PROBLEM EKONOMIKE - proizvodni resursi su relativno oskudni ili ograni eni. elje potro a a, privrede i dr avnih slu bi za dobrima i uslugama nadilaze proizvodne kapacitete. EKONOMIKA RADA podru je ekonomike koje izu ava organizaciju, funkcioniranje i rezultate tr i ta rada; odluke mogu ih i sada njih sudionika na tr i tu rada; javne mjere koje se odnose na zaposlenost i pla anje resursa rada.

I. SOCIOEKONOMSKA PITANJA mnogi od najva nijih socioekonomskih problema dana njice nalaze se u sektoru ekonomike rada.NASLOVI NOVINA: Inflacija obezvre uje pla e, Roboti zamjenjuju radnike automobilske industrije, Proizvodnost rada pada, Uvoz ugro ava radna mjesta, Mesari u trajku, Vi e ena u radnoj snazi.

II. KVANTITATIVNA VA NOST Oko nacionalnog dohotka odlazi radnicima u obliku

nadnica i pla a.

Glavni izvor primanja za ve inu ku anstva u SAD-u dolazi od usluga rada. U kapitalisti kim privredama svijeta , glavni dio nacionalnog dohotka ne dobiva se kao primanje kapitaliste (profit, renta, kamata), ve u obliku nadnice. RAD je kvantitativno na najva niji ekonomski resurs.

III. JEDINSTVENE KARAKTERISTIKE Tr i te rada je bogato i komplicirano mjesto. Kada radnik uzima posao on o ekuje da e zaraditi nadnicu, ali tako er vodi ra una o stopama rasta nadnica, ostalim beneficijama, razinama rizika, na inima umirovljenja, mirovinama, pravilima promocije i otkaza i postupcima albe. U zamjenu, radnik se mora odre i nekog vremena, ali se od njega tako er tra i da unapre uje svoje vje tine, obu ava druge radnike, iskazuje napor i ideje te da se pokorava nadre enima po pitanjima kako se tro i njegovo vrijeme.

H. Lorne Carmichael

RELATIVNA OSKUDNOST Rad i ostali resursi su relativno oskudni. SVRHOVITO PONA ANJE Pojedinci i institucije donose racionalne ili svrhovite odluke. OPORTUNITETNI TRO AK propu tena dokolica, propu teni output privatnog sektora. PRILAGODLJIVOST Odluke se mijenjaju ili prilago avaju kada se mijenjaju ekonomske okolnosti.

Ukupna koli ina ponude rada ovisi o brojnosti pu anstva, stopi participacije radne snage i broju tjednih i godi njih sati rada. BECKEROV MODEL sagledava ku anstvo kao proizvo a a dobara koja nose korisnost, kombiniranjem dobara i vremena. lanovi ku anstva, na temelju komparativnih prednosti, obavljaju alokaciju svoga vremena na vrijeme provedeno na tr i tu rada, u proizvodnji, u ku anstvu i u potro nji.

potencijalna radna snaga/pu anstvo u radnoj dobi ukupno pu anstvo s izuzetkom ljudi mla ih od 16 godina i institucionaliziranih osoba. stvarna radna snaga osobe koje su zaposlene i nezaposlene, ali aktivno tra e posao.

stvarna radna snaga

LFPR =

potencijalna radna snaga

X

100

Ve ina pada stope participacije mu karaca odnosi se na starije mu karce. Pad stope participacije starijih mu karaca mo e se pripisati: - rastu realnih nadnica i zarada, - dostupnosti javnih i privatnih mirovina, -ve oj mogu nosti dobivanja pomo i za hendikepirane, - razlici u zaradama s obzirom na dob, koja sugerira da tro ak dokolice za starije radnike mo e opadati.

Rast stopa participacije ena bio je uzrokovan:

- rastom relativnih nadnica za ene, - ve om opredijeljeno u za rad na tr i tu rada,

- rastom proizvodnosti u ku anstvu, - padom stope nataliteta, - ve om nesigurno - ve om dostupno u braka, u zaposlenja.

Potra nja za radom ili bilo kojim drugim proizvodnim resursom je izvedena potra nja. To zna i da potra nja za radom ovisi o, ili je izvedena iz, potra nje za proizvodom ili uslugom u ijoj proizvodnji poma e. U uslu nom sektoru, rad se tra i zbog toga to potro a ima direktno osigurava koristi. injenica da je potra nja za radom izvedena potra nja zna i da e ja ina potra nje za radom ovisiti o : 1. Tome kakva je proizvodnost toga rada u proizvodnji proizvoda ili osiguravanju usluge. 2. Tr i noj vrijednosti toga proizvoda ili usluge.

$ 35 30 25 Nadnica 20 15 10 5 0 0 2 4 6 Koli ina rada 8MRP = DL= VMP

10

Primjena pravila MRP=W otkriva da je krivulja MRP kratkoro na potra nja za radom poduze a. U situaciji savr ene konkurencije na tr i tu proizvoda MRP=VMP, a krivulja je potra nja za radom negativnu nagnuta isklju ivo zbog opadaju e grani ne proizvodnosti.

ELASTI NOST POTRA NJE ZA RADOM

Koeficijent elasti nostiOsjetljivost koli ine potra nje za radom na promjene nadnica mjeri se koeficijentom nadni ne elasti nosti. Budu i da su nadnica i koli ina potra nje za radom u invertnoj vezi, koeficijent elasti nosti uvijek e biti negativan.

Ed

Postotna promjena u koli ini potra nje za radom

=

Postotna promjena nadnice

Ako je Ed ve i od 1 potra nja je elasti na.

