e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija planovi... · 2016-03-07 · Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan Godina

Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan Godina 2015/2016 Semestar četvrti ECTS bodovi 4 Nastavnik izv. prof. dr.sc. Nataša Šimić

e-mail [email protected]; [email protected] vrijeme konzultacija utorak 10-12 sati: srijeda 11-13 sati

Suradnik / asistent Irena Pavela, mag.psych. e-mail [email protected] vrijeme konzultacija petak, 10-12h

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju, predavaonica 223

Oblici izvođenja nastave Predavanja, pismene i usmene provjere, izrada seminarskog rada, projekcije filmova, diskusije, i sl.

Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

05.05.2016. 09.06.2016.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

14.06.2016. 21.06.2016. 6.9.2016. 20.09.2016.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita student će moći: Opisati i objasniti biološku osnovu emocija Objasniti poremećaje neurotransmiterskih i drugih sustava kod shizofrenije, depresije i anksioznih poremećaja Objasniti biologiju stresnog odgovora Opisati faze spavanja, objasniti ulogu REM stadija i sporovalnog spavanja Objasniti biološku podlogu kognitivnih funkcija (pamćenje, učenje, pažnja, jezik) Objasniti pojam i načine ispitivanja cerebralne lateralizacije Navesti primjere poremećaja u funkcioniranju mozga Analizirati radove iz područja biološke psihologije

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Vegetativni i endokrini sustav

Sadržaj kolegija

Biopsihologija emocija (teorije, uloga limbičkog sustava , strah, agresivnost); Biološke osnove shizofrenije, depresije i anksioznih stanja; Modeli stresa; Reakcija „borba-bijeg“ u stresnim situacijama; utjecaj stresa na imunološko funkcioniranje; Spavanje (stadiji spavanja, sanjanje, teorije, neuralni mehanizmi, poremećaji); Biološke osnove kognitivnih funkcija (pamćenje, učenje, cerebralna lateralizacija, pažnja); Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija

Obvezna literatura Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap Izvorni znanstveni radovi

Dopunska literatura

Begić, D. (2011): Psihopatologija. Medicinska naklada, Zagreb. Kalat J.W. (2009). Biological Psychology. 10th edition. Wadsworth: Cengage Learning. Kocijan Hercigonja i sur. (2006). Biološke osnove i terapija ponašanja Školska knjiga, Zagreb. Hodoba, D. (2002): Poremećaji spavanja i budnosti i njihovo liječenje.

Medicus, 11(2), 193-206. Horne J. (2009): Putovanje snovima. Putovanje kroz znanost o spavanju.Algoritam, Zagreb. Netter, F.H. (2006). Atlas of human anatomy. Philadelphia : Saunders/Elsevier (ili Anatomski atlas: živčani sustav drugog autora) Tkalčić, M. (2010). Biološka psihologija - CD priručnik. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Izvorni znanstveni radovi

Internetski izvori Judaš, M., Kostović, I. Temelji neuroznanosti. www.hiim.hr

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave je obavezno. Studenti koji izostanu više od 30% od predviđenog fonda sati neće dobiti potpis nastavnika. Predviđena su dva kolokvija. Uspjeh na kolokviju će biti izražen kao postotak točno riješenih zadataka. Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare, te koji u prosjeku iz oba kolokvija ima uradak 60% i više.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Ocjene iz kolokvija i pismenog dijela ispita se donose prema slijedećem kriteriju: Nedovoljan (1) – 0- 59 % Dovoljan (2) 60-65 % Dobar (3) 66 – 76% Vrlo dobar (4) 77 – 87% Izvrstan (5) 88- 100 %

Način formiranja konačne ocjene

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji u dva kolokvija postignu u prosjeku 80% ili veći rezultat mogu direktno pristupiti usmenom dijelu ispita. Uspjeh na pismenom ispitu od 60% je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita. Za studente oslobođene pismenog ispita konačna ocjena se formira na način da usmeni ispit ima udjel od 50%, prosječan uradak na kolokvijima 40%, seminarski rad 10%.

Za studente koji pristupaju pismenom i usmenom ispitu konačna ocjena se formira na način da usmeni ispit ima udjel od 50%, pismeni ispit 20%, prosječan uradak na kolokvijima 20%, seminarski rad 10%.

Napomena Studenti koji u dva kolokvija postignu u prosjeku 80% ili veći rezultat mogu direktno pristupiti usmenom dijelu ispita.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 1.03.2016. Biološke osnove ponašanja-uvod, sadržaj, literatura

Obvezna i dopunska literatura

2. 8.03.2016. Biopsihologija emocija


3. 15.03.2016. Limbički sustav Obvezna i dopunska

literatura

4. 22.03.2016. Model dijateze-stresa, dopaminska teorija shizofrenije


5. 05.04.2016. Biološke osnove depresije i anksioznih poremećaja


6. 12.04.2016. Spavanje: stadiji spavanja, REM spavanje i sanjanje


7. 19.04.2016. Neuralni mehanizmi spavanja-budnosti; teorije spavanja


8. 26.04.2016. Poremećaji spavanja


9. 03.05.2016. Neuralne osnove pamćenja i učenja


10. 10.05.2016. Cerebralne lezije i ispadi kognitivnih funkcija


11. 17.05.2016.

Lateralizacija cerebralnih funkcija : metode ispitivanja


12. 24.05.2016. Lateralizacija cerebralnih funkcija


13. 31.05.2016. Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija


14. 07.06.2016. Kortikalna lokalizacija jezičnih funkcija


Seminari Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 03.03.2016. Izbor tema za seminarski rad

2. 10.03.2016. Emocije-projekcija filma i rasprava

Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap

3. 17.03.2016. Spolne razlike u izražavanju i doživljavanju emocija Čemu služi plakanje?

Izvorni znanstveni radovi

4. 31.03.2016. Humor i smijeh: spolne razlike Zašto se ljubimo?


5. 07.04.2016. Evolucijska funkcija spavanja i sanjanja Individualne i spolne razlike u sanjanju


6. 14.04.2016. Zašto zijevamo? Poremećaji spavanja u Disneyevim crtićima


7. 21.04.2016. Pametni telefoni, kompjuteri i nesanica – jesu li povezani?


8. 28.04.2016. Deprivacija sna – što se događa kada smo dugo budni?


