e vremena.
Poslovna saradnja je perspektivnija nego u
prethodnom periodu.
Ljubav: Shvatanja o va{em odnosu
po~inju da se menjaju, tako {to prvo nes-
taje va{a povr{nost, `elja za avanturom se
gubi i vi{e }ete `eleti mir i stabilnost u
ljubavi.
Savet: Imate malo slobodnog vremena –
iskoristite ga za odmaranje.
Rak
Posao: Ako odbijete neke poslovne
ponude, onda trebate znati i da vam se
sli~ne prilike ne}e ponoviti. Zbog toga je
momenat da dobro razmislite i pretresete
odluku nekoliko puta.
Ljubav: Neke okolnosti koje prate va{u
vezu nisu najpovoljnije, ali najva`nije je
da se dr`ite zajedno sa partnerom i da ne
dozvolite spoljnim faktorima da destabi-
lizuju va{u vezu.
Savet: Odluku koju donosite, treba
prvenstveno da {titi va{e sopstvene
interese.
Lav
Posao: Odnosi sa saradnicima treba da
pretrpe konstruktivne promene, pri ~emu
va{ stav ne bi trebalo da varira.
Situacije koje su nejasne sada treba raz-
jasniti.
Ljubav: Pravi je ~as za u`ivanje, tako da
ne treba otvarati te{ke teme sa partnerom,
posebno ako ste i ranije to bezuspe{no
radili. Ne preterujte u kritikovanju part-
nera, jer }e se povu}i.
Savet: Proverite sve okolnosti, pre nego
{to donesete zaklju~ak o jednom prijatelju.
Devica
Posao: Pred vama je nadogradnja znanja,
{to }e vam kasnije mnogo pomo}i, kada
je posao u pitanju i napredovanje u kari-
jeri. Ulazite u najaktivniji period ove
godine.
Ljubav: Razloga za nemire nema i va{
sentimentalni `ivot je sasvim zadovoljava-
ju}i. Sada je vreme da donesete neke
ozbiljne odluke za budu}nost zajedno sa
va{im partnerom.
Savet: Godi{nji odmor trebalo bi da ima i
radnu atmosferu.
Vaga
Posao: Ne trebate se kajati za
propu{tenom prilikom, ve} uzmite stvari
u svoje ruke i popraviti ono {to se mo`e
jo{ popraviti. Finansije se kre}u oko poz-
itivne nule. Razgovarajte sa va{im
nadre|enim.
Ljubav: Prona|ite na~in da sve ka`ete
partneru {to planirate ve} du`e vreme, jer
strah i strepnja koje ose}ate ne}e doneti
harmoni~nu i skladnu situaciju u ljubavi
kojoj te`ite.
Savet: Idite nekoliko dana van mesta
boravka u cilju postavljanja prioriteta.
[korpija
Posao: Niste dovoljno otvoreni za tu|a
mi{ljenja, tako da bi bilo dobro, da za
kontakte koje planirate imate posrednika.
U pregovorima ne treba da budete
isklju~ivi, ali ne idite ni u suprotnu kra-
jnost.
Ljubav: Ne nalazite se emocionalno u
najmo}nijoj fazi i poku{ajte da otkrijete
pravi uzrok nemira, kako se nerasplo`enje
ne bi odrazilo na va{u vezu.
Savet: Nemojte ignorisati pad energije i
snage.
Strelac
Posao: Pravi je trenutak da salu{ate savet,
prihvatite predlog, odustanete od potpune
nezavisnosti i individulanosti, a sve to sa
ciljem mogu}nosti ve}e zarade ili ve}e
poslovne satisfakcije.
Ljubav: Dolaze dani koji donose prilike
za neke zanimljive avanture, ali ne i za
po~etak trajne veze. Privla~e vas intelek-
tualni tipovi, odnosno osobe sa kojima
}ete pored ose}anja mo}i deliti i svoje
misli.
Savet: Dani ispred vas su izazovni, ali
vodite se sopstvenim prioritetima.
Jarac
Posao: Ako planirate da ula`ete kapital
u neki poslovni projekat, dani koji slede
mogu vas iznenaditi. Pojavljuje se
vanredna prilika za zaradu, koja mo`e
da obezbedi onoliko koliko vam
nedostaje.
Ljubav: Prepustite inicijativu partneru,
bar kada se radi o planovima za odmor
ili opu{tanje. Niste dovoljno opu{teni i to
mo`e naru{iti raspolozenje va{eg part-
nera.
Savet: Ne budite inat u situacijama, gde je
to apsolutno nepotrebno.
Vodolija
Posao: Lako se mo`e dogoditi da naplatite
neka zaostala potra`ivanja. Mo`e se
dogoditi da dobijete sjajne ideje za neke
nove poslovne poduhvate, koji }e vam
doneti dinami~an period.
Ljubav: Opu{tenost i prilagodljivost, tol-
erancija i otvorenost u va{oj vezi dovoljni
su preduslovi da naredni period provedete
u ljubavnom zadovoljstvu.
