Zijad Ljevakovi

TEFSIR

Temelji nauke o tumaenju Kur'ana Zaetke nauke o Kur'anu nalazimo u samoj objavi Kur'ana. Ve sami poeci objavljivanja Kur'ana ukazivali su na to da je to knjiga koja e morati biti objanjavana onima koji je objavljuju radi slijedeih razloga: 1. Nema razlike izmeu Allahovog stvaranja ivota i Njegove rijei. Od kako postoji na zemlji ovjek pokuava objasniti tajne ivota, prouavati ih i upoznavati. To je u prirodi samog ovjeka. Tako je i sa Njegovom rijeju jer Rije kao i ivot, mora se prouavati. 2. Objavljenja Allaova rije sadrana u Kur'anu a data ljudima, sadri uputu za nain ivota na zemlji. Uputa ima preporuke savjete ali i objanjenja nastanka ivota, svijeta i ovjeka u svijetu. Ima i pravila o nainu ivota na zemlji. Ta se pravila, bilo da su moralne ili pravne naravi, moraju nauiti, znati, izvoditi i druge pouavati to je ve nauka. Osim toga, postoji veliki broj uputa obredne naravi koje reguliu ivot ovjeka i njegovog Gospodara ali i odnose meu ljudima. Ti se obredi moraju usvojiti i nauiti u ivotu prakticirati. 3. Od samog poetka objavljivanja Kur'ana, vidjelo se da je to Rije koja e morati biti objanjavana ljudima. Te injenice uoljive od prvih ajeta Kur'ana. Evo nekoliko primjera: 0 0 0 0 0 ( 1-5 ) Na poetku objave spominje se knjiga i itanje, pero i pisanje kao i nauka, odnosno, znanost. Sve spomenuto moe se izvoditi samo organizovano, kao sistem i nain ivota a to je ve nauka. ( 52 )

1

Iz ovog ajeta Kur'ana vidi se da je uspostavljen prilikom objavljivanja, a i prije, u Levhi Mahfuzu na temeljima Znanja. Kao to je poznato sve to je uspostavljeno na temeljima znanja mora se znanstveno istraivati. Iz navedenog ajeta se izravno vidi da se od strane Allaha d. ., koji objavljuje Muhammedu a.s. Knjigu - Kur'an, nareuje da je mora objanjavati ljudima, onima kojima se objavljuje i koji vjeruju u nju i prihvataju je. ( 44) Isto tako, ove odredbe se odnose i na one koji su prije imali i primali objavljene poruke, rijei i knjige, pa ih napustili ili se po njima razili ili ih iskrivljivali. Kako je Knjiga Kur'an i njima objavljena, nareuje se Poslaniku Muhammedu a.s. da i njima objasni Knjigu i ono to su iskrivili ili se po njemu razili ili napustili.

( 63 ) ( 64 ) 4. Iz samog Kur'ana se vidi da je to Knjiga koja se mora studirati, prouavati. Evo nekoliko primjera koji jasno upuuju na studiranje Objave: ( 24 ) ( 82) 0 ( 29 ) ( 37- 38 ) ( 169 5. Nareenje da se objave ljudima moraju objanjavati dobili su svi poslanici, pa prema tome, i Muhammed a.s. 0 ( 187) Iz Kur'ana je vidljivo da je Muhammed a.s. odmah po primanju objave istu objanjavao ljudima. Poslije njega, vrli i asni ashabi a poslije njih, uzori i uenici ashaba, tabiini a poslije njih se ve uoava uobliavanje ove discipline u nauku. 0 0 0 0 ( 16- 19 ) ivot je sam nametao objanjenja i potrebu tumaenja. Ljudi koji su primali objavu, prihvatali je, slijedili i prakticirali u ivotu, vjerovali vrsto stajui uz nju, traili su objanjenja. Ovi ili neki drugi. 0( 33 ) ( 7 ) 6. U prirodi je ljudi na zemlji da se razlikuju po sposobnostima. Ta razliitost ljudskih sposobnosti namee potrebu objanjavanja i tumaenja. Tako se poela razvijati nauka o tumaenju Kur'ana, danas poznata pod nazivom Tefsir.

2

7. Kur'an je objavljen na arpskom jeziku koji se razvio iz bogate starosemitske jezike tradicije te, samim tim, ima veliku jeziku irinu i dubinu. Nemogue je taj jezik koristiti u objanjavanju ivota, vidljivog i nevidljivog svijeta, a da se struno ne poznaje njegova struktura. Vjerovatno, ni sam Muhammed a.s., kao ovjek, ne bi ga poznavao u svim segmentima da nije imao izravano poduavanje Kur'anu od strane, donosioca objave, Dibrila. Tako se, na primjer, u Kur'anu nalaze ponavljanja koja, u sutini, znae potvrdu, naoko viak rijei i izraza a rije je o suptilno iznijansiranim znaenjima sa skrivenim i nedoreenim smislom i semantikom. Sabijanjem izraza postiu se zgusnutija znaenja. Navedeno je vidljivo, na primjer, iz poglavlja Jusuf, 82. aje: Pitaj selo a misli se na neke ljude u selu jer je selo nemogue pitati. Mogunosti jezika iskoritene su na razliite naine: upotreba jednine za dvojinu ili mnoinu, dvojine za jedninu, govor o opem a misli se na pojedinano i obratno, promjena rasporeda izrazima, upotreba glagola radnje koji se odnose na dvije stvari a misli se na jednu, upotreba raznih vidova stilistikih vrijednosti Kur'ana i slino. Sve ovo trai stanovito znanje jezika da bi bilo objanjeno. Iz navedenih primjera, za ovu nauku uzeta su tri termina: Bejan, Tefsir, i Te,vil. Od ovih termina, najblie znaenje, onoga to se pod ovim izrazom u Kur'anu podrazumjeva, sadrano je u Kur'anskoj odrednici Bejan. Mnogi klasini komentari Kur'ana nose ovaj naziv. Rjee se upotrebljava izraz Te,vil dok je u novije vrijeme potpuno preovladao naziv Tefsir. Vremenom su, ova dva izraza, Bejan i Te,vil, naputeni ili se upotrebljavaju vrlo rijetko. Znaenje rijei Tefsir i Te,vil : 0 : 0 ( ( 33 ) 0 : ( ) 0 0 : (( )) 0 : : : ( ) 0 Rije Tefsir, u jezikoj ravni, dolazi u znaenju razjanjenja, otkrivanja kao i izvoenja znaenja koja se mogu razumjeti u misaonoj ili intelektualnoj ravni . Otkrivanje skrivenog kako se navodi u Velikom rijeniku arapskog jezika kao i otkrivanje eljenog znaenja objanjavajui ili raslanjujui sloene izraze. U Kur'anu prema znaenju ajeta sure El-Furkan 33 aje Nee ti Muhammede moi navesti nikakav primjer a dati Mi ve nismo o tome dali Istinu i najbolje objanjenje,, ova rije dolazi u znaenju precizno izloiti i razvrstati uz objanjenje, prema stavu koji se prenosi od Ibn Abbasa, Neki smatraju da je osnov ove rijei sefere esfere sufur opet u znaenju otkrivati a jezikim transformacijama prelo u rije fesere . Ovaj izraz esfere upotrebljava se kada se ena pokrivena lica otkrije ili kada se pojavi sunce odnosno kada

3

obasja obzorje . Veliki poznavaoc Kur'anskih termina i izraza Er-Ragib ElIsfahani za ova dva osnova kaze da su bliska znaenja kao to su bliska po osnovu nastanka ali da se sutinski i razlikuju u pogledu znaenja koje sadri izraz otkrivanje . Naime otkrivanje moe biti misaone naravi odnosno otkrivanje znaenja misaone ili intelektualne naravi pa je tu izraz fesere a moe biti da se neto otkriva pred oima kao to se otkriva ena ili sunce svojim izlaskom i osvjetljavanjem pa je tu izraz sefere ili esfere u smislu da sunce svojom svjetlou naim oima otkriva predmete.

: 0 ( ) Terminoloki kako se definie Tefsir kao znanost kod Ibn Hibbana je : Znanost koja istrauje nain izlaganja i izgovora Kur'anskih izraza kao i ono ta se tim izrazima eli kazati kao i pojedinane i sloene pravne norme kao i znaenja koja se dobijaju u takvim sloenicama kao to prouava i ostalo to prati Kur'anska znaenja". : : 0 Ez-Zerkei definie Tefsir kao : Znanost preko koje se razumjeva Allahova Knjiga objavljenja Muhammed a.s. objanjavaju njena znaenja izvode propisi i mudrosti ". " : 0" ejh Muhammed Abd-El- Aziz u svojoj knjizi navodi slijedeu definiciju da je Tefsir " Znanost koja prouava uzvieni Kur'an u pokuaju da razumiju Allahovu namjeru u onome to je rekao u Kur'anu u granicama ljudkih mogunosti". Iz ovih nekoliko definicija uoljivo je da izraavaju osnovnu namjeru nauke o tumaenju Kur'ana Tefsira kao i to da postoje i druge definicije koje definiu neke druge aspekte ove nauke . Ovdje smo se zadovoljili ovim definisanjem. 0 : : 0 0 Izraz te,vil uzet od rijei el-evvelu znai povratak na osnovu i poetak. Povratak nekome a u govoru znai vrednovati,rzmiljati i tumaiti. Kao to znai objanjavati i tumaiti govor pa prema ovome ova rije je istovjetna sa rijeju tefsir odnosno njen sinonim. Kod klasiara ovo je preovladavajue miljenje. U terminologiji kasnijih generacija definie se kao:

4

"Transformacija izraza od preovladavujeeg na prvi pogled vidljivog znaenja ka prevladanom manje uoljivom znaenju radi postojanja uporednih dokaza koji dokazuju da je ova transformacija mogua i ispravna,

: 0 Slinosti i razlike termina Tefsir i Te,vil 0 0 : 0 Smatralo se naroito u poecima razvoja nauke o tumaenju Kur'ana da su ova dva termina sinonimi uobiajeno jednako upotrebljavani. Meutim kasnije se dolo do ispravnijeg stava da ipak izmeu ova dva termina postoji razliitost kod upotrebe i u znaenju . Tako da se termin Tefsir zadrao u znaenju : Otkrivanje namjere kod komplikovanog izraza i svoenje jedne od dvije mogunosti na onu koja odgovara izvanjskom ( oiglednom ) znaenju izraza. : 0 Prenosi se od Er-Ragiba El-Isfahanija : Tefsir je openitiji pojam od Te,vila Moe se rei da se izraz tefsir upotrebljava kada se tumae pojedini izrazi ili samostalne odvojene rijei a te,vil se koristi kada se tumae opta znaenja ili reenice , : 0 Neki drugi smatraju da je Tefsir objanjenje izraza koji sadri samo jedno mogue znaenje a Te,vil tumaenje i svoenje izraza koji u sebi sadre vie znaenja na jedno nakon pribavljanja dokaza da je to u stvari eljeno znaenje. : 0 , 0 Stav Ebu Mensura El- Maturidija je da je Tefsir u stvari kategorian stav da je znaenje izraza onako kako se iznosi tefsirom u svjedoenje da se pod znaenjem dotinog izraza smatra to to se iznosi pa ako zato postoji kategorian argument stav je ispravan a u suprotnom je obino miljenje a tumaiti Kur'an na osnovu obinog miljenja je zabranjeno. Te,vil je svoenje na jednu od vie mogunosti u znaenju izraza bez kategorine argumentacije ili svjedoenja da je to izabrano znaenje ispravno. :

5

0 0 Ebu Talib Es-Sealebi definiui ova dva pojma kae: Tefsir je objanjavanje i tumaenje znaenja izraza, bez obzira da li bilo, stvarno ili simbolino kao to se izraz sirat u Kur'anu tumai kao put (a ima i drugih znaenja) ili tumaenje izraza essajjib kiom (ima i drugih znaenja) a Te,vil je tumaenje unutarnjeg (ezoterinog) znaenja izraza uzeto od el-Evvelu a znai vraati se na poetak ili osnov stvari, na njihov iskon i kraj. : : 0 Te,vil je tumaenje i iznoenje namjeravane istine a Tefsir je iznoenje dokaza za namjeravano jer samo znaenje izraza otkriva namjeravano. 0 Neki, opet, smatraju da se Tefsir odnosi na znanost o predajama unutar nauke o tumaenju Kur'ana a Te,vil na teoriju. Iz uporedbe ova dva termina, mogue je uoiti i druge definicije ovih termina koje nisu navedene jer su se ova dva termina precizno definisana. Uvjeti koje treba da ispunjava tuma Kur'ana 1. Ispravno i niim pomueno vjerovanje je prvi uvjet koji treba da ispunjava onaj ko eli da pristupi objanjavanju Kur'ana i njegovih tajni i poruka drugim ljudima. 2. Sposobnost da se odvoji od emocija ili pristrasnosti. 3. Da nastoji prvo objanjavati Kur'an Kur'anom. 4. Da objanjenja trai, kao drugom po prioritetu izvoru, u sunnetu Allahova Poslanika. 5. Da se oslanja, nakon Kur'ana i sunneta, na stavove ashaba i tabiina. 6. Da poznaje arapski jezik i jezike discipline. 7. Da poznaje temelje nauke o Islamu. 8. Mora biti poznavalac eriata. 9. Poznavati nauku o hadisu. 10. Poznavati znanosti vezane za Kur'an kao to su nauka o kiraetima ili poznavanja povoda objave ili problema derogacije i slino kao i ostalo iz teorije Kur'anskih znanosti. 11. Mora biti nadaren. Od moralnih vrijednosti mora imati: - Lijepu namjeru i ispravan cilj. - Visok moral. - Primjer u ivotu i radu. - ast i spremnost na javno iznoenje istine. - Uljudnost. - Da daje prednost onome ko je prei od njega.

