GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

Kolegij: GOSPODARENJE OTPADOM

Godina studija 1., semestar 2., ak.god. 2014./2015.

Seminarski rad:

EKO KAMPUS

Studenti:

Vedran Blažević Nikola Cvjetković Helena Dušević Mirna Klobučar Nika Krajnović Marko Mlađen Matija Rudan

Dino Stanić

Asistent:

Rino Nemarnik

Rijeka, 5. 6. 2015.

1

SADRŽAJ

SAŽETAK .................................................................................................................................................. 2

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3

2. PROIZVODNJA OTPADA ....................................................................................................................... 5

3. STUDENSKA PREHRANA – MOGUĆNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG OTPADA .......................... 8

4. SHEMA KAMPUSA ............................................................................................................................. 13

4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE ........................................................................................................ 14

4.1.1. POSTOJEĆI OBJEKTI: ............................................................................................................ 14

4.1.2. BUDUĆI OBJEKTI: ................................................................................................................. 15

4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU ................................................................................................. 17

4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU ZNANOSTI .................. 18

6. EKO ZONE .......................................................................................................................................... 22

7. DUGOROČNI PLAN REDUKCIJE OTPADA............................................................................................ 25

8. MOGUĆNOST SMANJENJA TROŠKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN, KOMPOST, ULJE) ...................... 29

Jean Pain metoda .......................................................................................................................... 29

Uloga kompostiranja na kampusu ................................................................................................. 29

Ulje iz friteza kao gorivo ................................................................................................................ 30

9. OGLAŠAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS ........................................................................................... 32

10. CILJ I ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 34

LITERATURA ........................................................................................................................................... 35

2

SAŽETAK

Eko Kampus projekt je kojem je glavni cilj pretvaranje Kampusa u zelenije područje, te poticanje

ekološke svijesti korisnika tog područja, sve u svrhu smanjenja količine otpada.

Uz osnovni pregled smještaja Kampusa, njegovih faza, te trenutnih i planiranih objekata, radom je

opisana ideja gospodarenja otpadom na tom području, trenutno stanje ekološke osvještenosti,

trenutne mogućnosti sortiranja otpada, kao i mogućnosti za dugoročnom redukcijom otpada –

počevši sa zelenim zonama u prostorima fakulteta, sve do izgradnje kompostane i korištenja ulja

friteze za dodatnu zaradu.

Ključne riječi: Eko Kampus, recikliranje, gospodarenje otpadom, zelene zone

3

1. UVOD

Neadekvatno postupanje s otpadom predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema, kako na

teritoriju Republike Hrvatske, tako i na samom Kampusu. Problem upravljanja otpadom nije novijeg

datuma te se može vezati za periode povećane urbanizacije i industrijalizacije, koju nije pratila

odgovarajuća politika zaštite životne sredine. Kao posljedica prethodnih činjenica, nameće se potreba

za uvođenjem nekakvog dugoročnog plana koji bi u sebi implementirao odgovore na pitanja tipa

načina na koji se postupa s otpadom (hijerarhija mogućih opcija postupanja s otpadom), kako zaštititi

životnu okolinu te ujedno i unaprijediti njenu kvalitetu te usvajanje principa održivog razvoja. Jedan

od ključnih preduvjeta za prethodno navedeno je svakako razvijanje javne svijesti vezano za

problematiku održivog upravljanja otpadom. Sam termin „održivi razvoj“ se odnosi na razvoj koji se

odvija na način da, u zadovoljenju sadašnjih potreba, nema kompromisa sa mogućnošću da buduće

generacije zadovolje svoje potrebe. Održivo upravljanje otpadom znači efikasniju uporabu resursa,

smanjenje količine proizvedenog otpada, i, kada je otpad već proizveden, postupanje sa njim na

takav način da to doprinese ciljevima održivog razvoja.

Hijerarhija upravljanja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi upravljanja otpadom:

­ Prevencija stvaranja otpada i redukcija – minimalizacija uporabe resursa i smanjenje količina

otpada

­ Ponovna upotreba - ponovno korištenje proizvoda za istu ili drugu namjenu

­ Reciklaža - ponovni tretman otpada radi uporabe kao sirovine u proizvodnji istog ili različitog

proizvoda

­ Upotreba otpada kroz kompostiranje, proizvodnju/povrat energije i druge tehnologije

­ Odlaganje otpada - ukoliko ne postoji drugo odgovarajuće rješenje, odlaganje otpada

deponiranjem ili pak spaljivanjem bez povrata energije

Koncept hijerarhije upravljanja otpadom ukazuje da je najefektivnije rješenje za životnu sredinu

upravo smanjenje stvaranja otpada. Za razliku od drugih opcija u hijerarhiji upravljanja otpadom,

redukcija otpada nije opcija koja se može odabrati u nedostatku drugih. Naprotiv, o redukciji se mora

razmišljati svaki put kada se donosi odluka o uporabi resursa. To treba imati na umu obzirom da osim

biootpada/ostataka hrane, te miješanog otpada tipa papir i karton, postoje znatne količine staklene i

PET ambalaže koje čine prevladavajuće stavke cjelokupnog otpada nastalog na području Kampusa.

4

Slika 1.1. Hijerarhija gospodarenja otpadom

5

2. PROIZVODNJA OTPADA

Trenutno se na prostoru kampusa na Trsatu nalaze sljedeći fakulteti: Građevinski fakultet, Filozofski

fakultet, Učiteljski fakultet, Akademija primjenjenih umjetosti i Sveučilišni odjeli za informatiku,

matematiku, fiziku i biotehnologiju. Ukupan broj studenata koji pohađaju navedene fakultet iznosi

4147 studenata[1]. U II. fazi izgradnje kampusa predviđen je premještaj Ekonomskog i Pomorskog

fakulteta s njihovih trenutnih lokacija na kampus, čime bi se broj studenata gotovo udvostručio te bi

iznosio 8168 studenata[1]. Prema procjenama, prosječni student godišnje proizvede 355 lb na godinu.

