Mudize vjerovjesnika

Autor: Abdu-l- Munim El- Haimijj Prevod: hfz. Zijad -ef- Dervi

Uvod

Sa imenom Allaha. Sva hvala i zahvala pripadaju samo Allahu. Neka je blagoslov i spas na Allahovog Poslanika, koji je doao s mudizama, i na sve ostale vjerovjesnike i poslanike a zatim; Mudiza je pojava ili dogaaj koji je u suprotnosti sa uobiajenim deavanjima u svemiru, a s kojom Allah pomae svoje vjerovjesnike. Veina ljudi ne zna razliku izmeu mudiza i kerameta. To su dvije razliite pojave kojima je zajedniko samo to to se deavaju u suprotnosti sa uobiajenim zakonima u svemiru. Mudiza se deava preko jednog od Allahovih poslanika ili vjerovjesnika, dok se keramet deava preko nekog ovjeka koji nije ni poslanik niti vjerovjesnik. U mudizama su oite pouke, dokaz za istinitost vjere i istinsko oboavanje. Uvidio sam da se govor o njima rado slua i prima, pa molim Allaha d. . da nagradi i mene i vas i da primi ovo dobro djelo. Nuh a.s. (Kada voda na povrinu Zemlje izbije) Kae Uzvieni: I Mi mu objavismo: Gradi lau pod Naom panjom i prema Naem nadahnuu, pa kad zapovijed Naa doe i voda na povrinu zemlje izbije, ti u nju ukrcaj od svake vrste po par, mujaka i enku, i eljad svoju, ali ne one o kojima je ve sud donesen, i ne obraaj Mi se za nevjernike, jer e, doista, biti potopljeni. Sura Mu'minun 27 Kome je poslan Nuh? Svaki Vjerovjesnik je poslan odreenom narodu, Musa a.s. sinovima Israilovim, Muhammed a.s. plemenu Kurej i cijelom ovjeanstvu, Salih a.s. narodu

Semud, Hud a.s. narodu Ad itd. Pa kojem narodu je poslan Nuh a.s.? Poslan je potomcima Kabila sina Ademovog i potomcima isa sina Ademovog koji su doli poslije njih.1 Mufessiri, govorei o tome kau:2 ''Adem a.s. je imao dvije vrste potomaka, odnosno dva plemena, jedno od tih plemena nastanjivalo je ravnice i doline pune zelenila dok je drugo pleme nastanjivalo brda. Mukarci plemena koje je nastanjivalo brda su bili izuzetno lijepi i skladno graeni dok su ene bile rune i nezgrapne, tako da su mukarci bili dosta ljepi. Pleme koje je nastanjivalo ravnice i doline imalo je izuzetno lijepe ene koje su plijenile svojom ljepotom dok su mukarci bili tako runi da je ivot sa njima bio teak i muan. Prokleti Iblis iskoristi ovu razliku te odlui da pomjea ova dva plemana kako bi se meu njima proirio nemoral i razvrat. On se prokletnik , pretvori u lik djeaka i doe do jednog od pripadnika plemena koje je ivilo u ravnici , i ponudi mu se da mu pomae u poslu na njivi i vrtu a ovaj ga primi i prihvati za slugu. Jednog dana Iblis doe sa sviralom koja je pravila zvuk poput frule kojom sviraju obani i poe svirati tako glasno da bi ga uli stanovnici brda i da bi se zaudili tom udnom zvuku.Oni se uistinu i okupe i prirede veselje i uvedu sebi u obiaj da se skupljaju svake godine.@ene koje su stanovale u ravnici poee dolaziti ukraene i razgoliene pokazujui svoju neobinu ljepotu, i ljudi ih ugledae. Jedan ovjek od stanovnika brda ode u svoje pleme i ispria ta je vidio, te i oni pooe sa njime, i izmjeae se sa plemenom iz ravnice. Na taj nain prokleti Iblis, koji se jo na nebesima bio zakleo da e zavesti sinove Ademove ispuni svoju zamisao.Na pravom putu ostae samo dobri i estiti meu njima koji su vrsto vjerovali u Allaha d.. Broj Kabilovih sinova se povea, rairi se nepokornost Allahu d.., Zemljom zavlada smutnja. Iblis i njegovi potomci su radili to su htjeli od sinova Ademovihpozivali bi ih u grijeh a oni bi im se odmah odazivali.Period od smrti Adema do Nuha a.s. je bio ispunjen vjerom u Allaha i smutnjom.Od onih koji su vrsto vjerovali i bili dobri su:Vedd, Jegus, Jeuk, Suva' i Nesr, bili su veoma poboni i imali su3 sljedbenike koji su se na njih ugledali. Pripovjeda se da se Ademu a.s.1 2 3

El-Arais Li-Sa'libi str.46 Dvije predaje od ibn Abbasa u knjizi El- Arais str. 46 Tefsir ibn Kesir sura Nuh 71 str. 426 izdanje Isa El-Babi Egipat tom 4

rodilo etrdesetoro djece,dvadeset sinova i dvadeset keri.Od onih koji su dugo ivjeli bili su Habil, Kabil i Vedd koji se jo zvao is iHibetullah.Njegova braa ga postave za poglavara i uglednika. Veddu Allah d.. podari sinove Suva'a, Jegusa,Jeuka i Nesra.Kao to smo ve spomenuli Vedd je bio poboan i dobar ovjek te je bio omiljen u svom narodu.Kada umrije, njegovi sljedbenici se okupie oko njegovog kabura koji je bio u Babilonu.Iz velike alosti za njim poee svake godine obilaziti njegov kabur.Kada Iblis uvidje ovu nihovu slabost i tugu za Veddom odlui da iskoristi tu sjajnu priliku za njega.On se pretvori u ovjeka te im ree:''Vidim da puno alite za ovim ovjekom,hoete li da vam ga naslikam pa da njegov lik stalno imate pred vama.?Oni rekoe: Hoemo! Iblis naini sliku koja je potpuno odgovarala liku Vedda.Oni ga stavie ispred sebe i poee ga veliati ujutro i navee.Kada Iblis to ugleda obradova ga njihova zabluda.@elei da im jo vie pokvari vjeru on im predloi:''Hoete li da u kui svakog od vas nainim ovu sliku kako bi se ee sjeali Vedda i kako bi ga oboavali?Na nihovu nesreu oni to i prihvatie. Iblis naslika u svakoj kui Veddov lik a ljudi to prihvatie i poee veliati ovu sliku koja je nosila ime dobrog ovjeka,,Vedda''. Kada dooe njihovi potomci i zatekoe svoje pretke kako veliaju ovu sliku poee ih slijditi u tome i oboavati smatrajui je za boanstvo. Kada dooe generacije poslije njih,nihovi sinovi naslijedie ih utome zaboravivi ko je bio taj dobri ovjek ''Vedd'' i uinie ga boanstvom mimo Allaha d .. Na taj nain Iblis je uspio da promjeni ime dobrog ovjeka u znak kumirstva i nevjerstva , tako da je ''Vedd'' bio prvo to je oboavano mimo Allaha d. . 1 .Zbog ovih kipova zalutali su mnogi narodi,mnoge generacije ustrajale su stoljeima oboavajui ove kipove sve do predislamskih Arapa u vremenu neznabotva.Mufessiri 2 kau:''Boanstva koja su oboavana u Nuhovom narodu oboavana su poslije i kod Arapa.Npr.''Vedd''je bio boanstvo kod plemena Benu Kilab u Devmetu-l-Dendelu, ''Suva'' je oboavan u plemenu Huzejl, ''Jegus'' kod plemena Murad, zatim kod plemena Benu Gatif u Durfi kod Sabe. ''Jeuk'' je oboavan u plemenu Hemedan a ''Nesr'' kod plemena Humejr u porodici Zi-l-Kila'a. Sve su ovo stara Arapska plemena a imena boanstava su imena dobrih ljudi koji su ivjeli prije Nuha a.s., znai u periodu izmeu Adema i1 2

Kazivanje o Vjerovjesnicima od ibn Kesira Ibn Abbas u tefsiru ibn Kesira str. 426 tom 4

Nuha a.s. izmeu koji je prolo deset stoljea u kojima se oboavao samo Allah d.. Nakon toga Svemogui Allah alje vjerovjesnike da obraduju i opomenu, Allah Uzvieni u Kur'anu kae:''Svi ljudi su sainjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti opomene,.1 Tj. svi su bili na uputi a zatim su se razili.ejtan im je uljepao oboavanje kipova pa im je Allah poslao Vjerovjesnike kako bi ih obradovali i opomenuli na zabludu a prvi koji je poslan kao vjerovjesnik bio je Nuh a.s. - Stotine godina Kada su se ljudi ujedinili u nepokornosti prema Uzvienom Allahu i kada su se upustili u razarat, pijenje alkohola, i sve ostalo to odvraa od pokornosti prema Njemu, Uzvien neka je On, Allah d.. im je poslao Nuha a.s. kada je imao 350 god. a neki kau 480 .Meu njima je proboravio 350 god. a poslije poslanstva ivio je 350 god. dok neki smatraju da ih je dok je bio Vjerovjesnik pozivao 120 god. U lau se ukrcao kada je imao 600 god a poslije toga je ivio jo 350 god. Kao to Uzvieni Allah kae Nuh je u svom narodu proboravio 950 god. Pozivajui ih u vjeru Uzvienog Allaha, javno i tajno.Tako su prolazila stoljea a oni mu se nisu odazivali.Pozivao ih je tri stotine god. danju i nou, ali se oni nisu nimalo mjenjali,niti su ga sluali niti su mu se odazivali.Kad god bi ih pozvao oni bi ga napadali,stezali mu vrat sve dok se ne bi onesvjestio i pao na zemlju.Kada bi se osvjestio rekao bi''Allahu, oprosti mom narodu jer oni ne znaju''. Ovakvi njihovi postupci ponavljali su se godinama.Pripovjeda se2 da su ga udarali sve dok ne bi tako oslabio i razbolio se, pa je onako umotan u odjeu izgledao kao mrtav, i kada bi svi pomislili da je umro Nuh bi ponovo ustajao i pozivao ih u vjeru. On je ustrajavao u svom pozivu tako da su oevi govorili sinovima:'' Nuh je bio meu naim oevima i djedovima i djedovima naih djedova. On je potpuno lud, tako da nisu primili njegovu vjeru a i mi je neemo primiti. Jednog dana naiao je neki starac koji se zbog starosti i iznemoglosti oslanjao na tap.Starac ree1 2

Sura El-Bekare 213 El-Araisu Lis-Sa'lebi str.47

svome sinu pokazujui na Nuha''Pogledaj sinko ovoga starca, dobro ga se uvaj da te ne bi prevario1. Sin ree ocu:''Oe daj mi tap kojim se potapa. On mu dade i sjede na zemlju a sin ode do Nuha i izudara ga sa tapom.2 Meutim Nuh nije posustajao, pozivao je svoj narod desetine i stotine godina, ali bez rezultata. Pozivao ih je da oboavaju samo Allaha, koji nema druga, i da mimo njega ne oboavaju kipove, niti slike niti bilo koga drugog mimo Njega, pozivao ih je da priznaju Allahovu jednou i da potvrde da nema boga mimo Allaha d.. niti gospodara mimo Njega. Govorio bi im:'' O narode moj, govorio je on Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate! Ja se doista plaim za vas patnje na Velikom danu! Sura El-Araf 59 da se ne klanjate nikome drugom osim Allahu; ja se, zaista, plaim za vas patnje na nesnosnom danu Sura Hud 26 O narode moj govorio je on ja vas otvoreno opominjem:, Allahu d. . se klanjajte i Njega se bojte i meni posluni budite, Sura Nuh 2-3 Vid kako su mu odgovorili nakon to ih je pozivao u Allahovu d.. vjeru primjenjujui sve mogue metode, pozivajui ih danju i nou javno i tajno, obveseljivajui ih i straei ih. Meutim sve to nije imalo rezultata , veina njih je ustrajavala na zabludi , nevjerstvu i oboavanju kipova . Prema Nuh a.s. su pokazivali otvoreno neprijateljstvo i mrnju, kad god bi ga sreli rugali bi mu se i ismijavali ga. Govorili su mu : Mi smatramo da si ti u pravoj zabludi''(Ajet) A on bi im uzvraao:'' nisam ja ni u kakvoj zabludi, nego sam poslanik Gospodara svjetova;(Ajet) Tj. Ja nisam onakav kakvim me vi smatrate, nisam u zabludi, nego na uputi i ispravnom putu, ja sam poslanik Gospodara svjetova Onoga koji kada za neto kae budi! i ono biva. Jo bi im govorio:'' Poslanice Gospodara svoga vam dostavljam i svako dobro vam elim; a ja od Allaha znam ono to ne znate vi.'' (Ajet) Ovo je bio odgovor Nuha a.s. rjeit i otrouman, odgovor koji im nije ostavljao mjesta za raspravu ali :'' Glaveine naroda njegova, oni koji nisu vjerovali, rekoe; Koliko mi vidimo, ti si ovjek kao i mi, a vidimo da te bez ikakva1 2