6

Poetak i razvoj nauke o tumaenju Kur'ana Doba poslanstva i Poslanikovo s.a.v.s. objanjavanje Kur'ana Po prirodi poslanstva da se razumjeti da je Muhammed a.s. poznavao Kur'an kao objavu koja mu je data da je objasni ljudima u njenoj sveukupnosti ali i u pojedinostima. Inae, teko bi bilo prihvatiti da Poslanik neto ne zna a to onda treba objanjavati drugima. Njegovo znanje objave bilo je izravno nadahnue ili pouavanje od strane meleka Debraila, donosioca objave. Prirodno da je svoje znanje objave prenosio na one koji su ga slijedili. Prenoenje objave u njenoj sveukupnosti i univerzalnosti, dakle, kao poruke ali i kao pojedinih dijelova koje je trebalo provesti u praktini ivot ljudi. Pojedinano, kao to je bilo u Mekki ili na nivou zajednice u Medini. : - - ( ) El- Kasimi u svom tefsiru navodi, od Ebu Abdurrahmana Es-Sulemija, slijedee: Prenosili su nam oni koji su uili Kur'an pred Poslanikom kao to su Usman Ibn Affan ili Abdullah Ibn Mesud ali i drugi da su, kad god bi od vjerovjesnika, na njega selam i salavat od Allaha, nauili deset ajeta nisu ili dalje dok ne bi vidjeli ta u njima ima da se naui i teorijski i praktino. Dugo su ponavljali, uili i prakticirali, pa su, na taj nain, morali dugo ostati na uenju pojedinih sura. U pojedinim djelima, koja se bave tradicijom, nalazimo posebna poglavlja hadisa koji govore kako je Poslanik ashabima tumaio pojedine ajete. Evo nekoliko primjera: " 0" Prenose Ahmed i Tirmizi, kao i neki drugi, rivajetom od Addi Ibn Hibbana da je prenio kako Allahov Poslanik s.a.v.s. kae da oni na koje se Allah rasrdio, a spomenuti u suri El Fatiha, su idovi a oni koji su zalutali su krani. " 0 Prenosi Tirmizi kao i Ibn Hibban predajom od Ibn Mes,uda koja kae da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao da je sredinji namaz (spomenut u ajetu 238 poglavlja El-Bekare) ikindijski namaz ( ) 0 0 Prenosi Ahmed Buharija i Muslim kao i drugi, predajom koja dosee do Abdullah Ibn Mesuda, da je nakon objave ajeta Koji povjerovae a nisu svoj iman doveli u pitanje zulumom. El-En,am, 82., rekli: Pa, ko to od nas ne ini zulum (grijeenje), Allahov poslanie? Allahov Poslanik je odgovorio da nije

7

onako kako oni smatraju nego ih je uputio na drugo aje u kojem, jedan odabrani i dobri Allahov rob, kae irk (mnogobotvo) je veliki zulum. Dakle, zulum u ovom ajetu je irk: : ( ) 0 Prenosi Muslim i drugi, predajom Akiba Ibn Amira koji kae da je uo Allahova Poslanika, Salavat i selam od Allaha na njega, gdje sa minbera govori aje: "Protiv njih pripremite svu vau snagu"(a snaga je streljivo). : ( ) : " " "Prenosi Etp Tirmizi i Ibn Derir predajom Ubej Ibn Keaba koji je uo Allahovog Poslanika da kae za aje (Obavezao ih je rijeju Takva) da je takva govor la ilahe illellah, odnosno, nema boanstva osim Allaha . " 0 Prenosi Ahmed i Muslim od Enesa, koji kae za Allahova Poslanika Allahov salavat i selam na njega, koji je rekao, za Kevser, da je rijeka koju je Allah d.. darovao Muhammed a.s. u dennetu. Pored navedenih primjera ima jo mnogo ispravnih predaja u kojima Poslanik s.a.v.s. objanjava Kur'an. Mnogi su, da bi svojim tekstovima dali vei znaaj, pripisivali svojim razmiljanjima Poslanikove hadise ili su ih sami izmiljali, stavljajui u usta Poslaniku ono to je odgovaralo njihovim potrebama. Na taj nain su nastali mnogi izmiljeni hadisi u Tefsiru. Evo jednog oiglednog primjera : : " " " : " " Prenosi Hakim od Enesa da je Allahov Poslanik s.a.v.s. upitan o nebrojenim kantarima blaga spomenutim u jednom ajetu rekao: Kantar je hiljedu oka". A prenosi Ahmed od Ibn Madde rivajetom Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao za kantar da je to mjera "dvanaest hiljada oka". Pitanje koje se namee od ranije a koje su razliiti poznavaoci Kur'ana razliito tretirali jeste, da li je Muhammed a.s. ashabima objasnio sve iz Kur'ana? Razliiti pristupi, vjerovatno, su doveli do podjele, meu poznavaocima Kur'ana, oko ovog i drugih slinih pitanja. Svi su traili argumente i prilgali ih uz svoj svoj stav. Osnovno polazite bilo je 44. aje sure En-Nahl koje glasi: A spustili smo ti Opomenu da objasni ljudima to im je sputeno". Ako Muhahammed a.s. nije neto objasnio onda nije ispunio naredbu. Da li je, uopte, trebao sve da objasni iz Kur'ana? Ima dijelova Kur'ana koji su, po objavljivanju, svakom jasni i ne trae niije dodatno obajanjenje. Isto tako, ima ajeta koji ne mogu nikako ostati bez objanjenja, kao to su ajeti o salatu, zekatu, haddu, postu i drugi. Poznato je

8

da u Kur'anu ima stanoviti broj ajeta za koje svi umjereni poznavaoci Kur'ana tvrde da ih u njihovoj istini zna samo Uzvieni Allah d.. pa kako e ih neko drugi znati ili objanjavati. Takvi su ajeti sudnjeg dana, smaka, suda, vaganja ljudskih dijela, ili openito, ajeti Gajba, za koje je Allah d.. u Kur'anu Sam rekao da ih ne zna niko osim Njega. Na osnovu ovog pristupa, moemo se prikloniti stavu onih koji tvrde da je Allahov Poslanik objasnio sve iz Kur'ana to je bilo potrebno da se objasni ljudima, bez ega bi ovjeanstvo bilo uskraeno u poimanju objave. Odnosno, Poslanik Islama je objasnio sve iz Kur'ana na to se odnosi aje koje mu nareuje da objasni ljudima to im je objavljeno. Tako da, vjerovatno, nisu upravu oni koji tvrde i dokazuju da je Poslanik objasnio manji dio Kur'ana a ni oni koji kau da je Poslanik objasnio ashabima itav Kur'an. Stie se utisak da je istina najblia ovom stavu a Allah d.. najbolje zna. Uz navedeno, valja napomenuti da i sam tekst Kur'ana objanjava sebe. Tako npr. u Kur'anu se navodi jedan stav a na drugom mjestu se objanjava ili ograniava. Pored gore iznesenih dokaza kako je Poslanik s.a.v.s. objanjavao Kur'an ashabima i tvrdnje da Kur'an objanjava samog sebe, iz ovog ajeta se najbolje vidi ta je iz Kur'ana potrebno objanjavati i nain na koji je to Poslanik radio. ( 187 ) 0 Poglavlje El-Bekare, 187. dio ajeta glasi: Jedite i pijte dok ne budete oevidno razaznavali bijeli od crnog konca". Poslanik s.a.v.s. je protumaio ovo aje odnosom izmeu none tame i svitanja. Doprinos Poslanikovih ashaba u razumjevanju i objanjavnju Kur'ana U poecima razvoja ovo nauke, kao to je prirodno poznavanje objave koja mu se objavljuje od strane Poslanika s.a.v.s., tako je posve prirodno da su Poslanikovi ashabi, koji su prihvatili vjeru i borili se za nju, uzimali svom snagom duha i znanja ono to im je davao Poslanik. Uzimali su i praktino u ivotu koristili i ono to im je davao od znaenja Uzvienog Kur'ana. Kada pogledamo ulogu ashaba u ovom pitanju, pratei redoslijed tekstova koji nam prenose o objanjavanju Kur'ana, vidimo da preneseno zavisi od nekoliko faktora: 1. Blizina i vrijeme koje su proveli uz Poslanika Po blizini i vremenu koje su proveli uz Poslanika adhabi se razlikuju u onome to nam prenose. Prirodno je da su oni ashabi koji su bili due i u veem broju prilika uz Poslanika vie toga uli ili prenijeli. 2. Stepen poznavanja arapskog jezika Prije poetka objave Kur'ana kod Arapa je bilo razvijeno pjesnitvo i neke vrste proze. Upuuje to na injenicu da je bilo dobrih poznavalaca jezika. Zna se pouzdano da je h. Aia, ena Allahova Poslanika, znala veliki broj stihova predislamske poezija napamet to govori da je njeno poznavanje arapskog jezika bilo bolje u odnosu na one koji to nisu znali. Ova tvrdnja o poznavanju jezika moe se primjeniti i na druge ashabe. Samim tim, namee se sud da su oni koji su bolje poznavali arapski jezik lake razumjevali Kur'an jer je, kao to je poznato, Kur'an objavljen na istom arapskom jeziku. 3. Stepen poznavanja arapskih obiaja i tradicije

9

Vidljivo je da Kur'an govori o irem i uem prostoru na kojem je poelo njegovo objavljivanje. To je prostor nastanjen semitskim narodima. Naroda bogate kulture i tradicije. Tim narodima pripadaju i Arapi. Kur'an, na mnogo mjesta, govori o obiajima i tradiciji naroda koji su ivjeli na tom podruju kao i o obiajima i tradiciji samih Arapa. Iz navedenog se moe zakljuiti da stepen razumjevanja Kur'ana zavisi od poznavanja ovih obiaja i tradicije. Radi toga se, inae, u Islamu prouava i ivot Arapa prije Islama. U tom smislu ilustrativni su ajeti: ( 37 ) ( 189 ) Kur'an se ne moe razumjeti ako se dobro ne poznaju predislamski obiaji. 4. Stepen poznavanja ivota idovsko-kranske zajednice Na poluotoku Arabije ivjele su i idovske i kranske zajednice. Kur'an govori i o ivotu Jevreja i krana. Izvor objave je svakako jedan a i nesporni su zajedniki elementi objave i ovih velikih vjerskih tradicija. Imajui ove injenice u vidu namee se posve razumljiv zakljuak da poznavoci ovih tradicija, ajete koji tretiraju ovu tematiku, bolje razumiju u odnosu na one koji ove tradicije slabije ili uopte ne poznaju. Postoji i vie ajeta Kur'ana koji se i po svom uzroku objave ne mogu tumaiti bez poznavanja uenja Jevreja ili krana. 5. Sposobnost razumjevanja uenja i spoznaje Po sposobnosti razumjevanja uenja i razumjevanja spoznaje razlikuju se svi ljudi pa i ashabi. Ono to je jednima skriveno, drugi sasvim dobro vide i uoavaju. Odatle i dova Poslnika s.a.v.s. za Ibn Abbasa : 0 "Dragi Boe, daj mu sposobnost razumjevanja vjere i poui ga tumaenju, objanjavanju i razumjevanju Kur'ana". Neki drugi ashabi su imali drugaije sposobnosti ali, ipak, im Poslanik nije svima uio ovu dovu. Iz mnogih tekstova sahih, odnosno, ispravnih predaja, vidimo da su pojedini ashabi esto imali pogrjean sud o pojedinim ajetima. Ashabi su o Kur'anu govorili ono to su uli od Poslanika, ono to su sami svjedoili, naroito povode objave, jer su bili prisutni u raznim prilikama i situacijama. Govorili su i ono to su sami meusobno razmjenjivali o Kur'anu jer nisu svi istovremeno mogli uti sve od Poslanika s.a.v.s. Isto tako, poznato je da su prenosili i svoja vlastita vienja i razumjevanja Kur'ana. Es-Sujuti u Itkanu navodi slijedee ashabe koji su bili poznati u razumjevanju i objanjavanju Kur'ana: 0 Iz tekstova predaja, koje se prenose o objanjavanju Kur'ana, vidimo da je bilo jo ashaba koji su prenosili predaje objanjavajui Kur'an kao to su: 0 Mora se napomenuti da spomenuti ashabi imaju manji broj predaja o objanjavnju Kur'ana, bilo od Poslanika s.a.v.s., bilo od njih samih .