Uzimajući da je 1lb = 453.59g dolazimo do brojke od 161 kg otpada godišnje tj. ako podijelimo s

365.25 dobijemo da prosječni student proizvede 442 grama otpada po danu[2]. Uzimajući trenutni

broj studenata na kampusu i prosječnu proizvodnju otpada studenata dobivamo sljedeće rezultate:

4147*0,442=1833kg/po danu tj. 1833*365,25 = 669 503 kg na godinu. Ova brojka se ne može uzeti

kao mjerodavna jer se proizvedena količina otpada po studentu dnevno odnosi na 24 h dok student u

prosjeku na kampusu provede između 4-7 sati dnevno. Stoga bi se realniji podaci trebali dobiti

koristeći informaciju da je prosječan student odgovoran za 0.35 lb tj. 0.35*453,59 = 158,76g po

obroku. Uzimajući u obzir da se u restaurantu „Kampus“ dnevno pripravi 4500 obroka i da od 300

dana koliko traje nastava, 2/7 su vikendi, dobivamo podatak da se godišnje u Kampusu proizvede:

156,76*4500 = 705,4 kg dnevno tj. 705,4*300*5/7 = 151 157,1 kg godišnje[1,3]. U tom podatku se

krije mogućnost kompostiranja nastalog otpada. Uzevši u obzir da bi se u I. fazi izgradnje trebalo

sagraditi 598 smještajnih jedinica i u II. fazi još 2400, te bi broj studenata narastao na 8168, dolazimo

do sljedećih podataka : za 2998 studenata koji će imati smještaj na kampusu uzimamo gore dobivene

podatke te računamo 2998*161 = 482 678 kg godišnje ili 482 678/365,25 = 1321,5 kg po danu.

Preostaje nam broj studenata 8168-2998 = 5170 koji ne žive unutar kampusa. Prema podatku da

4147 studenata objeduje 4500 obroka dnevno tj. 4500/4147 = 1,085 obroka po studentu, računamo

proizvodnju otpada za tih 5170 studenata na sljedeći način : 5170*1,085 = 5609,45 obroka dnevno iz

čega slijedi 5609,45*156,76 = 879,34 kg po danu ili 879,34*300*5/7 = 188 430 kg na godinu. Zbrojivši

ta dva podatka dobivamo očekivanu količinu otpada prilikom završetka II. faze izgradnje kampusa tj.

482 678kg+188 430kg = 671 108 kg na godinu što još više naglašava potrebu za rješenjem odlaganja

otpada s kampusa. Odnos sadašnjeg broja studenata i onog pretpostavljenog nakon premještanja

Ekonomskog i Pravnog fakulteta s njihovih sadašnjih pozicija na kampus , te količina otpada

proizvedena od tih istih studenata prikazana je u sljedećim grafičkim prikazima.

6

Grafićki prikaz 2.1. Broj studenata na kampusu

Grafički prikaz 2.2. Količina proizvedenog otpada od strane studenata na kampusu

U Europi je početkom 21. stoljeća pokrenuto nekoliko programa očuvanja prirode i odgovornog

zbrinjavanja otpada te je tako 2003. godine u Ruskom gradu Irkutsku na Pedagoškom fakultetu

pokrenuta prva tzv. Eko-škola, a 5 godina poslije u Portugalu se pokreću prvi Eko-kampus programi.

Početkom 2012. godine u Californiji je sagrađen prvi samoodrživi Eko-kampus na svijetu.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

Trenutni broj studenata/ica Broj studenata/ica nakon II. Faze izgradnje

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000

800000

Trenutna količina proizvedenog otpada godišnje[kg]

Predviđena količina otpada nakon II. Faze [kg]

7

U sklopu ovog rada napravljena je anketa s ciljem uočavanja mišljenja i navika studenata

Sveučilišta u Rijeci u vezi odgovornog zbrinjavanja otpada i projekta Eko-kampus. Na temelju 88

ispitanika dobiveni su sljedeći podaci: 75% ispitanika pridodaje veliku važnost odgovornom

zbrinjavanju otpada dok njih 25% ne vidi veliku važnost istoga. Na pitanje koje mjere poduzimaju

kako bi pripomogli odgovornom zbrinjavanju otpada njih 32% nosi povratnu ambalažu, 16% djeluje

preventivno te pokušava smanjiti nastali otpad, 38% prilikom odlaganja otpada odvaja otpad u eko-

zonama, dok njih 14% ne poduzima nikakve mjere. Od tih 14% ispitanika njih 35% ne smatraju

prioritetom odgovorno odlagati otpad,31% nije upućeno u tematiku, 19% nema vremena, i 15% njih

bi voljeli pridonijeti ali nemaju mogućnosti (nedostatak eko zona u okolici, nedostatak mjesta za

prihvat plastične ambalaže i sl.). Na pitanje da li podržavaju projekt Eko-kampus čak 98% ispitanika je

odgovorilo da u potpunosti podržavaju pojekt, dok samo 2 % djelomično podržavaju projekt Eko-

kampus. Na pitanje o najboljem načinu informiranja ljudi 55% ispitanika smatra da je to preko

medija, 25% bi izabralo informiranje preko plakata, letaka i sl. 16% smatra da su predavanja o

zbrinjavanju otpada put kojim treba ići dok samo 2 % misli da pravi način nije niti jedan od gore

navedenih. 45% smatra da prozvodi malu količinu otpada, 50% smatra da je to srednja količina

otpada, dok njih 4 % misli da proizvode velike količine otpada. Na pitanje da li koriste višestruko

upotrebljive proizvode poput plastičnih čaša, platnenih vrećica i ubrusa i sl. čak 70% ispitanika je

odgovorilo da se trudi čim više koristite te proizvode, njih 25% ih ne koristi i samo 4% ih često koristi.

Postavljeno je pitanje o učestalosti korištenja Studentskog restauranta „Kampus“ na koje su dobiveni

sljedeći rezultati: 20% ispitanika koristi restaurant barem jednom dnevno, 32% koristi 2 do 3 puta

tjedno, 12% koristi jednom tjedno dok čak 36% ne koristi studentski restaurant. Na zadnje pitanje u

kojem su upitani da li su ikada prenamijenili neki proizvod u svrhu ponovnog korištenja istoga, 14% je

odgovorilo da nije nijednom, 66% je to učinilo nekoliko puta, dok njih 20% to čini redovito. Prema

dobivenim podacima vidljivo je da gotovo svi studenti podržavaju projekt Eko-kampus i da su svijesni

da je potrebno odgovorno zbrinjavati otpad, ali da je potrebno više informirati ljude i postaviti više

Eko-zona kako bi se olakšalo odvajanje otpada.

