Upload
davorka-juric
View
234
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
1/27
EKOLOGIJA I EKONOMIKA
JAVNOG SEKTORAA) EKSTERNALIJEB) JAVNA DOBRA I ZAJEDNIKI RESURSI
Dr Boo Drakovi
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
2/27
SAVRENOST I NESAVRENOST TRITA
- Trite na kome se sueljavaju ponuda i tranjapredstavlja efikasnu alokaciju resursa
- Zakoni trita nevidljiva ruka trita navodi kupce i
prodavce, koji se na tritu rukovode linim interesima,da maksimiziraju ukupnu korist koju drutvo ima odtrita
- Trite nije uvek i u potpunosti idealan faktor regulacije i
maksimiziranja blagostanja, odnosno drutvenih koristi
- Neuspesi trita nazivaju se eksternalije
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
3/27
TA SU EKSTERNALIJE?EKSTERNALIJE NASTAJU kada nekiuesnici imaju aktivnost na tritu u ciljumaksimiziranja svojih koristi, a te
aktivnosti istovremeno prouzrokujunegativne ili pozitivne efekte za druga licakoja ne uestvuju u datoj trinoj
aktivnosti.Lica koja ne uestvuju u datoj trinojaktivnosti moemo nazvati posmatrai na
tritu.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
4/27
POZITIVNE EKSTERNALIJE
POZITIVNE EKSTERNALIJEkada uesnici utrinoj aktivnosti u cilju ostvarivanja line
koristi nenamerno prozrokuju korist udatoj trinoj aktivnosti (posmatrau).
Primeri:
- ulaganje u obrazovanje
- istraivanje i primena novih tehnologija
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
5/27
NEGATIVNE EKSTERNALIJE
NEGATIVNE EKSTERNALIJEuesnici natritu u cilju ostvarivanja linih koristi,
proizvode negativne efekte za posmatraena tritu.Primeri:
- zagaivanje vazduha i voda izindustrijskih postrojenja
- zagaivanje vazduha izduvnimgasovima automobila
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
6/27
ULOGA DRAVE - VLADE
- Eksternalije dovode do neefikasne trinealokacije resursa
-Vlada (Drava) svojom intervencijom,zakonskom regulativom, porezima,
subvencijama, zabranama, kvotama,
kaznama, koriguje uticaj negativnih
eksternalija
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
7/27
TRITE ELIKA
Qtriteje efikasno s obzirom da maksimizira zbir potroaevogi prozvoaevog vika.
ili
maksimizira ukupne vrednosti za kupca umanjeneza ukupne trokove proizvoaa
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
8/27
NEGATIVNE EKSTERNALIJE
Zbog zagaenja vazduha i vode od proizvoaa
elika, troak koji snosi druvo vei je od trokaproizvodnje elika koji snosi proizvoa.Trokovi zbog zagaenja koje snosi drutvo sueksterni troak proizvodnje elika.
Trokovi koji snosi proizvoa elika su internitrokovi proizvoaa.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
9/27
ZAGAENJE I DRUTVENI
OPTIMUM
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
10/27
INTERNALIZACIJA
EKSTERNALIJAINTERNALIZACIJA EKSTERNALIJAjeintervencija ili uticaj drave-vlade, dapopravi trine neuspehe, tako to enavesti uesnike na tritu da preuzmutrokove negativnih efekata (uvoenjeporeza) ili kod pozitivnih eksternalija dasubvencijama podstie stvaranjedrutvenih koristi.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
11/27
OBRAZOVANJE I DRUTVENI
OPTIMUM
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
12/27
REZIME EKSTERNALIJE
Negativne eksternalijenavode trita da proizvodeveu koliinu nego to je drutveno poeljna
Pozitivne eksternalijenavode trita da proizvode
manju koliinu nego to je drutveno poeljnaDrava, odnosno Vlada moe da internalizuje eksternalijeoporezujui proizvodnju dobara sa negativnimeksternim uticajima (porez za zagaivaa) i ilisubvencirajui dobra koja imaju pozitivne eksterneuticaje (subvencije obrazovanja)
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
13/27
UTICAJ TEHNOLOGIJE
Tehnoloke inovacije i pronalasci preedfstavljajukorist ne samo za preduzee koje ih je stvorilive i za drutvo u celini. Ovakav oblik pozitivniheksternalija naziva se prelivanje tehnologije.
Dravne subvencije i intervencije podrkerazvoju novih tehnologija naziva se industrijska
politika. Pravo vlasnitva nad pronalascima i inovacijama
drava titi regulativom patentnih prava.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
14/27
KOUZOVA TEOREMA
Po ekonomisti RONALDU KOUZUako su privatne strane u stanju da bez trokova pregovaraju o
alokaciji resursa, onda e individualno trite uvek reitiproblem eksternalija i efikasno alocirati resurse.
Primer: Korist vlasnika psa i teta komije kome smetalave pasa.
TRANSAKCIONI TROKOVInastaju kada individualna reenjanisu uspena ukoliko uesnici na tritu nisu u stanju da reeproblem eksternalija (npr. Plaanje advokata)
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
15/27
JAVNA POLITIKA PREMA
EKSTERNALIJAMA
Podsticaji vlade subvencije
Kontrolne mere, zabrane, kvote, kazne,dozvole
Trine mere i porezi
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
16/27
PIGUOVI POREZI
Po ekonomistiARTURU PIGUU
porezi koje uvodi vlada u cilju korekcije
efekata negativnih eksternalija.