10

Takoe, halife Ebu Bekr Omer i Usman ne prenose mnogo predaja o Kur'anu jer su, poslije Poslanika, krae ivjeli od ostalih ashaba i bili su zauzeti osvajanjima i hilafetom a prenoenje predaje su preputali onima koji su to vie od njih znali. Brojni su primjeri koji svijedoe da su one koji su ih pitali, upuivali na Ibn Abbasa Ibej -Ibn - Keba, Ibn Mes,uda i druge. H. Alija, tvrti halifa, prema dostupnim predajama, mnogo govori o Kur'anu daleko vie od svojih predhodnika. To se objanjava duinom trajanja hilafeta i poveanom potrebom objanjavanja Kur'ana koja je rasla to se vie udaljavalo od smrti Poslanika. Treba imati u vidu i da je poznavanje Kur'ana h. Alije bilo znaajno. Zejd Ibn Sabit, Ebu Musa El-Eari, Abdullah Ibn Ez-Zubejr, iako su znali mnogo o Kur'anu i objanjavali ga, od njih nema mnogo predaja. Od znamenitih ashaba u ovoj oblasti, a koji imaju mnotvo predaja su: Abdullah Ibn Abbas, Ibn Mes,ud, Ali Ibn Ebu Talib i Ubjj Ibn Keab. 0 Sin Poslanikovog amide, Abbasa Abdullah, rodio se za Poslanikova boravka u Mekki, tri godine prije Hidre. Zahvaljujui rodbinskim vezama od roenja je bio uz Poslanika. Njegova tetka Mejmuna bila je jedna od Poslanikovih ena. Sa Poslanikom je proveo, po jednima trinaest, a po drugima petnaest godina. Umro je esdeset osme godine po hidri u Taifu, u sedamdesetoj godini ivota. Ukopan je u Taifu . Pored toga to je, od roenja, bio uz Poslanika, druio se sa svim ashabima i od svakog uzeo to se, vezano za predaju, moglo uzeti. " 0 Ibn Mes,ud, na primjer, o njemu kae: "Ibn Abbas je veliki poznavalac Kur'ana". Ibn Atta za Ibn Abbasa kae; "Nisam vidio asnijeg mjesta od njegovog. Kod njega odsjedaju oni koji se bave fikhom, Kur'anom, predislamskom poezijom. Sve ih on izvodi iz svoje iroke znanstvene doline". :" 0" Ali Ibn Ebu Talib za njegov tefsir kae: Kao da Ibn Abbas gleda u Gajb (nevidljivo i nedokuivo) kroz prozirnu koprenu". : 0 Ibn Umer kae za Ibn Abbasa da je o onome to je objavljeno Muhammedu najueniji Ibn Abbas. Razlozi ovakvog poznavanja Kur'ana od strane Ibn Abbasa 1. Allahov Poslanik Muhammed a.s. je za njega inio dovu: Boe naui ga knjizi i mudrosti". A prema drugoj verziji predaje; Boe, podari mu razumjevanje vjere i podui ga tumaenju. 0 0

11

Tko je imao prilike baviti se klasinim komentarima Kur'ana imao je priliku da primjeti znaaj ove dove na Ibn Abbasa i na komentar Kur'ana uopte. 2. Boravak u kui Poslanika Muhammed a.s. od roenja je bila prilika da, kao bistro dijete, od Poslanika, u najboljoj dobi za obrazovanje, uzme dio poslanikog znanja izravno. 3. Druio se itav ivot sa ashabima koji su stalno bili u blizini Poslanika Muhammed a.s. od njega primali znanja o mjestima, vremenima i povodima objave o zabranjenom i dozvoljenom i to kasnije prenosili na Ibn Abbasa kako su uli. 4. Bio je dobar poznavalac arapskog jezika a posebno arapske poezije. Ovo poznavanje poezije mu je omoguilo da, dio tih saznanja, unese u komentarisanje Kur'ana. Tako je poezija predislamskih Arapa pomogla boljem razumjevanje Objave. 5. Sam je bio izuzetno nadaren sposobnostima spoznaje, saznanja, razumjevanja. To je odmah uoeno jo u njegovoj ranoj mladosti tako da mu je Poslanik s.a.v.s. radi toga uio poznatu dovu. U svom razumjevanju Kur'ana, uzimao je oslonac, ponekad, u sadrajima Tevrata i Indila. Posebno u onim temama koje se nalaze u Tevratu i Indilu a prenosi ih i Kur'an; isto ili slino. Ponekad Kur'an o nekoj temi govori samo uopteno a Tevrat ili Indil opirno. Mora se napomenuti da je ovo uzimanje bilo ogranieno na manji broj tema koje se slau sa nainom na koji Kur'an o njima govori i to je bilo u skladu sa eriatom. Sve drugo, izvan ovoga, nije prihvatao, niti se tim koristio. Bilo je napada na Ibn Abbasa koji se slue odreenim rivajetima da se sluio Tevratom u objanjavanju Kur'ana. Meutim, kada se sve pomno pregleda, ostaje se kod jednog umjerenog suda. Vie se, u pristupu pojanjenja Kur'ana, sluio predislamskom poezijom. : 0" Prenosi Ebu Bekr Ibn El-Enbari da je Ibn Abbas rekao: Poezija je arapski divan. Pa kad nam se potkrade neko slovo da ga ne znamo iz kjnige koju je Allah objavio na arapskom jeziku, obratimo se naem Divanu pa odatle uzmemo znanje". Isti prenosilac preuzima od Ibn Abbasa slinu verziju: 0 "Ako me pitate za nepoznate izraze Kur'ana potraite pjesnitvo na Divan". ih u pjesnitvu, jer je

Od Ibn Abbasa se mnogo prenosi tako da se broj prenosilaca ne moe, skoro, ni nabrojati. Neki su lanci prenosilaca i sami prenosioci pouzdani kao to je lanac

12

o kojem se Imam Malik izjasnio kao pouzdan. Na ovaj lanac prenosilaca su se oslanjali: Ibn Derir Et-Taberi, Ibn Ebi Hatim i Ibn Munzir. Neki kritiari su, svojim zapaanjima, pokuavali da ospore vanost ovog seneda ali nisu uspjeli jer je sam Buharija uvaavao ovaj sened kao i Ibn Hader. Ovaj lanac je sahih - ispravan po uslovima koji postavljaju Buharija i Muslim za senede - lance prenosioca i prenosioce. Po ovom lancu se sluio El-Hakim u svom Mustedreku. ( ) 0 Ovaj lanac se smatra kao dobar i pouzdan a ovaj lanac prenosilaca je koristio Ibn Derir Et-Taberi, Ibn Ebi Hatim, Et-Taberani. ( ) je lanac oko kojeg se vode rasprave da li ga koristiti ili ne. Neki su ga komentatori Kur'ana koristili a drugi nisu. Inae, lanac je ljudi iijske orjentacije. Ovaj lanac treba vrlo oprezno prihvatati i dobro provjeravati ta se, po ovom lancu moe a ta ne moe, primiti. Ovaj, kao i dav slijedea, lanaca prenosilaca od Ibn Abbasa su nezadovoljavjui:

Lanac koji slijedi, Muhammed Ibn Es-Saib, smatra se najslabijim lancem prenosilaca od Ibn Abbasa. 0 Tefsir koji se pripisuje Ibn Abbasu Nama najblie odreenje tefsira koji se pripisuje Ibn Abbasu izdat je u Kairu, u nekoliko izdanja, pod naslovom: 0

Kada se uzme ovaj tefsir i pogledaju rivajeti koji prenose, uoava se da veinu stavova dolaze lancem za koji smo gore utvrdili da je najslabiji lanac prenosilaca. Inae, tefsir pod navedenim naslovom spada meu najstarije i njegova nauna vrijednost nije sporna. Sasvim pouzdano moe se osporti njegovo pripisivanje Ibn Abbasu.

13

Vrlo rano je primio Islam. Prvi koji je naglas uio Kur'an poslije Muhammed a.s. tako da ga murici Mekke mogu uti. Bio je stalno uz Muhammed a.s. kao njegova sjena. Smatrali su ga dijelom Poslanikove porodice. Selio u Abesiniju, poslije u Medinu. Klanjao u damiji Dvije kible. Uesnik bitke na Bedru, potom Uhudu i Hendeku. Uesnik Ugovora na Akabi kao i brojnih drugih. Uz Muhammed a.s. poao je i na Jermuk, poslije smrti Muhammed a.s. Poslanik mu je garantovao dennet. Vrio je dunost ministra finansija (Bejt - El- Mal) u Kufi za vrijeme hilafeta Umer i Usmana. Pred kraj Usmanovog hilafeta, dolazi u Medinu u kojoj umire trideset druge godine po hidri, tano na dan svoga roenja u ezdeset i nekoj godini. Pokopan je na groblju El-Beki, nou prema vlastitoj oporuci. Prema pouzdanim predajama uio je Kur'an Muhammed a.s. Od njega su uzeli mnogi koji su se bavili hadisom, fikhom ili Kur'anom. O njegovom poznavanju Kur'ana i hadisa postoje nebrojene izreke najistaknutijih ashaba. Prenosi se da je Ukbe Ibn Nafi, rekao da ne zna u onome to je objavljneo Muhammedu a.s. nikog uenijeg od Abdullaha Ibn Mes,uda. Poslije Ibn Abbasa od njega najvie prenose o Kur'anu i njegovu tumaenju. EsSujuti u Itkanu biljei da od njega vie prenose nego od Alije Ibn Ebi Taliba. Mnogi senedi u tefsiru i hadisu svode se na Ibn Mes,uda. Najvie je boravio u Kufi pa se, u tom pogledu, tu najvie od njega i uzelo. Veliki broj tabiina koji su od njega uzeli, osnovali su i ponijeli kolu tefsira u Kufi. Najjai i najispravniji lanac prenosilaca od njega je : Na ovaj lanac prenosilaca oslanjao se Imam Buharija u svojoj poznatoj zbirci sahih hadisa. Oval lanac takoe nema slabosti i na njega se oslanjao Imam Buharija. I ovim se lancem predaja koristio Imam Buharija. Ovim lancem predaja se koristi El-Hakim u svom Mustedreku kao to se koristi i Et-Taberi u svom tefsiru.

14

Et-Taberi koristi ovaj put prenoenja u svom tefsiru bez obzira to je ovaj lanac prenosilaca neprihvatljiv jer se spominje Ed-Dahak. On se nije susreo sa Ibn Mesu,dom pa se ovaj lanac prenosilaca ocjenjuje kao prekinut. 0 0 etvrti halifa po redoslijedu a prvi od roda Haimova. Prvi od mladih prima Islam. Hidru u Medinu ini poslije Muhammed a.s. nakon to je pristao da lei u njegovoj postelji kako bi neprijatelji Islama i oni koji su odluili da ubiju Poslanika s.a.v.s. mislili da u njoj lei Muhammed a.s. Na njega, kao i na sve ostale koji pristanu da se rtvuju za dobra Islama se, prema veini autoriteta tefsira, odnosi 207. ajet poglavlja El-Bekare Meu ljudima ima i takvih koji rtvuju (daju) sebe traei Allahova zadovoljstva". 0( 207 ) Uesnik svih bojeva osim na Tebuku. Allahov Poslanik s.a.v.s. mu je, u mnogim bitkama, dao da nosi zastavu a na dan bitke za Hajber dajui mu zastavu ree: Dajem zastavu ovjeku ijim e rukama Allah danas otvoriti ovu tvravu". Prilikom bratimljenja meu ashabima za njega je rekao: Ti si moj brat na ovom i na buduem svijetu. Jedan je od deset unaprijed obradovan dennetom. Umro je u ramazanu, etrdesete godine po Hidri u ezdeset i treoj godini od ruke ubice Abdurrahman Ibn Muldema El-Haridije. Bio je od strane Poslanika namjesnik Jemena za pravosue. Od njega je ostalo dosta pravnih rjeenja fetvi ali i presuda. :" 0" Prenosi se da je Ibn Abbas rekao: to sam postigao u tefsiru uzeo sam od Ali Ibn Ebu Taliba". Prema miljenju mnogih poznavalaca Kur'ana Ehli Sunneta ono to nam predajom dolazi od h. Alije vie ima neispravnih i neprihvatljivih od ispravnih. Ovaj sud, poznavaoci Kur'ana Ehli Sunneta, iznose jer dre da mnoge ekstremne sekte (ekstremne u ljubavi prema Aliji r.a.) iizma, u pretjeranoj odanosti Aliji r.a., i iz drugih pobuda, pripisivali Aliji r.a. ono to on nije nikada rekao niti je mogao rei. Ponekad su ova pripisivanja pojedinih stavova i miljenja Aliji r.a. ila za tim da ojaaju stavove samih pristaa pojedinih sekti. Pa je svaka sekta govorila ono to joj ide u prilog. Takoe, njegova blizina sa Poslanikom uinila je da mnogi, pripisujui njemu ono to nije rekao, ustvari su ojaavali svoj poloaj i stav. Ovaj sened (lanac prenosilaca) je siguran i ispravan (sahih) i njime se koristio i Imam Buharija kao i drugi.

15

Ovaj sened koji prenosi od Alije r.a. je ispravan i pouzdan (sahih) i koristi ga Ibn Ajjine u svom tefsiru. Smatra se najispravniji sened i najpouzdanija predaja. Mnogi dre da je ovo apsolutno najispravnija predaja za prenos vijesti uopte u Islamu . Ova predaja nije dostigla nivo upotrebe kao prethodne dvije zato to su se, uz ovu predaju lijepili laljivci i drugi smutljivci. Na taj nain je slabili i dovodili u sumnju te, na taj nain, poveavali opravdanu kritinost onih koji su se bavili prouavanjem predaja. 0 Uesnik bitke na Bedru i dogovora na Akabi. Prvi ko je pisao za Poslanika s.a.v.s. Medinsku povelju. Dan njegove smrti nije poznat. Ima mnogo razmimoilaenja a veina prihvata samo injenicu da je umro u vrijeme hilafeta Omera r.a. Pisac objave za koga je Poslanik rekao da se od njega uzima Kur'an. Jedan od najboljih poznavalaca Kur'ana meu ashabima. Bio je idovski sveenik, jedan od znalaca prijanjih objava. Najpoznatiji senedi (lanci predaja) od njega idu preko: 0 Ova predaja se smatra ispravnom (sahih). Od Ubej Ibn Keaba nalazimo vei svezak o tefsiru koji preneosi Ebi Dea,fer Er-Razi gore navedenom predajom do Ubejj Ibn Keaba. Ovom predajom i dijelovima tefsira, koji su doli na ovaj nain, koristi se El-Hakim u djelu El-Mustedrek i Imam Ahmed u Musnedu. 0 Ovaj lanac prenosilaca takoe koristi Imam Ahmed u Musnedu. Sened se smatra hasen - dobar. Podjela tefsira Od Ibn Abbasa se navodi podjela tefsira po principu kako mu se pristupa. Prema ovoj metod tefsir ima etiri dijela: 1. Objanjenje (tefsir) onih ajeta koja su svima jasna i koja skoro i ne trebaju nikakvo objanjenje kao to su: Znaj da nema Osim Allaha ni jedno drugo boanstvo". Obavljajte salat i dajite zekat". Iako se ne znaju detalji ovoga propisa, sam propis je svima jasan kao i tvrdnja iz prethodnog ajeta koja govori da nema niakvog boanstva nego je samo Jedan Bog Allah.