8

3. STUDENSKA PREHRANA – MOGUĆNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG

OTPADA

Studenski centar u Rijeci u sklopu Kampusa trenutno ima 5 ugostiteljskih objekata koji su redom:

1. Restoran ''Kampus ''

Restoran '' Kampus '' (slika 3.1.) pruža svoje usluge u novoizrađenom objektu u Studentskom

kampusu. U dnevnoj je ponudi više vrsta meni obroka, gotovih jela, pizza, te marendi za

vani.Usluge organizacije poslovnih ručkova i cateringa pružaju na upit.

Slika 3.1. Restoran '' Kampus''

2. Caffe Bar '' Andrea ''

Od 27.11.2012. u prizemlju građevinskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Andrea '' (slika 3.).

Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim cijenama,

ali bez subvencije.

Slika 3.2. Caffe bar '' Andrea ''

9

3. Caffe bar '' Formula ''

Od 16.04.2013. godine u prizemlju Sveučičišnih odjela otvoren je caffe bar '' Formula '' (slika

3.3.). U ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama. Studenti uz

predočenje x-ice ostvaruju mogućnost plaćanja po studenskim cijenama, ali bez subvencije.

Slika 3.3. Caffe bar '' Formula ''

4. Caffe bar '' Kampus ''

Caffe bar '' Kampus '' nalazi se u sklopu restorana '' Kampus '' (u dijelu objekta ''Akvarij ''). U

ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama.

5. Caffe bar '' Reful ''

Od 21.11.2012. godine u prizemlju filozofskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Reful '' (slika

3.4.). Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim

cijenama, ali bez subvencije.

Slika 3.4. Caffe bar ''Reful''

Otpad se u svim objektima Studenskog centra na Kampusu adekvatno zbrinjava, dok se i dio

otpada reciklira (plastične boce,papir,tetrapak). Velike količine organskog otpada koji nastaje u

restoranu '' Kampus '' (prosječno se spremi oko 4500 obroka dnevno, a ta brojka je u stalnom

10

porastu), se obrađuju u uređaju za usitnjavanje i dehidraciju biološkog otpada (slika 3.5.) koja se

potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda ispušta u kanalizacijski odvod.

Slika 3.4. Uređaj za dehidraciju biološkog otpada

U sklopu ovog seminarskog rada jedna od ideja je bila da se organski otpad koji nastaje u restoranu

kompostira te da se na taj način osigura još efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti

kompost koristio za gnjojenje zelenih površina na području Kampusa.

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri čemu nastaju ugljikov

dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus ( lat. compostium - gnojivo od biljnog

otpada i zemlje). To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko

doba. Kompostiraje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Kompostirati se može u

vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko

kompostiranje) i na velikim kompostanama(centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno

prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane (slika 3.6.). Komposište

treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja

štititi kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.

Ako se nema takvog mjesta u vrtu može se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za

zrak, a nepropusna za vodu. Na mjestu odabranom za kompostište ne smije se skupljati voda, treba

biti nagnuti teren.

Kompostirati se može :

­ kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha, peciva,

listovi salate, kelja, blitve i sl.)

­ vrtini ili zeleni otpad

11

­ ostali biootpad(kora drveta, kosa, dlaka, piljevina, slama, iverje, papirnate maramice,manje

količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)

Kompostirat se ne može :

­ tekući ostaci hrane

­ meso, riba, koža, kosti

­ mliječni proizvodi, ulja i masti

­ pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad

­ obojeni i lakirani drveni otpad

­ papirnati i stakleni otpad

­ odjeća, cigarete

Slika 3.5. Vrste kompostera

Nakon odabira lokacije kompostera započinje odvajanje i prikupljanje adekvatne organske

materije kojom će se puniti komposter. Ta materija bi se trebala usitniti radi brže razgradnje,trebalo

bi se voditi računa o odnosu vlažne i suhe materije čiji bi omjer trebao biti 50:50.Prilikom cijelog

procesa kompostiranja trebalo bi voditi računa o vlazi komposta.To se provjerava na način da se

kompost stisne u ruci i ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga navlažiti (dodati vode) ili dodati

svježe vlažnog materijala i ponovo formirati hrpu; ako je kompost pljesniv ili ako se voda cijedi pri

stiskanju mase tada ima previše vode, treba dodati suhe materije i izmiješati. Kada je komposter pun

potrebno je izvaditi sadržaj kompostera, promiješati, formirati hrpu i pokriti je, nakon tri tjedna hrpu

ponovo promiješati i ponoviti taj postupak nekoliko puta. Prilikom miješanja provjeravati vlažnost

12

komposta i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere. Tako pripremljeni kompost je zreo nakon 6

– 10 mjeseci i spreman je za upotrebu.

Slika 3.6. Kružni tok biootpada

13

4. SHEMA KAMPUSA

Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke 2000. – 2020. područje bivše vojarne Trsat,

površine oko 37 hektara, predviđeno je za razvoj Kampusa riječkog sveučilišta i proširenje Kliničkog

bolničkog centra Rijeka. Naime, kako se radi o velikom i izuzetno složenom programu, planirana je

njegova realizacija u nekoliko faza. Izgradnja kampusa predviđena je u tri faze koje su sagledane kroz

prostorne potrebe i dimenzinirane su u skladu s projekcijom razvoja.

Temljem Detaljnog plana uređenja prostora te Prostornog programa Kampusa pristupilo se izradi

projekata za objekte za sveučilišnu namjenu. U okviru I. faze predviđena je adaptacija dviju zgrada i

izgradnja osam novih objekta. Ukupna bruto površina svih objekata I. faze iznosi oko 94 000 m2.

U I. fazi izgradnje Kampusa zančajno će se unaprijeditit studentski standard i cjelokupan društveni,

kulturni i sportski život studenta. Izgradit će se tri objekta za smještaj ( 735 ležajeva ) u kojima će biti i

24 apartmana za gostujuće nastavnike i znastvenike. Izgradit će se i restorani kapaciteta više tisuća

obroka i prostor za društvene aktivnosti. Izgradnja Društvenog kulturnog centra unaprijedit će

društveni, umjetnički i kulturni život zajednice. U kulturnom centru nalazit će se brojne dvorane

kapaciteta od 80 do 500 mjesta, desetak prostorija za radionice, zabavni centri i uslužne djelatnosti.

