779

N. Cirkveni: Ekonomska teorija kriminaliteta: neodoljiva privlanost i iluzije egzaktnostiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 2/2011, str. 779-813.

Dr. sc. Neven Cirkveni*

EKONOMSKA TEORIJA KRIMINALITETA: NEODOLJIVA PRIVLANOST

I ILUZIJE EGZAKTNOSTI

Rad se bavi postavkama ekonomske teorije kriminaliteta, njihovim implikacijama te doprinosom ove kole na planu preciznijeg sagle-davanja i ocjene onih imbenika koji pridonose ulasku poinitelja u kriminalnu zonu. Nastala na fi lozofskim postavkama utilitarizma, eko-nomska kola prenosi teze klasiara na teren empirijski provjerljivog i matematiki izrazivog. Umjesto jedinstvene motivacije poinitelja s korjenima u devijantnosti, ekonomska teorija kriminalitet objanjava uinom prilika i mogunosti za zakonitim postizanjem eljenih dobitaka tako da poinitelj svoju odluku donosi na istovjetan nain kao i svaka druga osoba.

Meu razliitim oblicima drutvene reakcije na zabranjeno ponaanje zastraivanje zauzima sredinje mjesto od najranijih vremena. Uoblieno u ruho generalne prevencije, zastraivanje je doktrinarni i slubeni cilj kanjavanja barem ravnopravan eventualnim drugim takvim ciljevima u svim pravnim poredcima. Iako je osnovna misao teorije zastraivanja postavlje-na jo u Platona,1 svoj pravi izraz nala je u djelima fi lozofa, ekonomista i pravnika prosvjetiteljstva. Temeljnu premisu postavio je Cesare Beccaria: Ugodnost i bol pokreu sva ljudska bia, a meu motivima koji potiu ljude na najuzvienija djela nevidljivi je zakonodavac uvrstio nagradu i kaznu.2 Iz takve ostavtine nevidljivog proizlazi temeljna zadaa vidljivog zakono-davca, pa politika nije nita drugo doli umijee to boljeg usmjeravanja i usklaivanja nepromjenljivih ljudskih nagona.3 Na to se nastavlja fi lozofi ja

* Dr. sc. Neven Cirkveni, odvjetnik u odvjetnikom drutvu Cirkveni i partneri j.t.d. u Zagrebu

1 Nitko naime pametan ne kanjava krivce radi toga to su skrivili, osim ako se poput i-vine nepromiljeno ne osveuje. Tko misli s razborom kanjavati, ne kanjava za prolu krivicu uinjeno ne moe biti neuinjeno nego zbog budunosti da opet ne skrivi ni ovaj sam niti drugi vidjevi kanjenoga. Platon, Protagora (Zagreb: Naprijed, 1975.), str. 55-56.

2 Cesare Beccaria, O zloinima i kaznama (Split: Logos, 1983.), str. 7.3 Ibid., str. 98. (XXIII).

UDK 343.973Primljeno 19. listopada 2011.

Pregledni znanstveni rad

780

N. Cirkveni: Ekonomska teorija kriminaliteta: neodoljiva privlanost i iluzije egzaktnostiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 2/2011, str. 779-813.