16

2. Dio Kur'ana koji se moe objasniti ili protumaiti poznavanjem arapskog jezika. 3. Objanjenje Kur'ana kada govori o propisima pravne naravi kao i samu pravnu teinu propisa, ope i posebno, te sam nain izvoenja, trae odreenu naunu metodologiju i znanje uopte. Iz navedenog se da zakljuiti da tumaenje ovog dijela Kur'ana, po irini zahvata i pristupu, pripada znastvenicima. 4. Dio Kur'ana i znanje o njemu poznati su samo Allahu d.. kao to je i znanje o ajetima koja govore o Ruhu, Smaku, tajnstvenim harfovima i slinim, za ovjeka, nepoznanicama Kur'ana. Kur'an se moe dijeliti i na druge naine, kao to neki ine po metodama pristupa ili po drugim osnovama. ( ) ( ) U zavisnosti od pristupa, mogu se izvoditi i drugi naini podjele. Izvori tefsira u poetka razvoja ove nauke 1. Kur'an, 2. Poslanikovo objanjavanje Kur'ana, 3. Idtihad (samostalno rasuivanje o znaenjima Kur'ana) od strane ashaba kao i njihova vlastita snaga i sposobnost razumjevanja znaenja, 4. Prijanje knjige objava idova i krana. Peti, alternativni, izvor je predislamska poezija Arapa koju je, kao izvor za tumaenje znaenja Kur'ana koristio Ibn Abbas ali je mnogi ne uzimaju kao meritornu. Meutim, predislamsko pjesnitvo Arapa nije izvor znaenja Kur'ana nego jedan od osnova za razumjevanje znaenja. Stoga, ne vidimo razloga za ostajanje predislamskog arapskog pjesnitva u redu bitnih izvora za tumaenje Kur'ana. Kur'an kao osnov za tumaenje Tvrdnja da Kur'an najbolje objanjava sam sebe je sasvim ispravna i lahko dokaziva. Tako, na jednom mjestu, o odreenoj tematici se govori uopteno ili manje jasno samo u nagovjetajima a na drugom se uopteno data tematika precizira i pojanjava. Sasvim sigurno, po pitanju optih principa upute, Kur'an nije propustio nita to bi, za ljude, bilo od velike vanosti. ( 38 ) Ova orjentacija Kur'ana najbolje je vidljiva iz propisa salata i zekata. Sutina jeste obred salata i vrenje zekata i Kur'an o tome govori kao o principu u formi naredbe, ali nain vrenja i salata i zekata uredio je Poslanik Muhammed a.s. Ovo je primjer sputanja principa u praktino provoenje. U nivou onoga o emu Kur'an iskljuivo govori esto se dolazi u poziciju da Kur'an sam sebe

17

objanjava i tumai. Ova injenica upuuje na pristup u kojem se sud ne smije donositi na osnovu jednog ajeta ili jedne izdvojene tematske cjeline. Uvijek treba imati u vidu sveukupna Kur'anska orjentacija i zbir onoga o emu govori. Evo nekoliko primjera iz kojih se vidi kako Kur'an tumai sam sebe. Primi Adem Rijei svoga Gospodara". Uobiajeni komentari govore da su to bile rijei molitve, molbe za oprost, dove, pokajanja. Neki komentatori smatraju da ovaj ajet tano objanjava ta je Adem a.s. izgovorio i kakve su to rijei bile. 0 Gospodaru na mi smo(nas dvoje - Adem i Hava) svojim postupkom sami sebi nepravdu nanijeli pa ako nam ne oprosri i ne smiluje nam se sigurno emo biti (nas dvoje) meu gubitnicima". "Dozvoljena vam je krupna stoka za ishranu osim ono to vam je proitano kao zabranjeno". Slijedei ajet objanjava ono to je zabranjeno. Zabranjuje vam se strv, krv i meso svinje". Iz primjera u kojima Kur'an govori o stvaranju ovjeka vidi se najbolje kako on objanjava sam sebe. Nigdje ne govori sve na jednom mjestu. Valjano je napraviti usporedbu svih ajeta to u Kur'anu govore o stvaranju ovjeka da bi se dobila potpuna slika. Tako je u svemu to Kur'an govori. Mora se promatrati u cjelini da bi se stekla zaokruena istina ili slika onoga o emu govori. Poslanikovo s.a.v.s. objanjavanje Kur'ana kao izvor za njegovo tumaenje. Ranije je reeno da je Poslanikovo znanje o Kur'anu objava. Meutim, moe se primjetiti da ima dvije vrste tumaenja Kur'ana od strane Poslanika. Prvi nain na koji Poslanik s.a.v.s. objanjava Kur'an je, u stvari, skretanje panje ashaba i drugih, na injenicu da Kur'an objanjava sam sebe. Evo primjera. : ( ) 0 Aje poglavlja El-En,am 82 objanjava 13 aje poglavlja Lukman. Poslanik u ovom sluaju samo skree panju na ovu injenicu. Potpuno je druga injenica kada Muhammed a.s. objanjava Kur'an na ovakav nain.

18

: (( )) Uz ranije navedene primjere, iz kojih se vidi nain na koji je Poslanik s.a.v.s. objanjavao Kur'an. Treba napomenuti da ovakvih primjera moemo jako veliki broj, na skoro svakoj stranici tradicionalnih tefsira, kod kojih tekstovi nisu preieni i skraivani. Radi boljeg sagledavanja ovog izvora, za komentarisanje i objanjavanje Kur'ana, dobro je primjere Poslanikovog s.a.v.s. objanjavanja Kur'ana pratiti u tefsiru Ibn Kesira. Tumaenje Kur'ana od strane ashaba kao trei izvor tumaenja Kur'ana Kao to je ranije navedeno ashabi Muhammed a.s. su imali pred sobom ivog Poslanika sa kojim su dijelili sav napor na odbrani vjere i uspostavljanju islamksog naina ivota. Imali su Kur'an i ivu Poslanikovu rije. Imali su vlastitu nadarenost koju Allah d daruje svojim stvorenjima - ljudima prilikom stvaranja. Imali su pred sobom i tradiciju naroda ranijih objava. Imali su i staroarapsko pjesnitvo koje je sauvalo do Kur'ana ono to je preostalo od arapskog jezika a i Kur'an za sebe kae da je objavljen na istom arapskom jeziku. Sve ovo im je omoguilo da mogu objanjavati Kur'an. Objanjavanje Kur'ana od strane ashaba je nezamjenjiv izvor i inspiracija za sva pokoljenja do Sudnjeg dana. Svi tefsiri Kur'ana koji se zasnivaju na tradiciji puni su primjera iz kojih se vidi na koji nain se objanjava Kur'an ne samo od Poslanika Muhammed a.s. nego i od strane najistaknutijih ashaba. Ibn Abbasa, Ali Ibn Ebu Taliba ili Ibn Mesuda i drugih. : 0 Ebu Neim u djelu El-Hilje prenosi od Ibn Mes,uda da je: "Kur'an objavljen na sedam harfova i da nema ni jednog harfa (slova) bez svoga vanjskog i unutaranjeg znaenje. Ali Ibn Ebu Talib poznaje i vanjsko i unutranje znaenje jer se nanje o njima kod njega nalazi". : 0 El-Bejheki u svom djelu "Ed-Delail" prenosi izreku Ibn Mes,uda: "Divan je komentator Kur'ana Abdullah Ibn Abbas". Od mnogobrojnih navodimo dva primjera iz kojih se vidi nain Ibn Abbasa u tumaenju Kur'ana koji su reprezentativni za tumaenje Kur'ana od strane ashaba. - - 0 : 0 : 0

19

Prenosi Abdullah Ibn Dinar od Ibn Umera da mu je doao neki ovjek i pitao za znaenje 30 ajeta sure "El-Enbija" da su nebesa i zemlja bili "retk" (vjerovatno jedna spojena masa) pa su bili rastavljeni (razdvojeni). Umjesto da mu odgovori, rekao je da ide pitati Ibn Abbasa, pa to mu kae da i njega obavjesti kako bi i sam znao. To je i uinio a Ibn Abbas mu je odgovorio: "Nebeski sustav je bio jedna masa, bez vode, pa se postepeno poeo odvajati vodom (kiom), a zemlja je bila u toj masi, bez bilja, pa se natapana vodom pola odvajati, sa rastom bilja na njoj". Vratio se Ibn Umeru pa mu prenio ta je uo na to je dodao Ibn Umer: "Ve sam ranije rekao da me uvjek iznova iznenauje bistrina Ibn Abbasa u tumaenju Kur'ana". : : 0 Predajom koja dopire do Ibn Abbasa koji dalje prenosi da je jednog dana halifa Umer Ibn El-Hattab sjedio sa desetak Muhdira ashaba kada su neki od njih spomenuli no Lejletul-Kadr. Svi prisutni poneto su rekli o toj noi. Tada se Umer obratio Ibn Abbasu rijeima: ta je tebi Ibn Abbase pa uti, ne govori? Govori ne uskrauj sebi govor". Ibn Abbas je, nakon toga, progovorio: Vladaru vjernika Allah je nepar i voli nepar. Dani u semici se okreu oko sedam Allah nam je opskrbu stvorio iz sedam, stvorio je ovjeka od sedam, iznad nas stvorio nebesa sedam, ispod nas zemaljskih sfera sedam, dao nam u Fatihi ajeta sedam, zabranio nam u Allahovoj knjizi uzimanje u braku najbliih srodnika sedam, u svojoj knjizi odredio nasljedstvo izmeu srodnika sedam, na seddu mu pada od naih tjelesnih organa sedam, Allhov Poslanik je oko Kabe tavaf inio sedam puta a tranje izmeu Safe i Merve sedam, kamenia na Mini se baca sedam, pa mislim kao da vidim, da je u posljednjih dana mjeseca Ramazana sedam. Objanjavanje Kur'ana od strane sljedbenika ashaba-tabiina kao izvor za tumaenje Kur'ana. Povjesni redoslijed, koji poinje sa Poslanikom s.a.v.s. i nastavlja generacijski na njegove najblie ashabe, protee se do tree generacije tabiina. Kako su ashabi bili uz Poslanika s.a.v.s. i uzimali sve to se moglo uzeti od njega tako je generacija koja je doekala ashabe uzela sve to se moglo uzeti o Islamu i Kur'anu od njih. Kako su se neki ashabi prouli po poznavanju Kur'ana, jer su im se ljudi obraaliza pojanjenja, tako je i jedna generacija tabiina postala poznata u tumaenju Kur'ana. ivei uz poznate ashabe imali emu da ih poduavati ljude koji su im se obraali. Tabiini su pred sobom imali Kur'an i vlastitu sposobnost ili nadahnue da ga znaju tumaiti, imali su od ashabe, svjeu uspomenu na Poslanika Muhammed a.s. To su im bile osnove za pristupanje Kur'anu i njegovu tumaenju. Tradicionalni tefsiri prenose veliki broj miljenja tabiina po pitanjima tumaenja Kur'ana ali nijedan nije dostigao nivo ashaba. Mnogo toga prenose od asahaba ili, kako su uli od ashaba, da je govorio Muhammed a.s.