9. 05.05.2016. KOLOKVIJ Izvorni znanstveni radovi

10. 12.05.2016. Savant sindrom i izvanredno pamćenje – primjeri Izvorni znanstveni radovi

slučaja

11. 19.05.2016. Utjecaj glazbe na kognitivne sposobnosti Izvorni znanstveni radovi

12. 02.06.2016.

Stres i pamćenje: vjerodostojnost pamćenja svjedoka zločina Evolucija jezika i govora


13. 09.06.2016. KOLOKVIJ Izvorni znanstveni radovi

Nastavnik: izv.prof.dr.sc.Nataša Šimić

Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij psihologije

Naziv kolegija Psihologija adolescencije

Status kolegija Obavezan

Godina 2. godina Semestar 4. semestar

ECTS bodovi 4 ECTS

Nastavnik doc.dr.sc. Marina Nekić

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorkom od 10 do 12

Suradnik / asistent

e‐mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

SK‐007

Oblici izvođenja nastave

Predavanja i seminari


1P+1S


Seminari, kolokviji, pismeni ispit i usmeni ispit

Početak nastave 1.3.2016. Završetak nastave 7.6.2016.


12.4.2016. 7.6.2016.


14.3.2016. 28.6.2016. 6.9.2016. 20.9.2016.

Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija studenti/ice će znati opisati i objasniti različite pristupe adolescenciji, te će razlikovati rana od suvremenih shvaćanja adolescencije – vrednujući svaki od pristupa kroz njihove prednosti i nedostatke na temelju znanstvenih provjera. Nadalje, moći će pravilno opisati, objasniti i usporediti različita područja razvoja.

Preduvjeti za upis Dječja psihologija

Sadržaj kolegija Zadatak ovog kolegija je stjecanje znanja o različitim teorijskim pristupima adolescenciji, o pravcima i dinamici adolescentnog razvoja u različitim domenama u suvremenim društvenim zajednicama.

Obvezna literatura

Arnett, J.J. (2004). Emerging Adulthood: The Winding Road From the Late Teens Through the Twenties. Oxford: Oxford University Press (3‐26) Arnett, J.J. (2013). Adolescence and Emerging Adulthood. A Cultural Approach. Boston: Pearson. (2‐15) Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (dijelovi koji se odnose na razdoblje adolescencije) Santrock, J.W. (2014). Adolescence. NY. McGraw‐Hill Education. (131‐162, 284‐294, 419‐427, 431‐467) Lacković‐Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (13‐39, 53‐75, 77‐123, 125‐197, 195‐239)

Dopunska literatura

Arnett , J.J. (2011). Emerging Adulthood(s): The Cultural Psychology of a New Life Stage. In L. A. Jensen (Ed.). Bridging cultural and developmental psychology: New syntheses in theory, research, and policy. Oxford: Oxford University Press. Aspass Scoe, E.E., von der Lippe, A.L. (2005). Personality Development in Adolescence. London: Routledge

Crouter, A.C., Booth, A. (2006). Romance and Sex in Adolescence and Emerging Adulthood: Risk and Opportunities. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates Lacković‐Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lacković‐Grgin, K. (2008). Usamljenost. Jastrebarsko: Naklada Slap Kroger, J. (2004). Identity in Adolescence. New York: Routledge Santrock, J.W. (2011). Life‐span development. New York: McGraw Hill Shaffer, D.R., Kipp, K. (2007). Developmental psychology: Childhood and Adolescence. Boston: Belmont: Thomson Higher Education. Vulić‐Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://www.sciencedirect.com/ http://web.ebscohost.com http://www.online‐baze.hr/

Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija rada nastavnika (anketa) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student/ica: * koji/a je redovito pohađao/la nastavu (s najviše 30% izostanaka od ukupnog broja održanih predavanja, seminara i vježbi) * koji/a iz oba kolokvija ima najmanje 120 bodova * koji/a je na vrijeme obavio/la svoje obaveze, te kojem/joj su svi seminari pozitivno ocijenjeni. Minimalan broj bodova iz oba seminara iznosi 25 boda Izlazak na oba kolokvij je obavezan. Svi studenti/ice koji/e zadovolje gore spomenute uvjete biti će oslobođeni završnog ispita (pismenog i usmenog) te će im se ocjena formirati ovisno o ukupnom broju bodova. U slučaju da student/ica ima 0 bodova iz jednog od dva kolokvija, student/ica će morati izaći na završni pismeni i usmeni ispit. Uspjeh na završnom pismenom ispitu ne ulazi u konačnu ocjenu već je položeni pismeni uvjet za izlazak na usmeni dio.


* Kolokviji će biti bodovani po sljedećem obrascu: <60% = 1 (nedovoljan) = 0 bodova 60%‐69% = 2 (dovoljan) = 60‐69 bodova 70%‐79% = 3 (dobar) = 70‐79 bodova 80%‐89% = 4 (vrlo dobar) = 80‐89 bodova 90%‐100% = 5 (izvrstan) = 90‐100 bodova Minimalan broj bodova iz oba kolokvija je 120, dok je maksimalan broj bodova 200. * Svaki seminarski rad se posebno ocjenjuje. Točne vrijednosti bodova se mogu vidjeti nakon opisa svakog seminarskog zadatka. Najmanji broj bodova iz seminara je 25, a najveći je 55.


Ukupna ocjena će se formirati po sljedećoj formuli: 120‐200 bodova iz oba kolokvija + 25‐55 bodova iz oba seminarska rada Dovoljan (2) = od 145 do 174 bodova Dobar (3) = od 175 do 204 bodova Vrlo dobar (4) = od 205 do 234 bodova Izvrstan (5) = od 235 do 255 bodova

Napomena

* Na nastavi iz kolegija Psihologija adolescencije strogo je zabranjeno korištenje mobitela i/ili tableta, osim ako predmetni nastavnik drugačije ne naglasi. Svi studenti trebaju svoje mobitele stišati na bešumno (bešumno ne uključuje i vibraciju). Korištenje mobitela u svrhu pisanja poruka, ili provjeravanja statusa na društvenim mrežama je zabranjeno i sl. Studenti se trebaju držati ovog pravila jer će u suprotnom biti zamoljeni da napuste učionicu te će im se to tretirati kao izostanak. * Također na nastavi je zabranjeno unositi hranu i konzumirati je. Boca vode je dozvoljena. * Studenti koji su upisani kao studenti s invaliditetom, dužni su se javiti predmetnom nastavniku na početku semestra, te će se za njih program prilagoditi u skladu s preporukama i pravilnicima.