Prijanji izvor str. 47 Kazivanje o vjerovjesnicima od ibn Kesira str. 65 Egipatsko izdanje biblioteka Iman, El-Mensure

razmiljanja slijede samo oni koji su niko i nita meu nama; ne vidimo da ste vi imalo od nas bolji, tavie, mislimo da ste laljivci.'' 1 Narod se udio kako Nuh koji je ovjek kao i oni moe biti poslanik. Ismijavajui njegove sljedbenike govorili bi:''Oni su najnii stale meu nama, najslabiji, naponieniji, mi smo bolji od njih, imuniji smo, imamo bolje porijeklo. O Nuhu, oni su ti se odazvali samo zato to su slabii, fukare, najnii meu nama. Odazvali su ti se bez razmiljanja i bez jasne predstave o onome u ta ih poziva.'' Nevjernici su bili zaboravili da Istina koja je jasna ne treba nikakvo razmiljanje, provjeru, niti ispitivanje. Ne prestajui da se raspravljaju i ubjeuju govorili bi Nuhu i njegovim sljedbenicima:'' ne vidimo da ste vi imalo od nas bolji (Ajet) Tj. Nakon to ste se prozvali vjernicima nita posebno vam se nije dogodilo niti se razlikujete od nas. ak su potvorili Nuha a.s. i vjernike da su laljivci govorei:'' tavie, mislimo da ste laljivci.'' (Ajet) Nuh a.s. im je odgovorio da je on iskren i da ih ne prisiljava ni na ta. Dokaz njegove iskrsnosti je to to od njih ne trai nikakvu nagradu kao naknadu za ono u ta ih poziva a ako je bude traio trait e je od Allaha d.. ija je nagrada vrijednija od onog to oni imaju i to mu nude. Takoe je Nuh odbio da otjera od sebe vjernike jer oni vjeruju u svoga Gospodara, bez obzira ta nevjernici govorili o njima. :''O narode moj. govorio je on da vidimo! Ako je meni jasno ko je Gospodar moj i ako mi je On od Sebe dao vjerovjesnitvo, a vi ste slijepi za to, zar da vas silimo da to protiv volje vae priznate? Sura Hud 28 Zatim je rekao: O narode moj! Za ovo ja od vas ne traim blaga, Allah e mene nagraditi. I ja neu otjerati vjernike, oni e pred Gospodara svoga izii; ali, ja vidim da ste vi narod koji ne zna Sura Hud 29 Rasprava izmeu Nuha a.s. i Njegova naroda dugo je potrajala. Svaka generacija oporuivala je sljedeoj generaciji da nevjeruju u ono u ta ih Nuh a.s. poziva, te da se bore protiv njega i da mu se suprostavljaju. Otac bi kada mu sin postane punoljetan posadio ga ispred sebe i oporuio mu da nipoto ne vjeruje Nuhu a.s. koliko god bude ivio. O Nuhu, - rekoe oni ti si elio da se s nama raspravlja i dugo si se raspravljao. Sura Hud 32 Nakon svega zatraili su od Nuha da im doe sa mudizom (udom) a bili su ubjeeni da1

Sura Hud 27

nee biti u stanju da to uradi ni uz Allahovu pomo pa su rekli: Daj neka se ostvari ono to nam prijeti, ako istinu govori! Sura Hud 32 Posljednji odgovor Nuha a.s. je bio: Ako Allah hoe da vas ostavi u zabludi, nee vam savjet moj koristiti, ma koliko ja elio da vas savjetujem. On je Gospodar va i Njemu ete se vratiti Sura Hud 34 Od Allaha d. je dola obavjest da nema nikakve koristi od nevjernika te da nee povjerovati niko od njih osim oni koji ve vjeruju. I Nuhu bi objavljeno: Osim onih koji su ve vjernici, niko vie iz naroda tvoga nee vjernik postati, zato se ne alostite zbog onoga to oni stalno ine Sura Hud 36 Nuh a.s. ostade u iekivanju sljedeih naredbi svoga Gospodara. Poetak velike Mu'dize-

Velika Mu'diza Nuha a.s. poela je lijepim razgovorom izeu njega i njegovog Gospodara. To je bila potvrda da je Nuh ispunio sve ono ime ga je Allah zaduio: '' On ree: Gospodaru moj, ja sam narod svoj i nou i danju, doista, pozivao, ali ga je pozivanje moje jo vie udaljilo. I kad god sam ih pozivao da im oprosti, prste su svoje u ui stavljali i haljinama svojim se pokrivali bili su uporni i pretjerano oholi. Zatim, ja sam ih otvoreno pozivao, a onda sam im javno objavljivao i u povjerenju im aputao, i govorio: Traite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prata; On e vam kiu obilnu slati Sura Nuh 5-11 Nuh a.s. je i dalje neprestano podsjeao svoj narod na ono u ta ih poziva pokuavajui im objasniti veliinu Allaha d.. u stvaranju svega postojeeg i Njegove blagodati prema njima. Meutim, nikakva odziva nije bilo, njegov narod je bio u dalekoj zabludi. Njihova propast samo se poveavala raspravom i ubjeenjem da oni bolje razumiju i znaju od Nuha. Nakon svega, nakon pozivanja stotine godina i strpljenja sa njima bez ikakvih rezultata, Nuh a.s.

zamoli svoga Gospodara da ih uniti do posljednjeg kako ne bi vie nered na Zemlji pravili i druge u daleku zabludu odvodili. Rekao je: I Nuh ree: Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog nevjernika, jer, ako ih ostavi, oni e robove Tvoje u zabludu zavoditi i samo e grenika i nevjernika raati! Sura Nuh 26-27 Dola je velianstvana zapovjest koja je u sebi nosila velika uda. Allah d.. je objavio nuhu a.s.: I gradi lau pred Nama i po Naem nadahnuu, i ne obraaj Mi se vie zbog nevjernika oni e sigurno biti potopljeni! 1 Nuh a.s. je upitao Gospodara:ta je to laa On mu je odgovorio: Kua od dasaka koja plovi na povrini vode kako bih potopio nepokorne i odmorio Zemlju od njihovog zla Zatim ga je Nuh a.s. upitao o daskama pa mu je Gospodar naredio da zasadi drvo koje je izraslo u ogromno stablo sa velikim korjenjem i granama. ekao je etrdeset godina da drvo naraste. U ovim godinama Nuh a.s. je prestao pozivati svoj narod. Allah d.. je uinio da njihove ene postanu neplodne tako da nisu mogle vie raati. Kada je drvo dovoljno naraslo Allah d.. ja naredio Nuhu a.s. da ga posjee. Kada se osuilo Nuh a.s. je upitao: Kako da nainim tu lau Gospodar mu ree:Njezin prednji dio naini u obliku glave pijetla, srednji dio kao tijelo ptice, a zadnji dio kao rep pijetla.Postavi vrata sa strane i naini je tako da ima tri sprata. Neka bude duga 80 iroka 50 a visoka 30 trideset lakata2. Allah d.. je poslao Dibrila da podui Nuha a.s. kako da gradi brodove i lae. Nuh a.s. je puno volio da radi, sam je rezao daske , kovao eljezo nakon to ga je usijavao na vatri, pripremao je farbu kojom e prefarbati lau kako voda ne bi prolazila izmeu dasaka. Ovaj ogromni posao i trud Nuha .a.s. se polahko dovravao dok su ljudi prolazili udei se jer nikad prije nisu vidjeli nikoga da pravi lau od dasaka. Dok je radio oni su prolazili i ismijavali ga govorei: O Nuhu zar si postao stolar nakon to si bio Vjerovjesnik. Zatim bi rekli: Vidite li ovog luaka, pravi lau u pustinji da plovi na vodi a zatim bi se smijali. Ovaj prizor opisan je u Kuranu u rijeima Uzvienog: I on je gradio lau.1 2

Sura Hud 37 Ovo biljei Es-Sa'lebi u knjizi El- Arais ikae da to prenose sljedbenici Knjige. Pogledaj str. 47-48

I kad god bi pored njega prolazile glaveine naroda njegova, rugale bi mu se. Ako se vi rugate nama govorio je on -, rugaemo se i mi vama, onako kako se vi rugate, Sura Hud 38 Tj. Ismijavali su ga jer su smatrali nemoguim ono to im je on obeao. Nuh a.s. im je odgovarao: i saznaete, zaista, koga e snai sramna kazna i ko e u vjenoj muci biti Sura Hud 39 Zatim im je objasnio da e on i njegovi sljedbenici njih ismijavati i uditi se njhovoj tvrdoglavosti i ustrajnosti u nevjerstvu i inatu koji e biti uzrok da se kazna ubrtzo spusti na njih1 potvrivajui to rijeima: i saznaete, zaista, koga e snai sramna kazna i ko e u vjenoj muci biti Sura Hud 39 Allah d.. je naredio Nuhu a.s. da pouri sa pravljenjem lae jer se Njegova srba poveala na narod koji mu je prkosio, tada Nuh a.s. unajmi radnike koji su mu zajedno sa njegovim sinovima, Samom, Hamom, Jafisom pomagali u poslu oko gradnje. Kada su zavrili laa je bila duga 660, iroka 330, a visoka 33 podlaktice. Nakon toga ju je premazao iznutra i svana smolom koja je Allahovom voljom kljuajui provrla u blizini lae, daske je privrstio sa eljeznim ekserima te i njih premazao smolom. O ekserima kojima je laa bila privrena so objavljene rijei Uzvienog:'' a njega smo nosili na onoj od dasaka i klinaca sagraenoj (Ajet) Isa sin Merjemin je Allahovom voljom oivljavao mrtve. Jednog dana (Havarijuni) njegovi pomagai mu rekoe:'' Kad bi nam proivio nekog iz kabura koji je vidio Nuhovu lau pa da nam pria o njoj. Isa a.s. krenu sa njima dok ne doe do jadnog uzvienja od zemlje. Uze aku zemlje pa ih upita:'' znate li kakva je ovo zemlja''? '' Allah i Njegov poslanik najbolje znaju'' !! odgovorie oni. Isa a.s. ree:''Ovo je mezar Hama sina Nuhovog. Zatim udari po zemlji sa svojim tapom i ree:''Ustani Allahovom dozvolom. Ham ustade iz mezara otrsajui zemlju s glave. Bio je potpuno sijed i izgledao je kao oronuli starac. Isa a.s. ga upita:''jesi li u ovom stanju i umro? Ham sin Nuha a.s. ree:'' Ne, umro sam mlad, ali sam pomislio da je ve nastupio Sudnji dan pa sam od straha osijedio. Isa a.s. mu ree:''Kai nam neto o Nuhovoj lai'' Ham ree:'' Bila je duga 1200, iroka 600, lakata, imala je tri sprata. Sprat na kojem su bie ivotinje i zvjeri, sprat za ljude i sprat za ptice.Kada se izmet ivotinja nagomilao Allah d.. naredi Nuhu a.s. da dodirne1

Kazivanje o Vjerovjesnicima od ibn Kesira str. 180 Egipatsko izdanje biblioteka Iman El-Mensure

slonovu surlu.Kada Nuh a.s. to uradi iz slona izae krmak i svinja i pojedoe ivotinjski izmet1 -Sveopti potopNuh a.s. dovri lau i pripremi je onako kako mu je bilo nareeno. Ostalo je jo samo samo da saeka nadolazak vode koja e ponijeti ovu blagoslovljenu lau i oistiti Zemlju od nevjernike neisti. Allah d.. odredi mjesto i vrijeme poetka velianstvenom i plamenitom naredbom. Naredio je vodi da provrije iz (EtTennura) pei. To je bio poetak najveeg uda koje je svojom strahotom uzdrmalo itav svijet. Misteriozna rije, ili znak tajne bilo je kljuanje vode ''EtTennura'' oko kojeg se ulema razilazi na vie miljenja. Prvo:Neki smatraju da je ''Et-Tennur'' osvit zore i raanje jutra. Meutim najrairenije miljenje je da je ''Et-Tennur'' mjesto gdje se pee hljeb. Bio je od kamena, pripadao je Adamu a.s. a poslije Adaemove smrti pripadao je Nuhu a.s. kome jebilo reeno:'' kada vidi da voda izvire iz pei ukrcaj se sa svojim drugovima na lau'' Uistinu voda pokulja iz pei. Nuhova ena to primjeti, obavjesti ga o tome i ree:''Voda ve izvire iz pei'' Neki smatraju da se ova pe nalazila u Kufi, neki u amu u mjestu zvanom''Ajnu-l-Verek'' , a neki kau da se nalazila u Indiji''.2 Kada Nuh to ugleda shvati da je to tragini poetak, poetak unitenja njegova naroda. Izviranje vode bio je znak Nuhu a.s. o poetku njegove vjerovjesnike mu'dize, dokaz stradanja njegovog naroda. Boanska naredba sadravala je dvije stvari: Prvu: Upozorenje i oporuka Nuhu a.s. da je poetak kazne izviranje vode iz pei. Druga je sadrana u rijeima Uzvienog:'' Ukrcaj u lau od svake ivotinjske vrste po jedan par, i eljad svoju osim onih o kojima je bilo govora i vjernike! a malo je bilo onih koji su s njim vjerovali.'' Sura Hud 40 Mufessiri kau:''Allah d.. je uinio da kia nepretstano pada etrdeset dana i noi to je navelo sve zvijeri ptice i ostale ivotinje da se okupe oko Nuha a.s. i1 2

Predaja koju prenosi Taberi u svom Et-Tarihu od ibn Abbasa tom 1, str. 181 Ova miljenja navedena su u djelu ''Tarihu et-Taberi prvi tom str.182 i u djelu El-Araisu Lissa'lebi

da mu se potine. Nuh a.s. kao to mu je Allah naredio da uzme:'' od svake ivotinjske vrste po jedan par (Ajet) Nuh a.s. poe ukrcavati ivotinje i ptice.Zadnji koji je trebao da ue bio je magarac.Kada ue prednjim djelom za rep mu se uhvati prokleti Iblis tako da nije mogao pomjeriti noge. Nuh a.s. mu naredi da ue, magarac pokua ali ne uspije. Neki kau da je Nuh a.s. u tom trenutku rekao:'' Ui, ak ako je i ejten stobom'', rije koju je Nuhov jezik omakom izgovorio jer kada to ree ejtan pusti magarca da ue ali ue i on prokletnik. Nuh a.s. mu ree:'' Kako si uspio ui Allahov neprijatelju'' ejtan mu ree:''Zar ti nisi rekao:'' Ui akako je i ajtan stobom'' Nuh a.s. mu ree:''Izlazi Allahov neprijatelju''! Iblis mu odgovori:'' Neu izai'' 1. Istoriari smatraju da je ejtan uistinu i ostao na laia su zmija i akrep (korpija) dole Nuhu a.s. i rekle:''Povedi nas sa sobom'' Nuh a.s. im odgovori:'' Vi ste uzrok tete i belaja zato vas neu uzeti sa sobom''. One mu rekoe:''Povedi nas a mi emo ti garantovati da neemo nikome nakoditi ko god te spomene'' Zato ko god proui kada se poboji ujeda zmije ili akrepa sljedee ajete:''Mir Nuhu od svjetova svih! Eto tako Mi nagraujemo one koji dobra djela ine on je bio rob Na, vjernik 2 nee mu moi nauditi Pripovjeda se takoe da je Nuh a.s. rekao: Gospodaru, kako da postupim sa lavom i kravom, sa jagnjetom i vukom, golubom i makom Allah d.. upita Nuha a.s. :Ko je izmeu njih ubacio neprijateljstvo Nuh a.s. odgovori: Ti Gospodaru svjetova Allah d.. mu tada ree:Ja sam taj koji e ubaciti slogu meu pa nee tetu jedni drugima initi Nuh ukrca na prvi sprat zvjeri i ivotinje. Allah d. . uini da lava pogodi groznica tako da nije ni pomiljao na druge ivotinje i kravu. Divlja ukrca na drugi sprat lae a on i Ademovi potomci se ukrcae na trei sprat. Dibril a.s. se spusti na Zemlju da pomogne Nuhu a.s. da ukrca od svake vrste ivotinja i ptica po par : kravu i vola, slona i slonicu, vrabca i vrabicu, tigra i tigricu, maka i1 2