20

Istrovremeno, islamska vlast se iri na krajeve gdje prije nije bilo Islama. Sa poveavanjem prostora poveava se i broj naroda koji prihvata islam. Mjesta u kojima je islam ranije doao postaju poznata stjecita ashaba i ljudi koji su doli da uzmu od njih ono to su oni preuzeli od Poslanika s.a.v.s. Tako, veliki gradovi postaju stjecita onih koji trae znanje i onih koji imaju znanje. Na taj nain se formiraju sredita za stejecanje znanja iz prvih disciplina o Islamu kao to su hadis, fikh i tefsir. U ovom poetnom periodu ove nauke nisu bile precizno razdvojene. U knjizi Temelji nauke o tefsiru Ibn Tejmijje kae: "Najpoznatiji uenjaci tefsira su u Mekki, jer tamo su sljedbenici Ibn Abbasa, kao to su Mudahid, Ata Ibn Ebi Rebbah, Ukrime i drugi koji su uili uz Ibn Abbasa (Tavus, Seid Ibn Dubejr, i drugi)". Takoe, Kufa ima Ibn Mes,uda kao i njegove uenike koji su se, po znanju, poeli isticati nad durgim. U Medini za tefsir je postao poznat Zejd Ibn Eslem od koga je Malik uzimao tefsir. Isto je inio i njegov sin Abdurahman Ibn Malik i Abdullah Ibn Veheb. kola tefsira u Mekki Osniva ove kole je Abdullah Ibn Abbas. Nastala je kao posljedica stalnog okupljanja tabiina oko njega iz elje da im kazuje o Kur'anu. Tako su mnogi sluali tefsir od njega i prenosili dalje. Najpoznatiji njegovi uenici su: Seid Ibn Dubejr, Mudahid i Ukrime (posluitelj kod Ibn Abbasa), Tavus Ibn Kisan El Jemani, Ata Ibn Ebi Rebbah. Svi su sluili u kuama poznatih ashaba, odnosno, bili oproteni robovi. Razlikuju se po vrijednosti onoga ta, koliko i kako prenose od njega. Isto tako, uivali su razliito povjerenje od drugih koji su koristili razne naine u primanju njihovih tumaenja. 0 Crne puti, porijeklom Abesinac, oproteni rob, bio je uz ashabe koji su bili najblii Muhammed a.s. Prenosi od Ibn Abbasa i Ibn Mes,uda kao i od drugih. Spada u najodlinije tabiine a posebno se isticao u poznavanju hadisa, fikha i tefsira. Kiraet i tefsir uzeo od Ibn Abbasa. Ibn Mesudov kiraet esto koristio u radu, smatra se da mu je to pomoglo i u poznavanju tefsira. Prema nekim miljenjima, svrstava se u meu najbolje poznavaoce tefsira meu svi tabiinima. Ubijen u mjesecu a,banu, devedest i pete po Hidri, u etrdeset i devetoj godini ivota. Prenosi se da ga je ubio Haddad, nakon jedne neugodne rasprave sa njim. 0 21 0 104 0 Prenosi najmanje od svih uenika Ibn Abbasa. Meutim, smatra se smatra se najpouzdanijim jer je od njega najvie prenosio Imam Buharija. Njegovi kriteriji u prijemu vijesti, putem prenosioca, kako se zna, u nauci su najpouzdaniji. Za njega se prenosi da je itav Kur'an, pred Ibn Abbasom, preao oko trideset puta. Kae se da je tri puta, pred Ibn Abbasom, preao Kur'an, zastajui pred svakim ajetom pitajui kada je objavljeno, povodom ega i zato. Svi primaoci hadisa ga smatraju najpouzdanijim prenosiocem a neki mu daju naziv Imam. Neki dovode u pitanje pojedine njegove stavove u tefsiru jer je, navodno, pitao

21

poznavaoce ranijih objava. Mudahida posebno izdvaja od ostalih njegova vremena esta racionalizacija nekih Kur'anskih tekstova. Tako da se, ponekad, znaenje udaljava od onog, na prvi pogled vidljivog znaenja teksta. Objanjenja i smisao koja daje tekstovima su puna simbolike i slika poreenja, tako da njegov nain tumaenja kasnije nalazimo kod tefsira koji promiu mu,tezilijske stavove. Ibn Derir Et-Taberi esto ga navodi u tefsiru ali se i kritiki osvre na neke njegove racionalizacije ajeta. Kae, izmeu ostalog, da se stav Mudahida suprostavlja jezikom znaenju ajeta a i onome na to upuuje Kur'an. Neka lica e tada biti prosvjetljena u svoga Gospodara gledati". Mudahid ovo aje, prema tefsiru Ibn Derira, ovako komentarie: Oekujui nagradu od svoga Gospodara a njega niko i nita nemoe vidjeti". Ovakav nain komentarisanja Kur'ana bio je jak oslonac mu,tezilijskom shvatanju nekih istina vjere i tumaenju Kur'ana. Mnogima ne odgovara prevelika sloboda u tumaenju Kur'ana koju je sebi uzeo Mudahid. Meutim, ovdje treba prihvatiti slobodu idtihada koju su imali ashabi, tabiini i prva pokoljenja muslimana. Prenosi se od njega da je rekao, nakon kritika koje su mu upuene, povodom njegovog racionalnog pristupa tumaenju Kur'ana: Uzeo sam znanje tefsira vie od deset najboljih Muhaammed a.s. ashaba". U pogledu njegove pouzdanosti prisutna su razliita miljenja. Jedni ga dre pouzdanim i uzimaju, a drugi ga smatraju nepouzdanim i ne uzimaju, ono to on prenosi. Mnogi su priali da je on za sebe govorio da zna sve o Kur'anu. Dre da je neistinito govorio na Ibn Abbasa kod koga je sluio. Zatim, da je bio haridijskog mezheba. Neke od ovih tvrdnji oigledno ne stoje. Ukrime nije imao potrebe da lae na Ibn Abbasa kad ga je sluio. Imao je prilike da ui i prenosi od njega. Isto tako, njegova pripadnost haridijama je upitna i teko dokaziva. Vjerovatno je Ukrime bio predmet spletki i nesretnih povjesnih okolnosti koje su se dogodile krajem hilafeta Usmana r.a. i poznatih sukoba izmeu Alije r.a. i Muavije. Poznavao je Fikh i Kur'an . 0 Za sebe je govorio da se druio sa pedeset ashaba. Uenik Ibn Abbasa i sljedbenik kole tefisara iz Mekke. Uzimao i od drugih ashaba a najvie tefsir. Od njega su uzimali svih est velikih sakupljaa hadisa koji imaju svoje velike zbirke. etrdeset puta je obavio hdd. Umro je u Mekki 106 godine po hidri.

22

Bio je crne puti. Imao je brojne nedostake a na kraju je i oslijepio. Prenosi od Ibn Abbasa, Ibn Umera i Amr Ibn El-Asa. Za sebe je govorio da je sreo dvije stotine ashaba. Mnogo se bavio i hadisom. Tefsir uio od Ibn Abbasa kao i od drugih ashaba. Inae, manje prenosi od Ibn Abbasa u odnosu na druge njegove uenike. kola tefsira u Medini Moe rei da je njen nosilac i zaetnik Ubej Ibn Keab. Nastala je ovdje jer je bila mjesto boravka velikog broja ashaba, muhadira i ensarija, koji nisu naputali Medinu nego su u njoj nastavili misiju Islama i poslije smrti Poslanika s.a.v.s. Oslobaanjima mnogih krajeva i dolazak Islama, izazvali su prihvatanje islama od strane naroda koji su ivjeli u osloboenim krajevima. Mnogi su eljeli upoznati Islam na njegvom izvoru, u mjestu u kojem je boravio Muhammed a.s. i uzeti od sahaba ono to su saznali od Poslanika s.a.v.s. Tako je Medina postala stjecite onih koji trae nauku hadisa, fikha. Tako veliko interesovanje izazvalo je formiranje kole. Najpoznatiji nosioci Medinske kole tefsira su: Zejd Ibn Eslem, Ebu El-Alije i Muhammed Ibn Keab. Rodio se u predislamskom dobu, primio Islam dvije godine poslije smrti Muhammed a.s. Prenosi od Ibn Abbasa, Ibn Mes,uda, Ibn Umera, Ubej Ibn Keaba. Za njega se tvrdi da je, poslije ashaba bio najjai poznavalac nauke o kiraetima. Pouzdan i povjerljiv, tako da su od njega uzimali svi sakupljai velikih zbirki hadisa, kao i est odabranih. Od Ibn Keaba prenosi veliki svezak tefsira. Imami Ahmed od njega je uzimao mnogo u Musnedu kao i Ebu Hatim u Mustedreku. Umro je devedesete po hidri. Saveznik El-Evsa, prenosi od Alije r.a., Ibn Mes,uda, Ibn Abbasa i drugih. Posredno i od Ubj Ibn Keaba. Prouo se po pouzdanom prenoenju hadisa i u tefsiru. Koriste ga svi autooriteti, sakupljai est velikih knjiga hadisa. Prenosi se da je govorei u damiji na njega, se kao i na ostale sa njim, obruio krov. Umro je 118. godine po hidri, u sedamdeset i osmoj godini ivota. Sluio halifu Umer Ibn El-Hattaba. Pouzdan po kriterijima sakupljaa est velikih zbirki hadisa koji su uzimali od njega. Imao je racionalan pristup tefsiru i tumaio je Kur'an po linim, orginalnim metodama. Tefsir od njega je primio sin mu Abdurahman Ibn Zejd i Malik Ibn Enes. Umro je 136. godine po hidri. kola tefsira u Iraku Osniva i prvi nosioc ove kole je Abdullah Ibn Mes,ud r.a. Uz njega su bili jo neki ashabi koji su, due ili krae vrijeme, boravili u Iraku. Stanovnici Iraka

23

dolazili kod njih, provodili vrijeme s njima i uzimali nauku. Kada je halifa Umer Ibn El-Hattab odredio za namjesnika Iraka Ammar Ibn Jasira, sa sjeditem u Kufi, poslao je sa njim i uitelja, u svojstvu ministra finansija, Abdullah Ibn Mes,uda. Tako se moe tvrditi da je poslan kako bi stanovnike Iraka, odnosno Kufe, poduavao Islamu po poslanstvu halife lino. On je, vjerovatno, zaetnik kole racionalizma u Iraku. Najpoznatiji sljedbenici ove kole su: Akame Ibn Kajs, Mesruk, El-Esved Ibn Jezid, Merre El-Hemedani, Amir E-eabi, El-Hasan El-Basri i Katade Ibn Diame Es-Sudusi. 0 Rodio se za ivota Muhammed a.s. Prenosi od Umera i Usmana, kao i od Alije i ibn Mes,uda r.a. Najpoznatiji je prenosilac od Ibn Mes,uda. Abdullah Ibn Mes,ud je za njega gvorio: Niti sam ta proitao, niti znam ta a da Alkame ne zna to isto". Pouzdan, povjerljiv i odan. Od njega su uzimali svi sakupljai autori est velikih zbirki hadisa. Umro je u devedesetoj godini svog ivota 61 ili 62. godine po hidri. 0 Pitao ga Umer Ibn El-Hattab o imenu Mesruk Ibn El-Edde, pa kad je rekao, ime Umer r.a. je odgovorio da je Edde - ejtan. Ti si mesruk Ibn Abdurrahman. Prenosi od sve etvorice halifa od Ibn Mes,uda i Ubej Ibn Keaba. urejh El Kadi pitao ga za mnoga rjeenja pravne naravi. Najvie se druio sa Ibn Mes,udom i, vjerovatno je, od njega najvie uzeo. Prouo se u tefsiru i prozvan Imamom. O svom uitelju Ibn Mes,udu prenosi kako im je prouio neku suru zatim je objanjavao svima itav dan. Ovaj nain tumaenja ve upuuje na kolski sistem. Uzimali su od njega sakupljai hadisa est velikih zbirki. Prenose od njega da je esto spavao na seddi. Umro je oko 63. godine po hidri. 0 Spada meu najodabranije tabiine. Prenosi od Abdullaha Ibn Mes,uda, od Ebu Bekra i Umera kao i od Alije Huzejfe i Bilala. Bio je pouzdan i dobar. Imao je izuzetnu sposobnost razumjevanja Kur'ana. Uzimali su od njega svih est sakupljaa velikih zbirki hadisa. Prenose da je bio stalno u postu. Bio je poznat i u fikhu. Umro je u Kufi 74 ili 75. godine po hidri. 0 Prozvan je ovim nazivima je bio mnogo u ibadetu. Prenosi od Ebu Bekra, Umera i Alije, Ibn Mes,uda i drugih. Uzimaju ga svih est sakupljaa velikih zbirki hadisa. Kazuju za njega da je dnevno klanjao po est stotina rekata. Umro je sedamdeset i este po hidri. 0 Kadija Kufe. Prenosi od Umera, Alije, Ibn Mes,uda a od njih nije mogao uti. Prenosi od Ebu Hurejre, Aie i Ibn Abbasa, Ebu Musa El-Earija. Za sebe tvrdi da je sreo pet stotina ashaba. Drugi tvrde da prenosi od etrdeset i osam ashaba.

24

Bio je i pjesnik ali se bavio i fikhom. Nalazi se u lancu prenosilaca, po kriterijima sakupljaa est velikih zbirki hadisa, kao pouzdan. : 0" Prenosi Et-Taberi da je za sebe rekao: Nema nijednog ajeta a da za njega nisam pitao (ashabe) s tim to se Kur'an prenosi od Allaha. Prema dostupnim podacima postoje velika razmimoilaenja oko datuma njegovog roenja i smrti. Najvjerovatnije, je roen dvadesete gpodine (20.) a umro stotinu i devete (109.) po hidri. 0

Rodio se dvije posljednje godine hilafeta Umera r.a. Prenosi od Alije r.a., Ibn Umera i Enesa, kao i od velikog broja ashaba i tabiina. Postigao je veliko znanje iz hadisa, tefsira i fikha. Kada bi upitali neto Enes Ibn Malika on bi rekao da pitaju Hasana El - Basrija jer je on pamtio a mi drugi zaboravljali. Govorili su za njega da je ejh Basre, da je izgledom podsjeao na nekog ko se vratio sa ahireta. Ebu De,fer El Bakir je za njega govorio da mu govor slii govoru Poslanika. Od njega prenose sakuplja est velikih zbirki. Umro je sotinu desete (110.) po hidri, u osamdeset osmoj godini ivota. 0 Porijeklom Arap, stanovnik Basre. Prenosi od Enesa Ebu Tufejla Ibn Siiriin, Ukrime, Ataa Ibn Ebu Rebbaha i durgih. Dobar poznavalac arapske poezije. Imao je veliku spossobnost pamenja. Svi sakupljai sahih zbirki hadisa su uzimali od njega i koristili ono to prenosi. Prenosi se za njega da je bio meu najpoznatijim uenjacima svoga vremena u fikhu i tefsiru. Umro je stotinu sedamnaeste (117.) po hidri, u pedeset i estoj godini ivota. Osnova za razliite pristupe Kur'anu. U osnovi velike Knjige kakva je Kur'an je mnotvo sadraja, razliitih po obimu i znaenju. Kao to je poznato, Kur'an govori o optim temama kao i o pojedinostima i to od nastanka i stvaranja neba i zemlje do postanka ovjeka i njegovog nastanjivanja na zemlji. Govori o zajednicama ljudi ali i o ovjeku kao jedinki. Govori o ivotu na zemlji ali i ivotu ljudi u zajednicama koje trebaju regulirati pravne, socijalne, imovinske, porodine i sve druge odnose. Kur'an govori o ratu kao i miru. Knjiga savjeta i poruka. Govori o ovim ali drugim svjetovima. S obzirom na univerzalnost sadraja Allahove objave, nemogue je nai jednog ovjeka koji bi doao do saznanja o svim ovim sadrajima. Tako da, ponekad, jedan ovjek u pristupu Kur'anu moe obuhvatiti samo jedan sadraj ili vie manjih. Naprosto i ljudi se meusobno razlikuju. Svi istiu i rade samo ono to najbolje znaju ili to su uspjeli u ivotu postii i saznati. Tako su nastale razliite kole sa razliitim pristupima. Jedni su pristupili Kur'anu sa aspekta pravnih odredbi, drugi sa nivoa Kur'anskog kazivanja, dok su ostali isticali neke od ostalih moguih pristupa. Tako imamo one koji se vie oslanjau na tradiciju, neki uvaavajui tradiciju o Kur'anu govore i po vlastitom razmiljanju ili vlastitom milju pokuavaju prodrijeti u poruku Stvoritelja ovjeku, kazanu kroz objavu Kur'ana. To je dovelo do raznovrsnih pristupa Kur'anu i velikog broja komentara Kur'ana. Uzroci razliitih pristupa