Nastavne teme‐predavanja

Red. br.


1 1.3.2016. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija; definiranje obveza studenata i plana rada.

2 8.3.2016. Povijesni pregled razvoja psihologije adolescencije i teorijska shvaćanja

L‐G: 13‐39, Arnett: 2‐15

3 15.3.2016. Biološki pristupi adolescenciji: proučavanje tjelesnog rasta i razvoja

Berk: 178‐182, 200‐207. L‐G: 53‐75

4 22.3.2016. Psihoanalitički pristupi adolescenciji: proučavanje seksualnosti adolescenata

Berk: 209‐218, L‐G: 77‐102

5 29.3.2016. Ljubavni i prijateljski odnosi i usamljenost u adolescenciji

Berk: 621‐626, 546‐547, 553‐558, L‐G: 141‐169

6 5.4.2016. Obiteljski odnosi u adolescenciji Santrock: 284‐294, L‐G: 103‐123

7 12.4.2016. Kolokvij I

8 19.4.2016. Psihosocijalni pristup adolescenciji: razvoj identiteta i razvoj samopoimanja

Berk: 463‐478, Santrock: 131‐162, L‐G: 129‐141

9 26.4.2016. Razvojno‐kognitivni pristupi adolescenciji Berk (2015): 251‐256, L‐G: 195‐212

10 3.5.2016. Moralno rasuđivanje i prosocijalno ponašanje mladih

Berk (2015): 511‐522, L‐G: 212‐230

11 10.5.2016. Problemi u ponašanju u adolescenciji Santrock: 431‐467

12 17.5.2016. Profesionalni razvoj i izbor zanimanja

L‐G:230‐242, Babarović, T., Šverko, I. (2011). Profesionalna zrelost…, Suvremena psihologija,1,91‐109

13 24.5.2016. Mediji i mladi Berk (2015): 611‐621, Santrock: 419‐427

14 31.5.2016. Tranzicija u odraslu dob ‐ predodraslost Arnett: 3‐26

15 7.6.2016. Kolokvij II

Studenti će iz kolegija Psihologija adolescencije imati dva seminarska rada.

Prvi seminarski rad odnosi se na pripremu i izvedbu radionice na zadanu temu u suradnji s Udrugom za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – Cinaz. Realizacija radionica će biti tijekom travnja i svibnja po dogovoru. Ocjena će se formirati na temelju pripreme i evaluacija nakon provedene radionice. Ovaj seminarski rad se može izvesti samostalno ili u grupi od maksimalno tri studenta. Ovaj seminarski rad/radionica može biti ocijenjen maksimalno s 25 bodova (1=0 bodova, 2=10 bodova, 3=15 bodova, 4=20 boda i 5=25 bodova). Teme radionica:

Cyberbullying

Rodna ravnopravnost u prevencija nasilja u vezama mladih

Kako uspješno učiti

Prevencija nasilja među vršnjacima

Nenasilno rješavanje sukoba

Depresivnost

Poremećaji hranjenja

Kako biti u dobroj vezi?

Kako upoznati sebe i otkriti svoje potencijale?

Prihvaćanje različitosti

Kako se zauzeti za sebe?

Drugi dio seminarskog rada uključuje usmeno interaktivno izlaganje na zadanu temu. Također, studenti su slobodni sami predložiti temu. Ovaj seminarski rad se može izvesti samostalno ili u grupi od maksimalno dva studenta. Ovaj seminarski rad može biti ocijenjen maksimalno s 30 bodova (1=0 bodova, 2=15 bodova, 3=20 bodova, 4=25 boda i 5=30 bodova).

Seminari

Red. br.

Datum Naslov

1 15.3.2016. Mjerenje pubertalnog statusa; Je li bolje ranije ili kasnije?

2 22.3.2016. Seksualnost rodnih i seksualnih manjina u adolescenciji; Maloljetnička trudnoća

3 29.3.2016. Biti (ne)popularan; Kada ljubav ode u krivo

4 5.4.2016. Roditelji i adolescenti: vječna borba ili mogući mir; Oko čega mladi najviše ratuju s roditeljima

5 12.4.2016. Kolokvij 1

6 19.4.2016. Kako mjeriti identitet; Rod i emocionalni self; Etnički identitet

7 26.4.2016. Postformalni stadij?; Mogu li adolescenti donositi kompetentne odluke?

8 3.5.2016. Volontiranje i razvoj adolescenata; Kad ćemo prevariti?

9 10.5.2016. Od depresivnosti ‐ do agresivnosti; Poremećaji hranjenja

10 17.5.2016. Kako odabrati pravo zanimanje

11 24.5.2016. Pop kultura i mladi; Društvene mreže i adolescenti

12 31.5.2016. Predodraslost ili prolongirana adolescencija; Kako izmjeriti „između“?

13 7.6.2016. Kolokvij 2

Napomene: ‐ Studenti koji ne žele raditi u grupi mogu odabrati samostalan rad za sve seminarske zadatke. ‐ VAŽNO: Prilikom korištenja literature za seminarski rad potrebno se voditi akademskim

standardom tako da će se bilo koji oblik plagiranja i kopiranja sadržaja bez adekvatnog citiranja tretirati kao neispunjen zadatak što će u konačnici iznositi 0 bodova.

‐ Preporučuje se studentima, koji žele svladati zahtjeve ovog kolegija sljedeće: o Dolazite redovito na predavanja i vodite bilješke o Knjiga vam je prijatelj stoga si nemojte dozvoliti da je tek otvorite vikend prije kolokvija o Ako imate nedoumica, ako vam je nešto nejasno, ako ste pretražili sve knjižnice i baze

podataka, a ne možete naći adekvatnu literaturu i sl. dođite na konzultacije.

Nastavnik:

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Teorije mjerenja Status kolegija obvezni Godina 2 Semestar 4 ECTS bodovi 3 Nastavnik Prof. dr. sc. Ana Proroković

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Ponedjeljak 9,00-11,00 Četvrtak 12,00-14,00

Suradnik / asistent Dr. sc. Ana Šimunić e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorak 12,00-14,00 Četvrtak 12,00-14,00

Mjesto izvođenja nastave Stari kampus, informatički kabinet i dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

2+0+2


Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 02.03. 2016. Završetak nastave 10.06.2016.