utilitarizma Jeremyja Benthama. Uvjeren da se ovjek u odreivanju pravca svojeg djelovanja rukovodi naelom korisnosti, tj. izborom one radnje koja donosi najveu koliinu sree, Bentham zakljuuje da se problem ljudskog odluivanja svodi na proces matematiki preciznog racionalnog izbora, tj. operacije usporeivanja opcija i odabira one koja proizvodi najveu koliinu ugode, odnosno najmanje boli.4 Stoga je jedina zadaa zakonodavca poveati ugodu i predusresti boli, i zbog toga mora dobro poznavati njihove vrijedno-sti. Kako su ugode i boli jedino orue koje upotrebljava, on mora briljivo prouavati njihovu jainu.5 Na takav sustav razmiljanja nadovezuje se An-selm v. Feuerbach koji zakonodavstvu daje zadau obuzdavanja negraanskih i nezakonitih nagona,6 a ona se moe postii jedino putem tzv. psiholoke pri-nude: Hoe li se uglavnom sprijeiti povrede prava, uz fi ziku prinudu mora postojati jo jedna druga, koja nadilazi privlanost prijestupa i koja proizlazi iz drave, a stupa na snagu u svakom pojedinanom sluaju, i bez koje bi se prihvatila misao o tek predstojeem prijestupu. Jedna takva prinuda moe biti samo psiholoka prinuda.7 Na negraanski nagon drava ima reagirati ekvivalentno jakom boli kao protuteom, tako da svatko zna da e njegovo djelo neizostavno slijediti zlo koje je vee negoli neugoda koja izvire iz neud-ovoljenja porivu.8 Na takve postavke klasine kole zastraivanja nadovezuje se stotinjak i vie godina kasnije ekonomska teorija kriminaliteta. S jedne stra-ne, ovaj pristup predstavlja prevoenje teza klasine kole racionalnog izbora na ekonomsku odnosno matematiku razinu. Jo vanije, provokativno uenje ekonomske kole da je postojanje kriminaliteta normalno stanje drutva do-velo je kako do produbljenog razumijevanja ovoga drutvenog fenomena tako i do mogunosti njegova upravljanja analogno upravljanju drugim eko-nomskim fenomenima. Za razliku od klasine kole, posebno je znaenje ove teorije to je na osebujan nain ukljuila izuavanje utjecaja ne samo kazne ve i pozitivnih drutvenih poticaja od kojih meu najvanije ulazi raspodjela

4 Zaudno je da djelo ovoga fi lozofa, koji je u bitnome obiljeio cijeli jedan pravac fi lozof-ske misli sa silnim reperkusijama na one drutvene znanosti koje nuno poivaju na kakvome fi lozofskome pravcu, sve do danas nije cjelovitije prevoeno na hrvatski, srpski ili bilo koji drugi junoslavenski jezik tako da je za njegovo upoznavanje nuno posegnuti za stranim izvo-rima ili fragmentarnim prikazima u naim povjesnicama fi lozofi je, politike teorije i slino. Za osnovni prikaz vidi Wilhelm Windelband, Povijest fi lozofi je: knjiga druga (Zagreb: Naprijed, 1988.), str. 85 i 94.

5 J. Bentham, Theory of Legislation (London, 1871.), str. 30, navedeno prema: Stanko Frank, Teorija kaznenog prava po krivinom zakoniku od godine 1951. Opi dio (Zagreb: kol-ska knjiga, 1955.), str. 58.

6 Anselm Ritter v. Feuerbach, Revision, Teil I, citirano prema: Hans-Heinrich Jeschek, Le-hrbuch des Strafrechts allgemeiner Teil (Berlin: Duncker & Humblot, 1972.), str. 44.

7 Anselm Ritter v. Feuerbach, Lehrbuch des gemeinen in Deutschland gltigen peinlichen Rechts (Gissen: G. F. Heyer Verlag, 1840.), str. 37.

8 Ibid.

781

N. Cirkveni: Ekonomska teorija kriminaliteta: neodoljiva privlanost i iluzije egzaktnostiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 2/2011, str. 779-813.

drutvenog bogatstva oliena specifi nim znanstveno provjerljivim varijabla-ma poput stope zaposlenosti, prosjenog prihoda i slino. (Ovaj doprinos za sada se jo uvijek ogleda preteito na isto teoretskom planu.) 9