14

U II. fazi izgradnje kampusa prvo će se izgradit Sveučilišni odjeli za kemiju i biologiju i Pomorski

fakultet jer postojeći objekti ne zadovoljavaju razvojne potrebe ustanova. Također u II. fazi potrebno

je i bitno poboljšati smještane kapacitete za studente izgradnjom dvije tisuće ležajeva, što će

osigurati prihvatljive europske standarde u smještaju studenata. U II. fazi Izgradit će se sportski

objekti ( sportska dvorana i plivalište ) , odnosno tereni za male i velike sportove na otvorenom.

4.1. PREGLED OBJEKATA I. FAZE

4.1.1. POSTOJEĆI OBJEKTI:

Akademija primjenjenih umjetnosti

Bruto korisna površina 8,140 m2

Radionice ( stolarija, kamen, ljevaonica,

mozaik, keramika ... )

35 predavaonica i 33 kabineta

274 studenta

45 zaposlenih

Filozofski i Učiteljski fakultet

Ukupno 21,050 m2

138 kabineta, 20 učionica, 18

seminarskih dvorana..

Učiteljski fakultet: 466 studenta

61 zaposlenih

Filozofski fakultet : 1638 studenata

216 zaposlenih

Sveučilišni odjeli za matematiku, fiziku,

informatiku i biotehnologiju

Ukupno 16,350 m2

15 labarotorija, 15 učionica,

92 kabineta, 17 praktikuma,

10 seminarskih dvorana

4 predavonice

873 studenta

94 zaposlenih

15

Građevinski fakultet

Ukupno: 14,252 m2

83 kabineta, 15 praktikuma, 9 laboratorija, 8

predavaonica

654 studenta

86 zaposlenih

Studentski restoran

Ukupno 7,240 m2

4 500 obroka na dan

Slastičarnica,kavana,restoran,

blagovaonica, centralna kuhinja

Znastveno – tehnologijski park

Ukupno: 3,600 m2

8 laboratorija, 18 kabineta, 4 učionice, 3

multimedijalne dvorane, izložbeni prostor

4.1.2. BUDUĆI OBJEKTI:

Objekti studentskog smještaja – Paviljoni 1,2 i 4

Ukupno 13,800 m2

598 kreveta

Tehnički pogon, praonica,

studentski centar

16

Toplana / energana i plinska mjerno redukcijska stanica

Sveučilišna knjižnica

Ukupno 9,550 m2

Knjižnični sklop, trgovina računalne opreme, caffe-

bar, restoran, izložbeni prostor,multifukcionalna dvorana

Društveno – kulturni centar

Ukupno 4,452 m2

Prostor za kulturne i društvene sadržaje, organizacija

simpozija i kongresa, knjižara, lokal..

Otvoreni sportski tereni

Ukupno 2,530 m2

Rukometno igralište

Košarkaško igralište

Tribine

Sportski centar s trodijelnom sportskom

dvoranom i ostalim pratećim sadržajima

Plivački bazen

Ugostitljski i uslužni sadržaji

Trgovine, poslovni prostori

17

4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU

Pomorski i Ekonomski (ili drugi) fakultet

Objekti studentskog smještaja – 2. Faza

Ukupno 60,000 m2

8 novih objekata

2 400 ležajeva

Temeljne medicinske znanosti

Ukupno 6,200 m2

Laboratoriji

Istraživački centri

Temeljne medicinske zanosti

18

4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU

ZNANOSTI

Akademija primljenjenih umjetnosti

Otpad koji nastaje: boje, papir, tinta, platna, kamen,

staklo, plastika, potrošeni likovni pribor, ambalažni

otpad, EE otpad, biootpad..

Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine

otpada: formiranje eko zona unutar fakulteta,

odvajanje otpada koji se može reciklirati, smanjiti

potrošnju papira ( printanje više slajdova na jednoj

stranici, obostrano.. ).. korištenje materijala i pribora

koji se može reciklirati...

Marketing: Edukacija, financijska stimulacija ( za svaku

kg otpada donira se 1 kn za humanitarnu pomoć ) ,

radionice za izradu recikliranog papira, sadnja zelenog

otoka ( ne bacaj šumu u smeće), natječaj za izradu

najboljeg umjetničkog djela napravljenog od otpada (

slika, skluptura , vaza.)

Tehničke znanosti

Otpad koji nastaje: biootpad, papir ( nacrti, elaborati

) , boja, tinta, građevni otpad ( pijesak, šljunak,

kamen, cement, beton..), plastika, ambalažni otpad,

EE otpad, stari dijelovi prostrojenja,cijevi koji se

pokazuju u svrhu nastave..

Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine

otpada: formiranje posuda za skupljanje određene

vrste otpada, eko zona, zeleniji uredi, uređivanje

unutrašnjosti fakulteta zelenilom, uređenje učionica s

materijalom koji ima mogućnost recikliranja...

Marketing: edukacija, radionice za izradu tehničkih

rješenja od otpada ( mostovi od papira, brodovi od

plastike.. ),studentske radionice za istraživanje

potencijala, čvrstoće,propusnosti otpada u svrhu

promoviranja otpad nije smeće, otpad kao energent ,

radionice za izradu praktičnih stvari s kojima će se

opremiti fakultet ( stolice od istrošenog namještaja)

19

Prirodne znanosti

Otpad koji nastaje: papir, boja, tintna,različiti

kemijske tekućine i spojevi, labaratorijski

oprema za kemijska, biološka i fizička

ispitivanja i istraživanja, materijali koji se

koriste u ispitivanjima (lišće, granje,različiti

organizmi...), EE otpad, ambalažni otpad..

Način skupljanja i mjere za smanjivanje

količine otpada: unutar labaratorija formirati

prostor za odlaganje opasnog i neopasnog

otpada, upotreba recikliranog materijala i

pribora ( papira ), zeleni uredi...

Marketing: edukacija, studentski seminari na

temu važnost zbrinjava otpada, nagrade za

najbolji marketnig na temu zaštite prirode,

sadnja drveća, studentske radionice za

istraživanje kemijskih, bioloških procesa u

svrhu unapređivanja znanja

Sportski centar

Otpad koji nastaje: papir, plastika,

guma,staklene boce, ambalažni otpad,

biootpad, baterije..

