ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU - unizd.hr studij za odgojitelje...SVEUČILIŠTE U ZADRU ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja

1

OPĆE INFORMACIJE

Naziv studijskoga programa Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Nositelj/i studijskoga programa Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Vrsta studijskoga programa* Stručni studijski program Sveučilišni studijski program

Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski Integrirani

Način izvođenja studijskoga programa Klasični Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

Akademski/stručni naziv po završetku studija

sveučilišni prvostupnik / prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

UVOD





2

Razlozi za pokretanje studija Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Pokretanje sveučilišnog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na izazove suvremenih

društvenih gibanja na pragu 21. stoljeća. Promjene u hrvatskom društvu te pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji zahtijevaju redefiniranje studija za odgojitelje predškolske djece, odnosno njegovu prilagodbu kako potrebama hrvatskog društva, tako i suvremenim tendencijama u širem europskom kontekstu.

Kvalitativno drugačije promišljanje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na promijenjene uloge i kompetencije odgojitelja u složenim uvjetima suvremenog izvanobiteljskog institucionalnog konteksta. Stoga je cilj preddiplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa obrazovati i osposobiti studente za raznovrsne složene profesionalne uloge odgojitelja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima. Navedeno je u suglasju sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine.10/97.) prema kojemu djelatnosti predškolskog odgoja obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi, a osim redovitih predškolskih programa, provode se programi pripreme za školu, različiti kulturni, vjerski, športski, umjetnički i drugi kraći programi, programi stranoga jezika. Sve je veći broj djece s posebnim potrebama u redovitim odgojnim skupinama, što zahtijeva dodatne kompetencije odgojitelja, kao i programe izobrazbe roditelja. Provedba istraživačkih projekata u predškolskim ustanovama traži provjeru i potvrdu znanstvenih teorija u predškolskoj praksi, što zahtijeva uspješan model obrazovanja odgojitelja s uravnoteženom teorijskom i praktičnom dimenzijom.

Prijedlog sveučilišnog preddiplomskog studija je u funkciji harmonizacije hrvatskog sustava obrazovanja odgojitelja u okvirima Europskog prostora visokog obrazovanja. S obzirom da je ustanovljen Europski prostor obrazovanja profesionalaca u ranom odgoju i obrazovanju, zalažemo se za europsku dimenziju odredenja profesionalizma odgojiteljske profesije.Tendencija je omogućiti svakom odgojitelju slobodan ulaz u svaku odgojnu skupinu u zemljama Europske unije. Edukacija odgojitelja se ne bi trebala ograničavati samo na praksu poučavanja u nacionalnim okvirima, a navedena ideja je prepoznata i u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005.do 2010., gdje se posebno ističe da će razvoj obrazovanja za odgojiteljska zanimanja imati ključnu ulogu u podržavanju mnogih od planiranih novina u hrvatskom obrazovnom sustavu. Programi odgojiteljskih studija izradit će se u skladu s Međunarodnom razradbom zanimanja, drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na to područje te pretežnim programskim modelima u zemljama Europske unije. Programi će omogućiti odgojiteljima ravnopravnost s ostalim stručnim djelatnicima u obrazovnom sustavu u stručnom usavršavanju i napredovanju u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.





3

Osim navedenog, ističemo činjenicu da je 2005. godine Europska komisija (European Commission Directorate-General For

Education And Culture) donijela Zajednička europska načela za sposobnosti i kvalifikacije učitelja (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications) iz kojih posebno izdvajamo zahtjeve u pogledu obrazovanja odgojitelja i učitelja: Učitelj mora imati visoku školsku spremu i odgovarajuću kvalifikaciju. Programi obrazovanja učitelja trebaju biti raspoređeni u sva tri ciklusa visokog obrazovanja, kako bi se osiguralo njihovo mjesto u europskom prostoru visokog obrazovanja te kako bi se povećala mogućnost napredovanja i mobilnost unutar struke. Potrebno je promicati doprinos prakse temeljene na istraživanju i saznanjima za razvoj novih znanja u obrazovanju. Sveučilišnim modelom obrazovanja stručnjaka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ispravlja se nepravda učinjena pokretanjem Bolonjskoga procesa ovoj važnoj grupaciji studenata i stručnjaka u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja te djelatnosti ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja kao prvoj njegovoj sastavnici. Tako se priznaje odgojiteljska profesija kao jednakovrijedna ostalim pedagoškim profesijama za koje je potrebno obrazovanje na sveučilišnoj razini. Ustavno je pravo svakoga na visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima (čl. 65. Ustava RH.). Svatko mora imati jednako pravo na odgoj i obrazovanje te osposobljavanje prema vlastitim sposobnostima, potrebama i individualnom razvoju. Ostvarivanje dostupnosti obrazovanja jedan je od elemenata uspješnog sprječavanja društvene isključenosti. Radi osiguravanja jednakih preduvjeta za horizontalnu i vertikalnu prohodnost, svim mladim ljudima treba osigurati jednakost u pristupu postignućima. Zato se u strateškom dokumentima (Plan sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010) posebno ističe da će se poduzimati mjere za osiguranje jednakih mogućnosti pristupa visokoškolskom obrazovanju za sve. Sveučilišno obrazovanje sveučilišnoga prvostupnika / prvostupnice ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja početak je procesa vertikalne prohodnosti koju odgojitelj predškolske djece do sada nije imao. Sveučilišno preddiplomsko obrazovanje odgojitelja predstavljat će tek temeljnu etapu na kojoj će se, procesima cjeloživotnog obrazovanja, kontinuirano razvijati odgojiteljeve autonomne, osobne i profesionalne kompetencije. Prijedlogom sveučilišnog studija odgojiteljska profesija se stavlja u kontekst cjeloživotnog učenja kako bi se odgojitelji mogli suočiti s izazovima i zahtjevima suvremenih društvenih okolnosti, odnosno prilagoditi tržištu rada i zahtjevima novih tehnologija. Multikulturalno okruženje ujedinjene Europe također traži od hrvatskog odgojitelja osposobljavanje za vrjednovanje različitosti te visoku razinu tolerancije prema drugačijem. U osmišljavanju preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koristi se kompetencijski pristup temeljen na kompleksnom sustavu ishoda učenja i kompetencija. Struktura studija temeljena je na modelu 3+2 s definiranim obrazovnim kvalifikacijama odgojitelja (generičkim i specifičnim kompetencijama) za svaku razinu, odnosno postignutim određenim ishodima učenja nakon uspješnog dovršetka studijskog programa.





4

Usklađenost s odgovarajućim strateškim dokumentima

Iako je prva reforma studijskih programa Sveučilište u Zadru provedena prelaskom na „bolonjski“ način studiranja, uvedene promjene nisu dovoljne pa se Strategijom Sveučilišta u Zadru od 2011.do 2017. potiče daljnje unaprjeđenje postojećih studijskih programa. Pritom se naglašava nužnost daljnjeg usklađivanja s globalizacijskim procesima sadržanima u bolonjskoj reformi i dostizanje ciljeva Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) koji se odnose na mobilnost studenata i pripremu za život bududih aktivnih građana u demokratskim društvima. Prema Razvojnoj strategiji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja u razdoblju 2011-2016. jedna od prioritetnih zadaća jest utemeljiti sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.





5

Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

Razvijanje sustava kvalitetnih programa ranog i predškolskog odgoja postaje jedan od prioriteta u posljednjih 15 godina i u EU. Vijeće ministara zemalja članica EU donijelo je 1992. g. Preporuku (Recommendation on Childcare) u kojoj snažno podupire razvoj predškolskih programa u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. U mnogim zemljama Europske unije u tijeku su reforme kurikula i modifikacije sustava obrazovanja odgojitelja. U većini zemalja sustav obrazovanja odgojitelja se određuje kao dinamičan, otvoren i trajan proces temeljen na zahtjevu da je kontinuirani profesionalni razvoj i stalno stručno usavršavanje obveza koja proizlazi iz profesionalne etike i odgovornosti svakog tko je odabrao odgojiteljski poziv. Preddiplomsko obrazovanje (6.razina EQF) predstavlja pritom tek prvu etapu u okviru koje se postižu temeljne opće (generičke) i stručne kompetencije. Opća tendencija jest razvoj obrazovanja profesionalaca u ranom i predškolskom odgoju do najviših razina u kontekstu EQF.

Švedska i Finska integrirale su studijske programe za obrazovanje učitelja u primarnom obrazovanju1 na sveučilišta izvedbom studija na svim razinama (uključujući i 8.). Na Sveučilištu u Helsinkiju na Fakultetu društvenih znanosti na razini diplomskih studija izvodi se Studij ranog odgoja i obrazovanja (University Of Helsinky Faculty of Behavioural Sciences, www.helsinki.fi/behav/english/studies.htm).

U Švedskoj, koja je 2001. godine uvela nove institucije za obrazovanje učitelja, na National Graduate Schools in Teaching Methodology izvodi se diplomski studij ranog odgoja. Istovrsni studiji izvode se i na fakultetima: npr.Umeå University Faculty of Teacher Education, Department of child and Youth education.(više na:www.educ.umu.se/eng/research.html.)

U Engleskoj se studiji za rani i predškolsi odgoj i obrazovanje organiziraju do najviše, 8 razine. Npr. na Newcastle University se izvodi Postgraduate Certificate in Education (PGCE) - Primary (with Qualified Teacher Status QTS) The PGCE covers the 5 to 11 age range with an emphasis on either Key Stage 1 or Key Stage 2. više na: www.ncl.ac.uk/ - 11k.).

Obrazovanje učitelja u Danskoj organizirano je u nekoliko regionalnih Centara za visoko obrazovanje (“Centres for Higher Education” (CVU)). Oni su se 2000. godine preimenovali u “Professional Bachelor’s degree” s mogućnosti studiranja na Master i PhD razini studija. Prijedlog preddiplomskog sveučilišnog studija ranog i predšksolskog odgoja i obrazovanja usporediv je s istim studijem na Učiteljskom fakultetu Rijeci (www.ufri.hr) te na Učitelsjkom fakultetu u Osijeku (www.ufos.hr).

1 To je termin koji se najcešce koristi u europskoj terminologiji za profesionalce u ranom i predškolskom odgoju. Stručnjaci u ranom odgoju i obrazovanju su također učitelji, odnosno predškolski učitelji

(preschool teacher).

http://www.ufri.hr/

http://www.ufos.hr/





6

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. OPĆI DIO

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Područje društvenih znanosti; polje pedagogija

Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

Trogodišnji preddiplomski studij

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180 ECTS bodova.

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Preduvjet za upis na studij završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položena državna matura. Iznimno, preduvjet za upis na preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položen razredbeni ispit.





7

Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Nakon završenog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja studenti će:

razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;

demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;

cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;

pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti rada

poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;

demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu;

izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti;

učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;





8

ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje temeljnih potreba djeteta; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost, zdravlje djeteta organizirajući sigurnu i poticajnu sredinu; demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete; demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na sociokulturni i ekonomski status; graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini; aktivno se angažirati u postizanju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Mobilnosti studenata ostvarivat ce se u sklopu Programa bilateralne mobilnosti u visokom obrazovanju hrvatske akademske zajednice, donesenog od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa i Agencije za mobilnost i programe EU.





9

Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (za regulirana zanimanja)

Prijedlog preddiplomskog sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u suglasju je sa zahtjevom Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju za sveučilišnim studijem odgojitelja i potrebom njihovog znanstvenog napredovanja. Mnoge udruge odgojitelja također traže mogućnost sveučilišnog obrazovanja odgojitelja predškolske djece.

3.8 Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij2

3.9. Postupci osiguravanja kvalitete

Postupke osiguravanja kvalitete provode jedinice za unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (Ured za osiguravanje kvalitete, Povjerenstvo za unaprijeđivanje kvalitete, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za kvalitetu sastavnice Sveučilišta) u skladu s Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf) i Priručnikom za osiguravanje kvalitete Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studenti studiraju tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara. Izvedbeni plan nastave redovitog studenta temelji se na opterećenju od 40 sati tjedno, tijekom 42 radna tjedna, u što se uračunavaju svi oblici nastave, samostalni rad studenta, vrijeme potrebno za pripremanje i polaganje ispita kao i druge aktivnosti na predmetu utvrdene studijskim programom. Ukupne tjedne obveze redovitog studenta u izravnoj nastavi mogu iznositi najviše 25 sati.

Uvjeti upisa u višu godinu studija Za upis u svaku sljedeću godinu student mora postići 60 ECTS bodova. Student koji nije ostvario ECTS bodove iz upisanog predmeta do isteka akademske godine, obvezan je u sljedećoj akademskoj

2 Priložiti ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom studiju iz istog znanstvenog ili umjetničkog polja ili, u slučaju interdisciplinarnih studija, ispravu o barem jednom akreditiranom prediplomskom

studiju u svakom od polja navedenog interdisciplinarnog studija

http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf





10

godini ponovno upisati taj predmet te nove predmete iz viših semestara prve sljedeće nastavne godine, sukladno studijskom programu. Student može upisati samo one nove predmete za koje je zadovoljio preduvjete za upis.

Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Uvod u arheologiju I Paleolitik i mezolitik Egejske civilizacije brončanog doba Ekonomija Financijska matematika Statistika Antropološko pojmovlje Uvod u znanstvenoistraživački rad Uvod u filozofiju Antička filozofija I Logika I Francuska civilizacija Katalonski jezik I Galješki jezik I Portugalski jezik I Uvod u romansku lingvistiku I Uvod u geografiju I Kartografija I Osnove geologije I Hidrogeografija Geoinformatika Osnove mineralogije i petrologije Biogeografija s ekologijom Grčki jezik I Osnove latinskog jezika I Latinski jezik I Osnove grčkog jezika I

Uvod u studij klasične filologije Osnove informacijske djelatnosti Osnove nakladništva i knjižarstva Osnove govorništva Osnove filmske umjetnosti Estetika Arhaične države Helenizam na Jadranu I Predantička društva Europe: Etruščani





11

Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Povijesni zemljopis Antička numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske Povijest Venecije Povijest i značaj religija u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama Paolo Veneziano i njegov krug Umjetnost 11.stoljeća na istočnoj obali Jadrana Umjetnost 6.stoljeća na Jadranu Iluminarni rukopisi II Umjetnost i kult relikvija Talijanski kao svjetski jezik I Teorija prevođenja I Talijanska kultura i civilizacija I Talijanski kao svjetski jezik I Teorija prevođenja I Opća lingivstika Drama, proza i poezija u scenskom izričaju I Organizacija zabavnih događanja u turizmu Medijska pismenost

Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

4.7. Završetak studija:

a) Način završetka studija Završni rad x Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti za prijavu završnog rada su položeni svi ispiti i izvršene ostale studijske obveze.

10





12

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Završni rad treba biti takav da ga student može izraditi za 45 dana.Vrijeme izradbe rada je najdulje jedan semestar. Tema završnog odnosno diplomskog rada odobrava se iz predmeta koji se izučavaju na Odjelu.

10





13

Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem nastavnih sati potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS PREDMETA/MODULA

Godina studija: I

Semestar: I

MODUL PREDMET NOSITELJ P S V e-učenje ECTS Obvezni/izborni

Modul općih predmeta Filozofija odgoja Mr.sc.Milena Radovan Burja 2 1 0 4 Obv.

Strani jezik I Irena Fadić, prof. 1 0 2 3 Obv.

Hrvatski jezik I Doc.dr.sc.Marija Musa, dr.sc.Slavica Vrsaljko

2 1 0 5 Obv.

Dijete i računalo Josip Cindrić, prof. 1 0 2 2 Obv.

Kineziološka kultura I Mr.sc.Predrag Saratlija 0 0 2 1 0bv.

Pedagogijsko-psihologijski modul

Opća pedagogija Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić; Violeta Valjan Vukić, prof.

2 1 0 4 Obv.

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I

Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 2 1 0 4 Obv.

Uvod u razvojnu psihologiju Prof.dr.sc.Mira Klarin 2 1 0 4 Obv.

Modul izbornih predmeta Dramska radionica Doc.dr.sc.Teodora Vigato 1 0 1 3 Izb.

Informatička pismenost Josip Cindrić, prof. 1 0 1 3 Izb.

Komunikacijske vještine odgojitelja Prof.dr.sc.Mira Klarin; Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1 1 0 3 Izb.

10





14


Godina studija: I

Semestar: II


Modul općih predmeta Strani jezik II Irena Fadić, prof. 1 0 2 3 Obv.

Hrvatski jezik II Doc.dr.sc.Marija Musa, dr.sc.Slavica Vrsaljko, prof.

2 1 0 5 Obv.

Dijete i jezik Doc.dr.sc.Ivica Vigato 1 1 0 2 Obv.

Kineziološka kultura II Mr.sc.Predrag Saratlija 0 0 2 1 Obv.


Obiteljska pedagogija Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić, Violeta Valjan Vukić, prof.

2 1 0 4 Obv.

Dječja psihologija Prof.dr.sc.Mira Klarin;Doc.dr.sc.Slavica Šimić Šašić

2 1 0 4 Obv.

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II


Integrirani metodički modul Notno pismo Dr.sc.Tomislav Košta 1 0 1 2 Obv.

Modul praktičnih kompetencija

Stručna praksa I Violeta Valjan Vukić, prof. 0 0 2 2 Obv.

Modul izbornih predmeta Obitelj u riziku Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan 1 0 1 3 Izb.

Vizualna pismenost Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 1 3 Izb.

Baština i predškolsko dijete Mr.sc.Marija Obad 1 0 1 3 Izb.

10





15


Godina studija: II

Semestar: III


Modul općih predmeta Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta Doc.dr.sc.Marijana Matek Sarić,Mr.sc.Nataša Skitarelić

1 1 0 2 Obv.


Psihologija učenja i poučavanja Prof.dr.sc.Mira Klarin; Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

2 1 0 3 Obv.

Pedagogija djece s posebnim potrebama I Prof..dr.sc.Smiljana Zrilić 2 1 0 3 Obv.

Integrirani metodički modul Žanrovi u dječjoj književnosti Prof.dr.sc.Robert Bacalja; Doc.dr.sc.Katarina Ivon

2 1 0 4 Obv.

Glazbena kultura Snježana Habuš Rončević prof. Magdalena Miočić,prof.

2 1 0 3 Obv.

Likovna kultura Karmen Travirka Marčina, prof. 2 1 0 4 Obv.

Vokalno-instrumentalni praktikum I Snježana Habuš Rončević, prof.;Magdalena Miočić, prof.

1 0 1 2 Obv.

Kineziologija Mr.sc.Predrag Saratlija 2 1 0 4 Obv.


Stručna praksa II Violeta Valjan Vukić, prof. 0 0 2 2 Obv.

Modul izbornih predmeta Rad s Orffovim instrumentarijem Dr.sc.Tomislav Košta 1 0 1 3 Izb.

Vizualne komunikacije Karmen Travirka Marčina, prof. 1 0 1 3 Izb.

Rad s darovitom djecom Violeta Valjan Vukić, prof. 1 1 0 3 Izb.

10





16


Godina studija: II

Semestar: IV


Modul općih kolegija Matematička kultura Prof.dr.sc.Nikica Uglešić;dr.sc.Maja Cindrić

1 0 1 2 Obv.


Pedagogija djece s posebnim potrebama II Prof..dr.sc.Smiljana Zrilić 2 1 0 3 Obv.

Integrirani metodički modul Hrvatska dječja književnost Prof.dr.sc.Robert Bacalja; Doc.dr.sc.Katarina Ivon

2 1 0 4 Obv.

Lutkarstvo i scenska kultura I Doc.dr.sc.Teodora Vigato 1 0 1 2 Obv.

Vokalno-instrumentalni praktikum II Snježana Habuš Rončević,prof.;Magdalena Miočić, prof.

1 0 1 2 Obv.

Likovna metodika u integriranom kurikulu I Karmen Travirka Marčina, prof. 2 0 1 4 Obv.

Kineziološka metodika u integriranom kurikulu I Mr.sc.Predrag Saratlija; Jelena Cetinić, prof.

2 0 1 4 Obv.

Integrirani kurikul ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja



Stručna praksa II Violeta Valjan Vukić, prof. 0 0 2 2 Obv.

Modul izbornih predmeta Dječje likovno stvaralaštvo Doc.Josip Zanki,akad.slikar 1 0 1 3 Izb.

Prirodni oblici kretanja Mr.sc.Predrag Saratlija;Donata Vidaković Samaržija,prof.;Jelena Cetinić,prof.

1 0 1 3 Izb.

10





17

Dječje glazbeno stvaralaštvo Snježana Habuš Rončević,prof.;Magdalena Miočić, prof.