06.05.2016. 10.06.2016. - -


17.06.2016. 01.07.2016. 16.09.2016. 30.09.2016.

Ishodi učenja

Student bi trebao nakon položenog ovog kolegija moći: ‐ upoznati osnovne probleme psihologijskih mjerenja ‐ upoznati i pravilno interpretirati osnovne metrijske karakteristike mjernih instrumenata ‐primijeniti adekvatne transformacijske postupke pri formiranju rezultata psihologijskih mjerenja ‐ procijeniti, izračunati i interpretirati različite tipove pouzdanosti mjernog instrumenta ‐ procijeniti, izračunati i interpretirati različite aspekte osjetljivosti mjernog instrumenta ‐ pravilno manipulirati statističkim podacima i upotrijebiti adekvatne tehnike za procjenu objektivnosti, pouzdanosti i osjetljivosti mjernog instrumenata koristeći program STATISTICA.

Preduvjeti za upis Položeni kolegiji: „Uvod u deskriptivnu i inferencijalnu statistiku“ i „Osnove inferencijalne statistike“

Sadržaj kolegija

Odabrane nastavne cjeline imaju za cilj uvesti studenta u probleme psihologijskih mjerenja te ih osposobiti za procjenu (izračunavanje) različitih aspekata pouzdanosti i osjetljivosti mjernih instrumenata uz adekvatno korištenje računalnog statističkog programa STATISTICA. Naglasak je na usvajanju temeljnih pojmova, definicija i načela na području klasične teorije mjerenja i psihologijskog testiranja te stjecanju vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata psihologijskih mjerenja.

Obvezna literatura Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

Dopunska literatura

Stanislav Fajgelj (2009). Psihometrija ‐ Metod i teorija psihološkog merenja,

Centar za primenjenu psihologiju, Beograd

Nunnally, J.C., Bernstein, I.H. (1994). PSYCHOMETRIC THEORY. New York:

McGraw‐Hill.

Jackson, C. (2000). PSIHOLOGIJSKO TESTIRANJE. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori http://documentation.statsoft.com/STATISTICAHelp.aspx?path=common/AboutSTATISTICA/ElectronicManualIndex

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao vježbe (može

izostati s 30% vježbi), koji u prosjeku iz oba kolokvija ima uradak 60% ili

veći*, te koji je pravodobno odradio zadane samostalne vježbe.


U postotku (od – do) Ocjena

<60% 1 (nedovoljan) 60%‐69% 2 (dovoljan) 70% do 79% 3 (dobar) 80% do 89% 4 (vrlo dobar) 90% do 100% 5 (izvrstan)


‐Prosječan uspjeh na kolokvijima ili uspjeh na pismenom dijelu ispita (60 % ocjene) ‐Uspjeh na usmenom dijelu ispita (30% ocjene) ‐Poznavanje sadržaja iz dopunske literature (10%)

Napomena *‐ izlasci na kolokvije su obavezni i ne mogu se kompenzirati na druge načine ‐ako student nije zadovoljan postignutom ocjenom, može je povećati jedino na ponovljenom pismenom dijelu ispita (u okviru dopuštena 4 ispitna termina)

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 02.03.

Upoznavanje s ciljem kolegija, osnovnom terminologijom, načinom rada i provjere znanja, literaturom

‐

2. 09.03. Psihologijsko mjerenje, definicije i klasifikacije; osnovni pojmovi

Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

3. 16.03. Mjerne skale: svojstva podataka dobivenih mjerenjem


4. 23.03.

Uvod u teoriju testova, vrste testova i područja primjene, kompozitni testovi, linearni sumativni model


5. 30.03. Osnovne metrijske karakteristike

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997. Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

6. 06.04. Pojava i razvoj psihologijskih testova, povijesni pregled


7. 13.04. Klasična teorija mjerenja i drugi modeli

Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997.

Krković A. (1978). Elementi psihometrije I. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

8. 20.04.

Uvod u teoriju pouzdanosti, pojam paralelnih testova, determinante pouzdanosti



9. 27.04. Empirijske metode za određivanje pouzdanosti



29.04. KOLOKVIJ 1 ‐

10. 04.05. Objektivnost i standardizacija Teorije mjerenja. Skripta i prezentacije (radni materijal)

11. 11.05. Osjetljivost mjernih instrumenata



12. 18.05. Formiranje testovnih rezultata i uvod u valjanost


10.06. KOLOKVIJ 2 ‐

Vježbe Red. Br.


1. 04.03. Osnovni pojmovi, operacije i simboli


2. 11.03. Demonstracija različitih -

psihologijskih testova (1)

3. 18.03. Demonstracija različitih psihologijskih testova (2)

-

4. 01.04. Neke tipične transformacije rezultata psiholoških mjerenja


5. 08.04. Linearne kombinacije


6. 15.04. Relacije linearnih kombinacija i drugih varijabli


7. 22.04. Računalna obrada rezultata (linearne kombinacije i transformacije) (1)

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

29.04. KOLOKVIJ 1 -

8. 06.05. Kvantitativni indikatori pouzdanosti


9. 13.05. Determinante pouzdanosti mjerenja


10. 20.05. Računalna obrada rezultata (pouzdanost)

Elektronski priručnik u sklopu statističkog programa STATISTICA

11. 27.05. Kvantitativne mjere osjetljivosti Ljubotina, D., Kulenović, A. (1997). ZBIRKA ZADATAKA IZ PSIHOMETRIJE S PREGLEDOM OSNOVNIH FORMULA. Zagreb: Odsjek za psihologiju, 1997.

12. 03.06. Računalna obrada rezultata (kvantitativne mjere osjetljivosti) te ponavljanje i priprema za ispit


10.06. KOLOKVIJ 2 -

Nastavnici: Ana Proroković i Ana Šimunić

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija UVOD U SOCIJALNU PSIHOLOGIJU Status kolegija Obvezan Godina II. Semestar IV. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić


vrijeme konzultacija utorkom 12:00‐14:00

Suradnik / asistent dr. sc. Marina Jurkin


vrijeme konzultacija utorkom i četvrtkom 08:00‐09:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju

Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari


1+1+0


Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 01.03.2016. Završetak nastave 07.06.2016.