Nastala u Sjedinjenim Amerikim Dravama sedamdesetih godina prologa stoljea, ekonomska teorija kriminaliteta i kazne postala je ondje dominant-nim pravcem promiljanja, ali i voenja kaznene politike. Svojim pokuajem egzaktnog fundiranja kako znanosti o kriminalitetu tako i kaznene politike, ova kola gotovo je neodoljivom privlanou zavladala akademskom zajed-nicom Sjeverne Amerike te se onuda polako i postojano iri kroz anglosak-sonski svijet. Na europskom kontinentu ova je misao uzela maha tek koncem prologa te poetkom ovoga stoljea, i to uglavnom u Njemakoj. U krugu jednog broja ekonomista izmeu sveuilita u Darmstadtu, Heidelbergu i Frankfurtu nastao je sasvim solidan broj izvornih istraivanja s vrlo velikim brojem promatranih varijabli.10 Osim toga, ti su Nijemci, svojoj naciji svoj-stvenom pedantnou, prvi dali nekoliko cjelovitih prikaza (tzv. metaanaliza) ukupnih dostignua svih relevantnih do tada provedenih istraivanja u svije-tu.11 S iznimkom izlaganja osnovnih postavki u udbenicima i monografi jama, u nas je pitanje zastraivanja jo uvijek zapostavljeno. Specifi an kut gledanja uloge zastraivanja postavljen od strane ekonomske teorije uglavnom je ne-

9 Cilj je ovoga rada dubinski analizirati temeljne pojmove i logiku promiljanja ekonomske kole bez ulaska u prikaz onih istraivanja koja tome poimanju kriminaliteta ne daju distinktiv-nih logiko-fi lozofskih odrednica. Stoga se rad i ograniava samo na temelje ove misli onako kako je dana u djelima njenih korifeja. Detaljniji prikaz pojedinih istraivanja i nalaza njihove sljedbe autor je dao u dva rada koja su posveena ue odreenim pitanjima proizilim iz ove kole. U odnosu na literaturu te njenu recentniju (ne)signifi kantnost vidi Neven Cirkveni, Za-straivanje u kaznenoj politici Republike Hrvatske, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 31, br. 1 (2010.), str. 562, rubna biljeka 9; takoer Neven Cirkveni, Zastraujui uin kazne lienja slobode, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 61, br. 3 (2011.), str. 3.

10 Glavna njemaka istraivanja djelomino se prikazuju u nastavku. Za ostale, vidi litera-turu u naprijed citiranim autorovim radovima.

11 Za sada konani pregled i kritiku analizu, tzv. metaanalizu, dala je nedavno nekolicina njemakih autora. Vidi Dieter Dlling, Horst Entorf, Dieter Hermann, Thomas Rupp, Andreas Woll, Metaanalyse empirischer Abschreckungsstudien: Untersuchungsansatz und erste empi-rische Befunde, Darmstadt Discussion Papers in Economics, No. 170 (2006.), dostupno na internetskoj adresi: http://www.econstor.eu/dspace/bitstream/10419/32076/1/516777203.PDF (pristupljeno 4. srpnja 2009.) te posebno temeljitu studiju iz istoga znanstvenog kruga, dok-torsku disertaciju autora Thomasa Ruppa, Meta Analysis of Crime and Deterrence: A com-prehensive Review of the Literature (2008.), dostupno na adresi: http://tuprints.ulb.tu-darm-stadt.de/1054/2/rupp_diss.pdf (pristupljeno 4. srpnja 2009.). Manje opsenu metaanalizu daje djelomino identina grupa autora: Dieter Dlling, Horst Entorf, Dieter Hermann i Thomas Rupp, Is Deterrence Effective? Results of a Meta-Analysis of Punishment, European Jour-nal on Criminal Policy and Research, br. 1-2, vol. 15 (2009.). Rad dostupan u bazi podataka izdavaa Springer Netherlands, SpringerLink na adresi: http://www.springerlink.com/content/a3u0j70332m200r4/. Pristupljeno 15. rujna 2009.

782

N. Cirkveni: Ekonomska teorija kriminaliteta: neodoljiva privlanost i iluzije egzaktnostiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 2/2011, str. 779-813.

poznat. Utoliko je zaista potrebno upoznati se s postavkama ove kole te se na prikladan nain koristiti njezinim spoznajama ne samo u kazne