1 0 1 3 Izb.


Godina studija: III

Semestar: V



Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan;Violeta Valjan Vukić,prof.

2 0 1 4 Obv.

Integrirani metodički modul Lutkarstvo i scenska kultura II Doc.dr.sc.Teodora Vigato 2 0 1 4 Obv.

Likovna metodika u integriranom kurikulu II Karmen Travirka Marčina, prof. 2 0 1 4 Obv.

Glazbena metodika u integriranom kurikulu I Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

2 0 1 4 Obv.

Kineziološka metodika u integriranom kurikulu II Mr.sc.Predrag Sratlija; Jelena Cetinić, prof.

2 0 1 4 Obv.

Jezično-komunikacijski integrirani kurikul Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 3 0 2 5 Obv.


Stručna praksa III Violeta Valjan Vukić, prof. 0 0 2 2 Obv.

Modul izbornih predmeta Estetika prostora predškolske ustanove Doc.Josip Zanki,akad.slikar 1 0 1 3 Izb.

Partnerstvo obitelji i predškolske ustanove Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 1 0 1 3 Izb.

Dječje stvaralaštvo u pokretu Mr.sc.Predrag Saratlija;Donata Vidaković Samaržija,prof.;Jelena Cetinić,prof.

1 0 1 3 Izb.

10





18


Godina studija: III

Semestar: VI


Modul općih kolegija Medijska kultura Doc.dr.sc.Teodora Vigato 2 0 1 4


Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju Prof.dr.sc.Mira Klarin; Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1 0 2 4 Obv.

Metodologija završnog rada 0 0 3 6 Obv.

Integrirani metodički modul Glazbena metodika u integriranom kurikulu II Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

2 0 1 4 Obv.

Istraživačko-spoznajni integrirani kurikul Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan 2 0 1 4 Obv.


Stručna praksa III Violeta Valjan Vukić, prof. 0 0 2 2 Obv.

Modul izbornih predmeta* Engleski kao jezik struke Irena Fadić, prof. 1 0 1 3 Izb.

Dječje govorno stvaralaštvo Doc.dr.sc.Ivica Vigato 1 0 1 3 Izb.

Dječja prava Mr.sc.Milena Radovan Burja 1 0 1 3 Izb.

Rad s djecom s poremećajima u ponašanju Prof..dr.sc. Smiljana Zrilić 1 0 1 3 Izb.

Hrvatska usmena književnost za djecu Prof.dr.sc.Stipe Botica 1 0 1 3

* Studenti u I.,II.,III.,IV. I V. semestru biraju jedan izborni predmet, a u VI.semestru biraju dva izborna predmeta.

10





19

Tablica 2. Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

Godina studija

I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

45

1.3. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Milena Radovan Burja

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

1.5. Status predmeta obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Problematiziranje bitnih odgojnih pitanja i problema s filozofskog aspekta, naglasak na etičko-humanističkom pristupu i kritičkom promišljanju pitanja odgoja,ohrabrivanje vlastitih traženja odgovora na pitanja odgoja danas.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

spremnost za nova učenja promišljajući probleme i pitanja iz filozofije odgoja; razumijevanje osnovnih filozofskih i kulturoloških pojmova i problema

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Razumijeti načine iskazivanja djetetove osobnosti; pokazati znanje i razumijevanje u praćenju razvoja djetetovih sposobnosti; aktivno se angažirati u praćenju i uvažavanju djetetovih potreba i interesa, razvoja mišljenja,stvaralaštva i zajedništva, te općenito djetetovih osobina i ponašanja; pokazivati, razumijeti i promicati zalaganja u smislu cjeloživotnog usavršavanja i odgovornog odnosa prema svim važnim pitanjima života i rada općenito.

10





20

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Pokazati temeljno poznavanje problema odgoja u njihovom etičkom i filozofskom značenju; pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada; pokazati uvažavanje različitosti, poštivanja drugih; napredovanje na različitim nivoima kritičkog i samokritičkog propitivanja odnosa prema drugima i profesionalnom usavršavanju u struci; razvijati profesionalnu i osobnu etičnost; biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima cjeloživotne osobne i profesionalne afirmacije s obzirom na stalnu brigu o kvaliteti i odgovornosti odnosa prema svim pitanjima i problemima u radu s djecom i vlastitom usavršavanju. Ishodi učenja: razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, sintetiziranje, te vrednovanje svega što se učenjem i sudjelovanjem u raspravama usvajalo i otvaralo pitanja i kritički odnos s odgovornošću za daljnji rad na pitanjima iz područja filozofijskoodgojnog razmatranja odgoja dalje u životu i radu.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Pojam i značenje filozofije; Filozofija i odgoj; Značajniji predstavnici u filozofiji odgoja i njihov doprinos shvaćanju odgoja; Sofisti i Sokrat;Platonovo shvaćanje odgoja; Aristotel o odgoju građana; Filozofska podloga ciljeva odgoja;Vrijednosti i odgoj;Kantovo shvaćanje odgoja djece;Filozofija za djecu i razvoj kritičkog mišljenja;Program Filozofije za djecu M.Lipmana;Pavao Vuk-Pavlović o stvaralaštvu i odgoju;Umjetnost,igra i odgoj-filozofski pristup;Odgoj i odnos prema pitanjima i problemima suvremenog svijeta(poštivanje života, ljudska prava, diskriminacija,solidarnost…)

Vrste izvođenja nastave:

X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(Ostalo upisati)

Komentari:

Obveze studenata

Studenti su dužni reovtio pohađati predavanja i seminar.

Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje Referat 0,5 Pismeni ispit 1

Domaće zadaće Seminarski rad 0.5 Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

10





21

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanje nastave(12,5ECTS postotnih bodova), seminarski rad(12,5ECTS postotnih bodova),kolokvij(25ECTS postotnih bodova), kolokvij(25ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(25ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u

knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

Russell, B.(2005). Mudrost Zapada. Split:Marjan tisak. 8

Polić, M. (1997). Čovjek-Odgoj-Svijet, Mala filozofskoodgojna razložba, Zagreb:KruZak. 7

Savater, F.(1998). Etika za Amadora. Zagreb:Educa. 7

Polić, M. (1993). K filozofiji odgoja. Zagreb:Znamen. 10

Čehok, I. (ur.)(1997). Filozofija odgoja,Izbor tekstova hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga.

7

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Gaarder, J.(2010). Sofijin svijet,Roman o povijesti filozofije. Zagreb:Znanje d.d. Legrand, L.(1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb:Educa Huizinga, J.(1992). Homo ludens, O podrijetlu kulture u igri. Zagreb:Naprijed. Težak, D. (1996). Priče o dobru,priče o zlu: priručnik za razvijanje moralnog prosuđivanja u djece. Zagreb:Školska knjiga.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.


10





22


1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

1.2.Godina studija I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Hrvatski jezik I 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc.Marija Musa

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.9.Suradnici Dr.sc.Slavica Vrsaljko

1.5.Status predmeta Obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija Hrvatski jezik I sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Iskazati odnose u govornoj komunikaciji. Nabrojati idiome hrvatskoga jezika i argumentirati razlike u odnosu na hrvatski standardni jezik. Analizirati izgovor fonema hrvatskoga jezika. Prepoznati i analizirati alternacije (fonološke i morfološke) Prepoznati razlike u izgovoru fonema č,ć,dž,đ. te izmjene alternacija ije/je/e/i. Prepoznati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti odstupanja u odnosu na standardnojezične naglasne norme. Prepoznati sve vrste riječi Samostalno analizirati gramatičke kategorije imenskih riječi (rod, broj, padež) Samostalno analizirati gramatičke kategorije glagola Nabrojati i prepoznati nepromjenjive vrste riječi Prepoznati tvorbene načine u riječima

10





23

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora i gramatike hrvatskoga standardnog jezika (fonologije i morfologije). Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu. Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezičnokomunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.


Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Norme u hrvatskome standardnom jeziku. Povijest hrvatskoga književnog jezika (Pregled povijesti hrvatskoga književnog jezika kroz četiri razdoblja.) Hrvatski pravopis. Fonologija. Glas (fon) i fonem. Nastajanje glasova. Razdioba glasova. Fonološke opozicije. Glasovne promjene na granici morfema. Nadodsječna fonološka sredstva. Značajke naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika – naglasak i zanaglasna dužina. Morfologija. Vrste morfema. Vrste riječi. Gramatičke kategorije roda, broja, padeža i lica. Vrste i promjena imenica. Pridjevi – podjela po značenju i obliku. Glagoli, glagolski oblici. Pregled ostalih vrsta riječi. Tvorba riječi – sufiksacija, prefiksacija i slaganje.


X predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusija, konzultacije

Komentari:

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1

Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1


10





24



Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji, pismeni i usmeni ispit.




ostalih medija

Silić, J. (1998) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za I. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.

8

Silić, J. (1995) Morfologija hrvatskoga jezika, udžbenik za II. razred Zagreb: Školska knjiga. 8

Barić, E. i sur.(1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga. 7

Težak, S. –Babić S. (2000) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga. 12

Babić,S. – Finka, B.- Moguš, M. (1994) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga. 12


Moguš, M. (2000) Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: .Globus. Samardžija, M. (1999) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb: MH.




10





25


Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)



2+1+0

Godina studija

I 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Hrvatski jezik II

1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc.Marija Musa

Bodovna vrijednost (ECTS)

5 1.9.Suradnici

Dr.sc. Slavica Vrsaljko

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija Hrvatski jezik II sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Hrvastki jezik II

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća; imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina.

10





26

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika. Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu. Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezičnokomunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika. Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički . Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi.

2.6. Vrste izvođenja nastave:



X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

Diskusija,konzultacije

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 0,5

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1,5

Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1,5


10





27


2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti polažu ispiti kroz dva kolokvija i cjelovit pismeni ispit.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)



ostalih medija

Pranjković, I. (1995). Sintaksa hrvatskoga jezika (udžbenik za III. razred gimnazije). Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).'

10

Samardžija, M. (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika, (udžbenik za IV. razred gimnazije). Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).

10

Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga. 10

Barić, E. i drugi (1995, 1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 12

Težak, S. –Babić, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga ( i kasnija izdanja).

12

Babić, S. –Finka, B. –Moguš, M. (2000) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).

12

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Moguš, M. (2000). Povijest hrvatskoga književnog jezik. Zagreb: Globus. Samardžija, M. (1999). Norme i normiranje hrvatskoga jezika. MH, Zagreb. Katičić, R. (1986, 1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: : Globus, HAZU

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija


2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

10





28





1+0+2

1.2.Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

Naziv predmeta

Dijete i računalo 1.8. Nositelj predmeta

Josip Cindrić, prof.


2 1.9. Suradnici

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je unapređivanja i sistematizacija temeljnih informatičkih znanja i koncepata kroz poznavanje osnovnih elemenata informacijskog i računalnog sustava. Studenti trebaju prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Isto tako će razumjeti i moći opisati načela rada računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u odgojno obrazovnom procesu te pripremu materijala za uspješan rad.


Nema

10





29


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu. Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama. Prikupljanje , obrada i korištenje informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu. Razviti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka korištenjem računala. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije. Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije. Za ulogu suradnika na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim administratorima.

Za moderiranje on-line tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi portala za predškolski odgoj ,te www stranice namjenjene najmlađima ...


Prikupljanje , obrada i korištenje informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu. Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije. Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.


Uvod u izradu WWW stranica Dizajn –story bord,FTP protokol File zilla, rad na serveru.Rad s tekstom i obrada slike.Osnovni html elementi , Microsoft SharePoint Designer.Prvo WWW mjesto "nova www stranica" linkovi.Source kod.Umetanje Java skripti.Rad s zvukom. Web 2.0 alati.Izrada CMS internet stranica ( Content i Cours) Moodle.On-line tečajevi.Content management system (pregled Open source sustava).Drupal.


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

Komentari:

10





30

Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.


Pohađanje nastave 0,25 Praktični rad 0,25 Kolokvij 0,25

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće 0,25 Seminarski rad Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej Završni rad



Pohađanje nastave će se vrednovati 12,5 ECTS postotnih bodova;praktični rad 12,5 ECTS postotnih bodova; domaće zadaće 12,5 ECTS postotnih bodova; kolokvij 12,5 ECTS postotnih bodova, a usmeni ispit se vrednuje 50 ECTS postotnih bodova.




ostalih medija

Bott E., Siechert C., Microsoft Windows XP Inside Out, Microsoft Press, 2001 Korać, Milan:Microsoft Word 2007 , Zagreb : Algebra, 2008 Davor Bašić:Excel - brzo, korisno, uspješno ,Zagreb : "Anagram", 2004 E-Moderating The kay to teaching and Learning online –Gilly Salomon,, London McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, RoutledgeFalmer, London. Materijali s :moodle.carnet.hr

10


Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco. Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007. Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000. Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009. Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.

10





31




10





32




Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1+1+0

1.2. Godina studija II Očekivani

broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta

Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Marijana Matek Sarić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Suradnici Mr. sc. Nataša Skitarelić

1.5. Status predmeta Obvezan

2. OPIS PREDMETA


Upoznati sudenta s principima i osnovnim mjerama zdravstvene zaštite majki i djece predškolske dobi; s faktorima rizika nepovoljnim za zdravlje djeteta te načinima njihova prepoznavanja. Omogućiti studentu usvajanje temeljnih saznanja o psihofizičkom rastu i razvoju dojenčadi i predškolske djece te upoznati ga s preventivnim mjerama zaštite zdravlja djece. Omogućiti studentu usvajanje temeljnih znanja iz prehrane djece neophodnih za razumijevanje pravilne prehrane djece različitih dobnih skupina: do 1. godine, od 1.-3. godine, od 3.-6. odnosno 6.-10. godina života.


Nema


- usvojiti temeljna znanja o najčešćim zaraznim i nezaraznim bolestima predškolske dobi, o obaveznom cjepljenju, o psihofizičkom rastu i razvoju te pravilnoj prehrani prikupljati, analizirati i interpretirati podatke znanstvenih i stručnih istraživanja

- izložiti znanstvene i stručne rezultate na razumljiv i sažet način u usmenom i pisanom

10





33

obliku


- upoznati se s osnovnim postavkama zaštite zdravlja majki i djece predškolske dobi te rizicima za zdravlje

- stjecanje temeljnih znanja o psihofizičkom rastu i razvoju dojenčadi i predškolskog djeteta

- stjecanje temeljnih znanja o preventivnim mjerama zaštite zdravlja, obevezatnom cijepljenju protiv zarazanih bolesti

- usvojiti osnovna znanja o najčešćim zaraznim i nezaraznim bolestima predškolske dobi, načinu pružanja prve pomoći

- upoznati se s najčešćim nasljednim bolestima i genetskim poremećajima - razviti kritički osvrt prema različitim načinima prehrane - razlikovati vrste makronutrijenta i mikronutrijenta u hrani kao i njihovu učestalost u

kompletnom obroku djece i njihovu ulogu u organizmu - razlikovati i izračunati energetske potrebe pojedinih dobnih skupina - moći procijeniti jelovnik sukladno fiziološkim potrebama djeteta-pojedinca i grupe - svladati osnovne antropometrijske metode za ocjenu stanja uhranjenosti pojedinca i

populacijske grupe - razviti kritički osvrt prema higijeni i zdravstvenoj ispravnosti namirnica


Uvod u kolegij. Oblici provođenja nastave. Način provjere znanja i polaganje ispita.Osnovni principipi pravilne prehrane djece predškolske dobi. Rast i razvoj dojenčeta i predškolskog djeteta. Prehrana dojenčeta, dojenje i dohrana. Najčešće zarazne bolesti i cijepljenje. Najčešće nezarazne bolesti, kronične bolesti. Simptomatsko i preventivno liječenje. Prirođene i nasljedne bolesti, nesreće i udesi. Anatomija probavnog sustava, probava hrane i tekućine. Makronutrijenti (ugljikohidrati i vlakna) Makronutrijenti (bjelančevine i masti) Mikronutrijenti (vitamini i minerali) i voda u prehrani. Planiranje i evaluacija obroka predškolske djece. Zdravstvena ispravnost hrane, higijena namirnica, djece i dječjih vrtića Seminar. Izlažu studenti prema unaprijed dogovorenim grupama.

10





34


x predavanja x seminari i radionice


samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.6. Komentari:

2.7. Obveze studenata Za dobivanje potpisa studenti su obvezni: prisustvovati nastavi 70%, odnosno 50% ako se radi o izvanrednim studentima i samostalno izraditi seminarski rad


Pohađanje nastave 0,75 Praktični rad Kolokvij






Aktivnost na nastavi: 10% Seminarski rad: 20% Parcijalni testovi ili pismeni ispit: 40% Usmeni ispit: 30%


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Mardešić, D i suradnici (2000) Pedijatrija, Školska knjiga 7

Mandić, M. (2007) Znanost o prehrani-Hrana, prehrana i čuvanje zdravlja, Skripta sveučilišta u Osijeku, (dostupna na internetu)

8

Katalinić, V (2007) Temeljna znanja o prehrani, Skripta Sveučilišta u Zagrebu 10

10





35


Vučemilović, LJ, Vujić Šisler, LJ. (2007) Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtiću-jelovnici i normativi. Hrvatska udruga medicinskih sestara. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Sektor predškolski odjel. Leach, P, (2004) Vaše dijete, Algoritam, Zagreb Kaić-Rak A. i Antonić K. (1990) Tablice o sastavu namirnica i pića. Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, Zagreb.


Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima i aktivnosti studenata, studentske evaluacije rada nastavnika i suradnika, analiza uspješnosti studenata na kolokvijima i ispitima.


10





36





1+1+0

Godina studija

II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Dijete i jezik 1.8. Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Ivica Vigato


2 1.9. Suradnici

Status predmeta

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece


Nema


- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća; - demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i

sposobnosti; - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; - poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i

socijalizacije; - samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom,

likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

- demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu.

10





37


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika; prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi; kontrastivno pristupiti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi; prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje; pozitivno se odnositi prema zavičajnom idiomu uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine; prepoznati i njegovati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka; individualno pristupiti djeci s poteškoćama u govoru.


Jezik- govor – mišljenje Teorije o usvajanju jezika Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj glasovnog sustava Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj jezičnih oblika Proces usvajanja materinjskog jezika: usvajanje značenja jezičnih elemenata Nejezični sustav govora Mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik Komunikacijska kompetencija i priopćajni idiomi hrvatskoga jezika Dvojezičnost predškolske djece (vertikalni i horizontalni bilingvizam) Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama Odgojiteljevo poznavanje zavičajnog idioma kao preduvjet razvijanja komunikacijskih sposobnosti predškolske djece Zavičajni idiom i planiranje obrazovnih sadržaja Dramska igra kao sredstvo upoznavanja zavičajnog idioma polaznika predškolskih ustanova

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari: x x x

10





38

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Studenti moraju redoviti pohađati predavanja, pripremiti seminarski rad ili voditi radionicu te na osnovi audio zapisa zabilježenih u predškolskim ustanovama izraditi samostalne zadatke.


Pohađanje nastave 0.25 Praktični rad 0,25 Kolokvij 0,5


Domaće zadaće 0,25 Seminarski rad 0,25 Usmeni ispit 0,5




Redovitost pohađanje nastave, redovitost pisanja domaćih zadaća, izrada i prezentiranje praktičkoga rada, izrada i prezentiranje seminarskoga rada. rezultati kolokvija ili pismenog ispita, rezultat usmenoga ispit.




ostalih medija

Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga 8

Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa. 6

Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53 9

Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber 10


Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga. Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra ( referat sa znanstvenoga skupa Rano učenje hrvatskoga jezika), Zagreb. Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172.

10





39




10





40





1+0+1

1.2. Godina studija II Očekivani broj

studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Matematička kultura Nositelj

predmeta prof.dr.sc. Nikica Uglešić

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Suradnici dr.sc. Maja Cindrić


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa osnovnim matematičkim konceptima temeljenim na znanstvenim spoznajama, s ciljem pravilnog razumijevanja i primjene istih.


Poznavanje elementarnih matematičkih znanja iz područja aritmetike i geometrije, na razini prepoznavanja u području geometrije i na razini primjene u području aritmetike.


- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;

- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

- učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

10





41


Nabrojiti teorijske osnove u pristupu brojenju Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta prirodnog broja do 10 diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta prirodnog broja do 10 identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu prirodnog broja do 10 predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta prirodnog broja do 10 kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta prirodnog broja do 10 Nabrojiti teorijske osnove u pristupu konceptima računskih radnji Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta računskih radnji diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta računskih radnji identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu računskih radnji predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta računskih radnji kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta računskih radnji Nabrojiti teorijske osnove u pristupu algebarskim konceptima Opisati korake i aspekte u usvajanju algebarskih koncepata diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta računskih radnji identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu algebarskim konceptima predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju algebarskih koncepata kreirati nastavne aktivnosti na temu algebarskih koncepata Nabrojiti teorijske osnove u pristupu geometrijskim konceptima Opisati korake i aspekte u usvajanju geometrijskih koncepata diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji geometrijskih koncepata identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu geometrijskim konceptima predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju geometrijskih koncepata kreirati nastavne aktivnosti na temu geometrijskih koncepata Nabrojiti teorijske osnove u pristupu konceptu mjerenja Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta mjerenja diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta mjerenja identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu mjerenja predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta mjerenja kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta mjerenja Kreirati matematičku diskusiju i predvidjeti moguće tokove diskusiju, te u skladu s predviđanjima kreirati kognitivni konflikt Izreći definiciju koncepta i konceptualnog polja prema Gerardu Vergnaudu Dati i interpretirati definiciju koncepta i konceptualnog polja na primjerima osnovnih matematičkih koncepata, kao što su broj i računske radnje, te geometrijski koncepti Razlikovati modele i klase situacija koje utječu na izgradnju pojedinih koncepata Nabrojiti i opisati različite reprezentacije koje se koriste u izgradnji matematičkih koncepata, te kreirati i prezentirati nove oblike reprezentacija

10





42


Brojanje; Vještina brojanja, Teorije o razvoju koncepta broja i Koncepti i vještine povezani s brojenjem. Broj; Intuitivni koncepti zbrajanja i oduzimanja, Intuitivni koncepti množenja, dijeljenja i razlomka, Problemske situacije koje uključuju matematičke koncepte. Nizanje; Razvoj matematičkog razumijevanja kroz nizanje i uzorke, Aktivnosti koje uključuju ponavljanje uzorka. Oblik i prostor; Kako djeca uče o prostoru i obliku- rezultati istraživanja, Prostorno iskustvo i rani razvoj geometrijskih koncepata. Mjerenje; Što znači mjeriti veličine, Kako djeca uče o mjerenju – rezultati istraživanja i Aktivnosti koje razvijaju koncept mjerenja



vježbe X on line u cijelosti

mješovito e-učenje terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata

Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.








- Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

- Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat - Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih

odgovora. - Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu - Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski,

tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

10





43




ostalih medija

Montague-Smith A.(2002.) : Mathematics in Nursery Education, David fulton Publishers, New York

3

Carpenter T.P., Fennema E., Franke M.L., Levi L., Empson, S.B.(1999.) : Children's Mathematics – Cognitively Guided Instruction, Heinemann, Portsmouth.

4


Nunes T., Bryant P.(1997.) : Learning and Teaching Mathematics, Psychology Press LTD. Musser G. L., Burger W.F., Peterson B. E. (2007.): Matemathics for elementary teacher, Wiley. .Haylock D. (2008.) , Mathematics explaind for primary teacher, SAGE.




10





44





0+0+2

1.2. Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Kineziološka kultura I 1.8. Nositelj predmeta Mr. sc. Predrag Saratlija


1.5. Status predmeta Obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti pozitivno utjecati na usavršavanje i povećanje fonda motoričkih znanja i informacija, na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.


Nema

10





45


razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge; biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz

istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti rada učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u

odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj


Razviti sklonost za kontinuirano poboljšanje motoričkih znanja, te motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Poticati i razvijati stalnu brigu o kvalitetnijem i zdravijem načinu života sustavno provodeći kineziološke aktivnosti. Poznavati i razumijevati najnovije znanstvene spoznaje koje se odnose na primjenu specifičnih motoričkih znanja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Aktivno se angažirati za samostalno vježbanje u svakodnevnom životu i slobodnom vremenu.


Stretching-vježbe istezanja. Pasivni, aktivni, PNF metoda. Stretching- vježbe istezanja uz primjenu različitih rekvizita. Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje kožnih nabora. Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje voluminoznosti tijela. Vježbe za jačanje gornjih ekstremiteta. Vježbe za jačanje donjih ekstremiteta. Aerobic niskog inteziteta. Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog. Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela klasičnog sata aerobica. Igra: Elementarna igra bez pomagala i sa pomagalima. Igre: Osnove dječje odbojke, tehnika odbijanja i primanja lopte, rad u kombiniranim grupama. Igra: Osnove dječje odbojke; osnovni stav i kretanje, tehnika servisa. Igra: Mini rukomet; osnove dodavanja, hvatanja i vođenja lopte . Igra: Mini rukomet; vježbe u paru i trojkama, organizacija i provedba igre. Provedba kinezioloških sadržaja u učionici.

10





46


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi


Pohađanje nastave 0,25 Praktični rad 0,25 Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad 0,50 Usmeni ispit




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Findak, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

7

Findak,V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga 7

Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Zagreb (odabrana poglavlja) 10

Juras, V. I., Stanić, Ž. (1979). Tjelesni odgoj učenika oštećena zdravlja. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

5

Neljak, B., Milić, M., Božinović Mađor, S., Delaš Kalinski S. (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4. Zagreb: Profil (odabrana poglavlja)

10

10





47

Pejčić, A., Berlot, S. (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole (odabrana poglavlja)

7


Fučkar, K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK. Kališ, S. (2000). Fitnes za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal. Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.




10





48





0+0+2

Godina studija


45

Naziv predmeta

Kineziološka kultura II 1.8. Nositelj predmeta

Mr. sc. Predrag Saratlija


1 1.9. Suradnici

Status predmeta

Obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, usvajanje metodičkih postupaka, primjenom složenijih metodičkih organizacijskih oblika rada, kojima se utječe na transformaciju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, te usvajanje kinezioloških sadržaja primjerenih radu sa djecom narušene posturalne pozicije.


Kineziološka kultura I

10





49


razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge; biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti rada učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj


Razviti sklonost za bavljenje kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu. Pokazati sposobnost u svom budućem radu s djecom za kontinuirano provođenje tjelesne aktivnosti, te stvaranje navika svakodnevnog tjelesnog vježbanja. Poznavati i razumijevati najnovije znanstvene spoznaje o važnosti očuvanja zdravlja, redovite tjelovježbe i ispravne prehrane. Demonstrirati sposobnost kreiranja ujednačenog odgojno-obrazovnog konteksta u radu sa djecom predškolske dobi različitih motoričkih sposobnosti, kao i u radu sa djecom s posebnim potrebama.

10





50


Stretching-vježbe istezanja. Pasivni, aktivni, PNF metoda. Stretching- vježbe istezanja uz primjenu različitih rekvizita. Kružni oblik rada bez opterećenja za tonizaciju i jačanje muskulature. Kružni oblik rada sa medicinkama sa ciljem tonizacije i jačanja muskulature. Kružni oblik rada sa medicinkama. Vježbe u paru za razvoj eksplozivne i repetitivne snage. Primjena fittball-a u treningu. Vježbe za tonizaciju i jačanje muskulature uz primjenu fittball-a i bučica. Aerobic niskog inteziteta. Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog. Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela klasičnog sata aerobica. Osnove pilates tehnike. Vježbe za kralješnicu na pilates lopti. Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za skoliozu. Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za kifozu. Kineziterapeutske vježbe za čuvanje kralješnice. Vježbe za lordozu


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


Komentari:

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

10





51

Findak,V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

7

Neljak, B., Milić, M., Božinović Mađor, S., Delaš Kalinski, S. (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4. Zagreb: Profil (odabrana poglavlja)

10

Pejčić, A., Berlot, S. (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. (odabrana poglavlja).

7

Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.(odabrana poglavlja)

5


Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Fučkar,K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal.




10





52





2+0+1

1.2 .Godina studija III Očekivani broj


1.3.Naziv predmeta Medijska kultura Nositelj

predmeta Doc. dr. sc. Teodora Vigato

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici

1.5.Status predmeta

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s filmskom kulturom koju treba koristiti u radu s djecom.


Nema


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban: identificirati i imenovati duge, kratke, subjektivne i objektivne kadrove, nabrojiti elemente filmskog jezika, prepoznati i opisati osobitosti filmske vrste, diskutirati o prikazanom filmu koristeći osobitosti filmskog jezika, objasniti temi i ideju filma, filmske postupke, antagoniste i protagoniste i njihove odnose, sažeti temu filma, smjestiti film u kinematografiju i usporediti film s ostalim ostvarenjima pojedinog autora, analizirati motive iz animiranih i dokumentarnih filmova, kategorizirati filmove prema različitim kriterijima, suprotstaviti različite filmske rodove, kritički prosuđivati animirane filmove koji su dostupni u nastavi


Samostalno odabirati filmove koji će se prikazivati djeci. Biti sposoban za razvoj kreativne dimenzije pri snimanju jednostavnih filmova. Pokazati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja o filmu i korištenju filma u radu s predškolskom djecom. Poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti filmova koji su primjereni djeci.


Upoznavanje s filmskim izražajnim sredstvima: kadar, okvir, objektiv, filmski plan, kut snimanja, pokreti kamere. Zvuk i glazba. Preobrazba pokreta. Filmske spone, montaža. Scenografija, kostimografija, maska, gluma. Studenti se upoznaju s filmskom pričom, sinopsisom i knjigom snimanja. Filmski trik. Filmski rodovi i vrste: animirani, eksperimentalni, propagandni i obrazovni film. Dokumentarni film. Igrani film. Iz povijesti crtanog filma. Crtani film. Walt Disney. Hrvatski animirani film: Dušan Vukotić, Milan Blažeković, Ante Zaninović, Joško Marušić, Zlatko Bourek, Borivoj Dovniković, Nedjeljko Dragić, Zlatko Grgić. Dječji film.

10





53





Komentari:

Obveze studenata

Pohađanje nastave i seminari




Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit 0,5




Redovito pohađanje nastave (15 ECTS postotnih bodova) Pisanje seminara (20 ECTS postotnih bodova Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova) Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (15 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medija

Peterlić, A. (2001.) Osnove teorije filma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naknada, 8

Mikić, K. (2002.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 5

Dovniković, B. (1996.) Škola crtanog film, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Prosvjeta

8

10





54


Škrabalo, I. (1996.) 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb, Nakladni zavod Globus




10





55





2+1+0

Godina studija

I Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Opća pedagogija Nositelj predmeta

Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić


4 Suradnici

Violeta Valjan Vukić, prof.

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti - budući odgojitelji trebaju upoznati sustav pedagogijskih spoznaja, koje objašnjava pedagogija shvaćena kao kritička i stvaralačka znanost o odgoju. Sustav pedagogijskih spoznaja treba im omogućiti snalaženje u odgojnoj praksi i osposobiti ih za stvaralačko osmišljavanje i unapređivanje odgojne prakse i pedagogijske teorije. Usvojiti znanstveno i stručno pedagoško nazivlje, te sistem spoznaja iz teorije i prakse odgajanja.


Nema


- preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;

- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; - demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća; - imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog

propitivanja znanstvenih istina.

10





56


Uvodenje studenata u podrucje znanstvene pedagogije, njezinog utemeljenja i u osnovna terminologijska odredenja (putem predavanja, izucavanja literature i studija odabranih primjera).Ostvarivanje sadržaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost kao osnovicu za izučavanje ostalih disciplina u okviru studija. Nakon odslušanog kolegija Opća pedagogija očekuje se da studenti mogu usvojene temeljne pojmove u području odgoja i obrazovanja prepoznati, primijeniti u svakodnevnom životu, a posebno u odgojno-obrazovnoj praksi, te zauzeti kritički stav prema postojećoj stvarnosti i promjenama u društvu i odgojno-obrazovnom sustavu. Isto tako, od studenata se očekuje da prepoznaju ulogu, važnost i odgovornost učitelja/nastavnika u poučavanju, tj. odgoju i obrazovanju mladih naraštaja u društvu brzog tehnološkog napretka i rastuće globalizacije.

10





57


Pedagogija i njezin predmet (važnije discipline u sustavu pedagogijske znanosti – podjela znanosti o odgoju, pravci znanosti o odgoju, metode znanosti o odgoju, suvremena usmjeravanja pedagogije) Povijest pedagogije (odabrani nositelji povijesno i pedagoški značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest – grčki filozofi, Komensky, Locke, Rousseau, Pestalozzi, Herbart, Humbolt, Frobel, Montessori, itd. - razvoj pedagogije kroz 5 razdoblja prema Gudjonsu; razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj) Temeljne odrednice pedagogijskih znanosti (zadaci pedagogije, odnos pedagogije prema drugim znanostima, interdisciplinarni pristupi određenju pedagogije) Pedagoška istraživanja (metodologija istraživanja, vrste istraživanja, tijek i provođenje istraživanja, statistička analiza, interpretacija, objavljivanje i primjena rezultata) Fenomen odgoja (bit, ciljevi i norme odgoja, intencionalni i funkcionalni odgoj, struktura odgojnog procesa, subjekti odgojnog procesa, različiti pristupi određivanju odgojnih zadataka, odgojne zadaće kao sastavnice i etape u postizanju svrhe, operacionalizacija odgoja, teorije o odgojnom procesu, odgajanje kao komunikacijsko-interakcijsko djelovanje) Obrazovanje (što je obrazovanje, obrazovanje kao proces, opći ciljevi i svrha, kurikulum, vrednovanje obrazovanja, temeljni principi humanističkog odgoja i obrazovanja, formalno, neformalno, informalno) Učitelj – temeljni nositelj sustava odgoja i obrazovanja, izobrazba učitelja, kompetencije suvremenog učitelja). Sadržaji socijalne komunikacije (bitne prepostavke (sadržaji) za uspostavljanje uspješne komunikacije, važnost neverbalnih znakova za odgojitelje, usklađenost verbalne i neverbalne komunikacije Obiteljski odgoj (obiteljska pedagogija, odgojna funkcija obitelji, svrha, zadaci i sadržaj obiteljskog odgoja, stilovi odgoja roditelja, dimenzije roditeljstva) Sustav odgoja i obrazovanja: Predškolski odgoj (iz povijesti predškolskog odgoja, institucije predškolskog odgoja u Hrvatskoj, odgoj u ranom djetinjstvu, predškolska pedagogija) i Školski i visokoškolski odgoj (Osnovna škola i obvezatno obrazovanje, zadaće osnovne škole, smjerovi razvoja srednjeg i visokog obrazovanja, stručne službe suvremene škole) Domski odgoj (iz povijesti domskog odgoja, vrste domova, dječji domovi, domska pedagogija) Odgoj i obrazovanje odraslih (teorije odgoja i obrazovanja odraslih osoba, specifičnosti, organizacija i oblici, andragogija, gerontogogija, samoobrazovanje, Cjeloživotno obrazovanje (pojmovno određenje cjeloživotnog obrazovanja, uzroci i posljedice znanstveno-tehnoloških promjena, načela cjeloživotnog obrazovanja; Odgoj u domovima (Vrsta domova, funkcije domova, sadržaj odgojne djelatnosti učeničkog doma, načela i odgojni postupci, domska pedagogija) Odgoj u slobodnom vremenu (Pojmovno određenje slobodnog vremena, aktivnosti u slobodnom vremenu, kultura provođenja slobodnog vremena, slobodno vrijeme i nove mogućnosti pedagoškog djelovanja, nositelji odgojnih aktivnosti, Pedagogija slobodnog vremena); Pedagogija djece s posebnim potrebama (promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama, uključivanje u redovnu školu, osnovno školovanje djece s teškoćama u Hrvatskoj, zakonske odrednice, položaj i prava djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH, modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom sustavu Interkulturalna pedagogija (različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma, interkulturalno obrazovanje kao čimbenik kvalitete suživota u suvremenim multikulturalnim društvima, interkulturalna dimenzija cjeloživotnog obrazovanja učitelja, kultura škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija učitelja)

10





58





Komentari:

Obveze studenata Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit.




Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (12,5 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Educa: Zagreb. 8

Gudjons, H. (1994), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb. (Poglavlja: I, II, III, IV, VII, XII)

10

Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.(Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI)

10

Previšić, V. (ur.) Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga 10

10





59


Glasser, W. (2005): Kvalitetna škola. Educa. Zagreb. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb. Jurčić, M. (2004.): Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, br. 3., (str. 329-340). Katz, G.L., McClellan, E.D. (1999). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa: Zagreb. Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa: Zagreb. Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb. Educa. Previšić, V. (1999.): Učitelj – interkulturalni medijator. U: Rosić, V. (ur.): Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84) Previšić, V. (2000): Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak,141 (4)., (403-410). Previšić, V. (2005): Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Zagreb. Pedagogijska istraživanja, br. 2., (165-173). Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb. Zrilić, S. i Bedeković, V. (2010): Modeliranje kulture škole u kontekstu interkulturalnih i socijalnih kompetencija nastavnika. Zbornik radova Susret kultura. Novi Sad. (str. Zrilić, S.; Jurčić, M. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik. Split (str.




10





60





2+1+0

1.2. Godina studija I Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I

Nositelj predmeta

Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razvoj znanja, sposobnosti i kompetencija na osnovu kojih će se djelovati u pravcu afirmacije ranog djetinjstva kao prostora za kvalitetnu pedagošku intervenciju. Stjecanje znanja, sposobnosti i kompetencija za profiliranje znanja i sposobnosti za različite profesionalne uloge u intitucionalnom kontekstu ranog djetinjstva.


Nema






- demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu

10





61


Primjena viših razina znanja i razumijevanje u području odgoja i obrazovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Razvoj novih vještina učenja kao pretpostavke daljnjeg kontinuiranog, cjeloživotnogobrazovanja. Razvoj kvaliteta za autonomno učenje, otvorenost novim problemima te sposobnost njihovog rješavanje. Znanje i razumjevanje djetinjstva kao socio-kulturnog i pedagoškog kompleksa. Razumijevanje razvojnih značajki djeteta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i njihova interpretacija u kontekstu odgojnih refleksija. Upotreba stručne terminologije primjerene odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu u okvirima svoje profesionalne uloge.


Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao pedagoška disciplina; osamostaljivanje iz sustava pedagogije kao znanosti o odgoju; povezanost s ostalim disciplinama; antropološke, sociološke, filozofske i psihološke pretpostavke odgojnog djelovanja u ranom djetinjstvu. Teorijsko-metodologijski aspekti predškolske pedagogije. Promatranje i praćenje djece u dječjim jaslicama i dječjim vrtićima. Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno poimanje ranog djetinjstva (kulturološko-sociološki i edukacijski kontekst); položaj djeteta u suvremenom svijetu; prava djeteta. Povijesni razvoj ideja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjestvu i njihov odraz u suvremeni odgojno-obrazovni kontekst. Ciljevi odgoja u ranom djetinjstvu; činioci zakonitosti razvoja; odnosne relacije odgoja, obrazovanja, razvoja i socijalizacije; područja ranog odgoja i obrazovanja; djetetove potrebe. Rano djetinjstvo i društveni kontekst; važnost društvenog konteksta u poticanju ranog razvoja, odgoja i obrazovanja. Suvremeni predškolski programi (teorijske osnove, modeli, sastavnice programa, razvojni učinci- rezultati vrednovanja, mogućnosti primjene modela programa razvojno primjerene orijentacije). Humanistička koncepcija u predškolskom odgoju i obrazovanju. Osnovne karakteristike izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu; dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja, odgoja i obrazovanja djece.






Komentari:

Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Obvezni su izraditi samostalne zadatke i seminar na odabranu ili predloženu temu te položiti završni pismeni i usmeni ispit.

Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da



10





62

ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):









ostalih medija

Milanović M.,Stričević I.,Maleš D.,Sekulić-Majurec A. (2000). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF. (odabrana poglavlja)

6

Miljak, A. (1995). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja.Zagreb: HPKZ. 9

Szanton, Stokes, E. (2000) . Kurikulum za jaslice : razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine : priručnik br. 2 / Zagreb : Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb : Grafa.(odabrana poglavlja)

6

Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)

8

Slunjski, E. ( 2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči. Mali profesor, VUŠ Čakovec.(odabrana poglavlja)

7

Petrović-Sočo,B.(2007).Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje. Mali profesor, Zagreb. 7

Miljak, A(2009). Življenje djece u vrtiću, Zagreb: SM Naklada, d.o.o.(odabrana poglavlja) 6

10





63


Čudina Obradović, M. (1995). Psihološka utemeljenost institucionalnog predškolskog odgoja:Teorije razvoja i njihov pridonos razumjevanju obrazovnih potreba predškolske djece.Napredak, 136 (1). Miljak, A. (2003). Razvojni kurikulum i odgojna praksa. U: Babić, N., Irović, S.: Dijete i djetinjstvo teorija i praksa predškolskog odgoja. Osijek: Visoka učiteljska škola, 235-243. Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. Irović S. (1998). Interaktivni pristup u vrtiću. U: Rosić, V. (ur.) Međunarodni znanstveni kolokvij, Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova. Filozofski fakultet. Rijeka. str. 269-278. Seitz, M., Hallwachs, U. ( 1996 ). Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa. Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.