19.04.2016. 31.05.2016. - -


14.06.2016. 28.06.2016. 06.09.2016. 20.09.2016.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: definirati područje socijalne psihologije i temeljne značajke socijalno-

psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline;

navesti i pojasniti osnovne oblike socijalne motivacije, socijalne zavisnosti i socijalnog učenja te opisati, pojasniti i ilustrirati načine na koji se oni manifestiraju tijekom socijalizacije u stjecanju socijalno relevantnog ponašanja, preuzimanju socijalnih uloga, korištenju strategija socijalnog utjecaja, podlijeganju socijalnom pritisku i utjecaju u interpersonalnom i grupnom kontekstu;

navesti i pojasniti primjere klasičnih studija spomenutih procesa i fenomena te na primjeru tih studija ilustrirati tipične i specifične metodološke i etičke probleme u socijalno-psihologijskim istraživanjima;

primijeniti stečena teorijska znanja u identificiranju i analizi konkretnih primjera socijalno relevantnog ponašanja;

samostalno proučavati relevantnu literaturu te argumentirano i kritički ocijeniti i diskutirati ključne teorijske i empirijske spoznaje o temama pokrivenima kolegijem.

Preduvjeti za upis -

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju područje i temeljne značajke socijalno-psihologijskog pristupa proučavanju ljudskog doživljavanja i ponašanja u odnosu na druga područja psihologije i srodne znanstvene discipline. Naglasak je na razumijevanju elementarnih oblika socijalne motivacije, socijalne zavisnosti, socijalnog utjecaja i učenja, te na razvijanju sposobnosti prepoznavanja značajki koje reakcije pojedinca i kontekst njihova javljanja čine socijalnima i socijalno relevantnima. Na osnovi proučavanja sadržaja s nastave i samostalnog proučavanja zadanih izvora za individualne seminarske provjere i grupne rasprave, te kolokvije i ispit, studenti će steći temeljno poznavanje ključnih termina, koncepata te teorijskih i metodoloških pristupa u socijalnoj psihologiji, koji su pretpostavka za razumijevanje složenijih socijalno-psiholoških pojava i procesa koji se obrađuju na kasnijim vezanim kolegijima.

Obvezna literatura Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja) Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura Milgram, S. (1990) Poslušnost autoritetu. Beograd: Nolit. Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike

Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije u terminu nadoknade koji je predviđen izvedbenim planom.


Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

20% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

50% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 30%

Napomena

Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2015./2016.)

Predavanja Red. br.

Datum Naslov

1. 01.03.2016. Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije.

2. 08.03.2016. Predmet i područja istraživanja u socijalnoj psihologiji. Seminar: Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća.

3. 15.03.2016. Socijalna facilitacija i inhibicija: posljedice puke nazočnosti drugih. Seminar: Razvoj socijalne psihologije i odnos s drugim disciplinama.

4. 22.03.2016. Ponašanje u gomili: normativno ili nenormativno? Seminar: Uspješnost izvedbe u interakcijskim grupama

5. 29.03.2016. Socijalizacija i kulturalizacija: sadržaji i procesi. Seminar: Razvoj socijalne kognicije, interakcije i odnosa s drugima.

6. 05.04.2016. Socijalna zavisnost i socijalni utjecaj. Seminar: Mehanizmi stjecanja socijalno relevantnog ponašanja.

7. 12.04.2016. Utjecaj većine. Seminar: Agresivno ponašanje.

8. 19.04.2016. Kolokvij I. Seminar: Prosocijalno ponašanje.

9. 26.04.2016. Izvori i strategije socijalne moći. Seminar: Utjecaj manjine.

10. 03.05.2016. Uvod u psihologiju grupe. Seminar: Posljedice preuzimanje uloga različitog statusa.

11. 10.05.2016. Poslušnost autoritetu.

Seminar: Pripadnost grupi i socijalni identitet.

12. 17.05.2016. Autoritarni sindrom. Seminar: Međugrupni sukobi i suradnja.

13. 24.05.2016. Etička pitanja u socijalno-psihologijskim istraživanjima. Seminar: Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (za studente koji izlaze na kolokvij II. i ispitni predrok)

14. 31.05.2016. Kolokvij II. Seminar: Analiza nekih klasičnih socijalno-psihologijskih eksperimenata.

15. 07.06.2016.

Završna evaluacija i ispitni predrok (za studente koji su ispunili seminarske obveze i položili kolokvije). Seminar: Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (za studente koji ne izlaze na predrok).

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PRAKTIKUM EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE III

Status kolegija obavezni Godina 2. Semestar IV. ECTS bodovi 5

Nastavnik dr. sc. Matilda Nikolić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija četvrtak 10:00-12:00h

Suradnik / asistent Pavela Irena, mag. psych. e-mail [email protected] vrijeme konzultacija četvrtak 10:00-12:00

Mjesto izvođenja nastave Informatička učionica; psihologijski laboratorij (stari kampus) Oblici izvođenja nastave seminari i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

0+2+2


Kontinuirano ocjenjivanje samostalnih istraživačkih izvještaja, te ocjenjivanje samostalnog izvođenja vježbi.



- - - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 20. 06. 04. 07. 05. 09. 19. 09.

Ishodi učenja

Očekuje se da će nakon položenog ispita studenti moći: - samostalno izraditi eksperimentalni nacrt i provesti mjerenje - odabrati adekvatne statističke postupke (deskriptivne i inferencijalne) za

obradu podataka - obraditi podatke korištenjem računalnog programa (Statictica v12.0), te

napisati izvještaj na računalu - objasniti dobivene rezultate i usporediti ih s teorijskim znanjima - upotrijebiti specifičnija znanja iz područja iz kojeg se izvode vježbe - kritički analizirati provedeno istraživanje, prepoznati eventualne

nedostatke i predložiti moguća poboljšanja

Preduvjeti za upis Praktikum eksperimentalne psihologije II

Sadržaj kolegija

Okvirni sadržaj predmeta: U sklopu ovog predmeta predviđeno je provođenje složenijih eksperimentanih nacrta i tehnika mjerenja iz područja psihomotorike, percepcije, učenja i pamćenja. Cilj: Stjecanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za samostalno provođenje psihologijskih eksperimenata te odlučivanje o adekvatnoj statističkoj obradi podataka i interpretaciji. Usvajanje vještine obrade rezultata na računalu i pisanja istraživačkog izvještaja.