Način skupljanja i mjere za smanjivanje

količine otpada: formiranje eko zona,

postavljanje košara za otpad svakih 20-30

metara..

Marketing: postavljanje plakata,

organiziranje sportskih turnira ( svaka

momčad umjesto novčane kaucije donjeti

određenu masu papira, plastike, EE otpada ),

organizirana sadnja i uređenje igrališta

nakon svakog napunjenog eko otoka..

20

Studentski smještaj

Otpad koji nastaje: EE otpad, papir, plastika,

staklo, biootpad, ljepilo, boje, tinte, tekstil,

koža, stari namještaj, ambalažni otpad..

Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine

otpada: formiranje eko zona, zelenije sobe (

uređivanje sobe s biljkama ) , namještaj od

recikliranog materijala, potaknuti kupnju

recikliranog materijala

Marketing: Edukacija, igre znanja, skupljanje

teksita ( odjeće, obuće ) za humanitarne

organizacije, organizirana sadnja drveća,

radionice za izradu namještaja ( police,

vješalice, posude za olovke, ladice ) od starog

drvenog i ostalog otpada skupljenog u domu,

izrada različitih ukrasa koji bi se poklanjali

starijim osobama il prodavali a novac bi se

uplaćivao u humanitarne organizacije, dvorišna

aukcija...

Administracija i održavanje:

Otpad koji nastaje: papir, plastika,boja, tinta,

biootpad, EE otpad, ambalažni otpad...

Način skupljanja i mjere za smanjivanje količine

otpada: formiranje eko zona, printanja više

slajdova na jednu stranice, obostrano printanje,

korištenje recikliranog papira, reciklirani uredski

materijal, reciklirani namještaj

Marketing: Edukacija, radionice za izradu

uredskog namještaja i pribora od recikliranog

otpada, motivacija zaposlenika za odvajanje

otpada ( svaki napunjeni eko otok dodjeluje se

dva slobodna sata, nakon skupljenih 5 tona

otpada slobodan dan, odlazak na večeru, izlet )

21

5. ODVAJANJE OTPADA

Trenutno, na području Kampusa, postoji pet zelenih otoka (Slika 5.1.). Zeleni otoci su mjesta na

javnoj površini na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Slika 5.1: Zone odlaganja otpada na području Kampusa

Na zelenom otoku postavljene su kontejneri za komunalni otpad, te odvojeni kontejner za plastiku,

metal i tetra ambalažu, te kontejner za staklo i papir. Većina otpada se ne reciklira, već su

najkorišteniji kontejneri za komunalni otpad, što je vidljivo na slici 5.2. Kapacitet za pohranu

komunalnog otpada nije dovoljan, iako do toga ne bi dolazilo da se otpad sortira.

Slika 5.2: Zeleni otok u blizini Građevinskog fakulteta Rijeka

U zgradama fakulteta nalaze se obični koševi za smeće, te je omogućeno odvajanje papira u

tipiziranim kartonskim kutijama za odlaganje papira na određenim katovima i uz fotokopirnice (slika

5.3).

22

Slika 5.3: Tipizirana kutija za odlaganje papira za recikliranje

Ostalih mogućnosti za razvrstavanjem otpada nema u zgradama fakulteta, te se sav otpad, bez obzira

na njegovu reciklažnu vrijednost, odlaže kao komunalni.

6. EKO ZONE

U srpnju 2013. godine stupio je na snagu Zakon o održivom gospodarenju otpadom, te su u

posljednjih godinu dana sve zone prikupljanja otpada na području Kampusa pretvorene su u zelene

otoke koji omogućuju sortiranje otpada i time pripremu za recikliranje. To je omogućilo pravilno

odlaganje otpada, no te mogućnosti trenutno nisu iskorištene. Pošto se otpad na fakultetima i

ostalim ustanovama Kampusa ne sortira, još uvijek se veliki postotak otpada odlaže kao komunalni

otpad. Vjerujemo da će se, uz mogućnost sortiranja i recikliranja, te informiranje studenata i

korisnika Kampusa, potreba za mjestom za odlaganje komunalnog otpada smanjiti, a time i broj

kontejnera na zelenim otocima.

Na zelenim otocima potrebno je staviti i spremnik za odlaganje tonera, baterija, žarulja i ostalog EE

otpada koji se proizvodi u većim količinama.

Slika 6.4: Zeleni otok

23

Osim prilagodbe zelenih otoka na vanjskim površinama Kampusa, potrebno je urediti zelene zone

unutar svakog fakulteta i zgrade Kampusa.

Prijedlog je postavljanje zelene zone na svaki kat, a po potrebi i češće. Zelena zona uključuje

spremnike s posebnim odjeljcima za otpad koji se u najvećoj količini svakodnevno proizvodi od strane

studenata i zaposlenika, a to su spremnici za: plastiku i tetra ambalažu, papir, biootpad, te ostali

otpad.

Ukidanjem standardnih koševa za smeće i postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona, pretpostavlja

se bitno povećanje reciklirajućeg, te ujedno bitno smanjenje ostalog otpada.

Zelene zone trebaju biti postavljene na vidljiva mjesta, na središnjem dijelu prolaska najvećeg broja

studenata, u blizini stepenica, te na svakom katu zgrade.

U zgradi svakog fakulteta trebao bi se nalaziti i spremnik za odlaganje baterija, u prizemlju ili na lako

dostupnom i vidljivom dijelu, kao i spremnik za odlaganje tonera, fluorescentnih žarulja i ostalog EE

otpada (Slika 6.6).

Slika 6.5: Mogući izgled zelenih zona u unutrašnjim prostorima zgrada prostora Kampusa

24

Slika 6.6: Odlaganje baterija i žarulja

Papir, tetra ambalaža, plastika i EE otpad treba se odlagati u zelene otoke na području Kampusa.

Otpad sa zelenih otoka otprema Čistoća.

Toneri, baterije, žarulje i ostali EE otpad odnosi se u reciklažno dvorište Čistoće na Pehlinu.