Pogledaj Araisu El-Medalis str. 49 Sura Saffat 79-81

makuitd. Dok je gradio lau Nuh a.s. je napravio posebne kaveze za zvjeri. Dibril a.s. potjera ispred sebe od svake vrste po par kao garanciju opstanka svake vrste ivotinja na Zemlji. Ovo je dokaz da je potop obuhvatio cijelu Zemlju. Da nije tako ne bi sa sobom vodio ove ivotinje, hiljade parova koje su se ukrcale zajedno sa Vjernicima. Kau da ih je bilo ukupno osamdeset ljudi. 1 Broj Vjernika je uistinu bio mali Uzvieni o tome u Kuranu kae: a malo je bilo onih koji su s njim vjerovali. 2 Ukrcavanje je zavreno i laa je bila spremna. Nuh a.s. i oni koji su bili sa njim saekae odredbu svoga Gospodara, koji je kljuanje vode iz pei uinio znakom Nuhu a.s. za poetak potopa. On, Uzvieni ree: Kda vidi da iz pei voda tee, Ukrcaj se sa svojim sljedbenicima na lau i sa sobom povedi od svake vrste ivotinja muko i ensko. Allah d. . u Kuranu kae: I kad je zapovijed Naa pala i voda s povrine Zemlje pokuljala, Mi smo rekli: Ukrcaj u lau od svake ivotinjske vrste po jedan par, i eljad svoju osim onih o kojima je bilo govora i vjernike! a malo je bilo onih koji su s njim vjerovali (Ajet) Tada je dola Allahova d. . odredba, tj. Njegova kazna u vidu uasnog potopa. Nuhova a.s. ena nije bila vjernica tako da se nije ukrcala sa nijm na lau iako je bila majka njegove djece: Hama, Sama, Jafisa i Jama kojeg sljedbenici Knjige nazivaju Kenan a koji je takoe potopljen u vodi. Neki kau da je Nuhova a.s. ena umrla prije Potopa dok neki smatraju da je potopljena sa ostalim nesretnicima. Bila je od onih za koje je ve bilo reeno da nee povjerovati. O njoj su objavljeni ajeti u suri Et-Tahrim u kojima Uzvieni kae: Allah navodi kao pouku onima koji ne vjeruju enu Nuhovu i enu Lutovu: bile su udate za dva estita roba Naa, ali su prema njima licemjerne bile i njih dvojica im nee nita moi kod Allaha pomoi, i rei e se: Ulazite vas dvije u vatru, sa onima koji ulaze 3 Uasni Potop je poeo.. a ta ti zna o tom potopu..? Njegov opis je doao u Kuranu - kada je dola Allahova odredba - i kada je voda pokuljala ak i iz pei koja se nalazila i Nuhovoj pei.1 2 3

Ovo je miljenje ibn Abbasa. Pogledaj El-Arais str.49 Sura Hud 40ajet Sura Et-Tahrim 10 ajet

Plemeniti Kuran o potopu kojem je prethodila Nuhova dova kae: I on je Gospodara svoga zamolio: Ja sam pobijeen, Ti se osveti Sura Kamer 10 ta se desilo poslije dove pobjeenog? Poeo je uasni Potop, Allahovom odredbom koji je rekao: Mi smo kapije nebeske pootvarali vodi koja je neprestano lila, i uinili da iz zemlje izvori provru, i vode su se sastajale kako je odreeno bilo Sura kamer 11-12 Allah d. . je s Neba poslao kiu kojoj nije prethodila slina, niti je ista dola poslije nje, kia je padala kao da se proljeva iz mjeine. Allah d. . je naredio da iz zemlje sa svih strana pokulja voda. Bunarevi i izvori odazvali su se naredbi svoga Gospodara. Nivo voda dostigao je visinu najvieg brda na Zemlji, 15 lakata kako smatraju Ehlu Kitabije. Drugi smatraju da je visina vode bila 80 podlaktica. Obuhvatila je itavu planetu uzdu i poprijeko, napunila je njezine doline i udubljenja potopila je sve planine, brda i uzvienja, na licu Zemlje nije ostao niko od ivih, vie nije bilo oka koje trepe bilo veliko bilo malo. 1 Suvremanici Nuhovog a.s. doba bili su tako brojni da su nastanili sve ravnice i brda. Nije bilo mjesta na Zemlji a da na Njemu nije vladao neko od kraljeva, boravio neko od stanovnika ili gonia deva. 2 Voda se popela do svih mjesta na Zemlji, nije bilo mjesta a da nije bilo ispunjeno vodom. Sa Neba su se sruile tako obilne kie u koliinama koje Zemlja nije vidjela prije. Prolazili su sati i sati, pojavila su se neobina kretanja, valovi okeana iznanada su se podigli, morski talasi su se pokrenuli potapajui suha predjela zemlje. Prvi put u svojoj historiji zemaljska kugla bila je potpuno potopljena pod vodom. Vie to nije bila zemljina kugla, postala je vodenom kuglom jer ju je voda tako potopila da vie na njoj uopte nije bilo niega suhog. Pripovjeda se da je potop bio u mjesecu Avgustu trinestog dana.3 Voda je prela sve granice, valovi su se uzburkali utjerujui strah, Allah d. . kae: Mi smo vas, kada je voda preplavila sve, u lai nosili da vam to poukom uinimo i da to od zaborava sauva uho koje pamti 41 2

Kazivanje o Vjerovjesnicima str. 73 Prethodni izvor 3 Tarih Et-Taberi tom 1 , str.189 4 Sura El-Hakka 11-12

Ken-an, sin Nuha a.s. je bio nevjernik. Nuh a.s. to nije znao sve dok nije doao trenutak potopa. Smatrao ga je nepokplebljivim vjernikom. Meutim on je izabrao pokuaj da se spasi penjajui se na brdo. Jedan ogroman val prenkinuo je njihov razgovor prije nego to je Nuh a.s. uspio sznati pravo stanje svoga sina. Dijalog izmeu njih dvojice prenosi nam Allah d.. sljedeim rijeima:'' I ona ih je ponijela na valovima velikim kao brda i Nuh zovnu sina svoga koji se nalazio podaleko: O sinko moj, ukrcaj se s nama, ne budi s nevjernicima!a on ree: Sklonie se na kakvo brdo koje e me od vode zatiti. Niko danas Allahove kazne nee poteen biti, osim onoga kome se On smilovao! ree Nuh, i val ih razdvoji, i on potopljeni bi.'' 1 Kada ga je val rastavio os sina Nuh a.s. nije bio naistu je li njegov sin vjernik ili nevjernik, odnosno nije znao da je nevjernik. Nuh a.s. se obrati svome Gospodaru. Pogledaj ta Nuh a.s. rekao svome Gospodaru u vezi sina. Taj momenat nam prenosi asni Kur'an u kojem stoji:'' A Nuh je bio zamolio Gospodara svoga i rekao: Gospodaru moj, sin moj je eljade moje, a obeanje Tvoje je zaista istinito i Ti si od mudrih najmudriji '' 2 Nuh a.s. je elio da kae svome Gospodaru da je njegov sin iz njegove porodice, a Allah d.. mu je obeao da e spasiti sve lanove njegove porodice- vjernike. Meutim, tada Allah d.. otkriva pravu istinu o potopljenom Nuhovom sinu. Uzvieni je rekao:'' O Nuhu, on nije eljade tvoje rekao je On jer radi ono to ne valja, zato Me ne moli za ono to ne zna! Savjetujem ti da neznalica ne bude 3 Potopljen je sin, potopljeni su nosioci nevjerstvu i oholosti. Poelo je putovanje povratka- povratka u istu zemlju koja je potpuno osloboena od nevjerstvu i nevjernika. Dola je naredba od Allaha d..: I bi reeno: O Zemljo, gutaj vodu svoju Voda koja je kuljala iz izvora se zaustavila i povukla, , a ti, o nebo, prestani! Zaustavila se razarajua voda sa Neba, I voda se povue , Znai nestalo ju je, jer se povratila u unutranjost Zemlje. Nuhova a.s. laa plovila je plovila prema svom odreditu, nasilnici su uniteni a Allah ree Nuhu:''O Nuhu, - bi reeno iskrcaj se, s pozdravom Naim i blagoslovima tebi i narodima koji e se izroditi od ovih koji su s tobom! Bie naroda kojima emo davati da uivaju, a koje e poslije snai Naa kazna nesnosna!'' (ajet)1 2

Sura Hud 42-43 Sura Hud 45 3 Sura Hud 46

Laa je plovila a Nuh a.s. napokon prista uz obalu i pusti ptice i zvjeri koje se rasprie po Zemlji. Nuh a.s. vidje da se Zemlja osuila kada posla gavrana da mu donese vijest. Gavran nabasa na neki le zabavi se jelom i nevrati se sa vijeu Nuhu a.s.. Nuh a.s. proui dovu za gavrana da bude bojaljiv, zbog toga gavran ivi daleko od ljudskih naselja. 1 Zatim je poslao goluba koji odleti i vrati se nosei u lljunu granicu maslinovog drveta dok su mu noice bile umazane blatom. Nuh a.s. tada vidje da se voda povukla i da se Zemlja zazelenila jer je golub donio zelenu granicu. Nuh a.s. proui dovu za goluba da bude drueljubiv i siguran. Zbog toga ga danas vidimo kako stanuje blizu ljudi kojeg oni uzgajaju i kojih se golub neplai. Odleti daleko od njega ali mu se opet vrati(npr. golub pismonoa). Ovo je Nuhova a.s. mudiza, nije samo pe iz koje je provrila voda jedina njegova mu'diza. itav Nuhov a.s. ivot 950 god. je jedno veliko udo. Gradnja lae, sadnja drveta, akanje desetine godina da naraste je mu'diza. Ukrcavanje na lau sa svim vrstama ivotinja je mu'diza. Unitavajui potop je mu'diza i plovidba vodom je mu'diza. Ovo su mu'dize koje su se desile Nuhu a.s. a nije pria o njegovom ivotu.

Izvori i djela na koja smo se obraali Farettennur: O znaenju ove rijei obraali smo se na vie izvora od kojih su najbitniji: 1) Araisu-l-Medalis Lis-Sa'libi 2) El-Kurtubi Tefsir sura Mu'mnun, En-Nedm, El-Hadid, Et-Tahrim, Kaf, Nuh, Hud, El-Enbija. 3) Kazivanje o Vjerovjesnicima od ibn Kesira1

El-Arais str. 51

4) 5) 6) 7)

Kazivanje o Vjerovjesnicima od ibn Neddara Tarihu Et-Taberi Buhari i Muslim Tefsir ibn Kesira

Salih a.s. (Deva je riknula a Dibril je uzviknuo) -Mu'dizaKada Allah d.. poeli da pomogne svoje poslanike i vjerovjesnike sa mu'dizama On ne izaziva s time pojedinca nego s tom pojavom(mu'dizom) izaziva itav jedan narod. Trai od njih da se svi ujedine i da ukoliko su u stanju dou sa istim nadnaravnim djelom. Meutim unaprijed im biva reeno da nee uspijeti. To zbog toga da nevjernici ne bi rekli:'' Doao nam je ovjek koji za sebe tvrdi da je vjerovjesnik, sa neim to mi ne poznajemo niti smo o tome obavjeteni. Kada bismo to to poznaje vjerovjesnik i mi nauili doli bi sa istom mu'dizom''. Ali vjerovjesnik ih nikada nije izazivao u stvari koju oni ne poznaju, nego ba u onome po emu su se proslavili. Nakon toga izazova opet bi bili nemoni. Znaenje izazova je to da vjerovjesnik doe sa pojavom koja e probuditi jaku elju kod nevjernika da urade isto djelo.Izazov mora biti javan kako bi se nevjernici s ciljem da se ne obrukaju pred narodom to vie trudili i naprezali da dou sa istim djelom ulagajui krajni napor i mogunosti. Nakon svega toga nevjernici uvjek ostaju ponieni i nemoni. Zbog toga to je Salih a.s. bio u potrebi za mu'dizom od Allaha d.. kako bi pomogao svoju poslanicu sa nepobitnim dokazom dunost nam je da saznamo pravo znaenje da saznamo pravo znaenje mu'dize i njenu sutinu. Mu'diza se sastoji u tome da Allah d.. preko nekog od svojih poslanika- ljudi uini da se desi neka pojava, odnosno udo koje treba da potvrdi istinitost dostavljanja poslanice dotinog poslanika. Poslanik bi rekao:'' Ja nisam bio poznat meu vama po toj stvari, ali sam doao sa neim to vi sigurno neete moi uraditi. Zato vas sada izazivam da se svi sakupite i pomognete jedni druge da doete s neim slinim, ali ja vam unaprijed garantujem da neete biti u stanju. To je moj dokaz da dostavljam poslanice svoga Gospodara ukoliko vam je potreban dokaz i ukoliko sumnjate.1 Vratimo se sada na priu o Salihu a.s. kojeg je Allah d.. poslao1