Obvezna literatura

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.

Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Dopunska literatura

Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company.

Nakić, S. (2006). Kvantifikacija težine mentalnih zadataka. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

Petz, B. (1999). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Pinel, J.P.J. (2002). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Slavić, A. (2002). Promjene parametara sinus aritmije u funkciji

promjena rezidualnog mentanog kapaciteta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru.

Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori Recentni radovi dostupni u bazama podataka

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete)

Samoevaluacija


Potpis će biti uskraćen studentima koji imaju dvije ili više negativnih ocjena iz pisanja izvještaja i/ili iz izvođenja vježbi.


Ishodi učenja provjeravaju se ocjenjivanjem izvještaja (9) i provođenja vježbe. Moguće ocjene su: nula (0) - nezadovoljavajući izvještaj/izvođenje, plus/minus (+/-), plus (+) i dvoplus (++). Ukoliko student iz izvođenja vježbe dobije 0, izvođenje vježbe nastavljaju predmetni nastavnici, a student dobiva još jednu priliku (na kraju semestra) da osmisli i izvede novu vježbu. Ukoliko oba puta bude neuspješan ne može pristupiti polaganju kolegija. Student piše 9 izvještaja, a u svakom od njih oko tri kartice teksta za što utroši oko 120 sati, što odgovara opterećenju od 4 ECTS boda. Nadalje, za pripremu samostalnog izvođenja vježbe potrebno je uložiti oko 30 sati što je ekvivalent opterećenju od 1 ECTS boda.


Ukupna ocjena se formira iz dva segmenta: samostalno izvođenje vježbe i pisanje izvještaja.* Pravo na potpis stječe student kojemu je pozitivno ocijenjeno najmanje 7 izvještaja s vježbi i koji je pozitivno ocijenjen za izvođenje vježbe. Izostanak s vježbe tretira se kao negativno ocijenjen izvještaj. Konačna ocjena se formira iz ocjena izvještaja s vježbi (60% ukupne ocjene), ocjene pripreme i izvođenja jedne vježbe (40% ukupne ocjene). Na oba dijela koja čine ukupnu ocjenu, student mora biti pozitivno ocijenjen za prolaz na ispitu. *Postoji mogućnost da se jedna nula iz pisanja izvještaja anulira s ++, također iz pisanja izvještaja.

Nastavne teme-predavanja, seminari i vježbe Red. br.


1. 29.02. Uvod u Praktikum eksperimentalne psihologije III

2. 14.03. Mjerenje za vježbe:

1. Efekti glazbe na efikasnost u zadacima izborne reakcije

2. Efekti težine zadataka Fittsovog tappinga na vrijeme izvođenja

3. Ispitivanje učinka Stroopovog efekta na vrijeme reakcije

3. 21.03.

Pisanje izvještaja:

1. Efekti glazbe na efikasnost u zadacima izborne reakcije

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga. Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company.

4. 04.04.


2. Efekti težine zadataka Fittsovog tappinga na vrijeme izvođenja

Nakić, S. (2006). Kvantifikacija težine mentalnih zadataka. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Slavić, A. (2002). Promjene parametara sinus aritmije u funkciji promjena rezidualnog mentanog kapaciteta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru.

5. 11.04.


3. Ispitivanje učinka Stroopovog efekta na vrijeme reakcije

Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York: Harcourt Brace & Company.

6. 18.04.

Mjerenje za vježbe:

4. Procjena težine zadataka Fittsovog tappinga u situacijama konstantnog broja kucaja i konstantnog vremena izvođenja zadataka

5. Efikasnost učenja crtanja zrcalne zvijezde dvjema metodama

6. Ispitivanje serijalnog efekta pamćenja

7. 25.04. Pisanje izvještaja:

4. Procjena težine zadataka Fittsovog tappinga u situacijama konstantnog broja kucaja i konstantnog vremena izvođenja zadataka

Nakić, S. (2006). Kvantifikacija težine mentalnih zadataka. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Slavić, A. (2002). Promjene parametara sinus aritmije u funkciji promjena rezidualnog mentanog kapaciteta. Neobjavljeni diplomski rad. Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru.

8. 02.05.


5. Efikasnost učenja crtanja zrcalne zvijezde dvjema metodama

Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

9. 09.05.


6. Ispitivanje serijalnog efekta pamćenja


10. 16. 05.

Mjerenje za vježbe:

7. Kritična frekvencija fuzije u monokularnim i binokulranim uvjetima gledanja

8. Efekti vrste materijala i trajanja interpolirane aktivnosti na zadržavanje materijala u KTP-u

9. Učenje labirinta dvjema metodama

11. 23. 05.


7. Kritična frekvencija fuzije u monokularnim i binokulranim uvjetima gledanja

Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Coren, S., Ward, L., M., Enns, J. T. (1993). Sensation and Perception. 4. edition. New York:

Harcourt Brace & Company. Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.

12. 30.05.


8. Efekti vrste materijala i trajanja interpolirane aktivnosti na zadržavanje materijala u KTP-u


13 06.06.


9. Učenje labirinta dvjema metodama


Nastavnici: dr. sc. Matilda Nikolić Irena pavela, mag. psych.

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije

Naziv kolegija Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji

Status kolegija izborni

Godina 2./3. Semestar IV./VI (ljetni)

ECTS bodovi 3

Nastavnik Doc. dr. sc. Ana Slišković

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija četvrtkom u 10.00 i po dogovoru preko e‐maila

Suradnik / asistent

e‐mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

Predavaonica 201

Oblici izvođenja nastave

Predavanja i seminari


15+15+0


Seminarski i timski zadaci; usmeni ispit



‐ ‐ ‐ ‐


17.06.2016. 01.07.2016. 02.09.2016. 16.09.2016.