Primeri: Regulativa Agencija za zatituprirodne sredine, odreivanje kvota za
emisiju otpadnih materija u vazduh, vodu ilina prostore zemljita, trgovina pravima nazagaenje okoline.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
17/27
POREZ NA BENZIN
MB95 1 litarProdajna cena 77,60 din
Porezi
- akciza 26,49 din
- PDV 11,84 din
Ukupno porezi 38,33 din
- rafinerijska cena 34,27 din
- mara 5,00 dinUkupno rafinerijska cena i mara 39,77 dinUee poreza u ceni 49,39 %
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
18/27
DOZVOLE ZA ZAGAIVANJE KOJIMSE MOE TRGOVATI
Formiranje trita dozvola za zagaenjeprirodne sredine izmeu razliitih
industrija na odreenoj lokaciji
Primer: Fabrika hartije i fabrika elika
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
19/27
PIGUOV POREZ I DOZVOLE ZAZAGAENJE
Primer: Fabrika hartije i fabrika elika
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
20/27
VRSTE DOBARA I SVOJINSKAPRAVA
SVOJINSKA PRAVA SU ODNOSI IZMEU POJEDINACA UPOVODU STVARI
ISKLJUIVOST, karakteristika ponaanja u odnosu nadobra (stvari) po kome drugi pojedinci mogu bitispreeni da to dobro ili stvar koriste
RIVALITET,karakteristika popnaanja u odnosu nadobra (stvari) po kome korienje nekih dobara odstrane pojedinaca smanjuje koliinu korienja tihdobara od strane drugih pojedinaca.
PRIVATNA DOBRA, dobra ili stvari u povodu kojihpostoji odnos i iskljuivosti i rivaliteta.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
21/27
Klasifikacija dobara:
- PRIVATNA DOBRA- osobina iskljuivosti irivalitet (automobil, kua, stan...)
- JAVNA DOBRAni iskljuivost ni rivalitet(vazduh, voda, sirena za upozorenje odopasnosti)
- ZAJEDNIKI RESURSI postoji rivalitet ali ne iiskljuivost (ribe u reci ili moru)- PRIRODNI MONOPOLIpostoji iskljuivost ali
ne i rivalitet (gradski vodovod)
JAVNA DOBRA I ZAJEDNIKI
RESURSI
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
22/27
- PROBLEM SLOBODNOG JAHAARadi se o dobrima koja se slobodno i besplatno koriste
Slobodni jaha izraz nastao od eng.Free rider
besplatni korisnik, a znai odreenje ponaanja OSOBEKOJA STIE KORIST OD NEKOG DOBRA, A IZBEGAVADA PLATI KORIENJE TOG DOBRA.
- VANIJA JAVNA DOBRA:1. Odbrana2. Fundamentalna istraivanja u oblasti nauke3. Borba protiv siromatva
JAVNA DOBRA
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
23/27
PRIMERI:JAVNA I PRIVATNA DOBRA
Neka ista dobra mogu biti zavisno od okolnosti ilijavna ili privatna dobra:
Svetionikna obali moe biti javno dobroukoliko ga izgradi i odrava drava, a posadebrodova ga koriste bez naknade
Ukoliko isti Svetionikpostane privatnovlasnitvo, onda vlasnik svetionika naplaujekorienje svetionika od najblie luke.
Analiza trokova i koristi (costbenefitanaliza)izgradnje auto puta kao javnog ili privatnogdobra.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
24/27
IMA LI SMISLA ODREIVATIVREDNOST LJUDSKOG IVOTA?
KOLIUKO VREDI LJUDSKI IVOT? Ulaganje u bezbednost rudnika, autoputeva,
prelaza na ullicama...
Vrednost rizinih zanimanja, policajaca, vojnika,rudara..... svaki milion tona iskopanog uglja uUkrajini kota dva ljudska ivota...
Mogui pristup: jedino prihvatljivo vrednovanjeje da ljudski ivot ima implicitnu novanuvrednost.
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
25/27
Resursi dostupni svakom uesniku da ih neogranieno koristi
- VANIJI ZAJEDNIKI RESURSI:- ist vazduh i voda- Ribe i divlje ivotinje- Saobraajne guve na putevima (Autoput kao Javno
dobro/ ako nema guve na auto putu/ ili kaoZajedniki resurs/ ako je guva na autoputu nastajunegativne eksternalije izmeu uesnika u saobraaju/
- Da li su ume zajedniki resurs?
ZAJEDNIKI RESURSI
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
26/27
- PRIMER SEOSKOG PANJAKA
Opte pravilo: Kada jedna osopba koristizajedniki resurs, ona smanjuje koliinu korienja
tog resursa drugoj osobi. Usled navedenihnegativnih eksternalija Zajedniki resursi seprekomerno koriste do njihovog unitenja.
TRAGEDIJA ZAJEDNIKOG
POSEDA
8/3/2019 Ekologija i Ekonomika Javnog Sektora
27/27
ZATO DOMAA GOVEDA NISUUGROENA VRSTA ?
Prema istorijskim podacima pre nego to su Evropljaninaselili Severnu Ameriku, na tim prostorima je ivelo oko60 miliona bizona. Pre pokretanja programa zatite broj
bizona je bio sveden na oko 400 grla. Slonovi u Africi su ugroena vrsta Goveda nisu ugroena vrsta
Bizoni i Slonovi su ZAJEDNIKI RESURSi podloni suprekomernom korienju. Goveda su privatna svojina tese kao takvi ekonomski racionalno koriste.