Mu-dizatu r- resul a.s. od ejha Muhammeda Mutevellija E-a'ravija

narodu Semud. Semud je bilo ogromno pleme koje je oboavalo kipove. Allah d.. im posla Salih a.s. koji im ree:''O narode moj, - govorio je on klanjate se samo Allahu, vi drugog boga osim Njega nemate! On vas od Zemlje stvara i daje vam da ivite na njoj! Zato ga molite da vam oprosti, i pokajte Mu se, jer Gospodar moj je, zaista, blizu i odaziva se 1 Salih a.s. im je rekao istu reenicu koju je svaki vjerovjesnik ponavljao svom, reenicu koja se ni kod jednog vjerovjesnika nije izmjenila: klanjate se samo Allahu, vi drugog boga osim Njega nemate! Poslanika misija Saliha a.s. bila je iznenaenje za njegov narod jer se on usudio da napadne njihova boanstva govorei da su bez ikakve vrijednosti. Odvraao ih je od oboavanja ovih kipova i naraivao im da oboavaju samo Allaha d. . . Salihova poslanica bila je krupan dogaaj koji je uzdrmao njihovo drutvo. Salih a.s. je meu njima bio poznat kao mudar, estit i dobar te je stoga bio potovan i ugladan kod svih sve dok mu Allah d. . nije poslao objavu. Tada mu se oni obratie sljedeim rijeima: O, Salihu. govorili su oni ti si meu nama prije ovoga cijenjen bio. Zato nam brani da se klanjamo onome emu su se preci nai klanjali? Mi uveliko sumnjamo u ono u emu nas ti poziva 2 Mrzili su da te rijei uju od Saliha a.s. . Govorili su: Zar od ovog ovjeka koji je bio naa nada zbog njegovog znanja, razuma, iskrenosti i pametnog razmiljanja ujemo ovaj govor? To je nepojmljivo. O Salih, nae nade u tebe su iznavjerene, zar nas odvraa da obozavamo ono to su nai oevi oboavali? . Neprestano su nijekali istinu i ono to im je bila dunost da vjeruju. udili su se tome da ih njihov brat Salih poziva u tako neto kao to je oboavanje samo Allaha d. . . Osim ovog plitkog razmiljanja i besmislenih rijei nisu imali drugog dokaza kojim bi uzvratili Salihu a.s. . Govorili su to jer su bili ljuti i zaueni to ih Salih a.s. nastoji odvratiti od boanstava koja su oboavali njihovi oevi i djedovi!! Salih a.s. je uzdrmao temelje neznabotva i neznanja. Napao je pogubne obiaje i slijepo povoenje koje je zaslijepilo njihove razume i uinilo ih takvim da omrkavaju i osviu bez iega novog u njihovon praznom ivotu. Sprijeili su svoje umove da slobodno razmiljaju, da1 2

Sura Hud 61 ajet Sura Hud 62

razmisle o jasnoj stvari. To im je samo povealo srdbu koja se pomjeala sa ljubumorom i oajem zbog bespomonosti. Priali su i sami neshvaajui ta govore. Imali su dva izbora: ili da otvore svoje umove za ono o emu govori Salih a.s. , ili da ih ostave blokirane, bez razmiljanja o krivim shvatanjima prethodnika, loim obiajima i o ustajnosti u slijepom slijeenju koje se vrsto usadilo i njhovim glavama. Salihovo a.s. pozivanje bilo je jasno poput sunca, pozivao ih je da priznaju Allahovu d.. jednou, koja oslobaa ljudski razum okova neznanja, prua ovjeku mogunost slobode razmiljanja i slobodu izbora. To su bili dokazi koje im je Salih a.s. predoio o Allahovoj d. . jednoi, koji je Stvoritelj svega postojeeg, On nema druga, prua korist, daje opskrbu i Milostiv je. Kako onda da se poredi sa kamenom koji niti teti niti koristi onome ko ga je isklesao radi oboavanja, ta vie i sam je od Allahovih d. . stvorenja. Salih a.s. im je naveo te dokaze kako bi ih u ivotu primjenili. Rekao im je: klanjate se samo Allahu, vi drugog boga osim Njega nemate . Zatim ih je podsjetio na neke blagodati koje su dar Allaha d. . : I sjetite se da ste Njegovom voljom postali nasljednici Ada i da vas je On na Zemlji nastanio; u ravnicama njezinim palate gradite, a u brdima kue kleete. I neka su vam uvijek na umu Allahove blagodati, i ne inite zlo po Zemlji nered pravei Tj. Allah d. . vas je uinio namjesnicima na Zemlji poslije naroda Ad da bi ste uzeli pouku iz onog to se njima desilo kako bi postupili suprotno onome to su oni radili. Allah d.. vam je omoguio da gradei dvorce u ravnicama i da u brdima kue kleete ponosei se time nad ostalim svjetom. Uzvratite na Allah d.. blagodati sa zahvalnou i dobrim djelima, oboavajui samo Njega koji nema druga. Nemojte Mu se nipoto suprostavljati i biti nepokorni jer su posljedice toga pogubne 1. Rekao im je:'' Zar mislite da ete ovdje biti ostavljeni bezbjedni, u vrtovima i meu izvorima. u usjevima i meu palmama sa plodovima zrelim? (Ajeti) Tj. Vaa ostavtina je mnogobrojna, lijepa puna zrelih plodova. Kada su mu se suprostavili i rekli: Ti si prije meu nama bio pametan i mudar . do kraja njihovih slabih dokaza s kojima su bez ikakvih osjeaja kontrirali Salihu a.s. on im je odgovorio blago na sljedei nain: O, narode moj, - govorio je on da vidimo: ako je meni jasno ko je Gospodar moj i ako mi je On sam vjerovjesnitvo1

Kazivanje o Vjerovjesnicima od ibn Kesira str. 100-102

dao, pa ko e me od Allaha odbraniti ako Ga ne budem sluao, ta vi biste samo uveali propast moju (Ajet) Rekao im je: ta mislite ako bude istina ono to vam govorim i u ta vas pozivam kako ete se opravdati pred Allahom d. . ? ta e vas spasiti od Allahove d. . kazne koja e vas zadesiti zbog toga to Traite od mene da prekinem da vas pozivam u pokornost Njemu? Ja to ne mogu uiniti jer sam zaduen da vas pozivam a kad bih to uradio ni vi niti neko drugi ma ne bi mogli zatititi od Allaha d. . i pomoi mi. Ja vas neu prestati pozivati sve dok Allah d. . ne donese presudu izmeu mene i vas.1 Nakon toga oni Saliha a.s. potvorie da je sihirbaz(arobnjak) ili rekoe da je opinjen pa ne zna ta govori kada ih poziva da oboavaju samo Allaha d. . i daostave druga boanstva i kipove. Dok su oni tako bili uporni u borbi protiv njega Salih a.s. je bio jo uporniji pozivajui ih dan i no, izlagajui im razliite dokaze ne bi li se opametili. Traio je od njih da zamole Allah d.. za oprost ne bi li im on oprostio i da mu se pokaju. Traio je da se okanu onoga to ine i da ponu oboavati samo Allah d.. a ako to urade Allah d.. e im to primiti i prijanje greke oprostiti:''Gospodar moj je, zaista, blizu i odaziva se'' (Ajet) Meutim sve to nije imalo rezulatata. Salih a.s. je osjetio da je stvar postala veoma teka i da se trenutna situacija sve vie pogorava. Kada god bi ih pozvao oni bi se uzoholili i odbijali istinu, uvjek spremni za raspravu oko neke stvari iz njihovog dahilijeta. Rasprava se ne bi prekidala a nikakve koristi nije bilo od nje jer nisu prihvatali nikakve dokaze i pojanjenja. Allah d.. je nevjernicima zapeatio umove tako da nisu ni o emu razmiljali. Moralo se desiti udo(mu'diza) koje bi ih uinilo nemonim i zavezalo njihove jezike udo koje e biti tako veliko ne bi li jednom prestali sa raspravom. Jednog dana rekoe Salihu a.s. :'' ti si ovjek, kao i mi; zato nam donesi jedno udo ako je istina to to govori! Traili su od njega da doe sa dokazima koji e biti znak njegove iskrenosti. - udesna deva1

Prijanji izvor

Mufessiri kau:'' Jednog dana pleme Semud se bilo okupilo da vijea kad doe Salih a.s. i poe ih pozivati da obavaju samo Allaha d.. . On ih podsjeti, opomenu, posavjetova i naredi im a oni mu predloie:''Uini da iz ove stjene- i pokazae na oblinju stjenu- izae deva, da bude takva i takva, spomenuvi pri tom sva njna svojstva i detaljno je opisavi i dodavi jo da mora biti steona 10 mjeseci i veoma duga. Salih a.s. ih tada upita poznavajui njihove sklonosti i prirodu:'' Ako uredim ono to od mene traite i iz stjene izae deva kakvu ste opisali hoete li mi povjerovati i vjerovati u ono s ime sam poslan? Salihov a.s. uslov bio je jasan. On e uiniti uz Allahovu d.. pomo da deva onakva kakvu oni trae izae iz stjene ispred njih. Bie deset mjeseci steona, izuzetno duga sa svim osobinama kojim su je opisali. Ovo je za ovjiji razum bilo nemogue. Zbog toga i jesu traili to od Saliha a.s. smarajui da je to to trae namogue, elei time poniziti Saliha a.s. do ove granice su bili otili prelazei time svaku mjeru. to se Saliha a.s. tie on im je zakazao sastanak, i postavio uslov vrsto ubjeen da ga uzvieni Allah d.. nikada nee poniziti. On nije ni pomiljao na to da je ono to oni trae nemogue, to je Allahu d.. veoma lahko. Ovim su oni od Allaha d.. zatraili samo malo udo za koje su oni mislili da je nemogue. Narod se bio iskupio ekajui ve unaprijed spreman da ismijava Saliha a.s. kad se ispostavi da nije u stanju da iz stjane izvede devu koju su oni podrobno opisali. To je za njih bilo nezamislivo. Salih a.s. se obrati svome Gospodaru, ode na mjesto gdje je obavljao molitvu, zamoli Allaha d.. dovom koju mu je on odredio da ga moli. Obrati mu se ponizno vrsto vjerujui da e mu se odazvati, na on to je njegov narod traio od njega. Njegovo je bilo da zamoli a primanje dove pripadalo je samo Allahu d.. . Allah d.. mu se uistinu odazva, naredi stjeni koju je sam narod izabrao da se rascjepi iz koje izae velianstvena deva, deset mjeseci steona, potpuno ispunjavajui uslove koje su oni postavili i kako su je opisali. Deva je bila znak, jedna od Allahovih d.. mu'diza. Bila je mu'diza jer se stjena raspukla a iz nje izala deva a iza nje je izalo njezino mladune koje se rodili na noubiajen nain koji njima nije bio poznat. Neki kau da je bila mu'diza zbog toga to je ta deva pila vodu iz bunara jedan dan u kojem se ostale ivotinje nisu pribliavale bunaru.

Takoe kau da je bila mu'diza i zbog toga to je davala mlijeka na onaj dan kad je pila toliko da je moglo biti svim ljudima pa im voda nije ni trebala tog dana. Ova deva je bila uistinu udesna, Allah d.. ju je nazvao '' Allahova deva'' 1 jer nije bila obina deva, bila je jedno od Allahovih d.. uda. Vratimo se sada Salihu a.s. nakon to smo saznali osobine udesne deve. Stjena se rascjepila, iz nje je izala deva sa svojim mladunetom, narod Semud tada ugleda velianstvenu stvar, neobian prizor, veliku Allahovu d.. mo, nepobitan dokaz i jasan znak tako da mnogi povjerovae ali veina osta uporna u nevjerstvu, zabludi i tvrdoglavosti. Salih a.s. im ree:'' O, narode moj, evo ova Allahova kamila je znamenje za vas, pa pustite je neka pase po Allahovoj zemlji i ne inite joj nikakvo zlo, da vas ne bi zadesila kazna bliska 2 . Allah d.. objavi Salihu a.s. da naredi svome narodu da ne diraju devu niti je uznemiravaju niti ubiju, nego da je puste da na miru pase po Allahovoj d.. zemlji. Bilo im je zabranjeno da joj ikakvo zlo nanesu. Obavjestio ih je da ako joj bilo to loe urade da e ih stii skora Allahova d.. kazna. U poetku deva je zadivljavala narod Semud jer je bila berietna. Njezino mlijeko moglo je napojiti hiljade ljudi, ena i djece. Kad bi zaspala negdje sve ivotinje su naputale to mjesto. Bilo je oigledno dato nije obina deva nego da je jedan od Allahovih d.. ajeta(uda). Deva je ivjela meu njima, neki su povjerovali ali je veina bila tvrdoglava i u nevjerstvu. Voa vjernika je bio ovjek po imenu Dunda' bin Amr bin Mehallat 3 . I ostali uglednici su htjeli da prihvate Salihovu a.s. vjeru, meutim, ovjek po imenu Zuab bin Amr i drugi ovjek po imenu Habbab koji se brinuo o njihivim kipovima ih sprijeie u tome. Kada ih Salih a.s. upozori da ne ine zlo devi oni se pobojae da e ona dugo ostati meu njima, etajui se bezbjedo po njihovoj zemlji ispijajui svakog drugog dana vodu iz bunara. Deva bi pila vodu odreeni dan, a oni bi u danu koji je za njih odreen uzimali vodu za sljedei dan u kojem deva pije, za svoje potrebe. Neki kau da su u danu u kojem im je bilo zabranjeno da piju vodu pili devino mlijeko kao to kae Allah d.. :'' u odreeni dan ona e piti, a u poznati dan vi.'' Deva je bila iskuenje i ispit za njihov iman da bi se pokazalo hoe li povjerovati ili e ostati nevjernici a1 2