10





64





2+1+0

Godina studija


45

1.3.Naziv predmeta Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II

1.8. Nositelj predmeta Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici

1.5.Status predmeta obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Znanja i sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog okruženja.Samostalnost, kritičnost i kreativnost u promišljanju teorije i prakse predškolskog odgoja. Artikulacija implicitnih teorija o ranoj edukaciji.


Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II


razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu

10





65


Primijena različitih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj – predškolska ustanova. Razvoj kritičkog promišljanja aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i na toj osnovi razvojno djelovanje. Stvaranje osobne teorije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnja refleksivne prakse. Znanje i razumjevanje učenja i obrazovanja u ranom djetinjstvu, te fenomena dječje igre i njihova interpretacija u odgojno-obrazovnom kontekstu. Znanje i sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog institucionalnog konteksta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djetinjstvu. Poznavanje tehnika i metoda izrade predložaka za dizajniranje suvremenih kurikuluma.


Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja- humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma. Stvaralačko-integracijske i kurikulumsko-strategijske paradigme u funkciji humanističkog pristupa odgoju. Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti. Dinamičko planiranje i akcijska evaluacija djelatnosti. Igra u učenju i poučavanju; posebnosti igrovnih interakcija; teorijski pristupi u pojašnjenju igre - teorije igre; vrste igara i njihove značajke; edukacijski potencijali igre; strukturiranje igrovnoga prostora; uloga odraslog u igri; materijali za igru. Igra i stvaralaštvo.Obitelj i institucionalni rani odgoj i obrazovanje. Obitelj – primarna odgojna zajednica; sociološke značajke obitelji kao pretpostavke za razumijevanje njene odgojne funkcije; suvremena obitelj kao odgojni čimbenik; stilovi odgoja; metode i postupci obiteljskog odgoja; jačanje roditeljske kompetencije. Partnerstvo odgojitelja i roditelja . Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Različite uloge odgojitelja u odgojnom procesu. Odgojitelj kao refleksivni praktičar. Timski rad odgojitelja. Obrazovanje i stručno usavršavanje odgojitelja.






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Obvezni su izraditi samostalne zadatke i seminar na odabranu ili predloženu temu te položiti završni pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1,5




10





66



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (10 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (10 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 30 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (20 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (30 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Šagud, M. ( 2002 ). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb:Školske novine (odabrana poglavlja) 6

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja) 7

Šagud, M.(2006).Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja. 6

Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) 7

Duran, M. ( 2003 ). Simbolička igra i stvaralaštvo. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) 5

Slunjski, E.(2001). Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja)

10

Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ). Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb,119-127 .

4


Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb Babić, N., Irović, S. (2004). Djeca i odrasli u igri. U: Babić, N., Irović, S., Redžep-Borak, Z. (ur.), Rastimo zajedno. Osijek, Centar za predškolski odgoj , Visoka učiteljska škola; 15-24. Flander B. G. , Karlovic A. (2004) . Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb: Marko M. Usluge d.o.o. Bredekamp, S. ( 1996 ). Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine. Zagreb: Educa. Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea. Nenadić-Bilan,D. (2002), Mogućnosti procjene igre djeteta, Zbornik Mirisi djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23 . Nenadić-Bilan, D. (2003). Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 105-113.



10





67


10





68





2+1+0

1.2. Godina studija I Očekivani broj studenata na predmetu 45

Naziv predmeta Obiteljska pedagogija Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić

Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Violeta Valjan Vukić, prof.


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente za razumijevanje složene i dinamične problematike obiteljskog odgoja.Upoznati studente s rezultatima istraživanja u području odgojnih znanosti u obiteljskoj pedagogiji.


Nema






Znanje i razumjevanje obitelji kao društvene grupe i kao edukacijskog konteksta. Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao pretpostavke za njenu odgojnu funkciju. Definiranje, opis, nterpretacija i usporedba različitih teorijskih gledišta kojima se tumači posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji.

10





69


Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške discipline.Cilj, zadaci i predmet proučavanja obiteljske pedagogije;određenje mjesta u sustavu pedagoških disciplina i njen odnos prema drugim znanostima. Posebnosti istraživanja u području obiteljske pedagogije - od kvantitativnog ka kvalitativnim istraživanjima.Obitelj kao društvena skupina. Kraći povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne sociološke kategorije obitelji: pojam srodstva, obiteljske strukture, odnosi u obitelji te obiteljske funkcije Suvremena obitelj i njene značajke. Pedagoške implikacije promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica. Posebnosti odgojnih utjecaja u obitelji kao primarnoj odgojnoj zajednici. Vrijednosni sustav roditelja kao pretpostavka uspješnog odgojnog djelovanja. Stilovi odgoja suvremene obitelji. Sredstva i metode roditeljskog utjecaja.Otvorenost obitelji prema društvenoj sredini - obitelj izmedu intime i komunikacije. Potrebe suvremene obitelji-njena komunikacijska dimenzija.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima.Obvezni su izraditi seminar na odabranu ili predloženu temu, pristupiti kolokviju te položiti završni pismeni i usmeni ispit.












ostalih medija

10





70

Rosić,V.,Zloković,J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji.Graftrade. Rijeka 7

Bouillet,D., Bračić-Ružić,D., Zrinšćak,S. (2002). Neki aspekti zaštite obitelji u RH s obzirom na europski kontekst, Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži. Zagreb

5

Obitelj u suvremenom društvu(1999). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.Zagreb

6

Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.

5


Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš. Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302. Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb




10





71





2+1+0

Godina studija


45

Naziv predmeta

Uvod u razvojnu psihologiju Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Mira Klarin


4 Suradnici

Status predmeta

Obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je usvajanje osnovnih načela iz područja Razvojne psihologiju te stjecanje uvida u Psihologiju kao znanost uz kritički osvrt na različite znanstvene pristupe. Stečena znanja korisna su podloga za stjecanje znanja i vještina iz specifičnih, užih područja psihologije i struke.


Nema uvjeta


- Poznavanje temeljnih spoznaja iz područja. - Promicanje samostalnosti u procesu učenja kao i planiranje procesa učenja. - Promicanje kritičkog zaključivanja. - Preuzimanje odgovornosti za daljnji osobni i profesionalni razvoj.


Usvojiti osnovne pojmove iz područja Razvojne psihologije. Smjestiti psihologiju kao znanost i upoznati različite teorijske pristupe koji istražuju i objašnjavaju razvoj kroz životni vijek. Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja te kritičkog praćenja stručne i znanstvene literature. Razvijanje sposobnosti potrebnih za izradu stručnog i znanstvenog rada. Razvijanje sposobnosti vrednovanja vlastitog rada i učinkovitosti Razvijanje profesionalne etike i etike znanosti.

10





72


Sadržaj kolegija obuhvaća temelje razvojne psihologije koji će studentima pomoći u stjecanju znanja iz drugih područja psihologije npr. Dječja psihologija, Psihologija obitelji i roditeljstva, Psihologija učenja i poučavanja. Stoga sadržaj uključuje osnove iz metodologije istraživanja u razvojnoj psihologiji i najvažnije teorije u razvojnoj psihologiji. U uvodnom dijelu studenti se upoznaju sa znanošću (određenje razvojne psihologije, povijesni pregled razvoja razvojne psihologije, metode istraživanja u razvojnoj psihologiji, metodologija znanstvenog istraživanja u razvojnoj psihologiji). Sljedeća cjelina čini različite teorijske pristupe u psihologiji (psihodinamski pristup, pristup teorije socijalnog učenja, bihevioristički pristup, kognitivistički pristup, humanističko-egzistencijalistički pristup). U kontekstu pojedinih teorijskih pristupa spominju se temeljni pojmovi iz razvojne psihologije poput: razvoj, učenje, maturacija, temperament, sociokulturni kontekst, kognicija, a sve u kontekstu razvoja.





Komentari:

Obveze studenata

Student je obvezan prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u rješavanju zadanih problema kroz rad u malim grupama, raspravu.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (0,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (0,5 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 3 ECTS postotnih bodova – 1,5 ECTS postotnih bodova po kolokviju) i/ili pismeni ispit (3 ECTS postotnih bodova.

10





73




ostalih medija

Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja)

10

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap (odabrana područja)

5


Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, Jastrebarsko. Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New York Thomas, R.M. (2001): Recent theories of human development, London, Sage Publications, Inc. Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston.




10





74





2+1+0

1.2. Godina studija I Očekivani broj


1.3. Naziv predmeta Dječja psihologija Nositelj

predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici Doc.dr.sc.Slavica Šimić Šašić

1.5. Status predmeta Obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je stjecanje znanja o zakonitostima razvoja djeteta predškolske dobi. Zadatak kolegija je pružiti studentima najnovije spoznaje iz područja razvoja djeteta razvojne dobi ranog i srednjeg djetinjstva. Bogatstvo recentne literature iz ovog područja i specifičnost predškolske dobi zahtijeva osobitu pozornost uz permanentno praćenje stručne i znanstvene literature.


Uvjeti za upis kolegija je položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju


Manifestirati sposobnost organizacije učenja, samostalnog planiranja učenja tijekom studija, samostalnost i spremnost kritičnog i samokritičnog prihvaćanja i preispitivanja znanstvenih spoznaja. Samostalnim radom koristeći različite izvore i metode učenja napredovati kroz studij. Odgovornost za vlastiti uspjeh i neuspjeh za svoj akademski i stručni napredak. Promicati važnost cjeloživotnog učenja i razvoja. Pokazati poznavanje temeljnih znanja iz područja dječje psihologije na različitim razinama obrazovnih psotignuća.


Stjecanje osnovnih spoznaja o zakonitostima različitih aspekata razvoja predškolskog djeteta. Razumijevanje razvojnih tendencija od onih koje se odnose na poteškoće u razvoju odnosno patologiju. Razvoj sposobnosti kritičkog čitanja i prihvaćanja rezultata različitih istraživanja. Razvoj profesionalne etičnosti. Primjena znanja na teorijskoj i praktičnoj razini. Razvijanje sposobnosti za timski rad.

10





75


Prenatalno razvojno razdoblje čini prvu cjelinu ovog kolegija u kojoj se raspravlja o razvoju od začeća do poroda, kvaliteti života majke i razvoju ploda, ulozi teratogenih faktora. Razvoj perceptivnih sposobnosti i razvoj motorike u ranom djetinjstvu od osobitog su značaja. Sljedeće teme obrađuju razvoj pažnje i pamćenje djeteta predškolske dobi. Razvoj mišljenja obrađuje se u svjetlu Piagetove teorije kognitivnog razvoja. Razvoj govora koji će odvija kroz predlingvističku i lingvističku fazu, dijete i igra i razvoj dječjeg crteža teme su iz kognitivne psihologije. Emocionalni razvoj djeteta (privrženost, uloga obitelji, samoregulacija), razvoj socijalnih odnosa djece predškolske dobi i važnost socijalne podrške od strane roditelja, vršnjaka i odgojitelja. Slika o sebi i njezin razvoj posljednje su teme ovog kolegija.





Komentari:

Obveze studenata

Student je obvezan prisustvovati nastavi i izraditi seminarski rad (grupna izrada seminarskog rada).




Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (0,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (0,5 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 3 ECTS postotnih bodova – 1,5 ECTS postotnih bodova po kolokviju) i/ili pismeni ispit (3 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

10





76

Vasta, R. i suradnici (2001.): Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana područja)

10

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja, Jastrebarsko, Naklada Slap (odabrana područja)

5


Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, Jastrebarsko. Bukatko,D., Daehler, M.W. Child development,Houghton Mifflin Company, New York Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. McGraw Hill Collage, Boston. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Jastrebarsko. Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko. Shaffer, D.R. (2000). Social and Personality Development. USA, Wadsworth




10





77





2+1+0

Godina studija


45

Naziv predmeta

Psihologija učenja i poučavanja 1.8. Nositelj predmeta

Prof.dr.sc.Mira Klarin


3 1.9. Suradnici

Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

.Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je stjecanje spoznaja o problematici procesa učenja i poučavanja predškolskog djeteta. Studente će se upoznati s zakonitostima i pojavama koje prate proces učenja, kao i sa svim relevantnim faktorima koji na taj proces utječu kod predškolskog djeteta. Kroz pregled teorija učenja ukazat će se na zastupljenost i osnovne karakteristike svakog mehanizama učenja kod predškolskog djeteta. Studente će se također upoznati s metodama i strategijama poučavanja. Na kraju, će se ukazati na specifičnosti procesa učenja kod djece s posebnim potrebama, kako one darovite, tako i one s različitim psihofizičkim poteškoćama.


Uvod u razvojnu psihologiju i Dječja psihologija

10





78


- Razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

- Poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

- Demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;

- Demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu; - Učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u


- Demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti.


Svladavanjem sadržaja studenti će moći: - opisati, klasificirati i usporediti pojmove i mehanizme učenja - primijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja u radu s djecom - opisati, klasificirati i usporediti strategije i metode poučavanja - procijeniti odnos različitih čimbenika učenja i ishoda učenja - procjeniti i vrednovati učinkovitost i primjerenost metoda poučavanja za djecu ovog uzrasta - planirati i organizirati proces učenja i poučavanja u predškolskoj ustanovi u skladu s spoznajama o procesu učenja i poučavanja s ciljem poticanja pravilnog razvoja predškolskog djeteta - demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim situacijama uz aktivnu primjenu stečenih znanja, vještina i sposobnosti; - demonstrirati obilježja osobnosti, vještine i znanja koja potiču razvoj i promiču koncept cjeloživotnog učenja

10





79


Odnos maturacije i učenja, teorije učenja i njihova primjena u odgoju predškolskog djeteta, klasično uvjetovanje, uvjetovanje emocija kod djece, operantno uvjetovanje, principi potkrepljivanja (pozitivno i negativno potkrepljivanje), principi kažnjavanja (pozitivno i negativno kažnjavanje), učenje pokušajima i pogreškama, učenje uvidom i njegov odnos s kognitivnim razvojem djeteta, učenje opažanjem: uloga modela, utiskivanje i privrženost. Metode i strategije poučavanja predškolskog djeteta, izravno poučavanje, poučavanje vođenim otkrivanjem, samostalno učenje. Učenje kroz igru, crtež. Interakcije u vrtiću (suradnja i natjecanje). Djeca s posebnim potrebama, darovita djeca, djeca s psihofizičkim razvojnim smetnjama.




X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada, usmeni i pismeni ispit.


Pohađanje nastave Praktični rad Kolokvij



Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi 0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (16,67 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (16,67 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (66,67 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Zarevski, P. (2007). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 7

10





80

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (Odabrana poglavlja)

5

Rathus, S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.(Odabrana poglavlja). 4


Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) Duran, M. (2001). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ayers, J. A. (2000). Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Čudina-Obradović, M. (1990). Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb, Školska knjiga.




10





81





2+1+0

Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Pedagogija djece s posebnim potrebama I

1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.9.Suradnici


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Proučavanje temelja odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama, kao i specifičnosti u razvoju djece predškolske dobi. Naglasak je na upoznavanju zakonitosti integriranog oblika odgoja i školovanja učenika s posebnim potrebama i rada odgojitelja, te suradnje sa stručnjacima različitih profila.Cilj je ovog kolegija da studenti upoznaju specifičnosti u razvoju djece s posebnim potrebama i da ih promatraju u sklopu individualnih razlika, ta da usvoje suvremene znanstvene temelje odgoja takve djece.


Nema



- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; - demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća; - imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja

znanstvenih istina.

10





82


Osposobiti studente da, putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladaju temeljnim spoznajama u području integriranog odgoja,utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja. Ostvarivanje sadržaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba, kao i njihovoj integraciji/inkluziji.Studenti stječu kompetencije za rad s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.


Tko su djeca s posebnim potrebama. Konceptualni okvir integriranog odgoja i obrazovanja. Zakonski aspekti integriranog odgoja i obrazovanja u RH.

Didaktičko-metodički aspekti integriranog odgoja i obrazovanja. Sudionici integriranog odgoja i obrazovanja. Timsko upoznavanje i praćenje učenika s posebnim potrebama. Djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima. Modeli školovanja u redovitome školskom sustavu. Autizam. Oštećenja vida. Poremećaji sluha. Poremećaji govora i glasa. Jezični poremećaji. Studije slučaja i analiza. Kolokvij



vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


Komentari:

Obveze studenata

Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit. Isto tako, tijekom obvezne prakse u redovnim predškolskim ustanovama (vježbaonicama), u koje su uključena djeca s posebnim potrebama, studenti promatraju dijete s posebnim potrebama i rad odgojitelja s njime, i o tome izrađuju pisani izvještaj.

Raspodjela Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1

10





83

ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):










ostalih medija

Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb. 5

Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski d.d. Čakovec

10


Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190. Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb. Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama. Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb. Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb. Posokhova, I. (1999): Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Priručnik za roditelje. Zagreb. Ostvarenje. Zrilić, S. i Košta, T. (2008): Specifinosti rada sa slijepim djetetom u vrtiu i školi s posebnim naglaskom na slušnu percepciju. Magistra Iadertina. Sveuilište u Zadru. br.3, (str. 171-18).



10





84






2+1+0

1.2. Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Pedagogija djece s posebnim potrebama II


1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici


2. OPIS PREDMETA


Proučavanje temelja odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama, kao i specifičnosti u razvoju djece predškolske dobi. Naglasak je na upoznavanju zakonitosti integriranog oblika odgoja i školovanja učenika s posebnim potrebama i rada odgojitelja, te suradnje sa stručnjacima različitih profila. Cilj je ovog kolegija da studenti upoznaju specifičnosti u razvoju djece s posebnim potrebama i da ih promatraju u sklopu individualnih razlika, ta da usvoje suvremene znanstvene temelje odgoja takve djece.


Pedagogija djece s posebnim potrebama I




znanstvenih istina.


Osposobiti studente, da putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama ovladaju temeljnim spoznajama u području integriranog odgoja,utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.Ostvarivanje sadržaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba, kao i njihovoj integraciji/inkluziji.Studenti stječu kompetencije za rad s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.

10





85


Teškoće u učenju. Disleksija. Disgrafija. Diskalkulija. Poremećaji u ponašanju. Pasivni oblici poremećaja u ponašanju. Aktivni oblici poremećaja u ponašanju. Nasilje među školskom djecom. Poremećaj pažnje uz hiperaktivnost I. Poremećaj pažnje uz hiperaktivnost II. Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima. Darovita djeca i briga za darovitu djecu. Rad s darovitim učenicima u školskom sustavu. Studije slučaja i analiza. Kolokvij.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit. Isto tako, tijekom obvezne prakse u redovnim predškolskim ustanovama (vježbaonicama), u koje su uključena djeca s posebnim potrebama, studenti promatraju dijete s posebnim potrebama i rad odgojitelja s njime, i o tome izrađuju pisani izvještaj.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara




10





86

bodovnoj vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej (Ostalo upisati)







ostalih medija


Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski d.d. Čakovec.

10


Bašić, J. i Janković, J. (2001.): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Kratis, Zagreb Coloroso, B. (2004.): Nasilnik, žrtva i promatrač. Zagreb. Bios Cvetković-Lay, J. (2002): Ja hoću i mogu više. Priručnik za odgoj darovite djece od 3-8 godina. Zagreb. Alineja. Davis, R.D. (2001): Dar disleksije. Zagreb. Alinea. Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. George, D. (2003), Obrazovanje darovitih. Zagreb: Educa. Mahesh, C. Sharma (2001): Matematika bez suza, Hermes izdavaštvo, Zagreb Previšić, V. (1999). Pedagoško-socijalna obzorja nasilja (i agresivnosti) u školi. U: Agresivnost i nasilje u školi. HPKZ: Zagreb. Vodopija, Š. (2004.): Kako otkriti i potaknuti darovitost. savjetnik. Rijeka. Naklada Žagar.








2+0+1

10





87


1.2 Godina studija III

1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju

1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Violeta Valjan Vukić,prof.