Ako je Ed manji od 1, potra nja je neelasti na.

FAST-FOOD PODUZE A TRA E KU ANICE I POLUUMIROVLJENE RADNIKE Krajem 80-tih McDonalds je po eo davati tv reklame za privla enje ku anica i starijih ljudi za rad u njihovih 1600 restorana. McDonalds je stavljao papir na poslu avnik potro a a pozivaju i ih da se pridru e timu popunjavaju i molbu za zaposlenje. Drugi su Fast-Food restorani tako er po eli sli ne kampanje. Za to su te kampanje po ele krajem 80-tih, a ne ranije? Va an razlog je bio nagli porast potra nje za radnicima u FF industriji tijekom 80-tih. Kako je rasla stopa participacija ena i broj obitelji s dvoje zaposlenih, porastao je oportunitetni tro ak vremena. Beckerovim izrazom-> ljudi su supstituirali vrijeme (obroci pripremljeni kod ku e) u proizvodnji roba, za dobra (obroci u restoranu). U me uvremenu je ponuda rada tradicionalnih FF radnika-tinejd era- oslabila. Rezultat toga je bilo pove anje nadnica i zapo ljavanje ku anica i starijih gra ana.

Sindikati su posljedica industrijalizacije. Da bi zastupali, titili i pro ivali svoje interese, radnici su osnovali sindikate da kolektivno pregovaraju s poslodavcem. Velika je koncentracija sindikalnog lanstva u granama koje proizvode robe (rudarstvo, gra evinarstvo, proizvodnja) i relativno niska u uslu no orijentiranim granama (trgovina na veliko i malo, financije, osiguranje, nekretnine i usluge). Otprilike 17 milijuna radnika, jedan od sedam, lanovi su sindikata. Nacionalni sindikati- su federacije lokalnih sindikata koji pripadaju istoj grani ili grupi zanimanja s istom razinom stru nosti. Imaju dvije osnovne funkcije: (1) organiziranje neu lanjenih radnika u njihovim granama ili zanatima, i (2) pregovaranje kolektivnih ugovora. Lokalni je sindikat podre en nacionalnom sindikatu. Nacionalni sindikat ima ovlasti da suspendira ili raspusti neki od lokalnih sindikata.

Diskriminacija u ekonomskom smislu postoji kada su ene ili radnici pripadnici manjina koje imaju iste sposobnosti, obrazovanje, sta i iskustvo kao i bijeli mu ki radnici izlo eni lo ijim uvjetima u odnosu na zapo ljavanje, dostupnost zanimanjima, unapre enje ili nadnice. VRSTE DISKRIMINACIJE 1. Diskriminacija nadnicama (razlike u nadnicama se temelje na ne ijim stavovima, a ne na razlikama u proizvodnosti). 2. Diskriminacija pri zapo ljavanju (crnci su posljednji prilikom zapo ljavanja a prvi prilikom otpu tanja). 3. Diskriminacija prema zanimanjima (zabranjivanje pristupa nekim zanimanja enama i crncima unato istim sposobnostima). 4. Diskriminacija ljudskog kapitala (smanjene mogu nosti ena i crnaca za pove anjem proizvodnosti preko formalnog obrazovanja ili obuke na poslu ).

PROIZVODNOST odnos izme u realnog outputa koli ine proizvedenih roba i usluga i koli ine inputa koja se koristi u proizvodnji toga outputa. Proizvodnost je, drugim rije ima, mjera efikasnosti resursa i inputa, koja se izra ava kao omjer:

output Proizvodnost = --------------input

Kada ekonomija u e u recesiju, proizvodnost brzo opada, a time se pove avaju jedini ni tro kovi rada.

Zaposleni su oni ljudi koji imaju 16 ili vi e godina i koji su: (1) zaposleni u privatnim poduze ima ili dr avnim jedinicama, (2) samozaposleni, ili su (3) zaposleni, ali ne rade zbog bolesti, odmora, lo eg vremena ili disciplinskog postupka koji se protiv njih vodi. Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 16 godina ili vi e, ako ne borave u institucijama, ako ne rade, ali su sposobni za rad i ako su: (1) tra ili zaposlenje proteklih etiri tjedna, (2) ekali da budu pozvani natrag na posao s kojeg su privremeno udaljeni, (3) tra ili posao, ali su privremeno prekinuli zbog bolesti, ili su (4) ekali da se jave na novi posao u roku od 30 dana. Ljudi koji imaju 16 godina ili vi e, koji nisu institucionalizirani i koji slu beno nisu ni zaposleni, ni nezaposleni, klasificiraju se kao izvan radne snage.

Omjer zaposlenosti-stanovni tvo

Omjer zaposlenost zaposleni-stanovni tvo = neinstitucionalizirano stanovni tvo (%)

X 100

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti = (%)

nezaposlenost radna snaga

X 100

RADNA SNAGA= ZAPSLENI + NEZAPOSLENI

Ekonomika rada je vrlo bitna disciplina. Prou ava termine s kojima se susre emo svakodnevno. Ekonomija rada je posljednjih desetlje a postala podru je intenzivnog interesa i velikog napretka unutar ekonomskih znanosti, kako u teoretskom, tako i u prakti nom pogledu. Iako se suvremena ekonomija rada bazira na ortodoksnom mikroekonomskom pristupu koji je potpuno prevladao, taj suvremeni razvitak je u stvari samo rezultat razmi ljanja i pojava uo enih kroz povijest ekonomske misli. U radu je prikazan osnovni pregled povijesnog razvitka ekonomske discipline ekonomije rada, odnosno njezina izvori ta kroz odnos istra ivanja rada i ekonomske teorije.