Sura Hud 64 ajet Sura Hud 64 3 Kazivanje o vjerovjesnicima od ibn Kesira str. 103

Allah d.. je najbolje znao ta joj smjeraju. Allah d.. ree Salihu a.s. :'' pa priekaj ih'' Tj. Saekaj da vidi ta e uraditi '' i budi strpljiv na njihovim uznemiravanjima, doe ti naredba kako da postupa. Uzvieni mu ree:' I upozori ih da e se voda izmeu njih i nje dijeliti, svakom obroku pristupie onaj iji je red'' Sura El-Kamer 28 . Ve smo spomenuli da je bilo jasno da to nije obina deva te da je jedan od Allahovih d.. znakova i Njegovih uda. Upravo zbog toga, mrnju koju je narod Semud osjeao prema Salih a.s. prenesoe na blagoslovljenu devu i poee joj kovati zamke. Zamrzie ovo velianstveno udo, ovaj udesni Allahov d.. znak, zamrzie Allahovu d.. devu i i meusobno se poee dogovarati. Bilo je i za oekivati da velikani naroda ponu kovati spletke. Istoriari i mufessiri 1 navode da su dvije ene iz naroda Semud, ime jedne je bilo '' Saduka'' kerka El- Mahja bin Zuhejra bin El-Muhtara koja je bila izuzetna ljepotica a bila je udata za muslimana koji je povjerovao Salihu a.s. i zbog toga ga je napustila, pozvala svog amiia po imenu '' El- Musri' bin Muhrid bin El- Mahja i ponudila mu se ukoliko zakolje devu. Druga ena se zvala Unejza kerka Ganima bin Mudliza a imala je nadimak Ummu Ganeme ili Ummu Usman. Bila je starica, nevjernica i imala je puno kerki od svog mua Zuaba bin Amra jednog od poglavara. Ona ponudi svoje etri kerke Kuddaru bin Salifu ako zakolje devu da izabere koju koe tj. koja mu se svidi. Ova dvojica razmislie i odluie da zakolju devu. Njima se prikljui jo sedmorica tako da ih je ukupno bilo devet. Oni su spomenuti u rijeima Uzvienog:'' U gradu je bilo devet osoba koje su ne red nego nered inile.'' Sura En-Neml 48 . Ostatk plemena Semud ih podra u tome i napravie ogroman skup u znak podrke. Kada se spusti no na grad plemena Semud, i kada vrsta i postojana brda koja su u sebi skrivala njihove kue obavi tama nevjernici bijahu ubjeeni da niko nije u stanju da im nateti. U jednom od dvoraca upaljene su svjetiljke, skupili su se nevjernici dok su izmeu njih kruili pehari puni vina. Svi velikani bili su se slupili na ovo sjelo ome je prijetila opasnost. Sjelo je potrajalo a razgovor meu njima se otegao. Jedan od nevjernika ree:'' Zar da slijedimo jednog od nas! govorili su. Tada bismo, uistinu, bili u zabludi i bili bismo ludi.'' 2 Drugi ree:'' Zar ba njemu, izmeu nas, da bude poslana Objava?! Ne,1 2

Taberi u svom '' Tarihu'' Sura El- Kamer 24

on je laljivac oholi! 3 Pehari s vinom su neprestano kruili a razgovor se sa Saliha a.s. prenese na Allahovu d. . devu. Jedan od nevjernika ree: Kada doe ljeto deva ode u zasjenjene i hladnije doline iz kojih onda pobjegnu naa stada Drugi nevjernik ree: Allah d. . kada doe zima deva potrai zaklonjene mjesta od vjetra i tu se smjesti a naa stada pobjegnu u hladna predjela i tu se izlau hladnoi i bolestima. Svi se ponapijae, pehari su i dalje kruili tresui se u rukama pijanica. Jedan od prisutnih naredi da pjevaica prestane sa pjesmom kako bi na miru mogao razniljati. Svi uutie. Zatim ovaj pijani ovjek prekinu utnju i ree: Imamo samo jedan izlaz iz ove situacije Koji to Upitae oni. On ree: Da ubijemo devu a zatim i Saliha. Prisutni poee pogrdno govoriti o Salihu a.s. . Jedan od njih ree: Dokle emo ga samo psovati i smatrati loim predznakom, njega i vjernike koji su s njim. Izlaz je jedan: ubiemo devu a zatim emo skonati sa Salihom Zatim predloie ime ubice. Bio je to jedan od silnika u gradu, ovjek koji je svuda oko sebe sijao nered. Bio je neprestano pijan, a teko onome ko bi mu se dok je u tom stanju suprostavio. Imao je svoje pomagae i sauesnike u ubistvu. Ostalo im je samo da izaberu sredstvo za zloin i da lino odaberu mjestu izvrenja. -No zloinaDola je sljedea no. Blagoslovljena deva je spavala titei prsima svoje mladune koje se naslonilo na nju. Devet zloinaca se spremie za svoj zloin. Voa im je bio Kuddar bin Salif prokleo ga Allah d.. . U pono oni izaoe skrivajui u svojim duama izdaju. Njihov voa Kuddar bin Salif je bio toliko popio vina da gotovo nije vidio kuda ide. Ova devetorica napadoe devu koja skoi na noge a za njom i njezino prestraeno mladune. Ruke krvnika se pruie prema njoj da je sasjeku. Prvi koji ju je dohvatio bio je Kuddar bin Salif. On je udari po vratu i ona pade na zemlju. Zatim navalie na nju sa svojim sabljama komadajui je. Kada to ugleda njezino mladune pobjee od njih pope se na vrh brda i ti riknu tri puta. Kada Salih a.s. sazna ta se dogodilo izae ljutit pred svoj narod i ree im:'' Zar vas nisam upozorio da ne dirate devu.?'' Oni3

Sura El- Kamer 25

odgovorie:'' Ubili smo je a ti ako hoe doi nam sa kaznom i pouri sa njom. Zar nisi rekao da si poslanik?'' Salih a.s. im ree:'' @ivjeete u zemlji svojoj jo samo tri dana, to je istinita prijetnja'' 1 . Meutim oni mu ne povjerovae ni kada im estoko zaprijeti ak ta vie kada omrknue odluie da ubiju i njega. Htjeli su kako su govorili da ga prikljue devi. Svi se zakletoe da e ga napasti u njegovoj kui, ali Allah d.. zatiti svog vjerovjesnika Saliha a.s. i spasi ga. Allah d.. kae:'' Zakunite se najteom zakletvom: - rekoe da emo nou njega i porodicu njegovu ubiti, a onda njegovom najbliem krvnom srodniku rei: Mi nismo prisustovali pogibiji porodice njegove, mi, zaista, istinu govorimo.'' 2 Prvi dan od tri dana koliko im je Salih a.s. ostavio roka narod Semud osvanu poutjelih lica. Kada se smrknu rekoe:'' Proao je jedan dan obeanog roka''. Drugi dan osvanue crvenih lica, a trei i zadnji dan osvanue potpuno crnih lica. Kada se smrknu rekoe:'' Eto proao je ugovoreni rok a nikakva kazna nije dola''. etvrtog dana u zoru nebom se prolomi strahovit krik koji obuhvati brda u kojima pomrije sve to je bilo ivo. Zemlja se silovito zatrese tako da sve to je hodilo njome umrije. U jednom asu svi bijahu uniteni. to se tie vjernika jo ranije su bili napustili mjesto sa svojim vjerovjesnikom Salihom a.s. i Allah d.. ih spasi.

Prilikom obraivanja ove Mu'dize vraali smo se na vie izvora od kojih su najvaniji: 1. Mu'dizatu-r-Resul a.s. od ejha Muhmmeda Mutevelijja E-a'ravija 2. Tefsir ibn Kesira1 2

Sura Hud 65 ajet Sura En-Neml 49 ajet

3. 4. 5. 6. 7. 8.

Tefsir od Kurtubija Tefsir od Et-Taberija Allahovi Vjerovjesnici od Ahmeda Behdeta El-Bidaje Ve-n-Nihaje od ibn Kesira El-Mustefadu min Kasasi-l-Kur'an doktor Abdu-l-Kerim Zejdan Tarihu-t-Taberi

Musa a.s. (Ubijeni i kravlje meso) Uzvieni kae:''A kada je Musa rekao narodu svome: Allah vam nareuje da zakoljete kravu, - oni upitae: Zbija li ti to s nama alu? Ne dao mi Allah da budem neznalica! ree on. Zamoli Gospodara svoga, u nae ime, - rekoe da nam objasni kojih godina ona treba da bude. On kae odgovori on da ta krava ne snije da bude ni stara ni mlada, nego izmeu toga, srednje dobi, pa izvrite to to se od vas trai! Sura El-Bekare 67-68 -Azer i RahilaRahila pripremi postelju svome muu Azeru sinu Hajluta kako bi se odmorio od puta i kako bi ga ona mogla na miru ispitati zbog ega se jue tako dugo zadrao. Dugo ga je ekala da se pomoli i kada doe Azer joj ree:''U putu sam osjetio neku teinu i bol te sam odluio prenoiti kod svog druga ne bi li se malo odmorio ali sam osvanuo jo umorniji. Rahila ree:''Ubrzo e se raskomotiti samo lezi i ispriaj mi ta ti se sve dogodilo na pijaci''. Azer ree:'' Nita posebno osim to sam osjetio umor i siptome dolazee bolesti. Nism prodao niti kupio ita drugo osim jedno malehno tele koje je staro oko trietri mjeseca. Kupio sam ga naem sinu Iljabu. Rahila upita:'' Gdje je ono? Kako izgleda''? Azer ree:'' To je malo ensko mladune jarko rumene boje koja obuhvata itavo tjelo, svidilo mi se pa sam ga kupio jer je jelo ak i suhu travu koju sam mu ponudio. Ono sada pase na jednom mjestu nadalako od nas. Zatim uuti malo pa upita:'' Allah d.. kako si ti ? Kako je na sin Iljab, gdje je on? Rahil ree:''Igra se sa ostalom djecom iz sela i dobro je. Nedavno je pored nas proao Allahov vjerovjesnik Musa a.s. koji se vraao s brda s kojeg je razgovarao

sa Allahom d.. . Zovnuo je naeg sinia Iljaba poljubio ga, pomilovao po glavi i zamolio za njega svako dobro, ali se nije dugo zadrao kao to mu je to bio obiaj''. Azer primjeti:'' Ako se nije dogo zarao to znai da su sinovi Israilovi uradili neto krupno dok je on bio odsutan pa ga je Allah d.. o tome obavjestio. Zbog toga je tako urno proao alostan i srdit''. Rahil ree:'' ula sam da su sinovi Israilovi u njegovom odsutstvu poeli oboavati ylatno tele koje im je nainio jedan sihirbaz od njih po imenu Es-Samirijj. Pitala sam o tome Allahovog vjerovjesnika Musa a.s. ali mi nije nita o tome rekao''. Azer ree:'' To je sigurno razlog. Allahov vjerovjesnik nije mogao nita tee doiviti od sinova Israilovih od toga''. Rahil preloi Azeru:'' Zar nee otii sa mnom da mi pokae tele koje si kupio naem sinu Iljabu''. ovjek ustade oslanjajui se na tap i poe sa enom. Kada stigoe na mjesto gdje je bilo tele i Rahila ugleda njegovu predivnu jarko rumenu boju koja se presjevala kao da iz nje sija sunce imala je osjeaj kao da gleda u predivno udo. Ona ga pogladi po tijelu, glavi i ustima okrenu se prema Azeru i ree:'' Pogledaj Azere kako je sada mravo, ali nee proi nekoliko dana a kosti e mu se obloiti mesom. Malo zatim dvoje suornika se vratie u svoju kolibu. Azer ree:'' To je uistinu predivno tele. Neto mi u srcu govori da e ono biti najbolji imetak koji u ostaviti svome sinu Iljabu.'' Prilikom spomena smrti Rahila se namrti i ree:'' Ali ono treba nekoga ko e se brinuti o njemu i uvati ga dok naraste i udeblja se, kao to vidi ono je sada slabo i mravo''. Azer ree:'' Znaj da ja neu ostaviti svome sinu Iljabu nita drugo do bogobojaznosti prema Uzvienom Allah d.. , On je, slavljen neka je, Zatitnik dobrih i On e se poslije moje smrti brinuti o Iljabu i dat e mu bereket u mom imetku i blagu o kojem govori. Kad vas ja napustim posveti svu panju svome sinu, podui ga osnovama vjere i onome to smo naslijedili od naih oeva: Ibrahima, Ishaka, Ja'kuba, Jusufa, kao i onome to smo nauili od Allahovog vjerovjesnika Musa a.s.. Nemoj predavati veliku panju teletu. Ne ori sa njim zemlju, niti napajaj usjeve, nemoj ga ni jaiti niti musti. Pusti ga neka slobodno pase po panjacima i nemoj razmiljati o njemu ono e biti pod nadzorom Allaha d.. Kada Iljab poraste podsjeti ga na tele''. Poslije izleta dvoje suprunika se vratie u kolibu. Azer lee u postelju osjeajui veliki bol koji ga ponovo poe

muiti. Bojei se da mu smrt ubrzo ne doe on sa suprugom porazgovara o mnogim stvarima. Ponovi joj oporuku za sina Iljaba i veliko blago tj. Mravo tele koje e mu ostaviti. On joj ree:'' pree bi bilo da sada priamo o ivotu a ne o smrti, o veselju a ne o tugi. Sada ovog trenutka ti kaem da bih volio da moj sin Iljab oeni Rifku, kerku em'una jar je on od dobrih i pobonih staraca meu sinovima Israilovim. em'un bin Neftalijj je bio imuan ovjek. Posjedovao je veliki broj ovaca i krava, imao je dosta zlata i srebra a uz to je bio nerazdvojni drug i saputnik Allahovg vjerovjesnika Musa a.s. i bio je veoma poboan. esto je govorio Azeru:'' Svojoj kerci jedinici dao sam ime Rifka po imenu Rifke ene naeg oca Ishaka, Allahovog vjerovjesnika. Volio bih da se uda za dobrog i estitog mladia''. A zatim bi rekao:'' Kamo sree da taj mladi bude tvoj mali sini Iljab koji je od nje stariji dvije godine''. Rahila se obradova ovom govoru i ree:'' Kamo sree da se to dogodi. Rifka je lijepa djevojica a bie jo ljepa kad poraste. Rahila se takoe obradova optimizmu svoga mua koji je govorio o enidbi i veselju ali bolest se pogora i ne proe nekoliko dana a on umrije.