25

- Razliitost kiraeta to daje mogunost razliitost uenja i znaenja, - Razliite mogunosti gramatikih promjena koje ima arapski jezik kod istih kiraeta, - Razlike koje proizilaze iz razlika koje daju gramatiari pojedinim rijeima po znaenju, - Razliiti oblici znaenja sadrani u izrazima i rijeima, - Mogunosti koje sadre rijei i izrazi u pogledu opeg i posebnog. Jedan te isti izraz mogue je tumaiti kao opi i posebni istovremeno i razlike koje proizila ze iz toga, - Mogunosti koje nose izrazi i rijei u pogledu apsolutnog i ogranienog. kao i razliitost koja nastaje usljed ove pojave u jeziku, - Mogunosti izraza i rijei koje u sebi nose istovremeno simbolino i zbiljsko znaenje a kao takvi nose u sebi razliite mogunosti tumaenja, - Mogunosti u arapskom jeziku; pomjeranja rijei i izraza u reenici ( ajetu) usljed ega nastaju razlike u tumaenju, - Razliitost prenoenja hadisa koji govore o tumaenju i objanjavanju Kur'ana kao raziitost onoga to, po istom pitanju, dolazi od ashaba i tabiina. esto isti ljudi prenose potpuno opreen stavove. Kako se opredjeliti u tumaenju Kur'ana kada postoji mogunost razliitog pristupa - Kur'an objanjava i tumai sam sebe. Ako tematika jednog dijela Kur'ana pojanjava ili tumai drugi dio manje jasan ili nepoznat uzima se ovo Kur'ansko objanjenje kao primarno u odnosu na druga rjeenja, - Ako tekst nekog hadisa, posebno sahih hadisa, objanjava neto iz Kur'ana duni smo dati prednost tekstu hadisa nad drugim mogunostima. - U tefsiru se opredjeliti prema stavovima veine znanstvenika posebno tefsira, - Da bude uvjek uz miljenje koje, na primjer, zastupaju etvorica prvih halifa ili Abdullah Ibn Abbas jer je za njega Poslanik s.a.v.s. rekao: Boe podui ga razumjevanju vjere i tumaenju Kur'ana, -Da stav koji zauzima tuma Kur'ana odgovara pravilima gramatike sintakse ili osnovama za izvoenje rijei arapskog jezika, - Da ispravnost stava potvruje misaonost i predmetnost teme koja se objanjava kao i ono to je prije i poslije onog to se objanjava. Da kontest onoga o emu se govori potvruje ispravnost stava. - Da je stav logiki i misaono prihvatljiv i da u sebi ne nosi suprostavljenosti, - Da se daje prednost stvarnom znaenju nad simbolikom. Jer stvarnost je osnova, - Dati prednost opem nad posebnim jer je ope osnov, - Dati prednost apsolutnim nad ogranienim osim ako nema dokaza za suprotno, - Dati prednost prirodnom redoslijedu arapskog jezika nad zamjenama rijei naprijed ili nazad. Periodi nastanka i razvoja nauke o tumaenju Kur'ana a) Period Poslanika Muhammed a.s. i ashaba, b) Period tabiina, c) Period nastanka knjiga o tumaenju Kur'ana odnosno period pisanja i registrovanja posebne znanosti o tumaenju Kur'ana, d) Period odvajanja nauke o tumaenju Kur'ana od nauke o tumaenju hadisa ili od pravnih znanosti, odnosno formiranje nauke o tefsiru kao posebne nauke, e) Period selektiranja i izbora metoda i tema u tumaenju Kur'ana kao to su nastanci raznih pravaca u tefsiru i razliitih vrsta komantara Kur'ana, f) Period modernog i savremenog rada na tumaenju Kur'ana.

26

U nastanka tefsir je bio znanost koja se prenosila putem ashaba od Poslanika s.a.v.s. ili su ashabi jedan drugom prenosili ono to su od Poslanika s.a.v.s. saznali. Tabiini preuzimali prenoenje od ashaba ili su prenosili jedan drugom. Ovo bi se moglo rei za period Poslanika Muhammed a.s. ashaba i tabiina. Period zapisivanja i registrovanja ove nauke u poetku nije bio kao period registrovanja tefsira, odnosno, nauke o tumaenju Kur'ana nego period registrovanja i zapisivanja hadisa a uz hadiske zbirke bila su posebna poglavlja o tefsiru. Bili su, dakle, posebni ljudi koji su putovali po islamskom svijetu, sakupljali i zapisivali hadis a uz hadis ono to je rekao Poslanik a vezano je za tumaenje Kur'ana. Meu najistaknutijim sakupljaima hadisa su : 117 160 197 198 205 211 220 249 0 Dakle, sve su ovo imami hadisa. Pisci i sakupljai. O tefsiru su pisali samo ono to su uzgred naili sakupljajui hadis. Mi ne moemo o ovom periodu dati neki odreeni sud jer nije ni od jednog ostalo neko djelo iz tefsira to bi dozvolilo prosuivanje. Poslije ovog perioda nastaje etapa u kojoj se odvaja tefsir od hadisa u posebnu znanost. Poinju se javljati tefsiri cijelog Kur'ana, poredani po ajetima kao to je poredak ajeta u Mushafu. U toj skupini onih koji su na ovakav nain obradili tefsir istiu se: 273 310 318 327 329 405 410 0 Ovakva vrsta tefsira sadravala je stavove koji su se prenosili od Poslanika s.a.v.s. od ashaba, tabiina ili njihovih sljedbenika. Niko nita nije vie unosio od sebe izuzev Ibn Derir Et-Taberija koji je navodio sve to se prenosilo prenosiocima od Poslanika s.a.v.s. ashaba ili tabiina pa to na neki nain odabirao i iznosio stav koji je, po njegovu miljenju, najispravniji. Na to je dodavao gramatike promjene kroz koje prolazi rije kao i ukazivanje na pravne mogunosti koje se nalaze u ajetima. Nastanak prvih pisanih tefsira Ne moe se sa sigurnou utvrditi ko je napisao itav Kur'an i protumaio ga aje po aje po redoslijedu kako danas poznajemo redoslijed sura u Kur'anu. U djelu "El-Fihrist" od Ibn Nedima na 99 stranici se prenosi od Ebu El-Abbasa Sealeba: "Povod pisanju El Ferraa knjige Fi-El- Meani ("O znaenju") da je Umer Ibn Bukajr, jedan od njegovih prijatelja, bio u slubi Hasan Ibn Sehla. Jednog dana napisao pismo u kojem obrazlae slijedee :Moda e me pitati neto iz Kur'ana a neu moi da mu odgovorim, smatra li da trebam imati neku osnovu ili napisanu knjigu na koju bi se obraao tumaei Kur'an?" El-Ferra je sakupio uenike i rekao im da e diktirati knjigu o Kur'anu i postavio rok. Kad su zavrili, El-Ferra je doao u damiju u kojoj je bio muezin koji je predvodio salat i uio

27

Kur'an. El-Ferra ga je zamolio da proui El-Fatihu pa je protumaio i tako itaav Kur'an. Muezin je uio a El-Ferra tumaio. Ebu El-Abbas je rekao da prije njega ovako nije niko radio. El-Ferra je umro 207 godine po hidri. Pretpostavlja se da prvi napisao Kur'an sa komentarom (tefsirom) za svako aje po redoslijedu Mushafa. Ahmed Emin u svojoj knjizi Duha- El- Islam tvrdi da je ovaj tefsir, nainom na koji tretira pitanje tuamenja Kur'ana, lii na knjigu Medazi-El-Kur'an od Ebu Ubejde. U verziji, vjerovatno najveeg sakupljaa i teoretiara hadisa, El-Hafiza Hadera, kada govori o Ata Ibn Dinaru El-Hezeliju El-Misriju u knjizi Tehzibu EtTehzib tvrdi se, putem Ali Ibn El-Hasana El-Hessindanija i putem Ahmed Ibn Saliha, da je Ata Ibn Dinar jedan od najpouzdanijih Egipana, a njegov tefsir koji prenosi od Seid Ibn Dubejra, napisan u listovima (nije bio sakupljen u knjigu) a nema nekog pouzdanog ko tvrdi da ga je uo od Seid Ibn Dubejra. U verziji istog dogaaja, Ebu Hatim tvrdi da je vijest istinita, osim to je tefsir uzeo iz Ed-Divana jer je Abd-El-Melik Ibn Mervan, umro 86. godine po hidri, zamolio Seid Ibn Dubejra da mu napie tefsir to je Seid Ibn Dubejr i uinioo te je mogue da je Malik Ibn Dinar naiao u Ed-Divanu i poslao ga od Seid Ibn El-Dubejra. Oigledno da je Seid Ibn Dubejr sakupio komentar Kur'ana u jednu knjigu a da je Malik Ibn Dinar koristio tu knjigu. Poznato je da je Seid Ibn Dubejr ubijen 94 ili 95. godine po hidri a da je pisanje ovog tefsira bilo prije smrti Abd -El-Melika Ibn Mervana koji je umro 86. po hidri. Nalazimo u knjizi Vefejati El-Ujun da je Amr Ibn Ubejd, ejh Mu,tezilija, napisao od Hasana el Basrija komentar Kur'ana a Hasan El-basri je umro 116. godine po hidri. Ibn Durejd, umro 150. godine po hidri, napisao je tri velika toma tefsira koje prenosi Muhammed Ibn Sevr. Poslije ovog perioda slijedi period tradicionalnih tefsira a zatim racionalni, sektaki, simboliki, mistini, tumaenje Kur'ana naukom kao i savremeni, odnosno, preieni tefsiri. Tradicionalni tefsir Tradicionalni tefsir obuhvata ono to je Poslanik Muhammed a.s. objasnio iz Kur'ana, to se prenosi od ashaba i tabiina a objanjenje je onoga to je htio Uzvieni Allah d.. ajetima uzvienog Kur'ana. U definiciju tradicionalnog tefsira uvrteno je i ono to prenose tabiini iako, po tom pitanju, ima odreenih neslaganja. Osnovna tema koja se problematizra odnosi se na sutinsko pitanje; da li ono to dolazi od tabiina njihov stav i miljnje ili je to dio tradicija. Ibn Derir Et-Taberi, pored usporedbe onoga to sam Kur'an govori o odreenoj temi, zatim Muhammed a.s. i ashabi, uvrtava i stav tabiina. Tradiconalni tefsir je proao put prenoenja usmenom predajom od Muhammed a.s i ashaba preko tabiina i doao do perioda pisanja i sakupljanja u knjige. Najprije, kao samostalno poglavlje hadisa a zatim kao samostalna nauka. U prvo vrijeme, kao na primjer Ibn Derir Et-Taberi, biljei sve mogue lance prenoenja da bi zatim uslijedili komentari u kojima se ne pominju lanci prenosilaca usmene predaje i dolazi do mjeanja ispravne sa neispravnom tradicijom. Ovakav tefsir se jo naziva i tefsir po predajama.