Biootpad se treba svakodnevno prikupljati iz zelenih zona i odlagati u kompost. Kompost je moguće

iskoristiti za pomoć ozelenjavanja područja Kampusa, kao i besplatni nadomjestak povrću i voću u

studentkom permakulturnom vrtu.

Slika 6.7: S.VRT – Studentski permakulturni vrt u sklopu Kampusa

25

7. DUGOROČNI PLAN REDUKCIJE OTPADA

Izbjegavanje nastajanja otpada je hijerarhijski najvažnija mjera za rješavanje problema otpada, te s

drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada je važna karika u procesu gospodarenja otpadom.

Provođenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i sustavnoj

edukaciji i komunikaciji s javnošću. Nemoguće je u potpunosti uspješno djelovati sa mjerama

smanjenja otpada na mikrolokaciji ukoliko ne djelujemo i podižemo svijest o važnosti mjera cijele

zajednice. Primjer Kampusa predstavlja složen i zahtjevan projekt, koji zahtjeva financijsku, te stalnu i

sustavnu edukacijsku podlogu.

Edukacija i komunikacija s javnošću, kao i mjere izbjegavanja i smanjivanja, tek sustavnim i

dugoročnim djelovanjem omogućuju postizanje ciljeva. Izbjegavanje i smanjenje otpada u praksi se

vrlo teško postiže, ali treba tome težiti. Dio mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada treba se

regulirati zakonskim propisima.

Prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili

mjesta nastajanja otpada u svim područjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupke,

odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini,

obujmu i štetnim sastojcima.

Smanjenje količina otpada i opasnih svojstava otpada može se postići na sljedeće načine:

• sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada

• sprječavanje korištenje proizvoda koji zahtijevaju posebno ili otežano zbrinjavanje nakon

uporabe

• sprječavanje miješanja raznih vrsta otpada

• recikliranje ili korištenje otpada

Prioritet svakog sustava gospodarenja otpadom, pa tako i ovog vezanog uz Kampus treba biti

sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji

otpad je onaj, koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica da otpad koji se izbjegne

ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili zbrinjavanje.

Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada programa s mjerama za

izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provođenja.

Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada u zoni Kampus mogu se svesti na:

Izbjegavanje otpada unutar zgrade fakulteta

„Green office“ program trebao bi biti temelj izbjegavanja nastajanja otpada unutar zgrade fakulteta.

Da bi postali Zeleni ured, moramo razmišljati o životnim ciklusima proizvoda koje kupujemo i smanjiti

26

njihovu upotrebu zbog korištenja resursa, nastajanja onečišćenja tijekom svih procesa u njihovoj

proizvodnji, te nastajanja troška zbrinjavanja nakon njihovog korištenja. Zelenu nabavu možemo

definirati kao kupnju proizvoda i usluga koje imaju manji utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje u

usporedbi s konkurentnim proizvodima ili uslugama koje služe za istu svrhu. U najjednostavnijem

obliku, zelena nabava znači osigurati da primjerice uvijek kupujete reciklirani papir. U najpotpunijem

obliku, znači da su ekološki kriteriji sustavno integrirani u sve aktivnosti vezane uz nabavu: od

definiranja pravih potreba, preko određivanja odgovarajućih tehničkih specifikacija i postupaka

vrednovanja do praćenja izvedbe i rezultata.

To znači uzeti u obzir niz karakteristika proizvoda ili usluga koje se nabavljaju, npr.:

• Upotreba neotrovnih tvari i recikliranih materijala

• Potrošnja energenata i vode tijekom korištenja

• Odlaganje, ponovna upotreba i mogućnost recikliranja na kraju korisnog vijeka

Samo uzimanjem u obzir punog raspona troškova i utjecaja na okoliš tijekom životnog ciklusa moguće

je osigurati dobru nabavu. Očigledno je da bi zelena nabava i kvalitetna nabava trebale biti

istoznačne.

Izbjegavanje otpada unutar restorana Kampus i ostalih ugostiteljskih objekata

Otpad u svim objektima Studenskog centra na Kampusu potrebno je adekvatno zbrinjavati, te u što

većem postotku reciklirati. Nadalje, restoran Kampus je veliki proizvođač organskog otpada

(prosječno 4500 obroka dnevno), taj se otpad obrađuju u uređaju za usitnjavanje i dehidraciju

biološkog otpada, koja se potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda ispušta u

kanalizacijski odvod. Naš je prijedlog selektiranje takvog otpada u posebne spremnike, te korištenje

istog za izradu komposta. Važno je napomenuti, da se protivimo bacanju viška obroka, mišljenja smo

da bi , eventualni prekomjerni obroci trebali biti dostavljeni socijalno osjetljivim osobama u sklopu

pučke kuhinje u Rijeci, dok bi se samo organski otpaci koristili za izradu komposta. Također, dolazi do

izražaja mogućnost zelene nabave, odnosno izbjegavati oblikovane proizvode s pretjeranom

količinom i štetnim otpadom. Koristiti proizvode u najnužnijoj ambalaži. Nadalje, važno je

napomenuti da bi unutar kuhinje restorana bilo potrebno zamijeniti štetna i nagrizajuća kemijska

sredstva onim prirodno prihvatljivim.

Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona

Izbjegavanje otpada unutar kompleksa studentskih paviljona slično je izbjegavanju otpada unutar

stambene jedinice i najviše ovisi o svijesti i edukaciji korisnika. Korisnicima je potrebno ponuditi

27

mjesta za pravilan način odlaganja otpada, kao i njegovo selektiranje, te upoznati i educirati ih

sustavom gospodarenja otpada u zoni Kampus.

Ponašanje korisnika Kampusa

Kao što smo već napomenuli, potrebno je sustavno i dugoročno vršiti edukaciju o važnosti pravilnog

zbrinjavanja otpada. Korisnike Kampusa potrebno je pravilno educirati i informirati kroz seminare,

radionice, nastavu, letke … Ovaj je korak o izuzetne važnosti jer upravo on odlučuje u kojoj mjeri će

gospodarenje otpadom na mikrolokaciji Kampusa biti uspješno.

Kao dugoročne mjere smanjenja otpada u zoni Kampusa predlažemo sljedeće:

Reciklažni otoci

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama na javnim površinama.

Tako postavljene posude/kontejneri za sakupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične,

metalne i ostale ambalaže na jednoj lokaciji čine "reciklažni otok".

Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima:

• maksimalna udaljenost od objekta do otoka (cca. 200m)

• broj korisnika koji gravitiraju na jedan reciklažni otok

Iznimka za postavljanje pojedinačnih kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru postoji

neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem

zaposlenih i sl.).

Osim postavljanja zelenih otoka na vanjskim površinama Kampusa, predlažemo postavljanje zelene

zone na svaki kat u zgradi fakulteta. Zelena zona sastoji se od spremnika s posebnim odjeljcima za

otpad koji se u najvećoj količini svakodnevno proizvodi od strane studenata i djelatnika fakulteta, a to

su spremnici za: plastiku i tetra ambalažu, papir, biootpad, te ostali otpad.

Postavljanjem prepoznatljivih zelenih zona razviti ćemo kulturu recikliranja, te ujedno smanjiti

proizvodnju otpada. Zelene zone trebaju biti postavljenje na vidljiva, posebno predviđena mjesta tik

uz frekventan pravac kretanja korisnika kako bi došla do izražaja njihova funkcija i kako bi što veći

broj korisnika mogao odlagati otpad na takva mjesta.

U zgradama fakulteta potrebno je predvidjeti mjesto za odlaganje baterija, kao i spremnik za

odlaganje tonera, fluorescentnih žarulja i ostalog EE otpada.

Kompostana i studentski permakulturni vrt

Naša ideja je da se organski otpad koji nastaje u restoranu i drugim ugostiteljskim objektima

kompostira te da se na taj način osigura još efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti

28

kompost koristio za gnojenje zelenih površina na području Kampusa, te kao prirodni nadomjestak

povrću i voću u studentkom permakulturnom vrtu.

Edukacija šire javnosti i poticanje korisnika na primjenjivanje mjera smanjena otpada

Cilj je seminarima, radionicama, javnim raspravama, itd. uključiti širu javnost i što veći broj korisnika

Kampusa. Poželjno je kontinuirano pratiti razvoj i prilagodbu korisnika na mjere smanjena otpada, te

objavljivati postignute rezultate na mjesečnoj bazi kroz neki od medija. Po potrebi nagraditi

„najzelenije“ fakultete i tako dodatno motivirati korisnike.

29

8. MOGUĆNOST SMANJENJA TROŠKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN,

KOMPOST, ULJE)

Kako ima više vrsta optada tako ima i više načina zarade od tog istog otpada. Jedan od zanimljivijih

po našem mišljenju je iskorištavanje nastale biomase na kampusu i okolici.

Pod iskorištavanjem misli se na Jean Pain metodu korištenja biootpada u svrhu grijanja objekta i

zagrijavanja vode, dobivanje plina te u konačnici kompost.

Jean Pain metoda

Jean Pain je Francuski izumitelj i inovator koji je izumio dobivanje energije iz biomase. On je tim

načinom zadovoljio 100% potrebe energije za svoj svakodnevni život. Zagrijavao je vodu na 60°C

brzinom 4 litre po minuti koju je koristio za grijanje i sanitarne potrebe. Također je koristio i metan

nastao prilikom razgradnje da pogoni električni generator,štednjak i svoje osobno vozilo. Takav način

stvaranja upotrebljive energije kompostiranjem materijala poznat je pod nazivom ˝Jean Pain

kompostiranje˝ ili ˝Jean Pain metoda˝.

Slika 8.1. Princip zagrijavanja vode i zadržavanja plina

Što je kompostiranje je već objašnjeno u ovom radu, ali ukratko to je razgradnja biootpada uz pomoć

živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid,voda,toplina i kompost. To je najstariji i

najprirodniji način recikliranja otpada. Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad

(ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.

Uloga kompostiranja na kampusu

Pošto je cijena energenata u stalnom rastu, a kompleksi kao što je naš kampus troše ogromne

količine energije za zagrijavanje i restoran plina za pripremu hrane ovo je jedan način da se uštedi

novac i iskoristi već prisutan biootpad.

30

Ovakav način grijanja već postoji u svijetu u obiteljskim kućama,hotelima i čak fakultetima i

kampusima. Prvi fakultet koji je u potpunosti grijan pomoću kompostiranja je fakultet u

Washingtonu,te također taj primjer su pratili fakulteti u New-Hampshireu i Vermontu.

Princip rada je da se biootpad slaže u slojevima te se postavlja cijevi po povrsini i zalijeva vodom i

tako po etapama. Prilikom razgradnje nastaje toplina koja zagrijava cijevi te se pumpama odvodi na

radijatore i bojler. Temperatura koja se postiže je oko 60°C. Prilikom razgradnje nastaje i plin koji se

sakuplja u spemnike te se koristi na štednjacima u restoranu.

Slika 8.2. Princip kruženja vode

Materijal koji bi se koristio kao biootpad bio bi djelomično iz restorana na kampusu, a dio bi

dopremala firma KD Čistoća. Na taj način bi svi bili u dobitku pošto 1/3 svega otpada koji se odlaže na

odlagalište je biootpad.

Nakon završene razgradnje dobivamo čisti kompost koji se može koristiti na kampusu, a dio se može

prodati okolnom stanovništvu.

Ulje iz friteza kao gorivo

Još jedan način smanjenja zagađenja okoline i potencijalne zarade je iskorišteno ulje iz friteza koje

nastaje u restoranu.

Nekoliko milijuna litara korištenog jestivog ulja u RH svake godine završi u kanalizaciji, umjesto da se

pravilno sakuplja i da se od njega pravi biodizel. Kada bismo te količine pretvorili u biogorivo, to bi

bilo mnogo korisnije i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Ako predpostavimo da u RH živi oko 4.5

milijuna stanovnika, to znači da je godišnja potrošnja jestivih ulja oko 45 milijuna litara te najmanje

10% od tog iznosa završi u kanalizaciji što je tehnički i ekološki problem.

31

Pošto unutar kampusa imamo restoran koji koristi veće količine jestivog ulja, to ulje bi se moglo

privremeno deponirati u posebne spremnike te prodati tvrtkama koje prerađuju jestivo ulje u

biodizel.