- Brak jo nije sklopljen-

Jednog dana, ovjek po imenu Mensa bin Ilje'a doe kod svog druga em'una bin Neftalijja imunog i estitog i ree mu:'' Nadab, sin tvog brata Sagara me poslao do tebe da za njega isprosim ruku tvoje kerke Rifke. Nadam se da e zbog rodbinskih veza udovoljiti njegovoj molbi''. Pocrvenjevi od ljutnje em'un ga naglo prekide i ree:'' O Mensa priaj mi o neem drugom i ne govori mi o tome ludaku koji je prekinuo sve veze sa svojim Gospodarom. Znaj Mensa, on ne eli da se oeni sa Rifkom, on hoe da enei nju naslijedi moj imetak. Nisi prvi kojeg je poslao da zaprosi moju kerku za njega''. Mensa ree:'' Istinu govori em'une, ja te podravam u svakoj rijei koju si rekao. To to sam doao kao njegov izaslanik primoralo me samo to to sam u njegovim oima vidjeo zlo. Bojim se da e te on ubiti i kad tebe vie ne bude uznemiravati tvoju ker. em'um ree:'' Ovo je moje miljenje o njemu o Mensa. Ibrahim a.s. ja takoe

oekujem da me zadesi to od tog zloinca, ali i pored toga je neu udati za njega. Neka radi ta mu je volja. Mensa za trenutak zauta pa ree:'' Ali na tebi je da nae neki izlaz za svoju kerku i da joj lino ti izabere mladia za kojeg smatra da joj je ravan u dobroti i razumu''. em'un ree:'' odabrao sam za nju Iljaba, sina moga druga Azera da mu se Allah d.. smiluje. Ali ne znam gdje se sada nalazi. Neprestano tragam za njim i kada ga pronaem udau je za njega. On je sada napunio osamnestu a naslijedio je od svog oca sva pozitivna svojstva. Naslijedio je ast i iskrenost u govoru i ispovjedanju vjere. -Ubijeni IsraelaninKada sinovi Israilovi osvanue jednog dana naoe tijelo em'una svo krvavo na mjestu koje se nalazilo daleko od njegove kue i porodice. Vijest o jegovom ubistvu iznenadi i uaprepasti sinove Israilove jer je em'un bio poznat po lijepom ponaanju, dubokom razmiljanju, bogatstvu ali i po dobroinstvu i djeljenju sadake. Hejjad poe tragati meu ljudima a siromasi i nemoni se puno raalostie. Njegova porodica, pa i itav grad se digoe da trae njegovog ubicu. Osumnjieni bijahu stanovnici mjesta u kojem je pronaeno tjelo em'una bin Neftalijja. Najvie od svih Nadab bin Sugar sin em'unovog brata se trudio da pronae krvnika pokazujui veliku tugu i bol zbog onog to je zadesilo njegovog amidu. Stanovnici mjesta u kojem je pronaeno tijelo ubijenog najvie su se raalostili njegovim ubistvom, meutim em'unova porodica naelu sa Nadabom bin Sugarom bili su uporni tvrdei da je em'una ubila skupina iz ovog mjesta te su od njih traili krvarinu za svog ubijenog. Glasovi se povisie, uvrede se izrekoe rasprava se tako zategnu daje izgledalo da e svakog momenta otpoeti bitka. Stanovnici, sveenici i ostali ljudi od sinova Israilovih se skupie i odoe do Allahovg vjerovjesnika Musa a.s. kako bi on presudio o ovoj stvari. Ljudi se skupie kao u sudnici. Skup se odravao u veoma prostranoj prostoriji koja se ispunila starcima, ljudima i enama. Meu prisutnima bila je svakako i porodica ubijenog em'una kao i osumnjieni stanovnici mjesta u kojem je pronaen ubijeni. Prvi koji je govorio bio je Nadab bin Sugar iygledajui pun bola i tuge potvrujui optubu protiv '' nasilnikog

mjesta'' izlagajui dokaze koje je imao. Optueni to porekoe naglaavajui svoju ljubav i potovanje prema ubijenom. Ljudi su sada oekivali presudu Allahovog poslanika koja e presuditi izmeu njih. Svi uutie, napregoe ui i protegoe vratove. Vjerovjesnik a.s. ree:'' Allah d.. vam nareuje da zakoljete kravu''. Oni koji su bili blizu kada udoe Musaovu a.s. presudu iznenadie i zaudie se dok se zbunjenost ogledala na njihovim licima i pogledima. Oni koji su bili daleko nisu uli nita osim to su vidjeli iznenaenost i zbunjenost na licima te se uskomeae elei da saznaju presudu Allahovog vjerovjesnika. U sudnici se prolomie uzvici. Jedan od prisutnih se pope na uzdignuto mjesto te povika koliko ga grlo nosi:'' Allah d.. vam nareuje da zakoljete kravu''!! Kada prisutni to zaue napravie nered i galamu. Podsmjehljivi glasovi se pomjeea sa glasovima nezadovoljnika ovim zahtjevom i nareenjem. Neko ree:'' Kakve vaze ima otkrivanje ubice sa klanjem krave''? Drugi ree:'' Allahov vjerovjesnik se ali'' Trei povika koliko god moe:'' Jeli sada vrijeme za alu''? Nadab bin Sugar ree:'' Musa nas izvrgava ruglu, on nas samo ismijava'' Kada nastupi beskorisna galama Musa .a.s. napusti skup a ljudi krenue za njim raspitujui se o kravi koju Allahov vjerovjesnik nareuje da se zakolje. to se tie estitih vjernoka traili su od ljudi da prestanu sa ismijavanjem i galamom. Rekoe im:'' Allahov vjerovjesnik vam ne govori po svom nahoenju. To je Allahov govor koji mu je objavio. On vam kae:'' Allah vam nareuje da zakoljete kravu''. Kako ovaj govor moe biti ala.? Dunost vam je da Allahove naredbe doekate posluno i pokorno a ne da se ismijavate, galamite zapitkujete i nepokorni budete. Sljedeeg dana Musa a.s. doe u sudnicu i sjede meu estite vjernike. Porodica ubijenog se problii i ree:'' Allahov vjerovjesnie zar se sa nama izigrava .? Musa a.s. ree:'' Ja se Allahu d.. utjeem da budem neznalica.'' Tada ustade jedan dobri starac i ree:'' O sinovi Israilovi, meni je porodica ubijenog draga ali isto tako znam da se Allahov vjerovjesnik ne izigrava sa njom posebno zbog toga to je ubijeni bio poboan i jedan od bliskih vjerovjesnikovih prijatelja. Poslije duge rasprave oko toga ko e platiti cjenu krave jedan mudar starac ree:'' Mislim da cjenu krave treba da plate svi sinovi Israilovi. Ubijeni je bio od nas a sigurnost zajednice nije briga samo jedne male skupine nego svih nas. Ljudi uutie zadovoljni predlogom te

svi upravie poglede prema Allahovom vjerovjesniku Musa a.s. On ree:'' Onda skupite novac kupite kravu i zakoljite je pokoravajui se naredbi vaeg Gospodara. Ljudi se zbunie te zapitae:'' Kakvu kravu da zakoljemo? Zamoli svoga Gospodara da nam objasni kakva ona treba da bude''. Musa a.s. za trenutak uuti ekajui da mu Allah d.. spusti objavu u srce a zatim ree:'' On kae odgovori on da ta krava ne smije da bude ni stara ni mlada, nego izmeu toga, srednje dobi, pa izvrite to to se od vas trai!'' 1 Oni se tada zapitae o njezinoj boji te rekoe:'' Moramo znati kakva joj je boja'' Musa a.s. tada zamoli Gospodara i zau odgovor u svojim prsima :'' da ta krava treba da bude jarko rumene boje, da se svidi onima koji je vide.'' (Ajet) Ali se oni ni tada ne zadovoljie nego se poee raspravljati te rekoe Musau:'' Zamoli Gospodara svoga, u nae ime, - rekoe da nam objasni kakva jo treba da bude, jer, nama krave izgledaju sline, a mi emo nju, ako Allah htjedne, sigurno pronai 2 Ljude ni tada ne napusti sumnja, neki su smatrali da to treba odmah uiniti, a neki su bili protiv tako da provedoe nekoliko dana respravljajui se. Najmudriji meu njima odoe Musau a.s. i rekoe mu:'' Ljudi od tebe trae da im potanko objasni stvar oko prolivene krvi'' ubijenog'' em'una. Nemoj da te inat tvoga naroda sprijei da o ovoj stvari zamoli svoga Gospodara o onome to oni ele. Musa a.s. zamoli svoga Gospodara a ljudi se skupie da uju odgovor. Musa a.s. im ree:'' On poruuje ree on da ta krava ne smije da bude istroena oranjem zemlje i natapanjem usjeva; treba da bude bez mane i bez ikakva biljega'' 3 Tj. Ova krava je poteena tereta, nije koritena za oranje zemlje niti napajanje. Na njezinom tjelu nema nikakvog biljega niti znaka suprotne boje boji njezinog jarko rumanog tijela potpuna lijepog i istog. Ljudi se tada zadovoljie i rekoe:'' E sad si je opisao kako treba i poee tragati za kravom ni starom ni mladom nego srednji dobi, jarko rumenom predivnom bojom koje svia onima koji je gledaju, neupregnutoj, koja nikada nije orala zemlju, niti napajala usjeve, i na njoj nema nikakva znaka. Iako su pretraili sva okolna sela i mjesta nisu takvu mogli pronai. Kada bi nali na jarko rumenu vidjeli bi da na njoj ima i razliite boje toj boji. Kada bi nali potpuno rumenu nije im odgovarala jer jeSura Bekare 68 Sura Bekare 70 3 Sura Bekare 711 2

bila, ili ili skroz stara ili skroz mlada, znai nije bila srednje dobi. Sinovi Israilovi paljivo poee traiti kravu koja je morala imati svojstva koja moraju odgovarati opisanoj Podjelie se na skupine traei opisanu kravu u svim krajevima prostranog Sinajskog poluotoka te se rasprie sjeverno i juno. - Iljabova kravaIljab napuni osamnest godina i izraste u predivnog mladia. Rahila, njegova majka mu doe i ree:'' Sine moj, sad si odrastao i napunio osamnest godina. Dunost mi je da te sada uputim na blago koje ti je ostavio tvoj otac''. Iljab se iznenadi i zaueno upita:'' Blago?! Moj otac je bio siromaan, kako onda da mi ostavi blago?'' Majka Rahil ree:'' Ostavio ti je malo tele prije deset godina. Oporuio mi je da ga pustim da slobodno pase po Allahovoj zemlji, da ne orem sa njim zemlju i napajam usjeve niti da ga nadzirem jer ono pod Allahovim nadzorom. Rekao mi je:'' Kada Iljab poraste pokloni ga njemu''. Iljab upita majku:'' Na koje mjesto ga je ostavio''. Rahil ree:'' Ne znam, ali mi je rekao da se ono nalazi u prostranoj livadi u naem sudsjedstvu. Idi tamo i potrai ga. Nee proi dogo vremena a ti e ga nai jer e te Allah d.. u tome pomoi''. Iljab upita:'' Ali ima li ono neki prepoznatljiv znak na sebi?'' Rahil ree:'' Ono je jarko rumene boje, ko god ga vidi svidi mu se, kao da suneve zrake izbijaju iz njegove dlake. Nema druge boje na sebi osim rumene, ak su i rogovi i papci iste boje''. Iljab izae u potragu i ne proe dugo vremena a on se vrati vodei prelijepu riu kravu. Nakon dugo vremana ona se bila udebljala i porasla. Iljab ree:'' Majko, ovo je moje mubarek blago.... Rahil ree:'' Njezina vrijednost nije vie od tri dinara, ali halal i dobar imetak se ne mjeri time, njegova mjera je u bereketu koji se u njenu nalazi, u

dobroinstvu, bogobojaznosti i lijepoj namjeri. Zbog toga ju je tvoj otac nazvao blagom'': Iljab ree:'' Majko, halal i dobar imetak e Allah d.. napuniti bereketom bogobojaznosti te e vrijediti na stotine i hiljade dinara. ta znamo, moda e se ova naa krava koja sada vrijdi tri dinara jednog dana prodavati za hiljade to nam sada izgleda nevjerovatno -udesna kravaProe puno dana. Jednom dok je Iljab sjedio pored njega proe neki pustinjak i ree mu:''Jedna skupina sinova Israilovih u velikoj potrebi tragaju za kravom koja dosta lii tvojoj kravi i ja sam ih uputio da dou kod tebe. Mislim, da kad bi joj podigao cjenu dali bi ti ak ako bi im traio zlata koliko je krava teka''. Ta skupina uistinu i doe i ree Iljabu:'' Dolazimo ti od Allahovog vjerovjesnika Musa a.s.. Prodaj nam ovu kravu ali nemoj traiti puno''. Iljab ree:'' Ako je krava za Allahovog vjerovjesnika onda u je dati besplatno''. Ljudi rekoe:'' Israelani su siromaan narod, zadesila ih je sua. Primi ovo to imamo kod sebe Allah d.. ti da o bereket u njemu''. Iljab ree:'' Israelanski narod nije siromaan. Nainili su tele od zlata kako bi ga oboavali mimo Allaha d.. Nee im biti mnogo ako plate ono to zatraim od njih''. Iljab zatrai dozvolu od majke da ode sa njima do Allahovog vjerovjesnika Musa a.s. da se nagode oko cjene krave i obea da se nee dugo zadrati. - udo istine i pravdeKada sinovi Israilovi udoe da je traena krava pronaena skupie se govorei: Nali su kravu..... Nali su kravu..... Kada to zau Nadab i kada vjest doe do njega zanijemi i lice mu pouti. I on se takoe uputi sa svojim drugovima na mjesto gdje su svi urili. Kada dooe u sudnicu vidjee da se napunila. Takoe spazie kravu kako stoji ispred Allahovog vjerovjesnika Musa a.s. i vidjee kako