Savet: Pravi je trenutak da se vratite nekoj
vrsti rekreacije.
Ribe
Posao: Pregovori koji su se nedvno prek-
inuli, treba da se obnove. Zauzmite stav i
krenite u akciju sa konkretno nazna~nim
obavezama i pravima, kao i predlozima za
profit.
Ljubav: Dobar je trenutak za po{tene,
otvorene i iskrene razgovore i zbog toga
ve} sada razmi{ljajte o temama o kojima
`elite da razgovarate sa partnerom.
Savet: Nesanicu, napetost i iscrpljenost
otkloni}ete u`ivanjem.
Septembar 2010.
29Septembar 2010. www.serbianmirror.com
B I Z N I S
30 Septembar 2010.
Po{tovani ~itaoci, u ovoj rubrici bi}e obra|ene sve
aktuelne teme, koje bude pa`nju, kao i mali saveti u
vezi sa preventivnim zdravljem, ali i kako se
pona{ati u datoj situaciji.
Stru~ne savete za na{ list pi{e
Dr. Milan Najdanovi}
SAVETI
LEKARA
M
ucanje je jedan od najve}ih
problema u fonijatrijskoj reha-
bilitaciji. Obi~no nastaje posle
3. godine, pri polasku u {kolu ili re|e u
pubertetu. Mnogo se ~e{}e javlja u mu{ke
dece.
Uzrok nastanka
Etiologija je nepoznata. Postoji
skoro stotine raznih teorija o nastanku
mucanja. Najverovatniji uzroci su nasled-
na dispozicija, rano o{te}enje mozga,
posebni psiholo{ki uslovi u toku razvoja
govora i uticaj sredine u kojoj dete raste.
Klini~ka slika
Mucanje predstavlja poreme}aj
normalnog toka govora. Pri izgovoru se
javljaju kloni~ni gr~evi govorne muskula-
ture. Ponekada postoje i tzv. nuspokreti
(grimase na licu, pokreti nogu i ruku i
sl). Kod osoba koje mucaju uvek postoji
strah od govora (logofobija). Za vreme
pevanja se mucanje ne javlja.
Le~enje
Le~enje se sastoji u fonijatrijskoj
rehabilitaciji, psihoterapiji i medikament-
noj terapiji (sedativi, trankvilizanti i dr).
Saradnja roditelja, a ponekad i okoline
deteta je od neprocenjive pomo}i u reha-
bilitaciji poreme}aja govora. Morate prih-
vatiti dete takvim kakvo jeste, i ne vr{iti
velike pritiske na njega, ne ismejavati ga
kada pogre{i, i objasniti njegovim pri-
jateljima, da mu daju {to ve}u slobodu
tokom izgovora, kako bi se dete oslobod-
ilo, i lak{e savladalo psihi~ke barijere…
MUCANJE
P O R O D I C A
^ITUQA
Posledwi pozdrav
Maca-Sajma Stojkovi} ro|. Meduwanin
25. februar 1962. - 1. avgust 2010.
Nakon te{ke i duge bolesti svoju plemenitu du{u ispustila je u 48. godini
`ivota. Sahrawena je 5. avgusta na Linden Cemetary Hill, u Wujorku.
Wen vedar duh, qubav i plemenitost zauvek }e ostati u na{im srcima.
Sve je nesebi~no obasipala pa`wom i nadahwivala iskrenim optimizmom.
Za wom su ostali da ve~ito tuguju suprug Aleksa, sin Stevan i
mnogobrojna familija u Wujorku i zavi~aju.
PRVI DAN U [KOLI
V
a`an trenutak u `ivotu svakog
mali{ana i cele porodice ne mora
da bude stresan ukoliko se na
pravi na~in pripreme za polazak u {kolu.
Deca su upla{ena, jer moraju da
se prilagode novim pravilima
pona{anja, kao {to je sedenje du`e
vremena na jednom mestu,
redovno u~enje i re{avanje
doma}ih zadataka. Roditelji treba
da podr`e dete u samostalnim
aktivnostima, koje }e mu pomo}i da
stekne radne navike. Po povratku iz {kole,
pored vremena za u~enje, treba predvide-
ti i vreme za igru.
Prvih dana u~enje ne bi trebalo
da traje du`e od 20 do 30 minuta, dok
dete ne stekne naviku, a doma}i zadaci
ionako nisu obimni na po~etku {kolske
godine. Ako dete ne uspe da zavr{i
zadatak u predvi|enom roku ili
mu ne ide savladavanje gradiva,
treba napraviti pauzu. Nikako ne
treba insistirati da mora da u~i, jer
to kod deteta stvara odbojnost. U
takvim situacijama treba na}i
drugu aktivnost, ali to ne bi tre-
balo da bude sedenje za kompjuterom ili
gledanje TV, a kada se dete odmori, onda
treba ponovo da se vrati na u~enje.
31
B I Z N I S
Septembar 2010. www.serbianmirror.com