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s najrelevantnijim alternativnim konceptima odgoja i obrazovanja, te ih osposobiti za njihovo razumijevanje i kritičko razmatranje. Uz navedeno, cilj je osposobiti studente za praktičnu primjenu nekih elemenata odgojne prakse pojedinih alternativnih pedagoških pristupa sa svrhom unaprjeđenja odgojno-obrazovne djelatnosti u predškolskim ustanovama.


Preduvjeti upisa na kolegij su odslušani i uspješno položeni ispiti iz kolegija Hrvatski jezik I i II, Strani jezik I i II, Opća pedagogija, Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I i II, Filozofija odgoja, Uvod u razvojnu psihologiju. Za kvalitetno praćenje, te razumijevanje i svladavanje sadržaja kolegija, student bi, na osnovnoj razini, trebao imati razvijene sljedeće kompetencije: jezične - iz područja hrvatskog i stranog jezika (korištenje hrvatskog standardnog jezika pri pismenom i usmenom izražavanju), informatičke - poznavanje rada na računalu i osnovnih programa potrebnih za obradu teksta, izradu prezentacija i korištenje Internet servisa, informacijske - samostalno „traganje“ za izvorima informacija u knjižnicama i na Internetu socijalne –ponašati se u sladu s društveno prihvatljivim normama (odgovornost, spremnost na međusobnu pomoć i suradnju, kolegijalnost,uvažavanje različitosti) usmjerenost na cjeloživotno učenje - spremnost i zainteresiranost za kontinuirano razvijanje znanja i vještina potrebnih za kvalitetan studentski i budući profesionalni rad



- samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

10





88

- demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća;

- imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći : razlikovati, razumjeti i objasniti glavne elemente svake alternativne koncepcije (idejni začetnik, teorijsko utemeljenje, osnovna načela, pogled na dijete, ulogu odgajatelja, specifičnosti didaktičkog materijala, osnovna obilježja ustrojstva odgojno-obrazovnog procesa) usporediti ih međusobno pojedine pedagoške koncepte s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i razlike. analizirati i usporediti elemente aktualne odgojne prakse s praksom u alternativnim koncepcijama, stečena znanja implementirati u radu.


1. Povijesni pregled alternativnih pedagoških ideja (pedagoški pokreti i pravci reformne pedagogije u Europi i svijetu) 2. Pedagogija Marije Montessori (Marija Montessori-život i djelo; temeljni 3. Pedagogija Marije Montessori (poticajno okolina u vrtićima; didaktički materijali; uloga odgajatelja 4. Waldorfska pedagogija (Rudolf Steiner-život i djelo; antropozofija i koncepcija tročlanog društva; temeljna pedagoška načela; odgoj djeteta do polaska u školu) 5. Waldorfska pedagogija (slika djeteta; uloga odgajatelja; kurikulum u waldorfskim vrtićima; uređenje prostora i didaktički materijali) 6. Reggio pedagogija (L. Malaguzzi –tvorac Reggio pedagogije; osnovne značajke i teorijsko ishodište; principi Reggio pedagogije; slika djeteta 7. Reggio pedagogija (organizacija prostora i didaktički materijali; uloga odgajatelja; projektni pristup) 8. Interaktivna pedagogija (CRESAS i IEDBE) 9. Agazzi pedagogija - „pedagogija zajedništva„ (sestre Agazzi-utemeljiteljice; osnovna obilježja metode; organizacija rada u Agazzi vrtiću; uloga odgajatelja) 10. Socijalno - situacijski pristup Jürgena Zimmera (J.Zimmer-utemeljitelj koncepta; obilježja socijalno-situacijskog pristupa; uloga odgajatelja; suradnja s roditeljima i okolinom) 11. Programi „Head-Start“ (Head-Start programi nastanak, cilj i svrha; programi u Hrvatskoj)

10





89

12. Programi „Korak po korak“ (nastanak programa; teorijska polazišta; osnovne smjernice i kurikulum; temeljna načela organizacije i odgojno-obrazovnog rada) 13. Obrazovna demokracija i pedagoški pluralizam u Hrvatskoj, zemljama tranzicije i svijetu 14. Alternativni predškolski programi u Hrvatskoj (Montessori, waldorfska, Reggio, Agazzi pedagogija)


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


Komentari:

Obveze studenata

Studenti su dužni u skladu s Pravilnikom o studiranju redovito pohađati predavanja te aktivno sudjelovati u izvođenju nastave (pisani predlošci, diskusije, grupni rad, rad u paru, vrjednovanje). Za seminarski dio nastave student je dužan izraditi seminarski rad na odabranu temu i prezentirati isti prema kalendaru izlaganja.


Pohađanje nastave

0,5 Praktični rad Kolokvij 0,5

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit 0,5


Istraživanje Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi 0,5

Eksperimentalni rad

Projekt (Ostalo upisati)


Rad studenta na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu prema sljedećim sastavnicama: pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, kolokvij , te pismeni ispit i završni usmeni ispit .




ostalih medija

Britton, L. (2000) Montessori učenje kroz igru. Zagreb: Hena.(odabrana poglavlja)

5

10





90

Carlgren, F. (1990) Odgoj ka slobodi. Zagreb: Društvo prijatelja waldorfske pedagogije.(odabrana poglavlja)

7

Matijević,M. (2001) Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex. (odabrana poglavlja)

6

Matijević, M., Pranjić, M., Previšić, V. (1994) Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar.

4

Philipps, S. (1999) Montessori priprema za život-odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.(odabrana poglavlja)

7

Rigatti, Z. ( 1994 ) Reggio pedagogija - učenje života na krilima mašte. Dijete, vrtić obitelj, IV (21), 9-13.

6

Seitz, M., Hallwachs, U. (1997) Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.(odabrana poglavlja)

6

Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja)

10


Berčnik, S., Devjak, T., Plestenjak, M., (2008): Alternativni vzgojni koncepti. Ljubljana, Pedagoška fakultet. Dobrota, S. (2001): Glazbena umjetnost u waldorfskoj, Montessori i Reggio Emilia pedagogiji. Školski vjesnik, br.1, Vol 50, str. 65-72. Dobrota, S. (1999): Glazba u Waldorfskoj i Montessori pedagogiji.Tonovi br. 34, Zagreb. Ivon,H. (1994) Interaktivna pedagogija. Split: Školski vjesnik,br.1/94. Matijević,M. ( 1993 ): Alternativne pedagogije i pedagoške koncepcije, Školska knjiga, Zagreb. Rigatti, Z. ( 1994 ) : Neka iskustva uvođenja reggio-programa u predškolsku ustanovu Pećine-Rijeka, Život i škola,3/1994. Edwards Pope, C. (2002) Three Approaches from Europe: Waldorf, Montessori, and Reggio Emilia Early Childhood Research & Practice4(1). Valjan Vukić, V., Miočić, M., (2011) Glazbeni odgoj u pedagoškoj koncepciji Marije Montessori. U: Ivon, H., Krolo,L., Mendeš, B. (ur.), Pedagogija Marije Montessori - poticaj za razvoj pedagoškog pluralizma- znanstvena monografija. Split: Dječji vrtić Montessori dječja kuća i Udruga Montessori pedagogije. Zimmer, J. (1988) Razvijanje predškolskog kurikuluma i obrazovanje bazirano na životnim situacijama. Predškolsko dete, 18 (3), 141 – 155.

10





91


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta pratit će se standardiziranom anketom na razini Sveučilišta koja ispituje stavove studenata o kvaliteti nastave, anketom kreiranom od strane nastavnika koja također ispituje stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave. Pokazatelj kvalitete biti će i uspjeh na ispitu kao i periodične neovisne vanjske provjere programa i periodičnom interne provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa.





1+0+2

1.2. Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju

1.8.Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Mira Klarin

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9.Suradnici Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studente s metodologijom znanstvenih istraživanja, znanstvenim metodama, postupcima prikupljanja i obrade podataka. Planiranje, tijek provedbe i osnovne procedure u organizaciji znanstvenog rada uopće i posebice rada u području odgoja i obrazovanja.


Nema


1. Manifestirati sposobnost organizacije učenja, samostalnog planiranja učenja tijekom studija, samostalnost i spremnost kritičnog i samokritičnog prihvaćanja i preispitivanja znanstvenih spoznaja.

2. Samostalnim radom koristeći različite izvore i metode učenja napredovati kroz studij. 3. Odgovornost za vlastiti uspjeh i neuspjeh za svoj akademski i stručni napredak. 4. Promicati važnost cjeloživotnog učenja i razvoja. 5. Pokazati poznavanje temeljnih znanja iz područja dječje psihologije na različitim razinama obrazovnih psotignuća

10





92


Svladavanjem sadržaja studenti će moći: - opisati, klasificirati i usporediti različite metode istraživanja (znanstvene paradigme, vrste istraživanja, tehnike prikupljanja i obrade podataka) - prepoznati i procijeniti proces i procedure izvođenja istraživačkog rada, nastanka znanstvenih podataka i pisanja izvješća o znanstvenim rezultatima - pronaći i primijeniti specifičnih znanja u relevantnoj literaturi - samostalno planirati i organizirati provedbu manjih istraživanja (izraditi nacrt, prikupiti, obraditi, analizirati, interpretirati i prikazati rezultate istraživanja) - pratiti i kritički procijenjivati rezultate drugih istraživanja u smislu procjene kvalitete i primjenjivosti rezultata pri rješavanju određenih odgojno-obrazovnih problema. - razviti vještine potrebne za istraživački rad.


Određenje znanosti, funkcija znanosti, konstitutivni elementi znanosti. Pojam metodologije znanosti, znanstvene paradigme: paradigma razumijevanja i paradigma tumačenja, vrste istraživanja, etape istraživanja, izbor problema istraživanja, izrada projekta znanstvenoistraživačkog rada, prikupljanje podataka. Metode istraživanja: deskriptivna metoda, kauzalna metoda, eksperiment. Istraživački postupci, instrumenti i vrednovanje, mjerne karakteristike instrumenata (valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, diskriminativna vrijednost zadataka i baždarenost); rad na dokumentaciji, sustavno promatranje, intervju, anketa, test, skale procjenjivanja i prosuđivanja. Kvalitativna obrada podataka. Statistička obrada podataka. Interpretacija i primjena rezultata istraživanja. Etički principi u istraživanju.



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, prezentacija nacrta završnog rada, pismeni ispit.


Pohađanje nastave Praktični rad 0,5 Kolokvij


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit

10





93

Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (16,67 ECTS postotnih bodova), izrada nacrta završnog rada (16,67 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (66,67 ECTS postotnih bodova).


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. 10

Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jatrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

5

Silobrčić, V. (2000). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

5


Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Petz, B. (2004). Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap Mužić, V., Matijević, M. i Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ. Dijete i društvo (Tematski broj: Etika istraživanja s djecom). 2003., 5(1). Sekulić-Majurec, A. (2000.): Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3), 289-300. Časopisi iz područja odgojnih znanosti.








2+1+0

Godina studija

II Očekivani broj studenata na predmetu

45

10





94

Naziv predmeta

Žanrovi u dječjoj književnosti

Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Robert Bacalja

.Bodovna vrijednost (ECTS)

4 Suradnici

Doc.dr.sc. Katarina Ivon


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.


Poznavanje osnovnih pojmova teorije i povijesti književnosti, te poznavanje najznačajnijih predstavnika hrvatske i svjetske književnosti


Preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; Pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; Demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća; Imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina.


Usvojiti osnovne pojmove iz područja dječje književnosti. Po određenim tekstnim karakteristikama razlikovati žanrove u dječjoj književnosti . Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja. Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Uvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:

10





95

X seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.8. Obveze studenata Student je obvezan prisustvovati i aktivno sudjelovanje u nastavi. Dužan je samostalno izraditi seminarski rad te pristupiti usmenom i pismenom ispitu.











knjižnici Dostupnost putem ostalih

medija

Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

10

Težak, D. (1991). Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb. 6

Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.

5

Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra Iadertina, god.2., sv.2., str.61-78.

10

10





96


Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres. Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb. Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik. Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb. Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.








2+1+0

1.2. Godina studija II

Očekivani broj studenata na predmetu

45

1.3. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Robert Bacalja

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 Suradnici Doc.dr.sc. Katarina Ivon


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti. Interpretacijom prikazati na vrijednost pojedinih djela namijenjenih djeci. Osposobiti studente za izbor i vrednovanje tekstova.


Poznavanje osnovnih pojmova teorije i povijesti književnosti, te poznavanje najznačajnijih predstavnika hrvatske i svjetske književnosti.

10





97


Preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; Pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; Demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća; Imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina.


Upoznati studente s ključnim predstavnicima svjetske i hrvatske dječje priče. Upoznati studente s predstavnicima svjetskih i hrvatskih dječjih romana i pripovijesti, te istaknuti najznačajnije predstavnike hrvatske dječje poezije. Razvijanje sposobnosti samostalnog učenja i napredovanja. Razviti istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti. Razviti profesionalnu etiku i etiku znanosti. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Svjetski predstavnici dječje priče: Perrault, braća Gimm, Puškin, Andersen i Carroll (od bajke do fantastične priče); Carlo Collodi, Oscar Wilde, James M. Barrye, Lyndon F. Baum, Karel Čapek, Kenneth Grahame, Selma Lagelof, Hugh Lofting, John Ronald Reulen Tolkien, Pamela Travers, Antoine de Saint-Exupery, Astrid Lindgren, Marcel Ayme. Hrvatski predstavnici dječje priče: Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Jagoda Truhelka, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Kolar, Joža Horvat, Dragutin Horkić, Višnja Stahuljak, Sunčana Škrinjarić, Nikola Pulić, Anto Gardaš, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj, Nada Iveljić, Ljudevit Bauer, Luko Paljetak, Zlatko Krilić, Zvjezdana Odobašić i drugi. Hrvatska dječja poezija: kratka povijest – Filipović- Kuten-Nazor-Kovačić-Vitez- Balog-Kanižaj-Paljetak-Kušec i drugi Dječji romani i pripovijesti: Mark Twaine, Ferenc Molnar, Erich Kastner, Johanna Heusser-Spiry i drugi; hrvatski pisci: Ivan Brlić-Mažuranić, Jagoda Truhelka, Mato Lovrak, Ivan Kušan, Milivoj Matošec, Zvonimir Milčec, Zlatko Krilić, Hrvoje Hitrec, Mladen Kušec, Jozo Vrkić, Nikola Pulić, Maja Glušćević, Nada Iveljić i drugi. Basna od Ezopa do Ivana Krilova. Hrvatski strip od Maurovića do Marušića.

Vrste X predavanja X samostalni zadaci Komentari:

10





98

izvođenja nastave: X seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


Obveze studenata

Student je obvezan prisustvovati i aktivno sudjelovanje u nastavi,. Dužan je samostalno izraditi seminarski rad te pristupiti usmenom i pismenom ispitu.











knjižnici Dostupnost putem ostalih

medija

Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Znanje: Zagreb.

10

Hranjec, S. (1998). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb 5

Watson, V. (2001). Children's Books in English, Cambridge, Cambridge University Press., članci

4

Bacalja, R. (1996). Dječja poezija Ivana Gorana Kovačića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34-35 (24-25), str.177-188.

10


Diklić, Z.; Težak, D.; Zalar, I. (1996). Primjeri iz dječje književnosti, DiVič, Zagreb. Hranjec, S. (2004). Dječji hrvatski klasici, Školska knjiga, Zagreb.

10





99




10





100





2+1+0


1.3.Naziv predmeta Glazbena kultura 1.8.Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević,prof.

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovladavanje osnovama glazbene terminologije na temeljima slušanog upoznavanja i vrednovanja svjetske i hrvatske glazbene literature. Primijeniti stečena znanja u metodici glazbene kulture u području slušanja glazbe te prenijeti stečena znanja i entuzijazam glazbene kulture na djecu predškolske dobi.


Položeni glazbeni kolegij Notno pismo


Primijeniti stečena znanja u metodici glazbene kulture u području slušanja glazbe te prenijeti stečena znanja i entuzijazam glazbene kulture na djecu predškolske dobi.


Razvijati kulturu slušanja glazbe, spoznati vrijednost svjetske i hrvatske glazbene baštine, upoznati suvremena glazbena ostvarenja. Upoznati i usvojiti osnove glazbeno-teorijske pojmove na temelju slušanja glazbe, prepoznati i analizirati glazbeno djelo određivanjem stilskog razdoblja i glazbenog oblika, usporediti karakteristike različitih glazbenih djela s obzirom na razdoblje nastanka i izvodilački sastav, razvijati intonativna i ritamska umijeća.


Upoznavanje osnovnih glazbeno-teorijskih pojmova ( značajke tona, dinamika, tempo, agogika); vokalna i instrumentalna glazba (klasifikacija instrumenata, ansambala, pjevačkih glasova); slušno upoznavanje elementarnih glazbenih oblika ili forme skladbe; pregled glazbeno stilskih razdoblja sa odabranim slušnim primjerima; upoznavanje elemenata glazbenog djela; analiza pjesama za djecu, opseg dječjih glasova; izvođenje intonativnih i ritamskih vježbi.


10





101

izvođenja nastave: X seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


Obveze studenata

Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, ići na koncert klasične glazbe, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti slušni ispit uz prethodno izvršene obaveze.





Istraživanje Esej odlazak na klasičan koncert 0,5



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),seminarski rad (12,5 ECTS postotnih bodova), slušni ispit (25 ECTS postotnih bodova), odlazak na klasičan koncert (25 ECTS postotnih bodova), esej ( 25 ETCS postotnih bodova).




ostalih medija

Majer-Bobetko, S. (1991). Osnove glazbene kulture. Zagreb:Školska knjiga. 5

Ščedrov, Lj., Perak-Lovričević, N., Ambruš-Kiš, R. (1998). Glazbeni susreti I., II., III., IV., vrste. Zagreb: Profil international.

10

Čelar, A., Njirić, N. (1990). Stoljeća govore glazbom 1, 2. Zagreb: Školska knjiga. 5

Reich, T.(1994.). Glazbena čitanka. Zagreb: Školska knjiga. 8


Stipčević, E. (1997). Hrvatska glazba. Zagreb: Školska knjiga Županović, L. (1980). Stoljeća hrvatske glazbe. Zagreb

10





102




10





103





2+1+0

1.2.Godina studija II


1.3.Naziv predmeta Likovna kultura 1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o osnovama likovne umjetnosti i likovne kulture


nema


Posjedovanje temeljnog znanja iz likovne kulture i likovnog izražavanja te razvijanje odnosa prema estetskom okruženju. Razvijanje vizualnog i estetskog opažanja i razvijanje kreativne dimenzije odgajatelja


Posjedovanje temeljnog znanja iz likovne kulture i likovnog izražavanja te razvijanje odnosa prema estetskom okruženju. Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti. Razvijanje kreativne dimenzije odgajatelja. Razvijanje vizualnog i estetskog opažanja. Razvijanje vrijednosnih stavova prema umjetnosti i kulturnoj baštini


Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Likovni elementi. Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn. Likovne tehnike. Analiza likovnog djela.

Vrste X predavanja samostalni zadaci Komentari:

10





104

izvođenja nastave: X seminari i radionice X vježbe



Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada



Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit 2





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova)




ostalih medija

Ivančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil, 6

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga 6

Jakubin, M., (1999.) Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa 7

Bačić,M., Mirenić Bačić, J., (1994.) Uvod u likovno mišljenje, Zagreb, Školska knjiga 5


Heller, S., Ilić, M. (2007) The Anatomy of design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design, Rockport



10





105


10





106





2+1+0

Godina studija


45

1.3.Naziv predmeta Kineziologija 1.8.Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim zakonitostima upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja. Osposobiti studente za organizaciju i provedbu osnovnih kinezioloških transformacija s djecom predškolske dobi.


Nema


demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj.


Teoretsko razumijevanje zakonitosti upravljanja procesom tjelesnog vježbanja i djelovanja tog procesa na antropološka obilježja.

10





107


Osnove kineziologije; Pojam i definicija kineziologije; Predmeti istraživanja kineziologije; Metode istraživanja kineziologije; Struktura kineziologije; Povijesni razvoj kineziologije; Koncepcija kinezioloških istraživanja; Osnove procesa tjelesnog vježbanja; Pojam i definicija procesa tjelesnog vježbanja; Organizacija procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja; Određivanje plana i slijed postupaka planiranja; određivanje stanja subjekta; određivanje cilja; Određivanje čimbenika ograničenja; Određivanje programa i slijed postupaka programiranja; Određivanje sadržaja tjelesnog vježbanja; Određivanje ukupne količine opterećenja tjelesnim vježbanjem; Određivanje načina u procesu tjelesnog vježbanja; Određivanje rasporeda kinezioloških operatora; Određivanje načina praćenja, provjeravanja i vrednovanja učinkovitosti provedenog modela tjelesnog vježbanja: Okvirni plan i program tjelesnog vježbanja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na promjene antropoloških obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričke sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na morfološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na funkcionalne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na kognitivne sposobnosti; Utjecaj tjelesnog vježbanja na konativna obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na sociološka obilježja; Utjecaj tjelesnog vježbanja na motoričku informiranost; Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje.




samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Usmeni ispit; Seminarski rad; Aktivno sudjelovanje u nastavi.