on, mir neka je na njega ljubi Iljaba- vlasnika krave- saznavi da je on sin dobrog ovjeka Azera. Tapui ga po ramenima on ree:'' Hvala Allahu d.., postao si pravi ovjek. Proao sam pored tebe dok si bio mali djeak, pomilovao sam te po glavi i zamolio Allaha d.. da ti da svako dobro''. Blizu njega stajao je Mensa bin Ilje'a , ovjek koji je doao da zaprosi Rifku, ker ubijenog em'una za Nadaba sina em'unovog brata. On se tada prisjeti elje em'unove da oeni Iljaba bin Azera sa svojom kerkom. On prie Musa a.s. i apnu mu u uho rijei koje niko drugi nije uo a zatim napusti skup i pouri do Rifkina kue da je obavjesti da je njezin mladi Iljab ustvari vlasnik krave koju je doveo sa sobom. Allahov vjerovjesnok Musa a.s. naredi da se krava zakolje to bi i uinjeno. Kada zavrie on im naredi:'' Odsjecite jedan njezin dio''. a oni to odmah uradie. Musa a.s. ree:'' Neka ovaj dio ponese Iljab jer je on stranac meu nama iako je Israelanin''. Iljab uze komad mesa a Musa .a.s. ree:'' Sada idemo do em'unovog kabura''. Gomila krenu tiskajui se prema kaburu u velikoj guvi jo uvjek ne shvaajui ta ustvari Allahov vjerovjesnok eli ovim postupkom. Kada stigoe Musa a.s. ree:'' Otkopajte kabur i izvadite tjelo ubijenog'' a zatim povika:'' O Iljabe, udari ubijenog s komadom mesa koji ti je u rukama''. Ljudi se zaprepastie i zanijemie kada ugledae da se ubijeni vraa u ivot i potpuno normalnog izgleda ustaje pred njima. Musa a.s mu ree:'' O em'une pitamo te a pravom Onoga koji ti je povratio ivot za ime tvog ubice''. em'un ree:'' Moj ubica je Nadab bin Sugar'' Pred zaprepatenim ljudima em'un ponovo pade mrtav a svjetina krenu za Nadabom elei da ga linuju ali Musa a.s. povika:'' Odmazda se mora izvriti po Allahovim propisima. Primjenit emo smrtnu kaznu kao nagradu za ono to je uradio''. Ljudi su bili svjedoci udnog prizora. Vidjeli su kako Iljab proslavlja enidbu rifkom u kui njezinog oca...... Vidjeli su kako ostali vode Nadaba u njegovu smrt...... To je mu'diza ubijenog kome je Allah d.. vratio ivot poslije smrti da bi posvjedoio protiv svog ubice. O ovom udu Uzvieni Allah kae:'' Mi smo

rekli: Udarite ga jednim njezinim dijelom! i eto tako Allah vraa mrtve u ivot i prua vam dokaze Svoje da biste shvatili. 1 Slavljen neka je Allah, Stvoritelj uda i nedokuivog. Prilikom obraivanja ove teme obraali smo se na vie izvora od kojih su najvaniji: 1) Tefsir ibn Kesira 2) Tefsir od Kurtubija 3) Tefsir od imama Et- Taberija 4) El- Bidaje ve-n- Nihaje 5) Tarihu t-Taberi 6) Kazivanje o vjerovjesnicima od ibn Kesira 7) Kasasu l- Enbija od ibn Kesira 8) Kasasu-l- Enbija od Sa'lebija 9) Kasasu l- Enbija od Nedara

Musa, Hidr i more

1

Sura Bekare 73

Uzvieni kae:'' I kad njih dvojica stigoe do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravie na ribu svoju, pa ona u more kliznu. A kada se udaljie, Musa ree momku svome: Daj nam uinu nau, jer smo se od ovog naeg putovanja umorili. Vidi! ree on kad smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu, - sam ejtan je uinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem -, mora da je ona skliznula u more; ba udnovato! E, to je ono to traimo! ree Musa, i njih dvojica se vratie putem kojim su bili doli, i naoe jednog Naeg roba kome smo milost Nau darovali i onome to samo Mi znamo nauili. Sura Kehf 61-65 Allah d.. je Musa a.s. odlikovao mnogim blagodatima kao to je odlikovao i njegov narod. Zbog tih blagodati Musa a.s. je neprestano zahvaljivao Allahu d.. , obavljao je molitvu iz zahvalnosti za blagodati koje su mu darovane. Oboavajui Allaha d.. i neprestano Ga hvalei na odlikama i darovima molio Ga je da spusti na njega svoje zadovoljstvo i da mu podari ugled meu ljudima. Jednog dana on upita svoga Gospodara:'' Gospodaru, jesam li ja jedini na licu zemlje kome si podario ovoliko znanje i spoznaju?! Gospodar mu odgovori:'' O Musa ti zna samo ono to mi hoemo da zna, i ne poznaje osim ono to mi hoemo da poznaje''. Musa upita:'' Gospodaru, zar ima neko ko zna vie od mene?'' Gospodar mu odgovori:'' Ima jedan moj dobri rob, zna ono to ti ne zna i poznaje ono to ti ne poznaje'' Musa a.s. ree:'' Gospodaru gdje da naem tog tvog roba. Volio bih da ga upoznam?'' Gospodar ree:'' On se sada nalazi na mjestu gdje se sastaju dva mora''. Musa a.s. ree:'' Gospodaru, elim da odem do njega da ga vidim pa me uputi do njega i pomozi mi da ga naem''.

Allah d.. ree:'' Ti kreni, a ja u ti od sebe dati znak koji e te voditi i putokaz koji e te uputiti''.

-Traganje za dobrim ovjekomMusa a.s. se pripremi za putovanje u kojem e sresti tog dobrog ovjeka na kojeg ga je Allah d.. uputio. On pozva Ju'a bin Nuna, svog odanog mladia i ree mu:'' O Ju'a, odluio sam da putujem a ne znam hoe li to putovanje biti dugu ili kratko. @eli li da mi se prikljui na ovom putovanju iju duinu zna samo Allah d..?'' Ju'a bin Nun je bio mladi koji je mnogo volio Musa a.s. i koji mu je iskreno vjerovao i svim srcem bio odan. Neprestano je bio s njim jutrom i navee, divio se Musaovoj mudrosti, uei od njega znanje i mudrost koju je on imao. Ju'a ree:'' Ja sam s tobom moj vjrovjesnie, vjeran drug, posluan i povjerljiv sluga''. Musa a.s. mu ree:'' Onda, spremimo se odmah za na put i krenimo Allahovim blagoslovom. On je na vodi i On e nas uputiti na pravi put''. Musa a.s. i njegov mladi se spremie za put, uzee uobiajenu putniku opremu onih koji putuju pustinjom i prolaze kroz stepe i pustare. Ponesoe sa sobom suhi hljeb, hurme i sueno meso. Kada sve bi gotovo Ju'a upita Musa a.s.:'' Vjerovjesnie, koju jahlicu e jahati? S kojom karavanom e krenuti? I kojim putevima e hoditi? Musa a.s. mu ree:'' Siniu, naa jahalica bie nae noge, more e biti na drug a njegova obala bie na put'': Ju'a zaueno upita:'' Gdje smo se mi to zaputili?'' Musa a.s. mu odgovori:'' Krenuli smo prema mjestu gdje se sastaju dva mora da bi tu sreli jednog od Allahovih dobrih robova na kojeg me je On uputio''. Mladi upita:'' Zna li gdje se nalazi ti mjesto''.

Musa a.s. odgovori:'' Allah d.. e mi pokazati to mjesto gdje se sastaju dva mora i uputit e me na njega''. -Ekspediciono putovanjeSa svojim mladiem Ju'a bin Nunom Musa a.s. proputova morskom obalom dane i noi. Nisu posustajali , umarali se niti oajavali zbog duine i teina puta. Zaustavljali su se samo da jedu ili malo odspavaju. Proe dosta vremena na ovom njihovom putovanju ali je Musa a.s. bio odluan kao na poetku kada je krenuo. Bio je rste volje elei da to prije sretne dobrog Allahovog roba. Nije gubio nadu. Nije se dvoumio niti mu je bilo dosadno. Jednog dana Ju'a upita Musaa:'' Zar se pred nama ne nalazi jo dug put do mjesta gdje se sastaju dva mora''. Musa ree:'' Ne znam, ali ja neu posustati sve dok ne doem do tog mjesta ili u jo dugo, dugo putovati''. Musa a.s. i Ju'a ustrajae u putovanju. Hranili su se lovei kopnom neposustajui. Kada im ponesta hrane Ju'a ulovi u moru veliku ribu i ponese je sa sobom kako bi jeli njeno meso. Kada stigoe do jedne ogromne stjene sjedoe da se odmore u njenom hladu i malo odspavaju. Odmorivi se oni ustadoe i urno kenue. Kada je bilo pred kraj dana Musa a.s. osjeti umor i malaksalost kakvu nije osjatio od poetka putovanja. Noge ga dalje nisu mogle nositi, miii su mu oslabili i iznemogli. On sjede na zemlju i ree mladiu:'' Daj nam uinu nau, jer smo se od ovog naeg putovanja umorili''. (Ajet) Moda nam Allah d.. podari jo malo snage koja e nas odnijeti do naeg cilja. Tada se mladi Ju'a udari po boku, prigueni viknu i ree:'' Vidi! ree on kad smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu, - sam ejtan je uinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem -, mora da je ona skliznula u more; ba udnovato 1 Musa a.s. ga upita:'' ta se desilo s ribom''. Mladi odgovori:''Izvukla se i otila u more ba udnovato''.1

Sura Kehf 63

Riba je pobjegla iz mree i krenula put mora. Musa a.s. se zaudi ovim Juaovim rijeima a u njegovoj dui se pojavi traak nade. Smjeei se od dragosti on ree:'' Kai mi Ju'a, ta je bilo s njom, kuda je otila''. Ju'a ree:'' Dok si ti jo spavao mene je probudio zvuk koji je dolazio iz mree u kojoj je bila riba a koja se nalazila pored mene. Kada sam otvorio oi vidjeo sam da se ona izmeu stjenja kotrlja prema moru. Pourio sam prema njoj da je vratim ali tada sam vidio neto to me je veoma iznenadilo'': Obradovan ovom vjeu Musa a.s. upita:'' ta si vidio, reci mi brzo?'' Mladi, oajan i oaloen ree:'' Vidio sam da su ribu ve zapljusnuli valovi i tada mi se uini da se ona kree i prevre u vodi kao da se ivot vratio u nju. Krenula je izmeu stjenja prema moru tako brzo da nisam uspio da je stignem i vratim na obalu''. Sve ovo nije iznenadilo Musa a.s. On je jo prije vidio mnoge Allahove ajete u kojima je prepoznao Allahovu veliinu i mo i nagledao se jo drugih velikih uda. Meutim, ovo sve ga je mnogo obradovalo jer je shvatio da je bijeg mrtve ribe i njezino ponovno proivljenje ustvari Allahov d.. znak koji mu je On obeao pokazati kako bi ga uputio na mjesto gdje se sastaju dva mora. Shvatio je takoe da put kojim je riba otila vodi do Allahovog dobrog roba kojem je on krenuo u susret. Krenuvi radostan i sretan on ree mladiu:'' E, to je ono to traimo (Ajet) Pouri sa mnom do one stjene. Ovaj trenutak sam po sebi je poetak mudiza koje je Allah d. . podario Musa a.s. u ovoj prelijepoj prii. Da vidimo sada kakva su se to uda desila prilikom susreta dobrog Allahovog roba! Jo se nije bilo dobro ni svanulo a Musa i njegov mladi su ve tragali za otiscima svojih stopala i putem kojim su doli kako ne bi zalutali od stjene kod koje su se nedavno odmarali. Pratei svoj trag oni se brzo vratie do nje. Musa a.s ree svom mladiu: O Jua, pokai mi mjesto s kojeg je riba pobjegla u more. Jua mu pokaza na mjesto izmeu stjenja i ree mu: Ovo je put kojim je riba otila. Musa a.s pogleda kuda mu Jua pokaza i ugleda mali puteljak koji vodi do mora s druge strane stjene. On krenu a za njim i mladi te izaoe na more s druge strane stijene. Musa a.s pogleda oko sebe i ugleda istinito obeanje koje mu ja Allah d. . obeao!! Ugleda ono to je stijena svojom vliinom sakrila od njegovog pogleda! Spazi mjesto gdje se sastaju vode pitkog i