28

Bez obzira to smo ga definisali kao tefsir tradicije on, ipak, nosi lini peat sastavljaa ovakvog tefsira. Udio linog postaje uoljiviji kada se, tefsir sastavljen na ovaj nain, posmatra sa vie pozicija. Tu se da primjetiti koliko je sastavlja tefsira bio upuen u razliite znanosti kao to su povijest naroda, povjest poslanika i naroda kojima su poslani i sl. Na isti nain se uoava i njegova sklonost ka znanosti i znanstvenom rasuivanju. Ovaj lini doprinos bio je vidljiv i kod selektiranja prenosilaca usmene predaje. Oni koji su poznavali ljude i uslove valjanih predaja, pravili su temeljitiji izbor a oni koji nisu bili u to upueni mjeali su ispravno i manjkavo, dobro i loe u tradiciji. Slabost i uzroci slabosti kod tefsira po tradiciji Tumaenje i objanjavanje Kur'ana Kur'anom kao i objanjavanje Kur'ana sunnetom, posebno ispravnom i priznatom tradicijom predstavlja neto to je nesporno i opte prihvatljivo. Ono to se pripisuje Poslaniku s.a.v.s. se odbacuje i neprihvatljivo je. Dio tefsira koji se pripisuje ashabima i tabiinima uzima se sa oprezom jer je u taj dio prodrlo neto to je izazvalo sumnju i nepovjerenje . Mnotvo onoga to se prenosi, na primjer od Ibn Abbasa i Alije r.a., prevazilazi mogunosti ove dvojice da iskau ono to im se pripisuje. Stoga se predaje vezane za ovu dvojicu, podvrgavaju posebnim analizama i kritici. Tako se prenosi da je Imam E-afi rekao: 0 "Od Ibn Abbasa u tefsiru se moe uzeti oko stotinu hadisa". Kada se pogleda ova izreka i ono to knjige tefsira prenose od ove dvojice nesrazmjera je oigledna. Dalje proizilazi da neautentinost stoji iza svega to se prenosi od njih. Uzroci slabosti Uzroci slabosti koji se provlae kroz tradicionalne tefsire mogu se svesti na: 1. mnotvo prenosilaca prenosi predaje koje se pripisuju Poslaniku s.a.v.s. ashabima a nisu ih izrekli ashabi posebno Poslanik s.a.v.s. Sakupljai, autori ili prepisivai ovih zbirki su ih bez vrstih kriterija i neselektivno unosili u tefsire, 2. neselektivno i nekritiko unoenje stavova i miljenja onih kojima je data knjiga prije nas (Jevreja i krana) Ovo postaje jo poraznije ako se ima u vidu da je Kur'an o njima rekao da su mjenjali svoje knjige unosei u njih to nije objava, ili se vremenom pomjeali komentari sa tekstom objave. Ova pojava je poznata pod nazivom Israilijat. 3. Skrivanje lanaca prenosilaca usmene tradicije da se nebi znalo koji su lanci slabi ili eventualno ljudi u lancu usmenih prenosilaca. Neki pripisuju preveliku upotrebu predislamske arapske poezije kao slabost klasinih tefsira a neki ne. Radi toga nije uvrtena u ove tri slabosti nego je ostala problematina. Izmiljanje predaja

29

Prema uporednim analizama lahko je utvrditi da postoje predaje koje se pripisuju Poslaniku Muhammed a.s. i ashabima a koje u osnovi ne dopiru niti do ashaba a ne do Muhammed a.s. Ova pojava vie je vezana za hadis ali se protegla i na onaj dio hadisa koji se odnose na tefsir. Poeci ove pojave datiraju oko etrdesete ili etrdeset prve godine po hidri, kada je dolo do politikog razmimoilaenja meu muslimanima. Vrijeme je to kada se zainju politike i idejne grupacije koje se meusobno poinju razlikovati u osnovnim ili sporednim pitanjima, kao to su Haridije i iije. Svaka od ovih politikih ili vjerskih grupacija, da bi opravdala svoje vrlo esto ekstremne i krajnje stavove, traila je uporite u tradicije koje nema, odnosno, iziljenoj tradiciji. Ovome treba dodati i poznati sukob za vlast izmeu Emevija i Abbasija kada je dolo i do podjele meu uglednim ashabima koji su stajali na jednoj ili drugoj strani vojno se sukobljavajui da bi opravdali sukobe ili priklanjanje jednoj odnosno drugoj strani traili su oslonac za stavove u vjeri. Kako to tamo po prirodi uenja Islama nema onda su posegli za izmiljenjem tradicije ili su to radili kasnije da bi opravdavali one ispred sebe jer su im njihovi pustupcu bili neobjanjivi sa pozicija uenja Islama. U Islam poinju da ulaze i ljudi koji, ivei unutar zajednice muslimana, nisu iskreno prihvatili Islam nego su skrivajui ranije mnogobotvo ili nevjerovanje lano prihvatili Islam i poeli raditi protiv njega. Islam prihvataju ljudi drugih vjerskih i idejnih ubjeenja i sa sobom unose elemnte uenja ranijih vjera i elemnte tradicija, svjesno ili nesvjesno. Zato poinju traiti opravdanje u vjerskim tekstovima Kur'ana ili u onome to se tada jo usmeno prenosilo od Muhammed a.s. Da bi opravdali svoja zadravanja na elemntima prijanjih tradicija esto su izmiljali predaje. esto su ljudi u najboljoj namjeri, da bi pojaali svoja vlastita razmiljanja koja su bila u skladu sa znaenjima ajeta i bliska Kur'anskoj istini, pripisivali svoje stavove i miljenja Muahmmed a.s. ili nekom od ashaba. Tako da danas imamo i dragocjenih stavova o tefsiru i pojedinim ajetima koja su ula na takav nain u tefsir. Posljedice su bile gubljenje povjerenja ili unoenje sumnje u provjerenu a afirmaciju neprovjerene tradicije. Pomjeana je ispravna i neispravna tradicija pa se moe nai, istovremeno od istog ashaba, dva potpuno suprotna stava po istom pitanju. Poslije je hadiska i tefsirska nauka morala potroiti mnogo vremena na klasifikaciju tradicije i razdvajanja ispravnog od neispravnog, na otklanjanje sumnje kao i na usaglaavanje eventualnih kontradiktornosti. Tu su uspostavljena mjerila poznata u hadiskoj nauci kao i u tefsiru a govore o nainu prijema i usaglaavanja. Israilijat Sama rije nas upuuje na elemente idovske tradicije koja je ula i pomjeala se sa tradicijom Islama. Meutim, u nauci se misli na tradiciju naroda prijanjih objava a posebno na jevrejsko- kransku tradiciju. Ovaj izraz je uzet jer je na ovom planu idovska tradicija dominirala nad kranskom i imala daleko vei uticaj i vie mjeanja sa islamskom nego kranska. Ove tradicije su bliske Islamu jer Allah d.. u Kur'anu navodi da su to objavljene tradicije, odnosno, ono to se razvilo iz objavljene rijei. - Allah d. u Kur'anu navodi da je objavio Tevrat i Indil, - Neke odredbe Tevrata doslovno citira:

30

0 ( 45 ) - Kazivanja o poslanicima bez obzira na vee ili manje razlike imaju mnogo i slinosti. Ista su imena, mjesta Poslanika i naroda. Uzmimo, na primjer, kazivanje o Adem a.s. njegovoj eni i dennetu. Kur'an, na primjer, ne iznosi gdje je dennet? Ne govori o vrsti drveta, niti o mjestu na zemlji na koje je doao Adem iz denneta. O svemu ovome Tevrat govori, na mjestima vrlo opirno i slikovito, to je bio izazov za komentatore Kur'ana. Takav primjer imamo i u odnosu na Indil i ono to se tamo govori o Isa a.s. i njegovom roenju, poslanju ivotu i smrti. Kada se uporede tekstovi Kur'ana i Indila i nain na koji o istom govore, vidi se koliko je iznoenje Indila o Isa a.s. ili drugim temama, bilo izazov za muslimane koji su se bavili ovim temama kroz tefsir Kur'ana. Pod pojmom Tevrat muslimani su podrazumjevali sve ono to je objavljeno poslanicima u bilo kom vidu, zatim Zebur i Tevrat. Dakle, pod ovim izrazom Israilijat podrazumjevamo ukupnu poslaniku tradiciju koja je nastala na objavljenoj rijei prije Muhammed a.s. bez obzira u kojem vremenu i kojem Poslaniku. Poeci prodora Israilijata u tradiciju Islama Do susreta kranstva i Islama dolazi jo za ivota Muahmmeda a.s. Bila je stanovita kranska zajednica u Nedranu. Sa idovskom zajednicom Muhammed a.s. se susreo u Medini a idovi su arapima inae bili bliski i poznati po povjesnom odreenju. idovi, kako se vidi iz brojnih hadisa, su postavljali Muhammed a.s. razna pitanja na koja imamo odreene odgovore i u Kur'anu i u hadisu. Meutim, prodor ove pojave koja se eli odrediti ovim terminom Israilijat je datiran vremenom ashaba poslije smrti Muhammed a.s. Ashabi, iako su zbog susreta tradicija mnogo pitali idove i krane, nisu od njih mnogo uzimali zato to je Muhammed a.s rekao: 000 Nemojte ni potvrivati ni odbacivati tradiciju naroda kojima je data knjiga prije vas nego recite: Vjerujemo sve to je objavljeno nama i vama i vjerujemo u Allaha"... Sadanjom analizom strukture pitanja kojima su ashabi pitali idove vidimo da su to periferna pitanja koja ne zadiru ni u snagu onoga to je reeno u Kur'anu niti u ono to je Muahmmed a.s. jasno rekao, odobrio ili zabranio. Pitanja su bila o boji psa stanovnika peine, kolika je Nuh a.s. laa, od kojeg je drveta pravljena, kako je ime djeaka kojeg je ubio saputnik Musa a.s. i slino. Sa stanovita Islama ova pitanja su suvina i optereavjua po detaljima koja nita ne znae niti u ljudskom ivotu ta rjeavaju. Zabiljeen je veliki broj rasprava koje su ashabi vodili sa idovima iz kojih se vidi da sahabi nisu prihvatali sve to im je dolazilo sa ove strane bez rasprava. Takve rasprave nalazimo i kod Imama Buharija, voene izmeu Ebu Hurejre i Keaba El Ahbara i Abdullah Ibn Selama. (Sahih Buhari poglavlje o dumi). Iz ovog vidimo da je ovo sve bilo u nekim ovirima koje je postavio Muhammed a.s:

31

Nema neke zbrane da prenosite od Isreliana poneto . Ko na mene namjerno slae neka sebi pripravi mjesto u vatri". Prodor Israilijata je dostigao vrhunac u doba tabiina. U to vrijeme biljei se povean ulazak u Islam pripadnika drugih vjera. Poveavaju se elje svijeta koji slua objanjenja Kur'ana a i elje onih koji kazuju Kur'an za neim novim. Tu su, kao to je poznato, vrlo zanimljive prie jevrejske tradicije za obian svijet. Uticaji prodora Israilijata u tefsir Ove uticaje moemo ocjeni vie kao tetne nego korisne. Kada se sagledaju ovi uticaji vidi se da doza kritinosti prihvatanja israilijata, iz prvog vremena Islama, odnosno, ashaba nije ostala jer se vremenom potpuno izgubila. Nalazimo mnoge tefsire pune izmiljenih dogaaja i nerealnih kazivanja koja izlaze iz okvira objektivnog svijeta u kojem se odvijaju dogaaju. Kad se to sagleda, od kritiki raspoloenog promatraa, nedvojbeno se stie utisak da se od toga nema ta preuzeti. Ulazak nekritiki prihvaane tradicije doveo je do potiskivanja ispravne tradicije Islama ili neke dokazane doveo u sumnju. Na taj nain nepouzdanim ini i ljude, sljedbenike prijanjih objava, koji su iskreno primii Islam jer su mnogi posumnjali da je prihvaana tradicija ula u islam planski, putem ljudi koji su ulazili u Islam. Vrednovanje Israilijata u odnosu na tefsir U prvu grupu spadaju ona vrsta Israilijata koja je nala potvrdu u sahih (ispravnim) predajama unutar islamske tradicije kao to je u Sahihu Imama Buharije zabiljeen hadis u kojem Muhammed a.s. navodi ime za koje Kur'an kae: Rob izmeu naih robova", a ne imenuje ga i kae da je to El-Hidr. U drugu grupu Israilijata spada ono to se dokazano protivi osnovnim uenjima Islama i Kur'ana i ija je neosnovanost dokazana. Nije u skladu sa ispravnim miljenjem i logikim zakljucima pa se, kao takvo, odbacuje. Ne moe se ni prenositi ni navoditi. Trea grupa Israilijata je izmeu ove dvije grupe. Niti teti niti koristi Islamu. Niti je smatramo da je la niti istina, shodno preporuci Muhammed a.s. u hadisu a moe se navoditi ili s njom pokuavati neto dodatno razjasniti. Prvladalo je miljenje je da ni od ove grupe nemamo neke velike koristi. Niti nam ta u ivotu objektivno rjeava poznavanje ove grupe pitanja kao to su imena stanovnika peine iz sure El-Kehf (Peina) ili od kojeg je drveta bio tap Musa a.s. Prema gore iznesenom preporuuje se oprez. Uzimati samo ono to odgovara duhu Kur'ana, ispravnoj islamskoj tradiciji i slae se sa ispravnim nainom miljenja. Israilijat i ono to on donosi uglavnom je doao putem etiri osobe: 0 Oko povjerenja u njih se razilaze naunici. Neki otvoreno sumnjaju u njih i optuuju ih za la i nepouzdanost u predaji, dok se drugi ne slau sa ovim miljenjima. Radi toga se iznose njihove biografije da se vidi i objektivno ocjeni

32

uloga i stepen povjerenja u ono to dolazi od njih, bilo da oni prenose ili se od njih uzima. 0 Primio Islam odmah po dolasku Muhammed a.s. u Medinu. Bilo mu je ime ElHasin a Muhammed a.s. mu je, po njegovom prihvatanju Islama, dao ime Abdullah. Muhammed a.s. mu obeao dennet. O njegovom prihvatanju Islama, Imam Buharija biljei: : : 0 : : 0 : : : ( ) "Odmah nakon to je Allahov Poslanik s.a.v.s. doao (u Medinu) pristupio mu je Abdullah Ibn Selam rekavi: "Svjedoim da si ti Allahov Poslanik i svjedoim da si doao sa Istinom. Svi idovi znaju da sam ja ugledna roda i sin oca ugledna roda, (gospodin i sin gospodina), najueniji meu njima i sin najuenijeg. Pozovi ih i pitaj o meni prije nego saznaju da sam primio Islam jer e odmah o meni rei ono to nisam". Allahov Poslanik s.a.v.s. je poslao po delegaciju idova koji su doli kod Allahova Poslanika pa im se obratio: "idovi, budite oprezni, bojte se Allaha a tako mi onog Allaha osim kojg drugog boga nema, vi znate da sam ja uistinu Allahov Poslanik i da sam doao s istinom". Odgovrie da oni to ne znaju. Poslanik ih je tri puta isto pitao i tri puta su isto odgovorili. Poslanik s.a.v.s. ih pita: "Kakav je ovjek meu vam Abdullah Ibn Selam". Odgovorili su: "Gospodin a sin Gospodina. Najueniji a sin najuenijeg meu nama". "Kako gledate na to ako je primio islam? Rekoe da ne bi trebalo da on primi Islam. "Kako gledate nato da je primio Islam?" Odgovorili su: "Blagi Boe ne bi trebalo da on primi Islam". "Ako je primio Islam kako bi onda gledali na njega?" Odgovorili su: "Blagi Boe ne bi trebalo da je on primio Islam". Poslanik je napokon rekao Abdullah Ibn Selamu: "Izai pred njih". Pa izae rekavi: "idovi, bojte se Allaha jer tako mi Njega osim koga nema Boga vi znate da je on Allahov Poslanik i da je doao sa Istinom". Odgovorie:"Lae". Nakon ega im Poslanik s.a.v.s. naredi da izau. Prenosi se lancem prenosilaca koji dosee do Seid Ibn Ebu Vekasa koji je rekao: "Nisam ni za koga ko hodi zemljom uo da mu je zagarantovan dennet izuzev