U ukupnom vrednovanja rada studenata pohađanje nastave će imati 12,5% bodova , seminarski rad 12,5% bodova ,te usmeni ispit 75% bodova na završnom ispitu

10





108




ostalih medija

Mraković, M. (1992): Uvod u sistematsku kineziologiju, Kineziološki fakultet Zagreb. 5

Katić, R. i D. Bobacin, (2001): Kineziologija za sva vremena, Sveučilište u Splitu. 7

Prskalo, I. (2001): Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinji. 10


Bonacin, D., Katić, R. i N. Zagorac (2001): Model kineziološke edukacije, Sveučilište u Splitu. Findak, V. i I. Prskalo, (2004): Kineziološki leksikon za učitelje, Visoka učiteljska škola Petrinja. Korica,P.(2001) Osnove kineziologije,skripta. Katić, R., N. Rogulj (2005). Osnove kineziologije-priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita.Visoka učiteljska škola u Splitu, Split.

2.13.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija


2.14.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

10





109





1+0+1


1.3.Naziv predmeta Lutkarstvo i scenska kultura I 1.8.Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Teodora Vigato



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s vrstama lutaka, izradom lutaka i načinom animacije.


Nema


Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: identificirati, imenovati i opisati različite vrste lutaka, prepoznati vrste lutaka koje su pogledali u kazališnoj predstavi, diskutirati o vrstama lutaka i njihovoj primjeni u lutkarskoj predstavi, uspoređivati lutkarske tehnike, demonstrirati načine kako se animira lutka, odabrati pravi lutkarski tip za pojedini lutkarski tekst, prikazati mogućnosti koje mogu koristiti pojedini lutkarski tipovi, dizajnirati lutku prema pravilima lutkarskog tipa, izraditi lutku


Demonstrirati temeljno poznavanje tehnologije izrade lutke. Biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge. Demonstrirati znanje iz povijesti lutkarstva. Upoznati se sa guignol lutku i mimičku lutku. Razviti sposobnost za izradu i animaciju lutke. Samostalno konstruirati jedan tip lutaka.


Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka. Povijest ginjola i ginjol danas. Mimičke lutke izrade i animacije. Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu danas. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete. Tehnologija izrade, mogućnosti animacije marionete. Marionete od tkanine. Kazalište sjena u povijesti i danas. Kazalište sjena u Indiji. Bunraku kazalište. Kazalište sjena u Europi Narodne lutke Kazalište lutaka u Hrvatskoj Kazalište lutaka u Zadru.


10





110

izvođenja nastave: seminari i radionice X vježbe



Obveze studenata

Studenti trebaju pohađati vježbe i naučiti animirati lutke. Imaju obavezu tri puta posjetiti kazalište lutaka i napisati esej o predstavi. Omogućeno im je polagati dva kolokvija.


Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij 0.5


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 0.5




Redovito pohađanje nastave (15 ECTS postotnih bodova) Aktivno sudjelovanje u praktičnom radu (15 ECTS postotnih bodova Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova) Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (20 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio.




ostalih medija

Mrkšić, B. (1975). Drveni osmjesi. Zagreb: Savez društva naša djeca. 5

Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnik . 7

Hrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski centar UNIME.

5

Županić Benić, M. (2009). O lutkama i lutkarstvu. Zagreb: Leykam 7

10





111


Bognar, Šaban, A. (1988). Marionete osvajaju Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo kritičara i teatrologa Vigato, T. (2001). «Dvije poetike zadarskog kazališta lutaka». Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, vol. 1, br.1








2+0+1

Godina studija

III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Lutkarstvo i scenska kultura II 1.8.Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Teodora Vigato


4 1.9.Suradnici

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente da samostalno naprave lutkarsku predstavu


Položeni ispit iz Lutkarstva i scenske kulture I


Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni: identificirati i izdvojiti sve sastavnice scenske igre, označiti bitne točke u procesu nastanka scenske igre, odabrati pravi tekst i prave lutke, objasniti temu i ideju scenske igre koju žele prikazati, analizirati likove koje žele predstaviti, planirati i osmisliti scensku igru, izvesti lutkarsku predstavu

10





112


Razviti vještinu govora. Biti osposobljen za izradu mizanscenske zakonitosti i iz teorije prenijeti u praksu. Demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju utemeljenu na partnerskim odnosima. Samostalno konstruirati čimbenike lutkarske predstave. Pokazati sposobnost za organizirati i izvesti predstavu.


Uvod u predmet osnovnih pitanja na koje treba odgovoriti: tko? što? zašto? za koga? i kako?Tekst, dramatizacija i analiza tekstova namijenjenu za lutkarska uprizorenja, Stvaranje likova. Biografija likova. Rad za stolom u pripremi lutkarske predstave. Sve sastavnice režijske knjige Tehnologiju izrade lutaka i animacija guignol lutke Izrada različitih vrsta različitih lutaka i njihova animacija. Zakonitosti scenskog govora. Posebnosti scenskog govora lutke. Osobitosti lutkarske scenskog prostora. Različiti tipovi pozornica za kazalište lutaka. Mizanscenske zakonitosti. Mizanscena lutaka.Glazba, zvukovi, šumovi. Dekor, izrada dekora, kostimi Kompozicija predstave, ritam i tempo. Izvođenje pripremljene predstave





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Samostalno organizirati i izvesti jednu lutkarsku predstavu. Gledati tri predstave u Kazalištu lutka i napisati jedan esej o gledanim predstavama.


Pohađanje nastave 1 Praktični rad 1 Kolokvij 1


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1



10





113


Redovito pohađanje nastave (15 ECTS postotnih bodova) Aktivno sudjelovanje u praktičnom radu (15 ECTS postotnih bodova Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova) Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (20 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medija

Pokrivka V. (1991). Dijete i scenska lutka. Zagreb: Školska knjiga. 7

Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnik. 7

Vigato, T. (1999). Lutkarska predstava - Od ideje do izvedbe. Školski vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja, Vol. 48, br. 1., str. 63 – 68.

5


Trefalt, U. (1993). Osnove lutkarske režije. Ljubljana: Zveza kulturnih organizacij u Sloveniji.




10





114





2+0+1

1.2.Godina studija II


1.3. Naziv predmeta Likovna metodika u integriranom kurikulu I

1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz metodike likovne kulture te upoznavanje studenata sa zakonitostima razvoja dječjih likovnih sposobnosti, didaktičkim načelima i nastavnim metodama. Osposobiti studente da prate proces i razvoj, te da potiču stvaralačke sposobnosti u likovnom izražavanju kod djece .


Nema ih


Posjedovanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.


Posjedovanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza. Razvijanje kreativne dimenzije odgajatelja Razvijanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti. Poticati samostalno konstruiratanje, implementiranje i evaluiranje u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači djecji razvoj;

10





115


Likovni elementi; točka, crta, boja, ploha, volumen. Prostor i masa. Ritam simetrija. Ravnoteža i proporcije. Kompozicija i analiza. Stereotipi i kič. Pismo.





Komentari:

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada.




Domaće zadaće Seminarski rad 1 Usmeni ispit 1




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Ivančević, R. (1997.) Likovni govor. Zagreb, Profil 5

Grgurić, N. I Jakubin, M., (1996.)Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa 6

Tanay, E. R., (1995.)Tehnike likovnog izražavanja od olovke o kompjutera, Zagreb, Naklada Zakej

8

10





116

Belamarić, D., (1987.) Dijete i oblik, Zagreb, Školska knjiga 6

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 6


Tanay, E. R., (2002.)Valovi boja priručnik za likovnu kulturu, Zagreb, Školska knjiga Jakubin, M., (1999.)Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa,




10





117





2+0+1

1.2.Godina studija III


1.3.Naziv predmeta Likovna metodika u integriranom kurikulu II

1.8.Nositelj predmeta Karmen Travirka Marčina, prof

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.9.Suradnici


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz metodike likovne kulture te upoznavanje studenata sa zakonitostima razvoja dječjih likovnih sposobnosti, didaktičkim načelima i nastavnim metodama. Osposobiti studente da prate proces i razvoj, te da potiču stvaralačke sposobnosti u likovnom izražavanju kod djece .


Položen ispit iz Likovne metodike u integriranom kurikulumu I


Posjedovanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza.


Posjedovanje temeljnog znanja iz metodike likovne kulture što studentima omogućuje pravilan odabir poticaja, likovnih tehnika i likovno- tehničkih sredstava u odnosu na psihofizički razvoj djece i razvojne faze likovnog izraza. Razvijanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti. Poticati samostalno konstruiranje, implementiranje i evaluiranje u integriranom kurikulumu u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači djecji razvoj; Razvijanje sklonosti za timski rad, interakciju i suradnju utemeljenu na partnerskim odnosima

10





118


Perspektive. Teorije percepcije 1- fiziologija opažanja. Teorije percepcije 2 – psihologija opažanja,. Komunikacija slike i riječi. Strukturalna korelacija; matematika, glazba, književno djelo. Odnos tematske i strukturalne korelacije. Suvremena umjetnost i obrazovanje. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2. Kreativnost. Opažaj. Poticaj. Analiza i vrednovanje likovnog procesa. Metode rada. Ispunjavanje priprave





Komentari:

Obveze studenata









Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),praktični rad (12,5 ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Ivančević, R. (1997) Likovni govor. Zagreb, Profil 5

Grgurić, N. I Jakubin, M., (1996.)Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa, 6

10





119

Tanay, E. R., (1995.)Tehnike likovnog izražavanja od olovke o kompjutera, Zagreb, Naklada Zakej

8

Belamarić, D., (1987.) Dijete i oblik, Zagreb, Školska knjiga 6

Damjanov, J. (1991.)Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 6


Ivančević, R., (1996.) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Tanay, E. R., (2002.)Valovi boja priručnik za likovnu kulturu, Zagreb, Školska knjiga Jakubin, M., (1999.) Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa,




10





120




1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+S+V+e-učenje)

2+0+1

Godina studija

III Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Glazbena metodika u integriranom kurikulu I

1.7. Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.


4 1.8. Suradnici

Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne odrednice metodike glazbene kulture, te usporediti različite oblike i metode rada u glazbenoj kulturi i uvidjeti prednosti i nedostatke.


Položeni svi prethodni glazbeni kolegiji; Notno pismo, Glazbena kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum I, Vokalno-instrumentalni praktikum I


Demonstrirati temeljno poznavanje glazbene umjetnosti i glazbenog odgojno-obrazovnog područja u kontekstu i na razinama obrazovnih postignuća;imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u studiju na način kritičkog i samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-obrazovnih istina.

10





121


-demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju profesionalnog glazbenog odgojno-obrazovnog rada; - razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na partnerskim odnosima; -u studiju napredovati samostalnim i kontinuiranim glazbenim radom koristeći različitite izvore, osobne dispozicije, glazbene sposobnosti i glazbene vještine; -razviti sposobnost za glazbeno-kreativnu i stvaralačku dimenziju svoje profesionalne uloge; upoznavati, razumijeti i biti otvoren prema najnovijim glazbenim odgojno-obrazovnim spoznajama i spoznajama o prirodi glazbenog razvoja i učenja; -demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini; -glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i društvenosti.


Predavanja: Studenti se upoznaju s ciljevima kolegija, literaturom i obvezama. Glazbeni doživljaj - temelj glazbene spoznaje, razvoja glazbenih sposobnosti i vještina. Glazbeni doživljaj temeljen na slušanju glazbe projicira se na izvođenje glazbe pjevanjem i sviranjem te pokretom. Glazbeni oblici u području i aktivnostima slušanja. Glazbena odgojno-obrazovna područja, glazbene aktivnosti i glazbeni sadržaji i oblici u jaslicama i vrtiću. Glazbeni sadržaji u području i aktivnostima pjevanja, sviranja i glazbenih igara. Upoznavanje i izvođenje na Orffovim instrumentarijem. Metodičke vježbe: Vježbe iz Glazbene metodike se odvijaju u manjim skupinama i individualno. Studenti su angažirani na satima vježbi za koje pripremaju sadržaje i načine njihove prezentacije i posredovanja u odgojno-obrazovnoj situaciji. Studenti u okviru metodičkih vježbi ulaze u svijet zajedničkog muziciranja kroz sviranje na Orffovim instrumentarijem sviranjem odabranih brojalica i pjesama za djecu.


10





122




Obveze studenata

Od studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i realizaciju zadataka. Student je obvezan pristupiti dvama kolokvijima (sredinom i na kraju semestra). Realizacija navedenih zadataka kao i uspješno riješena oba kolokvija uvjet su za dobivanje potpisa.


Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij 1

Priprema za predavanje 1 Referat Pismeni ispit





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), priprema za predavanje (25 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 25 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja) 2

Majsec Vrbanic, V. (2008) Slušamo, pjevamo, plešemo, sviramo: poticanje glazbom: prirucnik, Zagreb: Udruga za promicanje razlicitosti, umjetnicko izražavanje, kreativnosti i edukacije djece i mladeži «Ruke».

Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Zagreb: skripta za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

20

Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga. 20

10





123

Manasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjiga- 2


Gospodnetić, H. (2008). Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb.








2+0+1

1.2. Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Glazbena metodika u integriranom kurikulu II

1.8.Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati pristupe posredovanja glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu. Definirati sve bitne odrednice metodike glazbene kulture, te usporediti različite oblike i metode rada u glazbenoj kulturi i uvidjeti prednosti i nedostatke.


Položeni svi prethodni glazbeni kolegiji; Notno pismo, Glazbena kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum I, Vokalno-instrumentalni praktikum I, Glazbena metodika u integriranom kurikulu I


Imati sposobnost organizacije i planiranja samostalnog učenja u glazbi i kroz glazbu u studiju na način kritičkog i samokritičkog propitivanja umjetničkih i znanstvenih/odgojno-obrazovnih istina. Posjedovati kapacitet za stjecanje glazbenih spoznaja s ciljem generiranja novih ideja u različitim glazbenim situacijama, razviti sklonost prema timskom radu glazbenom interakcijom i suradnjom utemeljenom na partnerskim odnosima

10





124


-demonstrirati znanje iz teorije glazbe, teorije glazbenog odgoja i obrazovanja, glazbene umjetnosti i znanosti, na teorijskoj i praktičnoj razini -glazbom podupirati odnose i razvijati komunikaciju s ciljem razvoja individualnosti i društvenosti -glazbom razvijati sposobnosti, vještine, mogučnosti, potrebe, interese i osobine djeteta -demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe - samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati glazbeni odgoj u integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezičnokomunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači djecji razvoj -demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrjednovati I samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju


Predavanja: Studenti se upoznaju s ciljevima kolegija, literaturom i obvezama. Studenti se upoznaju s osnovnom metodom glazbenog odgojno-obrazovnog rada: metoda glazbene recepcije. Metodički pristup području pjevanja. Metodički pristup području glazbene igre. Metodički pristup sviranju na udaraljkama (sviranje kao samostalni obilik glazbenog reproduciranja i sviranje na udaraljkama kao pratnja pjesmi. Metodički postupci: glazbena motivacija, glazbena demonstracija, glazbena komunikacija i ostale posredne metode rada: metoda razgovora, metoda demonstracije. Integracija i korelacija nekih glazbenih elemenata u različitim područjima dječjih aktivnosti. Metodičke vježbe: Vježbe iz Glazbene metodike se odvijaju u manjim skupinama i individualno. Studenti su angažirani na satima vježbi za koje pripremaju glazbene sadržaje i načine njihove prezentacije i posredovanja u odgojno-obrazovnoj situaciji. Student osmišljava, kreira i realizira glazbenu aktivnost koriste i glazbene sadržaje i oblike koji su rezultat njegova samostalnog rada. U okviru svoga samostalnoga rada demonstrira kompetentnost u ostvarivanju glazbeno-estetske komunikacije s ciljem psihofizičkog razvoja djeteta.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:

10





125

seminari i radionice X vježbe



2.8. Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito izvršavanje obveza: redovito prisustvovanje predavanjima, angažirano sudjelovanje na vježbama i realizaciju zadataka. Student je obvezan pristupiti dvama kolokvijima (sredinom i na kraju semestra). Realizacija navedenih zadataka kao i uspješno riješena oba kolokvija uvjet su za dobivanje potpisa.


Pohađanje nastave 1 Praktični rad 1 Kolokvij

Priprema za predavanje 1 Referat Pismeni ispit





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), priprema za predavanje (25 ECTS postotnih bodova), praktični rad ( 25 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa (izbor sadržaja) 2

Franjić Radulović J. (2007). Šareni dani 1

Gospodnetić, H. (2008). Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Zagreb: skripta za studente predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

20

Manasteriotti, V. (1982). Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga. 2

Manasteriotti, V. (1981). Zbornik pjesama i igara. Zagreb: Školska knjiga- 2


Sam-Palmić. R., Jurišic, G. (2002). Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamic. Gospodnetić, H. (2008). Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb.

10





126




10





127





2+0+1


1.3. Naziv predmeta Kineziološka metodika u integriranom kurikulu I

1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 1.9. Suradnici Jelena Cetinić,prof.

1.5. Status predmeta 0bvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja. Osposobiti studente za samostalnu izvedbu aktivnosti iz područja kineziološke kulture. Osposobiti studente za samostalnu procjenu i samoprocjenu aktivnosti.


Osnove kineziologije


demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini; razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina; cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.


Demonstrirati temeljno poznavanje osnovnih metodičkih zakonitosti te njihove teorijske i praktične aspekte. Razumjeti načine usvajanja metodičkih postupaka. Pokazati sposobnost usvajanja osnovnih pojmova i stručnih termina u kineziološkoj metodici . Razvijati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitog rada. Demonstrirati znanje o obilježju rasta i razvoja predškolskog djeteta. Pokazivati razumijevanje iz modeliranja procesa tjelesnog vježbanja.

10





128


Pojam, definicija i struktura kineziološke metodike predškolskog odgoja;: Predmeti istraživanja; Ciljevi i zadaće; Odnos kineziološke metodike predškolskog odgoja i drugih znanosti; Obilježja rasta i razvoja predškolskog djeteta; Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje; Uloga, cilj i zadaće; Organizacija odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja u jaslicama i vrtiću; Modeliranje procesa tjelesnog vježbanja. Provođenje procesa tjelesnog vježbanja; Kontrola i analiza učinkovitosti provedenog procesa tjelesnog vježbanja; Modeliranje odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja. Definicija i pojam planiranja; Definicija i pojam programiranja; Provođenje odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja.



X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


Komentari:

Obveze studenata

Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave. Izradbe samostalnih zadataka, izvođenje sata tjelesnih aktivnosti, izrada i priprema plana i programa kinezioloških aktivnosti, polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita.








U ukupnom vrednovanja rada studenata pohađanje nastave će imati 12,5% bodova , vježbe 12,5% bodova ,te usmeni ispit 75% bodova na završnom ispitu




ostalih medija

10





129

Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb 7

Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. Zagreb: EDIP d.o.o.

7

Findak, V. (1997). Planiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine

6

Findak, V. i Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

6

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Visoka učiteljska škola u Rijeci (od 9-20 str.).

7


Kovrigine, M. D. (1982). Sestra odgajateljica u jaslicama i dječjem vrtiću. Zagreb Findak, V., Mraković, M. (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 (4); 420-428. Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca. Zagreb Ivanković, A. (1988). Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Zagreb: Školska knjiga




10





130





2+0+1

Godina studija

III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

45

Naziv predmeta

Kineziološka metodika u integriranom kurikulu II

1.8. Nositelj predmeta Mr.sc.Predrag Saratlija


4 1.9. Suradnici

Jelena Cetinić,prof.

Status predmeta

0bvezni

2. OPIS PREDMETA


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Upoznati studente s najracionalnijim i najučinkovitijim načinima organizacije provođenja i praćenja procesa tjelesnog vježbanja. Osposobiti studente za samostalnu izvedbu aktivnosti iz područja kineziološke kulture. Osposobiti studente za samostalnu procjenu i samoprocjenu aktivnosti.


Kineziološka metodika u integriranom kurikulu I


demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini; razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina; cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.