slanog mora. Pokraj stjene ugleda zelenu prostirku od lia. Na njoj je prekstivi noge sjedio lijep starac svjetlog lica i divnog izgleda duge prekrasne bjele brade. Musa a.s. tada shvati da se pred njim nalazi dobri rob za kojeg mu je Allah d. . obeao da e ga sresti. To je ovjek kojeg je Allah d. . nauio nekim stvarima koje niko drugi od ljudi nije znao. Ovaj trenutak bio je sljedei korak na putu uda u ovoj blagoslovljenoj prii. Poslije ovog saznaemo ta se desilo Musa a.s. sa dobrim robom. Musa a.s. se priblii ovom ovjeku i ree: Es- Selamu alejke Allahov miljenie. Starac se okrenu prema njemu dok mu lice obasja osmjeh i uzvrati mu na selam sljedeim rijeima: Ve alejke sselamu Allahov vjerovjesnie. Starac ga zatim pozva da sjede do njega a Musa a.s. ga zaueno upita: Zar me poznaje Starac mu ree: Da, zar ti nisi vjerovjesnik koji je poslan sinovima Israilovim. Musa a.s se jo vie zaudi i ree: Ko te je obavjestio o meni? Ko te je upoznao sa mnom? Starac odgovori: O tebi me je obavjestio Onaj koji je tebe obavjestio o meni i stobom me je upoznao Onaj koji je tebi pokazao mjesto moga prebivalita. Musaovo srce se ispuni potovanjem prema starcu i vjerom u njega i on se uvjeri da je ovaj ovjek koji se nalazi iza stjene ovjek kojeg je Allah d. . odabrao, uzeo za svog tienika i podario mu iz svoje milosti veliko znanje. Obraajui mu se blago i s jubavlju Musa a.s. ree: Mogu li da te pratim upita ga Musa -, ali da me poui onome emu si ti ispravno pouen? (Ajet) Starac se osmjehnu na ove Musaove rijei i ree mu: Ti sigurno nee moi sa mnom da izdri (Ajet) Musa a.s. ree: Strpit u u svemu onom emu me naui i na ta me uputi. Osmjehujui se starac zavrti glavom i ree: a i kako bi izdrao ono o emu nita ne zna? (Ajet) O Musa, znanje koje ja posjedujem nije kao ono to ti poznaje. Ti se sigurno nee moi strpiti na onom to e proizai iz mog znanja niti na onom to u uraditi''. Musa a.s. ree:'' Vidjee da u strpljiv biti, ako Bog da! ree Musa. i da ti se neu ni u emu protiviti (Ajet) Ja sam vrsto odluio da te pratim kako bi me ti

poduio znanju koje ti je Allah d.. dao i da me uputi na ono na to je tebe On uputio.'' Tog trenutka jedan mali vrabi sleti na greben u vodi zahvati malo vode u kljun a zatim odleti. Starac ree.'' Pogledaj Musa koliko je vrabac zahvatio vode u kljun. Tako mi Allaha d.. znanje koje ja i ti posjedujemo je u odnosu na Allahovo znanje kao ono malo vode to je vrabac zagrabio u odnosu na ostalu vodu u moru. Zatim ree:'' Ako e me ve pratiti ree onaj -. onda me ni o em ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kaem! (Ajet) I ne protumaim ti ono to ti sam nisi mogao dokuiti''. Musa brzo odgovori:'' Ima moje obeanje da e tako biti''. Sada poinje udesna pria, pria u kojoj se desilo vie uda u tri zanimljiva dogaaja. Njihove uzroke pojasnie dobri rob na kraju te e Musa tada shvatiti je to stvar poznavanja nedokuivog. - Prva pria Musa a.s se prikljui dobrom ovjeku te krenue morskom obalom u pratnji Ju'aa. Sa obale ugledae lau koja je nedaleko od njih plovila pa im starac dade znak da se priblie. Laa se primae obali a ljudi poee pitati Musa .a.s. zbog ega ih zove. Tada poznae starca kojeg su stalno viali kako na obali obavlja molitvu a koji im ree.'' @elimo da i nas povezete sa sobom na mjesto gdje idete s tim da mi nemamo ime da vam platimo''. Ribari rekoe:'' Dobro doao dobri ovjee''. Starac, Musa i Ju'a se ukrcae na lau uz veliku dobrodolicu i poasti dok su se ljudi natjecali ko e im vie ugoditi. Laa krenu i odnese ih na pristanite jednog grada. Tada Musa ugleda postupak starca koji ga zaudi! Vidje ga kako uzima sjekiru primae se zidovima lae i poe da odvaljuje jednu po jednu dasku tako da laa potonu.Musa se vie nije mogao suzdrati. Smatrajui da je starev postupak znak nezahvalnosti prema ribarima jer im je laa potopljena, Musa sav srdit dok mu se ljutnja ogledala na licu ree starcu:'' ta si to uradio? Prevezli su nas bez ikakve nadoknade i uz to nas poastili a ti im cijepa lau

kako bi nju i njezine vlasnike potopio?! '' Uinio si, doista, neto vrlo krupno! (Ajet) Starac ree: Ne rekoh li ja ree onaj da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom? (Ajet) Tada se Musa a.s. prisjeti obeanja kojeg je dao starcu da ga nee ni o emu nta pitati. On se zaudi kako starac ovo runo djeli povezuje sa znanjem koje posjeduje. Ali ipak ree starcu kojui se: Ne karaj me to sam zaboravio ree i ne ini mi potekoe u ovom poslu mome (Ajet) Laa ostade potopljena pored obale grada, a starac i Musa a.s krenue prema gradu. Izgledalo je da se starac sprema za jo nevjerovatniji poduhvat koji e jo vie iznenaditi Musaa od prvog. Musa a.s. nije znao ta se deava ali se ipak nije smjeo upustiti u raspravu bojei se da ga starac ne optui za nestrpljenje i da ne prekei starev uslov koji mu je rekao: Ako e me ve pratiti ree onaj -. onda me ni o em ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kaem. Musa a.s. odlui da uti i eka ta e se desiti. -Druga priaStarac krenu sa Musa a.s. etajui po gradskim ulicama, zalazei tu i tamo, prelazei iz jednog djela grada u drugi. Musa a.s. se veoma iznenadi i puno uplai kada starac uradi zaista krupnu stvar....Zna li ta je uradio taj dobri ovjek? Primakao se djeaku koji se igrao na putu uzeo ga rukama za vrat i tako ga stiskao sve dok djeak nije umro. Ovaj postupak je za Musa a.s bio nepodnoljiv. Pred njegovim oima izvren je zloin- ubijeno je neduno dijete. On ovaj starev postupak doeka sa zaprepatenjem i nevjericom. Kada se pribra on ljutit i s negodovanjem povika na starca:'' ovjee, ta je ovaj djeak skrivio pa da ga ubije? '' to ubi dijete bezgreno, koje nije nikoga ubilo! Uinio si, zaista, neto vrlo runo!'' (Ajet) Starac mu smireno odgovori:'' Ne rekoh li ja tebi ree onaj da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom?'' (Ajet)

Musa a.s. se smiri i ljutnja ga proe. Ali ga uenje prema ovom dobrom ovjeku kojeg prati samo radi jednog cilja a to je da povea svoje znanje ipak ne napusti. On kod starca nije vidio nikakvo posebno znanje osim to starac inio takva djela koja je svako ynanje osuivalo i protiv kojeg je bio svaki boanski zakon. Povrh svega toga on ipak ree starcu:'' Ako te i poslije ovoga za bilo ta upitam ree -, onda se namoj sa mnom druiti. Eto sam ti se opravdao! Ima onda pravo da se ne drui sa mnom i da ode od mene.

-Trea priaDobri ovjek izae sa Musa a.s. iz tog grada i njih dvojica putovae sve dok ne stigoe do drugog mjesta. U putu su bili dosta ogladnili i umorili se te zatraie od stanovnoka tog mjesta da ih nahrane i ugoste ali im se niko ne odazva. Od koga god bi zatraili smjetaj rekao bi im: Mi ne ugoavamo strance osim za naknadu i od koga god bi zatraili hranu rekao bi im: Mi nikom ne dajemo hranu besplatno . Kada Musa a.s. se umori od traenja sjede sa svojim mladiem pod zid jedne kue da se odmorie. On pozva i starca da sjedne sa njima i da se odmorio ali tada vidje neto to ga iznenadi. Zna li ta je Musa a.s. vidio? Ugleda starca kako prilazi jednom starom zidu koji se nalazio nedaleko od njih i koji je izgledao da e svakog asa pasti te poe preslagati njegovo kamenje. Zatim uze zemlju izmjea je s vodom i poe s njom ljepiti kamenje i uvrstivati ga. Starac to uradi ne traei ni od koga nikakvu nagradi. Musa a.s. pomisli da je to starac uradio kako bi uzeo nagradi za to i s njom kupio hranu od stanovnika koji ne ugoavaju stranca osim za nadoknadu niti hrane gladnog osim za novac. Ali starac, kada zavri s poslom pozva Musa a.s. da ga slijedi i krenu iz grada ne traei ni od koga nita. Musa a.s. ga zaueno upita: Zbog ega si onda popravljao zid? Zid je bio sruen pa si ga popravio i naget te si ga uspravio. Zbog ega onda nisi od njegovog vlasnika traio nagradi za to?

Mogao si ree Musa uzeti za to nagradu (Ajet) Tada starac pogleda u Musaa i ree mu: Sada se rastajemo ja i ti! (Ajet) Musa a.s. se tada trgnu i shvati da je prekrio ugovor izmeu njega i starca a to je da ga ni o emu ne pita dok mu ovaj sam to ne objasnio. Shvati je stvarno zasluio da ga starac napusti jer nije bio u stanju da se suzdri od pitanja niti od govora. To je bio dovoljan razlog da ga starac napusti.@alostan Musa ree starcu: Uistinu, opravdao si se kod mene. Nisam mogao sam sebe sprijeiti od zapitkivanja niti svoj jezik od govora i nisam se mogao srpiti naonom to ti radi. Starac mu blago ree: Ne alosti se niti tuguj, sad u ti objasniti ono zbog ega nisi mogao da se strpi. Musa a.s. mu radostan ree. Hajde ispriaj mi jer elim da to saznam. Starac mu ree: Hajdemo da potraimo prikladno mjesto pa da ti objasnim ono to je bilo skriveno od tebe i to nisi mogao shvatiti Kada dobri rob objasni tajnu tri dogaaja: potopljavanje lae, ubijanje djeaka i popravljanje zida u naselju koje ih nije ni napojilo niti nahranilo vidjeemo mudize koje su otkrivene Musau kao i to da je znanje koje on poznaje uistinu malo.

-udo poznavanja nedokuivogKada pronaoe mjesto Musa a.s. nestrplivo upita dobrog ovjeka: Kakva se mudrost krije u potapljanju lae? Dobri ovjek mu odgovori: to se one lae tie pripadala je siromasima koji su zajedniki djelili dobit. Oni su mjenjali robu za robu koja je prolazila iz drugih zemalja i na taj nain neto malo zaraivali. Musa a.s. ga upita: Zbog ega si je onda probuio kada si znao da su njeni vlasnici siromani i slabi a uz to su nas poastili i trudili se da nas to bolje ugoste?!

Starac ree: Otetio sam je jer u gradu uz iju obalu je pristala laa vlada kraljnasilnik koji alje svoje pripadnike da provjere svaku lau koja pristine uz obalu. One lae koje su u dobrom stanju on otima od njihovih vlasnika nepravedno, dok lae koje su oteene i koje imaju neki nedostatak ostavlja njenim vlasnicima. Tog momenta Musa a.s. shvati stvarnost, i udo koje se desilo pred njim a koje nadmauje ak i njegovu matu. Osmjahujui se on ree starcu: Zbog toga si onda probuio lau kako je ne bi od njezinih vlasnika uzeo nepravedni vladar. Starac ree: Da, uradio sam to kako bi ih nepravedni vladar ostavio na miru. Oni kasnije mogu popraviti lau i ponovo sa njom zaraivati nafaku. Musa a.s. tada zamisli vlasnike lae srdite i ljute nakon to su otkrili tetu koja im je nanijeta. Kada bi saznali ono to je Musa sada saznao a to je od njih skriveno radovali bi se i zahvalili svome Gospodaru na toj teti jer malo je nedaa iz kojih nema izlaza. Musa a.s. zatim upita starca: Zbog ega si ubio djeaka? Starac odgovori: to se onog djeaka tie njegovi roditelji su vjernici dok je on oholi nevjernik i u dalekoj zabludi: pa smo se pobojali da ih on nee na nasilje i nevjerovanje navratiti (Ajet) Kada ga nebi u neemu posluali on bi ih uznemiravao inei nered a ako bi ga posluali odveo bi ih u nevjerstvo i zabludu. Musa a.s ree: Allah d. . je odmorio njegove roditelje od njega i otklonio opasnost da upadnu u grijeh, meutim oni sada neshvaaju blagodat smrti njihovog zalutalog sina. Oni su sada u dubokoj tuzi za njim a moda neto mrzite a ono je dobro za vas (Ajet) Starac ree: Da, Allah d. . e im podariti boljeg od njega i estitijeg, privrenijeg vjeri i ljepeg ponaanja i milostivijeg. Musa a.s. ree: Allah d. . je doista Svemoan, Svojom milou obuhvaa koga On hoe. Musa zatim upita: A ta je sa onim zidom kojeg si popravio a da to od tebe niko nije traio. Starac odgovori: to se zida tie pripadao je dvojici djeaka- siroadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago koje je njihov otac sakrio prije smrti. Otac

im je bio dobar ovjek, vjernik i bogobojazan, i Gospodar tvoj eli iz milosti Svoje da oni odrastu i izvade blago svoje. Musa upita: Znai popravio si zid bojei se da ga neko drugi ne pronae? Starac odgovori: Da, uradio sam to kako bi blago ostalo sauvano i daleko od ruku ostalih ljudi, sve dok djeaci ne narastu i mognu se okoristiti tim imetkom za ivotne potrebe i opskrbu. Tada Musau postade jasna sutina skrivenog znanja kojeg je posjedovao dobri ovjek. On shvati da je znanje koje je bilo za njega nedokuivo bilo otkriveno ovom ovjeku. Ono to je bilo tajna za njega pred ovim starcem je bilo jasno i jednostavno tako da je Musa a.s. bio odlikovan jer ga je njegov Gospodar poduio ovim velianstvenim mudizama.

1. Prilikom obraivanja ove teme obraali smo se na vie izvora od kojih su najvani