33

Abdullaha Ibn Selama jer je povodom njegovog primanja Islama objavljen deseti ajet sure El Ahkaf: Pa posvjedoi svjedok naroda Izreaela".... Takoe se o njemu prenosi Allah mu se smilovao da je govorio pred gomilom koja je vikala na h. Usmana r.a. pa u tom smislu prenosi Abd-El-Melik Ibn Umejr od njegovog bratia Abdullah Ibn Selama: "Vidjelo se da hoe da ubiju Usmana r.a. Abdullah Ibn Selam mu ue i Usman r.a. ga pita: "ta te je dovelo?" "Doao sam da ti pomognem", ree Abdullah Ibn Selam. Kae mu Usman r.a.: "Izai vani, tamo si potrebniji nego unutra i dobij ovu gomilu od mene", nakon ega je Abdullah Ibn Selam rekao: "Ljudi, u dahilijjetu kako mi je bilo ime znate. Poslanik s.a.v.s. me prozvao Abdullah. Neki ajeti asnog Kur'ana su objavljeni povodom mog prihvatanja Islama. Poglavlje El Ahkaf aje 10.: "Svjedoio je to Svjedok naroda Izraela i povjerovao u to a vi ste oholo odbili". Sure Er-Read 43. aje : "Reci, izmeu mene i vas sam Allah mi je dovoljan svjedok a za svjedoka imam i onoga to mu je dato znanje prijanje Knjige". Znajte da Allah ima sablju u koricama i meleki su vam dolazili u ovaj grad u kojem je bio Allahov Poslanik s.a.v.s. boravei meu vama kao da su vam susjedi. Pazite ne ubijajte Usmana r.a. Ako ga ubijete protjerati e te vae susjede meleke i biti e izvuena Allahova sablja iz korica i nee vie biti uvuena u korice do Sudnjeg dana. Povikae: "Ubijte idova, ubijte Usmana". Prenosi od Poslanika s.a.v.s. a od njega prenose njegova djeca Jusuf i Muhammed, Auf Ibn Malik, Ebu Hurejre, Ebu Burde Ibn Ebu Musa, Ata Ibn Jesar i drugi. Sa Umerom r.a. doivio oslobaanje Kuddusa i Dabije. Umro u Medini 43. godine po hidri. Neki ga smatraju uesnikom bitke na Bedru a Ibn Sead, spominjui ga u treoj generaciji, navodi da je bio uesnik bitke na Hendeku i dalje. Uz poznavanje Kur'ana, uei ga od Poslanika s.a.v.s. poznavao je i Tevrat. Kod njega su se sastale nauke dviju kultura i tradicija; jevrejske i islamske. Ibn Derir Et-Taberi od njega mnogo prenosi u svojoj knjizi povjesti. Prenosi se od Muaz Ibn Debela da je, s pribliavanjem smrti, i kada su mu doli najblii ashabi u posjetu zamolie ga: "Daj nam oporuku". Ree: "Posadite me, a nauka i vjerovanje je kod etvorice dostojanstvenika: Uvejmir Ebu Ed-Derda, Sulejman El- Farisi, Abdullah Ibn Mes,ud, Abdullah Ibn Selam, idov koji je primio Islam a uo sam Allahova Poslanika s.a.v.s. gdje kae da je on jedan od deset koji e u dennet. 0 Prenosi se za njega da je bio roen u doba prije Islama a da je tek u vrijeme hilafeta Ebu Bekra prihvatio Islam. Neki prenose da je to vrijeme hilafeta Umera r.a. a neki prenose da je primio Islam u doba ivota Poslanika s.a.v.s. ali je kasnije doao u Medinu. Ibn Hader u knjizi Feth-El-Kadir" kae da je njegovo prihvatanje Islama u doba hilafeta h. Umera potvreno poznatijim lancem prenosilaca. Poslije prihvatanja Islama preselio se u Medinu. Za hilafeta h. Usmana r.a. prelazi u Siriju gdje ostaje do smrti 32. godine po hidri u Humsu nakon 140 godina ivota. Mursel predajom prenosi od Poslanika s.a.v.s. od h.Umera r.a. Suhejba i Aie r.a. a od njega uzimaju predaje Muavija, Ebu Hurejre, Ibn Abbas, Ata Ibn Ebu Rebbah. Imao je znanje islamske i idovske kulture. Od njega se prenosi mnogo u nauci o tumaenju Kur'ana. Sve to je od njega ostalo je usmena predaja onih koji su od njega uzimali. U predajama se spominje da su ga mnogi ljudi vidjeli sa Tevratom u rukama to pokazuje da je i, nakon prihvatanja Islama, prouavao Tevrat.

34

Imam Muslim uzma od njega u svojoj sahih zbirci hadisa, od njega prenose Abdullah ibn Abbas i Ebu Hurejre. Od njega prenosi Ebu Davud Et-Tirmizi i EnNesai. Sve ovo potvruje da je Keab el-Ahbar bio pouzdan prenosilac za sve sakupljaa pouzdanih hadisa. Neki izraavaju sumnju u njegovu pouzdanost pa ak i Islam. Od njega ne preuzimaju nita ni Ibn Kutejbe niti En-Nevevi. Et-Taberi malo. Mnogo ga koriste Es-Sealebi i El-Kisaii. Ibn Derir prenosi da je keab doao h. Umeru r.a. i rekao mu da e biti ubijen za tri dana. Kada ga je h. Umer r.a. pitao odakle zna odgovorio mu je da zna iz Allhaove knjige Tevrata. H. Umer ga je upitao: "Zar nalazi Umera u Allahovoj knjizi?" Odgovorio je da ne nalazi ime ali nalazi svojstva i nalazi da mu je rok koji mu je odredio Allah d.. za ivot potroen. Ako je ovo istina onda je Keab El-Ahbar bio umjean ubistvo h. Umera r.a. i da je ovo ubistvo imalo jevrejsku podlogu. Mnogi osporavaju ispravnost ovog kazivanja. Da je sve ovo bilo od njega ne bi prenosili ashabi bliski Muhammed a.s. Ono to prenosi ili navodi Ibn Derir u svojoj knjizi povjesti, ne mora biti tano, niti je on navodio samo tane navode, niti je davao kritike sudove o vrijednosti onoga to navodi. Niko nije rekao da je ono to se prenosi istina. Moe se uzeti ali i odbaciti. Vei je problem kod onih koji su prihvatali ove vijesti i nekritiki ih unosili i navodili, inei to bez valjane provjere i pouzdanog kriterija. Sumnje u Keab ibn Ahbara ima i kod Ibn Tejmijje. Meutim, mnogi analizirajui ono to se prenosi njegovim putem i onoga ko prenosi, ne nalaze da tu ima neto neskladno ili suprotno uenju Islama to bi Keaba uinilo nepouzdanim. Pisac djela Kasas i jedan od najveih znalaca izmeu tabiina. Prenosi Abdullah Ibn Ahmed Ibn Hanbel od svog oca da mu je perzijsko porijeklo. Otac mu je iz Menbaha u Horasanu od Herata. Posljednji prezijski vladar ga protjerao u Jemen. Primio Islam u doba Poslanika s.a.v.s. Jedno vrijeme vrio funkciju kadije u Sani, glavnom gradu Jemena. Ishak Ibn Ibrahim Ibn Abdurrahman El-Herevi biljei da se Vehb Ibn Menbah rodio 34. godine po hidri u vrijeme hilafeta h. Usmana r.a. Umro 110. godine po hidri. Ima i drugih miljenja o datumu njegova roenja i smrti. Prenosi od Ebu Hurejre, Ebu Seida El-Hudrija, Ibn Abbasa, Ibn Umera, Ibn Amr Ibn Asa, Dabira, Enesa. Od njega prenose njegova djeca, Abdullah i Abdurrahman. Amr Ibn Dinar, i dr. Od njega su uzimali Imami: El-Buhari, Muslim, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ebu Davud. Napisao je knigu El-Megazi, kao i knjigu o vladarima u kojoj iznosi povjest vladara, znamenja i mjesta gdje su sahranjeni. Knjiga je u jednom tomu i vrlo korisna. Neki spominju da je pisao knjigu o kaderu (uenje o sudbini u Islamu) ali se pokajao. Prenosi se za njega da je esto govorio o problemu sudbine i Allahovog odreenja u svijetu. Da je itao mnogo o poslanicima a da se sve svodi na zakljuak - kogod sebi pripie neto od sudbinskog odreenja pogrijeio je do nevjerovanja. Imao je veliko znanje o knjigama ranijih objava. Za sebe je govorio: "Govore da je Abdullah Ibn Selam bio najueniji ovjek svoga vremena a Keab El-Ahbar svoga. ta mislite ko je u sebi sastavio znanje obojice?" Mislio je, vjerovatno, na sebe. Kao i njegovog prethodnika, Keaba ElAhbara, neki ga optuuju za la i varanje, odnosno, podmetanje lanih lanaca prenosilaca. Time je, tvrde, pomutio povjerenje meu musimanima i unio nered u svijest i shvatanje na ulogu pojedinih islamskih linosti. Objektivne analize upuuju na one koji su doli poslije njih. U tefsire su unosili ono to nije u vezi sa Kur'anom a kao izvore svog tumaenja pominjali linosti koje nisu to prenosile i na taj nain im pripisivali ono to nisu rekli. injenica je, da se mnogi

35

lanci prenoenja preko kojih su uli elemnti israilijata, o kojima je govoreno, veu za ovu linost. Njemu, ipak, izravno ne moe pripisati la ili podmetanje lanih lanaca prenoslilaca. Porijeklom je kranin bizantinac. Uenjak Mekke. Prvi koji je na podruju Hidaza napisao knjigu. U vrijeme tabiina najvie prenosi israilijat. Od njega Ibn Derir Et-taberi prenosi mnoge predaje kada komentarie ajete o kranstvu. Prenosi od svog oca, od Ataa Ibn Ebu Rebbaha, Zejd Ibn Eslema Ez-Zeherija a od njega prenose njegova djeca, Abd-El-Aziz i Muhammed El-Evzai El-Lejs i Jahja Ibn Seid El-Ensari kao i Hammad Ibn Zejd. Ibn Seid prenosi da se Abd-El-Merlik rodio 80. godine po hidri a o datumu njegove smrti miljenja su podjeljena. Jedni tvrde da je umro 150. godine a drugi oko 159. po hidri. Rodio se u Mekki ali se za njega tvrdi da je mnogo putovao traei nauku. Bio je u Basri, Jemenu i Bagdadu. Od njega se uzima veliki dio tefsira koji se vee za Ibn Abbasa. Jedan dobar dio je ispravan ali ima i netanog. On sam nije pravio selekciju ispravnog i neispravnog nego je prenosio sve to je uo. Neki ga smatraju pouzdanim a neki slabim prenosiocem predaja. Optuuju ga najvie za podmetanje lanih lanaca prenosioca imena hadisa kao to su Ed-Darekutni, EzZehebi Ibn Hibban. Pripisuju mu i izmiljanje (Mevdu,u) u hadisu. Posebno da nije rastavljao u hadisu ono to je ispravno od neispravnog. Trea slabost tradicionalnih tefsira je nenavoenje ili sakrivanje lanaca prenoenja prenosilaca. Kod ashaba smo vidjeli kolika je pouzdanost bila u prenoenju hadisa a posebno Kur'ana od Muhammed a.s. Ili kada su jedan drugom govorili ono to su uli od Poslanika. Ashabi su se i meusobno dobro pozanavali posebno po pravdi, iskrenosti i povjerenju. Prema kazivanjima saznajemo iz mnogo sluajeva da su opet traili provjeru onog to se prenosi bilo svjedocima bilo zakletvama. U vremenu tabiina ve su poeli neki ljudi izmiljati i lagati na Muhammed a.s. : 0 U uvodu svog sahiha, Imam Muslim prenosi od Ibn Sirina: "U poetku nisu pitali za senede (lance prenoslilaca) a nakon poznatih nereda i smutnji koje su se dogodile muslimanima u doba tabiina, odmah se trailo da se navedu ili imenuju ljudi od kojih se prenosi". Poslije ovog perioda poelo je skupljanje onoga to je rekao Muhammed a.s. ali i onoga to su rekli ashabi a kasnije i tabiini. U poetku to nije bilo klasificirano na hadis, tefsir ili fikh, niti ko je rekao, da li Poslanik s.a.v.s. ili ashab ili tabiin. Nakon toga dolazi do klasificiranje i sistematiziranja znanosti. Zatim, dolazi period kada se nije obraal