Demonstrirati temeljno poznavanje osnovnih metodičkih zakonitosti te njihove teorijske i praktične aspekte. Razumjeti načine usvajanja metodičkih postupaka. Pokazati sposobnost usvajanja osnovnih pojmova i stručnih termina u kineziološkoj metodici . Razvijati sposobnost za kontinuirano vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitog rada. Demonstrirati znanje o obilježju rasta i razvoja predškolskog djeteta. Pokazivati razumijevanje iz modeliranja procesa

10





131

tjelesnog vježbanja.


Organizacijski oblici rada u jaslicama. Organizacijski oblici rada u vrtiću; Pokretna igra; Sat tjelesne i zdravstvene kulture; Jutarnje tjelesno vježbanje; Mali predah; Slobodna tjelesna aktivnost; Šetnja; Natjecanja; Priredbe; Zimovanja i ljetovanja. Organizacijski načini rada; Načini emisije informacija; Načini učenja kinezioloških informacija; Načini vježbanja; Postupci odgajatelja prilikom učenja novih kinezioloških informacija; Teorijska i praktična priprava odgajatelja za rad. Kontrola i analiza učinkovitosti provedenog odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Materijalni uvjeti provođenja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Prostori, oprema, sredstva i pomagala; Mjere osiguranja provođenja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Analiza sadržaja odgojno-obrazovnog procesa tjelesnog vježbanja; Sadržaji praktične nastave studenata.




X terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave. Izradbe samostalnih zadataka, izvođenje sata tjelesnih aktivnosti, izrada i priprema plana i programa kinezioloških aktivnosti, polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita.







2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada U ukupnom vrednovanja rada studenata pohađanje nastave će imati 12,5% bodova , seminarski rad 12,5% bodova ,te

10





132

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

usmeni ispit 75% bodova na završnom ispitu



u knjižnici


medija

Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb

7

Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. Zagreb: EDIP d.o.o.

7

Findak, V. (1997). Planiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine

6

Findak, V. i Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za odgojitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

6

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Visoka učiteljska škola u Rijeci (od 9-20 str.).

7


Kovrigine, M. D. (1982). Sestra odgajateljica u jaslicama i dječjem vrtiću. Zagreb Findak, V., Mraković, M. (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 (4); 420-428. Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca. Zagreb Ivanković, A. (1988). Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Zagreb: Školska knjiga




10





133





2+0+1

1.2. Godina studija II Očekivani broj


1.3. Naziv predmeta Integrirani kurikul ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Nositelj predmeta

Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan



2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za integrirani metodički pristup cjelovitom djecjem razvoju i učenju utemeljenom na prirodnoj znatiželji i aktivnom istraživačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga okružuje. Spoznavanje integriranog kurikuluma kao cjelovitog i otvorenog sustava koji se može i treba mijenjati u skladu s dječjom prirodom, postojećim kontekstulanim uvjetima, društvenim i suradničkim profesionalnim resursima.


Pedagogije ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I, Pedagogije ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II


razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

10





134


Studenti će biti osposobljeni za primjenu metodičkih znanja u praksi u integriranom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Iskazivat će istraživačke vještine i kontinuiranu sposobnost učenja u osmišljavanju situacija i poticaja koji će biti u skladu s dječjom prirodom. Razvit će sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća. Također će razviti sljedeće kompetencije:objasniti i interpretirati projekt kao model cjelovitog integriranog učenja; razlikovati raznovrsne uloge odgojitelja u dječjim aktivnostima i projektima; izraditi i prezentirati projekt vrtića (organizacija prostora i materijala) koji je u skladu s dječjom prirodom; demonstrirati znanje učinkovitih strategija u promatranju, procjenjivanju i poticanju ukupnih razvojnih dosega predškolskog djeteta; učinkovito i djelotvorno konstruirati poticajno-razvojni odgojno-obrazovni kontekst u skladu s djetetovim sposobnostima, potrebema i interesima; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih područja .


Teorijski pristup istraživanju integriranog ranog i predškolskog kurikuluma. Tradicionalno i suvremeno određenje predškolskog kurikuluma. Tematsko programiranje i teorija situacijskog učenja. Integrirani kurikulum. Projekt kao oblik integriranog kurikuluma. Projekt prema autoricama L.Katz i S.C.Chard. Reggio koncepcija rada na projektu. Rad djece i odgojitelja na zajedničkom planiranju i provedbi projekta kao modela cjelovitog integriranog učenja, suradničkog učenja, uključivanjem roditelja i lokalne zajednice – sukonstrukcija kurikuluma. Proces učenja djece. Raznovrsne uloge odgojitelja u odgojno-obrazovnim aktivnostima (promatrač, sudionik, pomagač, inicijator, poticatelj, istraživac, moderator, voditelj, dokumentator i dr.).Roditelji kao resursi znanja, suradnici u odgojno-obrazovnom procesu i partneri u građenju i procjenjivanju kurikula. Odgojitelj kao etnograf i uporaba etnografska metoda. Uloga dokumentacije u poticanju suradničkog učenja djece (dokumentiranje procesa učenja djece i odgojitelja). Kurikulumski pristup pri izboru i metodičkom oblikovanju sadržaja, realizacije i vrednovanja. Uloga odgajatelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja (manipuliranjem, istraživanjem, eksperimentiranjem, izražavanjem te revidiranjem i dogradivanjem prethodnih dječjih iskustava). Materijalno-prostorno uređenje predškolske ustanove. Procesno orijentirana arhitektura



on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u predviđenim načinima izvođenja nastave, izradbu samostalnih zadataka, pripremu i realizaciju aktivnosti u vježbaonici, polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij

10





135

studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Domaće zadaće Seminarski rad Usmeni ispit 1,5

Istraživanje 0,5 Esej (Ostalo upisati)



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (12,5 ECTS postotnih bodova), istraživanje (12,5 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (37,5 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Slunjski,E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči, Zagreb: Mali profesor.

8

Previšić, V.(2007).Pedagogija i metodologija kurikuluma. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum.Zagreb: Zavod za pedagogiju i Školska knjiga, str. 15-34.

10

Slunjski, E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor. 10

Desforges, C. (2001).Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. 4

Petrović-Sočo, B.(2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića, Zagreb: Mali profesor.

6


Slunjski, E.(2008). Dječji vrtić zajednica koja uči, Zagreb:Spektar-Media. Slunjski,E.(2012).Tragovima dječjih stopa, Zagreb:Profil (odabrana poglavlja) Nenadić-Bilan, D. (1998). Uporaba prostora i društvena kompetencija, Zbornik Biti-biti za druge, Čakovec, str.86-89. Nenadić-Bilan, D. (1999). Promatranje različitih aspekata djetetova razvoja, Zbornik Mirisi djetinjstva - 6.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije”, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.47-55. Nenadić-Bilan, D.( 2002), Projekt kao oblik rada s djecom predškolske dobi, Zbornik Živa baština, Zadar: Visoka učiteljska škola, str. 175-187. Nenadić- Bilan, D. ( 2003). Uloga konteksta i učenje predškolskog djeteta, Zbornik radova Djetinjstvo, razvoj i odgoj, Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 37-43.

10





136




10





137





3+0+2


1.3. Naziv predmeta Jezično-komunikacijski integrirani kurikul

1.8. Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati jezično-komunikacijske sadržaje u tvorbi ranog i predškolskog integriranog kurikula. Stručno i metodičko promišljanje i izvođenje jezično-komunikacijskih sadržaja integriranog kurikula.





10





138


Razviti instrumentalne opće kompetencije analize i sinteze te planiranja i organiziranja. Razviti interpersonalne opće kometencije timskog rada i interpersonalnih vještina. Razviti neke sistemske opće komeptencije-sposobnost stvaranja novih ideja, sposobnost prilagodbe novim situacijama i sposobnost vođenja. Objasniti temeljne pojmove jezicno komunikacijskog integriranog kurikulum. Prepoznati i analizirati osnovne čimbenike, uvjete i različite metodičke postupke pri oblikovanju jezično-komunikacijskog integriranog kurikuluma. Analizirati i sintetizirati sadržaje s psihofizičkim karakteristikama razvoja predškolske djece. Aktivno primjenjivati stečene spoznaje o jezično-komunikacijskim procesima u odgojno–obrazovnim situacijama.


Značaj metodičkog oblikovanja interakcije u institucionalnom kontekstu (interakcija i komunikacija s odraslima i djecom). Struktura odgojno-obrazovnog procesa u dječjim jaslicama i vrtićima u oblikovanju i razvoju jezično-komunikacijske kompetencije djeteta. Odgojno-obrazovna komunikacija (verbalna i neverbalna komunikacija, nesporazumi i sukobi u komunikaciji, suradnja u komunikaciji). Temeljne zadaće, metode i djelatnosti rada u području razvoja govora djece predškolske dobi. Poticanje razvoja artikulacije glasova. Poticanje razvoja rječnika. Poticanje razvoja rečenice. Poticanje govornog stvaralaštva djece predškolske dobi. Govorne igre. Metodički aspekti dječje književnosti. Vježbe i igre za poticanje komunikacijskih umijeća djeteta. Predčitačke vještine djeteta. Igre za razvoj glasovne raščlambe. Vježbe predpisanja. Okruženje u jezično-komunikacijskom kurikulu. Uloga odgojitelja u jezično-komunikacijskom kurikulumu (utjecaji na oblikovanje kurikuluma, izbor i metodičko strukturiranje sadržaja. Metodički postupci u razvoju jezično-komunikacijske kompetencije djeteta, planiranje kurikuluma,praćenje i vrednovanje jezične i komunikacijske kompetencije predškolske djece).




X terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata

Obaveze studenata su redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastav, praktičan rad (izrada pripreme, izvodenje i evaluacija neposrednog samostalnog rada s djecom), kontinuirana provjera znanja, pismeni i usmeni ispit.

Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1,5 Kolokvij 1



10





139

odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej (Ostalo upisati)



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (10 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (30 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 20 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (20 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (20 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Slunjski,E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči, Zagreb: Mali profesor. (odabrana poglavlja)

10

Bašić, J. i sur. (1994). Integralna metoda za odgajatelje i stručne suradnike predškolske ustanove, Zagreb: Alinea (odabrana poglavlja ).

7

Pavličević – Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. (str. 18-30). 5

Shulz von Thun, F. (2001). Kako medusobno razgovaramo 1, 2, 3. Zagreb: Erudita. 5

Čudina-Obradović, M. (2002 ).Čitanje prije škole. Zagreb: Školska knjiga. 7

Čudina-Obradović, M. (1995 ). Igrom do čitanja.Zagreb: Školska knjiga. 6

Robotić, M. (2000). Predvježbe pisanja. Zagreb: Alfej. 4


Nenadić-Bilan,D.(1998). Uporaba prostora i društvena kompetencija, Zbornik Biti-biti za druge, Čakovec, str.86-89. Obradović-Čudina,M.(2000). Kad kraljevna piše kraljeviću, Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja, Zagreb : Grafa. Nenadić-Bilan,D. ( 1999). Igra i čitanje u predškolskoj dobi, Zbornik Kako razvijati kulturu čitanja, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba. Veronek-Germadnik,V.( 2002).Upoznajmo se -komunikacijske igre djece,roditelja i učitelj, Zagreb. Nenadić-Bilan, D. ( 2001). Samopotvrda kao dio komunikacijskih umijeća odgojitelja, Zbornik Mirisi djetinjstva-VIII.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije,Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23. Silberg, J. (2002). Igre mozgalice za dojencad, jednogodišnjake i dvogodišnju djecu. Zagreb: Profil. Pease, A. (2008). Velika škola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga.



10





140


10





141





2+0+1

1.2.Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Istraživačko-spoznajni integrirani kurikul

1.8. Nositelj predmeta Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan


Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za primjenu različitih strategija učenja, sredstava i oblika odgojno-obrazovnog rada kojima ce poticati dječje učenje u interakciji s fizičkom i socijalnom sredinom. Promišljanje i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa u cilju cjelovitog razvoja djeteta i zadovoljavanja potreba, interesa za istraživanjem i provjeravanjem njihovih teorija utemeljenih na dječjoj prirodnoj radoznalosti.





10





142


Razviti instrumentalne opće kompetencije analize i sinteze te planiranja i organiziranja. Razviti interpersonalne opće kometencije timskog rada i interpersonalnih vještina. Razviti neke sistemske opće komeptencije-sposobnost stvaranja novih ideja, sposobnost prilagodbe novim situacijama i sposobnost vođenja. Analizirati strategije odgojno-obrazovnog djelovanja i suradničkog učenja te razlikovati suvremene strategije učenja i poučavanja u odgojno-obrazovnom radu. Analizirati specifičnosti spoznajnog procesa koji polazi od promatranja, unošenja promjena, praćenja, iskazivanja i prepoznavanja pojava, preko raščlambi uviđaja i zaključivanja.Napraviti samostalnu pismenu pripravu i didaktička sredstva za izvođenje odgojno-obrazovnogprocesa u skladu s dječjom prirodom, izvesti odgojno–obrazovnu aktivnost s djecom, analizirati i evaluirati odgojno-obrazovne aktivnosti.


Socijalno i kulturno okruženje kao poticaj za prepoznavanje i primjereno zadovoljavanje dječjih kognitivnih i socioemocionalnih potreba (od šest mjeseci do polaska u školu). Strategije odgojno-obrazovnog djelovanja (cjelokupno ozračje, svakodnevne životne situacije, planski stvorene situacije – na razini odgojne skupine, na razini ustanove i izvan nje). Integrativnost orijentacijskih sadržaja u upoznavanju prirodne, društvene okoline i početnih matematičkih pojmova kod djece u dobi od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Upoznavanje i istraživanje mogućnosti dječjeg učenja pomoću didaktičkih, nestrukturiranih, ambalažnih i prirodnih materijala i igračaka. Suvremene strategije poticanja djetetovog istraživanja žive i nežive prirode, ljudskog rada, međuljudskih odnosa, baštinskih i civilizacijskih kulturnih tekovina. Izvori izravnog upoznavanja i djelovanja na okolinu: multiperceptivne, eksploracijske aktivnosti, eksperimenti, opažajno-praktične i radne aktivnosti. Obilježavanje blagdana, proslava i svečanosti.Poticanje djetetovog istraživanja elementarnih matematičkih pojmova (količinski odnosi, skupovi, geometrijska tijela i oblici, prostorni i vremenski odnosi, mjere i mjerenje). Predmatematičke vještine. Aktivnosti, igre i poticaji iz područja vjerskog odgoja. Aktivnosti, igre i poticaji iz područja ekološkog odgoja.




X terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata

Obaveze studenata su redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastav, praktičan rad (izrada pripreme, izvodenje i evaluacija neposrednog samostalnog rada s djecom), kontinuirana provjera znanja, pismeni i usmeni ispit.

Raspodjela Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij 0,5

10





143

ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):






Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova), praktični rad u vježbaonici (25 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 12,5 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (25 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Miljak, A. (2007). Učenje činjenjem i sudjelovanjem u zajednici profesionalnih odgajatelja. U: Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatič, N., (ur.), Pedagogija. Sv. 1., Zagreb:Hrvatsko-pedagogijsko društvo. str. 201-215.

6


10

Slunjski,E.(2012). Tragovima dječjih stopa.Zagreb: Profil (odabrana poglavlja) 5

Rothschild, J., Daniels, E. R. (1999). Bogatstvo materijala kao izvor dječje spoznaje – kako poticati predškolsku djecu na učenje o prirodi i matematici. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji.(odabrana poglavlja)

5

Gabelica-Šupljika, M. i Milanović,M. (1995). Blagdani djetinjstva. Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

6

Čudina - Obradović, M. (2002). Matematika prije škole. Zagreb: Školska knjiga. 6

Hoblaj,A.(2000).Otkrivajmo i upoznajmo svijet zajedno, Zagreb: Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije.(odabrana poglavlja)

5

Nenadić-Bilan, D. (1996). Aktivnosti rješavanja problema u vanjskom okružju, Zbornik radova Mirisi djetinjstva- III. dani predškolskog odgoja, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str.136-137.

3

10





144

Slunjski E. (2007). Kad djeca istražuju, Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja) 5


Nenadić-Bilan, D., Klarin, M.(2001 ), Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine, Zbornik 2.dani otočkih dječjih vrtića, Hvar, str. 52-63. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa.(odabrana poglavlja) Ferucci, J. (2000). Što nas uče djeca. Zagreb;Algoritam. Petrović-Solo, B. (2007). Kvaliteta institucijskog konteksta i odgoj i razvoj djece rane dobi. U: Previšic, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N., (ur.), Pedagogija. Sv.2., Zagreb:Hrvatsko-pedagogijsko društvo. str. 533-540. Došen-Dobud, A. (1995). Malo dijete – veliki istraživač. Zagreb: Alinea. Uzelac,V.(1993). Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti, Zagreb:HPKZ.




10





145





0+0+2

Godina studija


45

Naziv predmeta

Stručna praksa I Nositelj predmeta



2 Suradnici

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te refleksiju i unaprjeđivanje predškolske prakse.






likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

10





146


Pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe.


Program dječjeg vrtića/jaslica. Plan i program za odgojnu skupinu. Dokumentacija odgojitelja. Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica (vanjski i unutarnji prostor). Raspored i dnevni tijek aktivnosti (od prijema djece do odlaska kući). Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima i lokalnom zajednicom (planiranje suradnje, vrste, načini ostvarivanja). Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice.


predavanja seminari i radionice


X terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata

Student stručnu praksu ostvaruje u za to predviđenoj predškolskoj ustanovi te mu se dodjeljuje mentor / odgojitelj. Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik prakse. U dnevnik prakse bilježe se navedeni sadržaji stručne prakse.


Pohađanje stručne prakse 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij



Istraživanje Esej Pisanje dnevnika stručne prakse 1

10





147



Rad studenta na stručnoj praksi će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 25 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 25 ECTS postotnih bodova za praktični rad u vježbaonici te 50 ECTS postotnih bodova za pisanje dnevnika stručne prakse.




ostalih medija

Hansen, K.A.; Kaufman, R-K.; Walsh, K.B.(2004), Kurikulum za vrtiće. Zagreb. Pučko otvoreno učilište korak po korak.

5

Szanton, Stokes, E. (2000) . Kurikulum za jaslice : razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine : priručnik br. 2 / Zagreb : Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb : Grafa.

5


Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum.Zagreb. Mali profesor.




10





148





0+0+2;(III.semestar) 0+0+2(IV.semestar)

Godina studija


45

Naziv predmeta

Stručna praksa II Nositelj predmeta



2; 2 Suradnici

Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta



Stručna praksa I



10





149


Pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe.


Plan i program za odgojnu skupinu. Dokumentacija odgojitelja. Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti uz uključivanje uz pomoć mentorice. Jedno cjelodnevno praktično predavanje (u drugom dijelu prakse). Analiza komunikacije/interakcije odrasli – dijete/djeca, dijete – dijete/djeca u svakodnevnim situacijama. Analiza igara. Primjena scenske lutke. Programi stručnog usavršavanja odgojitelja. Suradnja s roditeljima.




X terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata


Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova

Pohađanje stručne prakse 0,5 Praktični rad 0,5 Kolokvij



10





150

odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Istraživanje Esej

Pisanje dnevnika stručne prakse

1



Rad studenta na stručnoj praksi će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 25 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 25 ECTS postotnih bodova za praktični rad u vježbaonici te 50 ECTS postotnih bodova za pisanje dnevnika stručne prakse.




ostalih medija

Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović (1998). Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Alinea.

7

Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) 7

Ivon, H.(2011). Dijete, odgojitelj i lutka. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. 5


Babić, N., Irović, S. (2004). Djeca i odrasli u igri. U: Babić, N., Irović, S., Redžep-Borak, Z. (ur.), Rastimo zajedno. Osijek, Centar za predškolski odgoj , Visoka učiteljska škola; 15-24. Juul; J. (1995),Vaše kompetentno dijete, Zagreb. Educa (poglavlje: Samosvijest i samopouzdanje, 91-131)




10





151





0+0+2 (V.semestar) 0+0+2 (VI.semestar)

1.2. Godina studija III Očekivani broj

studenata na predmetu

1.3. Naziv predmeta Stručna praksa III Nositelj

predmeta Violeta Valjan Vukić, prof.

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 (V.semestar) 2 (VI.semestar)

Suradnici


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta



Stručna praksa II



10





152


Pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti;demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe; imati sposobnost donošenja odluka i vještina odlučivanja primjerenu situacijama; demonstrirati praktičnu kompetenciju.