Slika 8.3. Biodiesel

32

9. OGLAŠAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS

Poznato je da koliko god određeni proizvod bio kvalitetan, bez ključne komunikacije s

tržištem, odnosno potrošačima, on ne može realizirati svoj potencijal. Za ovaj projekt je to još

dodatno bitno iz razloga što upravo potrošači čine suučesnike, odnosno sama ideja projekta Eko

Kampus temelji se na suradnji i inicijativi studenata koji polaze fakultet na Sveučilišnom Kampusu u

Rijeci. Za realizaciju projekta bitna je svijest studenata o gospodarenju otpada i važnosti primjene 3R

koncepta (Reduce, Reuse, Recycle) za održivi razvoj i ekološku budućnost.

Klasičan način marketinga i oglašavanja određene ideje, proizvoda ili usluga je reklamama i

informativnim materijalima kao što su letci, plakati i slično. Smatramo da takve načine ne treba

potpuno odbaciti, no da današnji prosječan student biva preopterećen raznim sličnim materijalima,

te je za efikasniju komunikaciju potreban drukčiji pristup. U duhu edukacije i širenja znanja, za što

Sveučilišni Kampus i postoji, smatramo da bi efektivniji način oglašavanja projekta bio kroz razna

predavanja i radionice.

Predavanja bi mogla biti organizirana u nekim zgradama fakulteta na Sveučilišnom Kampusu, po

određenom rasporedu, s atraktivnim, zanimljivim i suvremenim temama ekologije i održivog razvoja

koja bi bila temelj projekta služeći širenju svijesti studenata o ekološkom pristupu. Studenti, i ostali

zainteresirani pristupnici, informirali bi se i osvješćivali o ekološkom stanju na globalnoj i lokalnoj

razini, važnosti održivog razvoja, mogućim mjerama koje mogu sami poduzimati te na kojima se radi

na gradskoj, državnoj ili svjetskoj razini, te naravno o obuhvatu projekata Eko Kampus i ulozi

studenata unutar projekta.

Da ne bi ostalo sve samo na teoriji, organizirala bi se i razna događanja kao što su radionice, druženja,

zelene akcije, pa čak i sajmovi ili umjetničko-kulturni događaji. Razne radionice na temu ekologije

mogle bi kroz direktan i interaktivan način studente educirati o procesima tijekom gospodarenja

otpadom, načinima kako smanjiti količinu proizvedenog otpada, kreativnim idejama kako

prenamjeniti razne predmete i slično, koje bi učesnicima dodatno približile ideju Eko Kampusa. Još

jedna ideja kako poticati komponentu „Reuse“ u 3R konceptu bila bi organizacija buvljaka na koji

studenti donose sve što im je nepotrebno, a ima potencijala za ponovnu upotrebu, što bi se na

štandovima prodavalo po simboličkim naknadama, a sve bi bilo popraćeno druženjem i glazbom u

svrhu veće integracije studenata. Kako cijela ideja „zelenijeg“ kampusa asocira i na zelene površine,

sadnju, hortikulturno uređenje i sl., projekt Eko Kampus mogao bi se spojiti s projektom studentske

inicijative održavanja permakulturnog vrta na površini kampusa te bi se projekti mogli oglašavati i

promovirati zajedničkom suradnjom, a na lokaciji vrta bi se mogla održavati razna događanja

studenata za studente na kojima bi se govorilo i o projektu Eko Kampus.

33

Slika 9.1. Primjer promoviranja projekta na društvenoj mreži

Sama predavanja, kao i ostali sadržaj, mogao bi se oglašavati lecima, plakatima i obavezno

internetski. Bilo bi poželjno izraditi stranicu projekta Eko Kampus, na običnoj stranici ili na društvenoj

mreži (slika 9.1.), koja bi dostupno i jednostavno svakoj zainteresiranoj osobi ukratko predstavila

ciljeve i poduhvate projekta, kao i ažurirano informiranje o tekućim aktivnostima, radilo se o

predavanjima, radionicama, akcijama i sl. Također bi se, osim plakatima, pa tako i vizualno uočljivim

natpisima mogao promovirati cijeli projekt efektnim i promišljenim sloganima kao što su „Make a

move“ (pokreni se) ili „Mislimo globalno, djelujmo lokalno“ koji bi bili postavljeni na ključnim i često

posjećenim mjestima po Sveučilišnom Kampusu.(slika 9.2.).

Slika 9.2. Primjer inspirativnog natpisa za letak ili plakat za promociju projekta

34

10. CILJ I ZAKLJUČAK

Primarni cilj ovog rada je s određenim brojem smjernica zaokružiti dugoročni plan postupanja s

otpadom, dodatno naglasiti važnost zaštite okoliša, te usvojiti princip održivog razvoja. Jedna od

bitnijih komponenti je svakako i marketing odnosno promoviranje svega prethodno navedenog jer

bez razvijanja javne svijesti vezane za ovu problematiku, upitna je svrha kao i sama efikasnost

pojedinih mjera unaprijeđenja. Kao posljedica toga „održivi razvoj“ gubi svoj smisao tj. nema ga

uopće, a to u konačnici dovodi u pitanje kvalitetu života budućih generacija.

Naš moto za dugoročni plan je „Mislimo globalno, djelujmo lokalno“. Svijesni smo da je realizacija

zelenijeg i prirodnijeg Kampusa dugotrajni proces, no smatramo da promjene počinju od pojedinca i

da svatko može pridonijeti promjeni, bilo to okopavanjem studentskog permakulturnog vrta,

štednjom vode i energije ili odlaganjem plastične ambalaže u za to predviđen spremnik.

Mogućnost razvstavanja otpada već u prostorima fakulteta pridonijelo bi zelenoj viziji Kampusa, a uz

veću financijsku podršku, izgradnja komposta i korištenje biootpada za dobivanje energije pretvorilo

bi prostor Kampusa u ekološku zonu koja bi služila kao primjer ostalima.

35

LITERATURA

1. http://www.uvm.edu/sustain/news-events/news/uvm-campus-diverts-40-of-its-waste-from-

landfill

2. http://www.recyclingworksma.com/food-waste-estimation-guide/

3. http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm

4. http://recikliraj.hr/

5. www.uniri.hr

6. http://www.cistoca.hr/

7. http://www.cistoca-ri.hr/

8. http://www.enu.fzoeu.hr/hio/zeleni-ured/savjeti-za-zeleni-ured