Ishodi učenja

Opći cilj predmeta jest upoznavanje studenata s osnovnim metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih psihologijskih istraživanja kako bi 1) općenito bili u mogućnosti vrednovati zaključke dobivene suvremenim kvalitativnim istraživanjima te 2) mogli upotrijebiti prikladne istraživačke postupke kvalitativne metodologije. Na kraju semestra studenti bi trebali moći:

- opisati osnovna obilježja i specifičnosti kvalitativne metodologije

- diferencirati osnovne metode prikupljanja i analize podataka u kvalitativnim istraživanjima

- samostalno izraditi nacrt kvalitativnog psihologijskog istraživanja

- znati adekvatno interpretirati smjernice i zaključke dobivene kvalitativnim istraživanjima

Preduvjeti za upis Položen predmet Osnove psihologijske metodologije

Sadržaj kolegija

- Osnove metodologije kvalitativnih psihologijskih istraživanja (povijest i razvoj kvalitativne metodologije; specifičnosti kvalitativne metodologije u odnosu na kvantitativnu; epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju; faze procesa kvalitativnog istraživanja i izrada istraživačkog nacrta; pisanje izvještaja o rezultatima dobivenim kvalitativnim

pristupom, osiguravanje kvalitete kvalitativnih istraživanja; etičke specifičnosti kod kvalitativnih istraživanja)

- Metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima ( kvalitativni intervju; fokus‐grupe; sudioničko opažanje; studija slučaja; dnevnici)

- Transkripcija podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima (tematska analiza, metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza)

Obvezna literatura

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited.

Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press.

Dopunska literatura

Banister, P., Burman E., Parker I., Taylor M., Tindall, C. (1994) Qualitative methods in psychology: A research guide. Buckingham: Open University Press.

Berg, B.L. (2001) Qualitative research methods for the social sciences. 4th edition Boston, MA: Allyn & Bacon.

Creswell, J.W. (2002) Research design: qualitative, quantitative, and mixedmethods approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Creswell J. W. (2007) Qualitative inquiry and research design: Choosing among five approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Koller‐Trbović, N. i Žižak, A. (2007) Kvalitativni pristup u društvenim znanostima. Zagreb: Edukacijsko‐rehabilitacijski fakultet.

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17: Pristupi i tehnike kvalitativnih istraživanja).

Neuman, W.L. (2007) Basics of social research: Qualitative and Quantitative Approaches. 2nd Edition. Boston, MA: Allyn and Bacon. (Part One – chapters 5&6; Part three: Conducting Qualitative research).

Patton, MQ (2002) Qualitative research and evaluation methods. 3rd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Ritchie, J. & Lewis J. (2003) Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. London: SAGE Publications.

Stake, R.E (2010) Qualitative research: Studying how things work. New York: The Guilford Press.

Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.‐77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian seafarers, International Maritime Health, 66(2): 97‐105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian

elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. U procesu recenzije.

Internetski izvori WOS; Scopus

Način praćenja kvalitete

Studentska evaluacija i samoevaluacija


Aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog zadatka i aktivni doprinos u timskom istraživačkom projektu.


Pri bodovanju seminarskog zadatka vrednovat će se dvije osnovne komponente:

- predstavljanja metode prikupljanja i /ili obrade podataka - nacrt

Pri vrednovanju rada u timskom istraživačkom projektu uzet će se u obzir individualni angažman svakog studenta.


Konačna ocjena će se zasnivati na osnovi kvalitete seminarskog zadatka (50%) i doprinosa u timskom zadatku (50%). Usmeni ispit je opcionalan.

Napomena

Teme seminarskih i timskih zadataka će se zasnivati na istraživačkim dizajnima kvalitativne metodologije, odnosno metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja. Sam izbor ponuđenih tema ovisit će o broju studenata na predmetu i njihovim individualnim interesima. Način rada i obaveze studenata na seminarima: Nakon odslušanih uvodnih predavanja na kojima će se studenti upoznati s osnovama kvalitativne metodologije psihologijskih istraživanja, studenti će biti u prilici odabrati jednu od metoda prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja koja će biti okosnicom njihovog rada tijekom semestra. Prezentacije seminarskih radova studenata bit će organizirane sredinom semestra. Dva osnovna dijela prezentacije su:

1) predstavljanje odabrane metode prikupljanja i /ili analize podataka kvalitativnih istraživanja

2) predstavljanje istraživačkog projekta, odnosno nacrta istraživanja temeljenog na odabranoj kvalitativnoj metodi.

Nakon odslušanih studentskih samostalnih projekata, odabrat će se manji broj istraživačkih projekata koji će se zajedničkim timskim radom realizirati do kraja semestra. Odabir timskog istraživačkog projekta bit će utemeljen na diskusiji koja će podrazumijevati evaluaciju kvalitete i praktične izvedbe predstavljenih istraživačkih nacrta.

Nastavne teme‐predavanja (P) i seminari (S)

Red. Datum Naslov Literatura

br.

1. 04.03.2016.

P: Osnove kvalitativne istraživačke metodologije u psihologiji i recentni primjeri kvalitativnih istraživanja S: Opći dogovor vezan za seminarski zadatak i timski projekt

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17.) Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.‐77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian eafarers, International Maritime Health, 66(2): 97‐105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. U procesu recenzije.

2. 11.03.2016.

P: Epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju i kratka povijest kvalitativne metodologije S: Podjela tema seminarskih zadataka

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 1.) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 1)

3. 18.03.2016.

P: Istraživačka pitanja i metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: kvalitativni intervju; fokus‐grupe; sudioničko opažanje; dnevnici; studija slučaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 2;

Chapters 3,4,5) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 2 & 5)

4. 01.04.2016.

P: Metode transkripcije podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: tematska analiza; metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 3; Chapters 6‐12)

5. 08.04.2016.

P: Principi kvalitativne istraživačke metodologije: osiguravanje kvalitete istraživanja; etički principi i pisanje istraživačkog izvještaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 4; Chapters 13‐15)

6. 15.04.2016.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska

literatura i radovi iz

relevantnih baza podataka

7. 22.04.2016.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska



8. 29.04.2016.

S: Evaluacija kvalitete i mogućnosti izvedbe potencijalnih timskih istraživačkih projekata i konačan dogovor o daljnjem radu

Obavezna i dopunska



9. 06.05.2016.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska



10. 13.05.2016.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska



11. 27.05.2016.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska



12. 03.06.2016.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska



13. 10.06.2016.

S: Konačni istraživački izvještaj: Prezentacija rezultata i zaključci istraživanja Evaluacija predmeta

Obavezna i dopunska



Nazivstudija Preddiplomski studijpsihologijeNazivkolegija EVOLUCIJSKA PSIHOLOGIJAStatuskolegija IzborniGodina II. Semestar LjetniECTSbodovi 2Nastavnik Prof.dr.sc.ZvjezdanPeneziće‐mail [email protected] ponedjeljak– 09‐10;utorak– 9‐10

Suradnik/asistent ‐e‐mail ‐vrijemekonzultacija ‐

Mjestoizvođenjanastave Starikampus,dvorana223

Obliciizvođenjanastave

Predavanjaiseminari

NastavnoopterećenjeP+S+V

1P+1S

Načinprovjereznanjaipolaganjaispita

Seminari,pismeniiusmeniispit

Početaknastave 02.03.2016. Završetaknastave 08.06.2016.

Kolokviji1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

Ispitnirokovi1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

20.06.2016. 04.07.2016. 05.09.2016. 19.09.2016.

IshodiučenjaNaosnoviintegracijepodatakastudentibitrebalirazvitiboljerazumijevanjeljudskeevolucijeinjezineprimjeneusvakodnevnomponašanju.

Preduvjetizaupis Nema

Sadržajkolegija

Povijestevolucijskogmišljenja,osnovnimehanizmievolucijeputemprirodneselekcije.Teorijeuevolucijskojbiologiji.Evolucijamodernoghomosapiensa.Evolucionizamupsihologiji.Evolucijskakognitivnapsihologija.Izborspolnogpartneraikonfliktmeđuspolovima.Evolucijskeosnoveosobinaličnosti.Evolucijskipristupikulturi.Kritikeevolucijskepsihologije.

ObveznaliteraturaBuss,D.M.(2012).Evolucijskapsihologija.Jastrebarsko:NakladaSlap.Kardum,I.(2003).Evolucijailjudskoponašanje.Zagreb:NakladaJesenskii

Turk.

Dopunskaliteratura

Miller,G.(2007).Razumirazmnožavanje,Algoritam:Zagreb.Dawkins,R.(2009).Najvećapredstavanazemlji,Profil:Zagreb.Baker,R.(2009).Ratsperme,NakladaLjevak:Zagreb.Recentniradoviizčasopisakojipokrivajupodručjeevolucijske

psihologije.Internetskiizvori Relevantnebazepodataka(PsycInfo,CurrentContents,WebofScience).Načinpraćenjakvalitete

Studentskeankete

Uvjetizadobivanjepotpisa

Pravonapotpisstudentstječeredovitimpohađanjemnastave(minimum70%nazočnostinapredavanjimai75%naseminarima),teobavljanjemsvihseminarskihzadaća.Uvjetzaizlazaknapismeniispitjeredovitopohađanjenastaveiispunjeneobavezeuseminaru.

Načinbodovanjakolokvija/seminara/vježbi/ispita

Temeljempočetnezadaneseminarskeliteratureodstudenataseočekujedasamostalnonapraveprikazponuđeneteme.Useminaruseocjenjujekvalitetaseminarskogradaikvalitetasudjelovanjauraspravi.Zadaćuzakojunijedobioprolaznuocjenu,studentmoraponoviti.

Načinformiranjakonačneocjene

Konačnaocjenaformiratćesenatemeljuostvarenoguspjehanaidućimelementimaocjenjivanja:(a)Prisustvovanjenanastavitedolascinakonzultacije–10%

(b)Uspjehnapismenomdijeluispita– 60%(c)Uspješnoodrađenaiocjenjenaseminarskazadaća–20%(d)Aktivnosudjelovanjeunastavi–10%

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 02.03.2016. Uvodnidogovororadu

2. 09.03.2016. PovijestevolucijskogmišljenjaKardum,I.(2003).EvolucijailjudskoponašanjeDawkins,R.(2009).Najvećapredstavanazemlji

3. 16.03.2016. PovijestevolucijskogmišljenjaII Kardum,I.(2003).EvolucijailjudskoponašanjeBuss,D.M.(2012).Evolucijskapsihologija

4. 23.03.2016. Suočavanjesa„neprijateljskim“silamaprirode

Buss,D.M.(2012).Evolucijskapsihologija

5. 30.03.2016. Evolucijaljudskevrste

Buss,D.M.(2012).EvolucijskapsihologijaTooby, J., Cosmides, L. (1990). On theuniversalityofhumannatureandtheuniquenessof the individual: The role of genetics andadaptation.JournalofPersonality,58,17‐67.

6. 06.04.2016. Evolucijskaobjašnjenjadugoročnihstrategijaodabirapartnerakodžena

Buss,D.M.(2012).EvolucijskapsihologijaMiller,G.(2007).Razumirazmnožavanje

7. 13.04.2016. Evolucijskaobjašnjenjadugoročnihstrategijaodabirapartnerakodmuškaraca


8. 20.04.2016. VOCISProject– RadnisastanakuRimu– nemanastave

9. 27.04.2016. Evolucijskaobjašnjenjakratkoročnihseksualnihstrategija


10. 04.05.2014. Evolucijskaobjašnjenjaproblemaroditeljstvaisrodništva


11. 11.05.2016. Evolucijskaobjašnjenjaprimjerasuradnjemeđupojedincima


12. 18.05.2016. DanipsihologijeuZadru– međunarodniznanstveno‐stručniskup

13. 25.05.2016. Evolucijskaobjašnjenjaagresijeikonflikatameđupojedincima


14. 01.06.2016. Evolucijainteligencije Buss,D.M.(2012).Evolucijskapsihologija

15. 08.06.2016. Prikazsuvremenihistraživanjaizpodručjaevolucijskepsihologije

Recentniradoviizčasopisakojipokrivajupodručjeevolucijskepsihologije.

Temeseminarastudentiizabirusamostalno,aliteraturuzaseminarskeradovestudentitrebajusami pronaći u tekućoj periodici koja se odnosi na područje evolucijske psihologije te sprijedlogomnaslovaseminarairelevantneliteraturedoćikodpredmetnognastavnika.Studentiuokviruizradeseminarskeradnjetrebajucitiratinajmanjepetrelevantnihnaslova.

Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić

Documents

e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija planovi... · 2016-03-07 · Naziv studija Psihologija Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja Status kolegija Obvezan Godina