Plan i program za odgojnu skupinu. Dokumentacija odgojitelja. Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje uz pomoć mentorice. Promatranje izabranog djeteta u različitim situacijama. Sudjelovanje u organizaciji i provedbi šetnji, izleta, posjeta. Uvid u djelovanje odgojiteljskog vijeća, stručnih aktiva i drugih tijela vrtića. Intervju s roditeljem (upis djeteta). jedan komunikacijski roditeljski sastanak, uz pomoć mentorice ( u drugom djelu prakse). Pet cjelodnevnih praktičnih predavanja (dva praktična predavanja u prvom dijelu prakse, tri u drugom dijelu prakse)




X terenska nastava



Komentari:

Obveze studenata



Pohađanje stručne prakse 0,5 (V.s.) 0,5(VI.s.)

Praktični rad 0,5(V.s.) 1,5(VI.s.)

Kolokvij



Istraživanje Esej Pisanje dnevnika stručne prakse

1(V.s.) 1(VI.s.)

10





153



Rad studenta na stručnoj praksi u petom semestru će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 25 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 25 ECTS postotnih bodova za praktični rad u vježbaonici te 50 ECTS postotnih bodova za pisanje dnevnika stručne prakse. Rad studenta na stručnoj praksi u šestom semestru će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 16,7 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 50 ECTS postotnih bodova za praktični rad u vježbaonici te 33,3 ECTS postotnih bodova za pisanje dnevnika stručne prakse.




ostalih medija


10

Milanović, M. (1997), Pomozimo im rasti, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske. Zagreb.

5


Slunjski, E. (2003), Devet lica jednog odgajatelja/roditelja. Zagreb. Mali professor. Irović, S. (1994), Dječja znatiželja i eksploracijsko ponašanje u kontekstu vršnjačke interakcije, u: Napredak 1, 42-50. Zagreb. Irović, S./ Duran, M. (1994), Aktivnosti u dječjem vrtiću i jaslicama, U: Predškolski odgoj danas i sutra (50-58). Osijek.




10





154





1+1+0

Godina studija


15

Naziv predmeta

Vizualna pismenost 1.8. Nositelj predmeta

Karmen Travirka Marčina, prof.


3 1.9. Suradnici

Status predmeta

Izborni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s elementima čovjekova likovnog izražavanja kroz povijesna razdoblja te ovisnost oblika likovnog izražavanja u odnosu na društvena uređenja zajednica


Nema ih


Posjedovanje temeljnog znanja iz povijesti čovjekova likovna izražavanja te prepoznavanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja čime se stječu kompetencije u oblikovanju i vrednovanju dječjeg odnosa prema umjetničkom stvaranju.


Posjedovanje temeljnog znanja iz povijesti čovjekova likovna izražavanja te prepoznavanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja čime se stječu kompetencije u oblikovanju i vrednovanju dječjeg odnosa prema umjetničkom stvaranju. Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti. Razvijanje vrijednosnih stavova prema umjetnosti i kulturnoj baštini.


Relativnost povijesnog vremena. Ovisnost likovnih oblika o društvenom uređenju zajednice. Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti. Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja: prapovijest, antika, srednji vijek, renesansa, barok, 19. st. I građanska umjetnost, industrijska revolucija i umjetnost. Moderni pravci.

10





155





Komentari:

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada.








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,67 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (16,67 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil, 6

Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil, 6

Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti, Zagreb, Školska knjiga,

5


Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing, Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža

10





156




10





157





1+0+1

Godina studija


15

Naziv predmeta

Vizualne komunikacije Nositelj predmeta

Karmen Travirka Marčina, prof.


3 Suradnici

Status predmeta

Izborni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osvijestiti studente kroz teoriju vizualnih komunikacija boljem razumijevanju procesa prenošenja vizualnih poruka kao i produbljivanje njihovih vizualnih sposobnosti koje mogu koristiti u budućem radu u vrtićima.


Nema ih


Posjedovanje znanja iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom. Razvijanje vizualnog i estetskog opažanja i poticanje kritičkog razmišljanja o oblicima vizualnih komunikacija


Posjedovanje znanja iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom. Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti Razvijanje znanja u promatranju i procjeni djetetovih kreativnih mogućnosti i aktivnosti. Poticanje angažiranosti u suradnji s kulturnim ustanovama lokalne zajednice Razvijanje vizualnog i estetskog opažanja. Poticanje kritičkog razmišljanja o oblicima vizualnih komunikacija

10





158


Fiziologija gledanja. Pojedinac i okolina. Elementi likovnog govora. Povijesni razvoj vizualnih komunikacija. Vizualne komunikacije; plakat, grafički dizajn, fotografija, strip, film, televizija. Muzeji kao oblik komunikacije. Kulturna baština i zaštita spomenika.





Komentari:

Obveze studenata



Pohađanje nastave O,5 Praktični rad Kolokvij






Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (16,67 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (16,67 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit (33,33 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Ivančević, R. (1997.) Likovni govor- Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Zagreb, Profil, 6

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga, 6

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga 5

Paić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS 6

10





159


Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar J.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum,




10





160





1+0+1

Godina studija

II 1.7Očekivani broj studenata na predmetu

15

Naziv predmeta

Prirodni oblici kretanja 1.8.Nositelj predmeta

Mr.sc. Predrag Saratlija


3 1.9.Suradnici

Cetinić Jelena, prof.

Status predmeta

izborni

Donata Vidaković Samaržija, prof.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Učenje i usavršavanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja primjenjivih u radu sa djecom predškolske dobi. Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija neophodnih za realizaciju adekvatnih kinezioloških postupaka kojima se utječe na morfološka obilježja, te motoričke i funkcionalne sposobnosti predškolske djece.


Uvijeti za upis su apsolvirani kolegiji kineziološka kultura I i II te Kineziologija. Kompetencije potrebne za predmet su poznavanje teorijskih osnova kineziološke znanosti i kinezioloških transformacija.


Ishodi učenja: demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini; učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

10





161


Demonstrirati temeljno poznavanje sadržaja koji proizlaze iz programa tjelesne i zdravstvene kulture, a odnose se na prirodne oblike kretanja i jednostavne forme igara. Razviti sposobnost za samostalnu organizaciju i provođenje kinezioloških aktivnosti u okviru predškolskog odgojno- obrazovnog procesa. Demonstrirati znanje za učinkovito i efikasno provođenje kinezioloških sadržaja u skladu sa razvojnim značajkama djeteta. Pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost prilikom realizacije pojedinih motoričkih zadataka organizirajući sigurnu i poticajnu sredinu, te pokazivati razumijevanje utjecaja tjelesnog vježbanja na zdravlje djeteta.

2.5 Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Kineziološki operatori za učenje hodanja, Kineziološki operatori za učenje trčanja, Kineziološki operatori za učenje skakanja, Kineziološki operatori za učenje bacanja i hvatanja, Kineziološki operatori za učenje gađanja, Kineziološki operatori za učenje dizanja i nošenja, Kineziološki operatori za učenje puzanja i provlačenja, Kineziološki operatori za učenje penjanja, Kineziološki operatori za učenje potiskivanja i vučenja, Kineziološki operatori za učenje kotrljanja i kolutanja, Kineziološki operatori za učenje poligona prepreka, Opće pripremne vježbe bez pomagala, Fitnes za djecu, Organizacija i provedba izleta, Organizacija i provedba natjecanja.

2.6.Vrste izvođenja nastave:




Komentari:

2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad i usmeni ispit.

2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad 1 Kolokvij


Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit



10





162

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , izradom domaće zadaće, praktičnog rada, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (16,6 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (33,3 ECTS postotnih bodova), domaća zadaća ( 16,6 ECTS postotnih bodova), praktični rad (33,3 ECTS postotnih bodova).

2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)



ostalih medija

Findak, V. i Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju, priručnik za odgojitelje. Zagreb: Edip.

7

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola.

7

Ivanković, A. (1980). Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Zagreb: Školska knjiga. 8

Findak, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školska knjiga.

7

Allue, J. M. (2003). Velika knjiga igara. Zagreb: Profil. 4

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Neljak B., Milić M., Božinović Mađor S. i Delaš Kalinski S. (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4. Zagreb: Profil. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal. Fučkar,K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK.




10





163





1+0+1

1.2.Godina studija I Očekivani broj studenata na predmetu 15

Naziv predmeta

Informatička pismenost Nositelj predmeta

Josip Cindrić, prof.


3 Suradnici

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa osnovnim konceptima temeljenim na znanstvenim spoznajama prikupljanja i obrade informacija , s ciljem pravilnog razumijevanja i primjene istih.


Potrebna su osnovna predznanja o građi računala i operativnim sustavima


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Isto tako će razumjeti i moći opisati načela rada školskog računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u odgojno obrazovnom procesu te pripremu materijala za uspješan rad. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu. Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama. Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.


Prikupljanje , obrada i korištenje informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu. Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.

10





164


Građa računala,Operativni sustavi ,MS Word - Podešavanje izgleda prozora, meniji i alatne trake, zadane vrijednosti MS Word - Znakovi riječi i odlomci, oblikovanje MS Word - Popisi, sekcije (prekid stranice), uvlake i tabulatori Ispravci teksta, pronađi i zamjeni Umetanje slika, formula i simbola MS Word - Tablice,Grafički prikaz podataka MS Word - Forme (Obrasci), Skupno pismo , Snimanje i ispis dokumenta Microsoft Power point Microsoft Power point Microsoft Power point Obrada slike Zvučni zapisi Internet - pojmovi, Pretraživači i pretraživanje E Mail - WEB Mail CMS sustavi, Wordpress

Drupal , Moodle



X vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.






10





165

Eksperimentalni rad Projekt 0,5 aktivnost u nastavi


Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i vježbe za stjecanje 0.25 bodova , preko CMS sustava Moodle pripremati se za nastavu , izvršavati domaće zadaće , za svaku aktivnosti stječu u 0.25 bodova. Praktičan rad tijekom nastavnog procesa (kontinuirano vrednovanje) im donosi 0.25 bodova , krajem semestra praktični radovi se povezuju u jednu cijelinu i čine završni rad s čime se stiče 0.5 bodova . Usmeni ispit je sinteza praktičnih i teorijskih znanja uvjet je za stjecanje 1 boda. Sve skupa čini 3 ECTS boda.




ostalih medija

Bott E., Siechert C., Microsoft Windows XP Inside Out, Microsoft Press, 2001 7

Korać, Milan:Microsoft Word 2007 , Zagreb : Algebra, 2008 8

Davor Bašić:Excel - brzo, korisno, uspješno ,Zagreb : "Anagram", 2004 8

Materijali s :moodle.carnet.hr


Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007. Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000. Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009. Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.




10





166




Način izvođenja nastave (broj sati P+S+V+e-učenje)

1+0+1

1.2.Godina studija II Očekivani broj


1.1. Naziv predmeta Vokalno-instrumentalni praktikum I Nositelj

predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.

1.2. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 Suradnici Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razviti kod studenata melodijski i ritamski sluh, upoznati i usvojiti osnovne elemente glazbene pismenosti na temelju izvođenja glazbe (pjevanja i sviranja) odabranih skladbi. Osposobiti studente za pjevanje jednostavnih melodija prema notnom zapisu uz sviranje na instrumentu


Položeni glazbeni kolegij Notno pismo


Razviti sposobnost lijepog pjevanja, Demonstrirati sposobnost istovremenog sviranja i pjevanja, cijeniti i poštivati svoj i tuđi napredak prilikom sviranja i pjevanja, Demonstrirati znanje iz glazbene teorije kao i sviranja na instrumentu, razvijati samostalan rad, razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća


Stjecanje općih znanja glazbene pismenosti, osnovnih teorijskih glazbenih zakonitosti, te stjecanje sposobnosti primjene glazbenog -teoretskog znanja u praktičnu izvedbu. Stjecanje sposobnosti prepoznavanja, analiziranja i vrijednovanja glazbenih sadržaja, razvijati vještinu čitanja glazbenog pisma za interpretaciju jednostavnih skladbi, razvijanje vještine za samostalno izvođenje glazbe (pjevanje i sviranje na melodijskom instrumentu).


Razvijanje i učvršćivanje osjećaja za glazbu, razvijanje motoričkih i okulomotoričkih sposobnosti (stjecanje umijeća čitanja glazbenog pisma i sviranja), stjecanje vještine sviranja na melodijskom instrument, izvođenje primjera za učvršćivanje glazbenih pojmova, upoznavanje građe i funkcije organa koji sudjeluju u procesu nastajanja glasa (anatomija usne šupljine, laringsa, glasnica, pluća, prsnog koša, dijafragme) stjecanje vještine pjevanja melo-ritamskih primjera i pjesama za djecu.

10





167





Komentari:

Vježbe su pjevanje i sviranje na instrumentu

Obveze studenata

Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi: uspješno realizirati zadane vježbe – pjesme za pjevanje i tehničke vježbe za sviranje, položiti pismeni ispit iz osnove glazbene pismenosti i položiti usmeni ispit uz prethodno izvršene obaveze.



Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje ( 25 ETCS postotnih bodova), kolokvij ( 50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Centar za predškolski odgoj

20

Golčić, I. (1998). Pjesmarica. Zagreb: HKD Sv. Jeronim 20

Lhotka-Kalinski, I. (1975). Umjetnost pjevanja. Zagreb:Školska knjiga 2

Rončević, S. (2007). Osnove glazbene teorije. Zadar: Sveučilište u Zadru 30

Izbor brojalica i pjesama, (2005). Sveučilište u Zadru 30

Gospodnetić, H. (2008). Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb 30

10





168


Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa d.o.o. Tomerlin, V. (1969). Dječje muzičko stvaralaštvo. Zagreb: Školska knjiga Makjanić, N. (1980). Veseli svirači. Zagreb: Školska knjiga




10





169





1+0+1

1.2.Godina studija II 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Vokalno-instrumentalni praktikum II 1.8.Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević, prof.

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 2 1.9.Suradnici Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razviti kod studenata melodijski i ritamski sluh, upoznati i usvojiti osnovne elemente glazbene pismenosti na temelju izvođenja glazbe (pjevanja i sviranja) odabranih skladbi. Osposobiti studente za pjevanje jednostavnih melodija prema notnom zapisu uz sviranje na instrumentu


Položeni glazbeni kolegij Notno pismo i Vokalno-instrumentalni praktikum I


Razviti sposobnost lijepog pjevanja, Demonstrirati sposobnost istovremenog sviranja i pjevanja, cijeniti i poštivati svoj i tuđi napredak prilikom sviranja i pjevanja, Demonstrirati znanje iz glazbene teorije kao i sviranja na instrumentu, razvijati samostalan rad, razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća


Stjecanje općih znanja glazbene pismenosti, osnovnih teorijskih glazbenih zakonitosti, te stjecanje sposobnosti primjene glazbenog -teoretskog znanja u praktičnu izvedbu. Stjecanje sposobnosti prepoznavanja, analiziranja i vrijednovanja glazbenih sadržaja, razvijati vještinu čitanja glazbenog pisma za interpretaciju jednostavnih skladbi, razvijanje vještine za samostalno izvođenje glazbe (pjevanje i sviranje na melodijskom instrumentu).


Razvijanje i učvršćivanje osjećaja za glazbu, razvijanje motoričkih i okulomotoričkih sposobnosti (stjecanje umijeća čitanja glazbenog pisma i sviranja), stjecanje vještine sviranja na melodijskom instrument, izvođenje primjera za učvršćivanje glazbenih pojmova, upoznavanje građe i funkcije organa koji sudjeluju u procesu nastajanja glasa (anatomija usne šupljine, laringsa, glasnica, pluća, prsnog koša, dijafragme) stjecanje vještine pjevanja melo-ritamskih primjera i pjesama za djecu.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:

10





170

seminari i radionice X vježbe



Vježbe su pjevanje i sviranje na instrumentu

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi: uspješno realizirati zadane vježbe – pjesme za pjevanje i tehničke vježbe za sviranje, položiti pismeni ispit iz osnove glazbene pismenosti i položiti usmeni ispit uz prethodno izvršene obaveze.



Priprema za predavanje 0,5 Referat Pismeni ispit





Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje ( 25 ETCS postotnih bodova), kolokvij ( 50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Centar za predškolski odgoj

20

Golčić, I. (1998). Pjesmarica. Zagreb: HKD Sv. Jeronim 20

Lhotka-Kalinski, I. (1975). Umjetnost pjevanja. Zagreb:Školska knjiga 2

Rončević, S. (2007). Osnove glazbene teorije. Zadar: Sveučilište u Zadru 30

Izbor brojalica i pjesama, (2005). Sveučilište u Zadru 30

Gospodnetić, H. (2008). Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb 30

10





171


Sam, R. (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa d.o.o. Tomerlin, V. (1969). Dječje muzičko stvaralaštvo. Zagreb: Školska knjiga Makjanić, N. (1980). Veseli svirači. Zagreb: Školska knjiga




10





172





1+1+0

Godina studija


15

Naziv predmeta

Komunikacijske vještine odgojitelja 1.8.Nositelj predmeta

Prof.dr.sc.Mira Klarin


3 1.9.Suradnici

Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj ovog kolegija je stjecanje znanja o komunikaciji, elementima i vrstama komunikacije, te ovladavanje vještinama kompetentne komunikacije. Studente će se upoznati s prirodom međuljudskih odnosa i oblicima socijalnog ponašanja. Konačni cilj je razvoj osjetljivosti za prepoznavanje znakova i korištenje vještina u ostvarenju kompetentne komunikacije.


Nema


- Izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti; - Graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini; - Razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog

razvoja; - Demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na

sociokulturni i ekonomski status; - Učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u


- Ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje temeljnih potreba djeteta.

10





173


Svladavanjem sadržaja student će moći: - razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije - pravilno analizirati komunikacijske poruke - prepoznavati smetnje u komunikaciji - analizirati prirodu međuljudskih odnosa - procijeniti odnose čimbenika uspješne komunikacije i njezinih ishoda u različitim vrstama odnosa - prepoznati i koristiti vještine koje pridonose uspješnoj komunikaciji - prepoznati i primijeniti načela uspješne komunikacije kao temelje za razumijevanje međuljudskih odnosa i uspostavu pozitivne međuljudske interakcije - nenasilno rješavati sukobe među pojedincima odnosno pojedinca i skupine - demonstrirati jasnu i argumentiranu stručnu komunikaciju na materinskom jeziku u stilu prilagođenom kontekstu


Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa - uzajamnost, razvojni aspekt, multidimenzionalnost, kompleksnost ), važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa. Vrste komunikacije (verbalna, neverbalna...). Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji, socijalna kompetencija, aktivno slušanje, empatija, samootkrivanje, asertivnost, pravila komunikacije). Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava, komponente stava i njihova uloga u ponašanju, mehanizmi koji utječu na promjenu stava), stereotipi i predrasude (utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju, faktori formiranja stereotipa i predrasuda, promjena stereotipa i predrasuda). Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje, agresivno ponašanje, socijalna inhibicija, formiranje i uloga u međuljudskim odnosima), moral (teorije razvoja morala). Sukob i nenasilno rješavanje sukoba.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada, pismeni ispit, usmeni ispit.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako



10





174

da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


Istraživanje Esej Aktivnost na nastavi 0,5



Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: aktivnost na nastavi (16,67 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (33,33 ECTS postotnih bodova) i pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea. 7

Schultz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo. Zagreb: Erudita. 8

Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

9

Pearsons, J. C. i Spitzberg, B. H. (1990). Intrpersonal communication-concepts, components, and contexts. USA: WM.C.Brown publishers.

5


Beebe, S.A., Beebe, S.J. i Redmond, M.V. (2008). Interpersonal Communication : Relating to Others. Boston: Pearson/Allyn & Bacon. Pennington, D. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Bašić, J. ( 2002). Integralna metoda. Zagreb: Alinea. Duck, S. (1998). Human Relationships. London: Sage Publications (odabrana poglavlja) Ajduković, M. i Pečnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea. Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija alturizma. Zagreb: Alinea. Pease, A. (2002). Govor tijela – Kako misli drugih ljudi mogu pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM Rot, N. (1982). Znakovi i značenja. Beograd: Nolit .




10





175





1+0+1

Godina studija


15

Naziv predmeta

Dramska radionica 1.8.Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Teodora Vigato


3 1.9.Suradnici

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta da pred publikom izvodi dramski tekst ili animira lutku.


Nema


Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni: imenovati pojedine vježbe u dramskim radionicama, odabrati vježbe upoznavanja, pamćenja i mašte, izdvojiti i ispričati dramski događaj, dati primjer vlastitog viđenja nekog dramskog događaja,identificirati i izdvojiti tipično ponašanje za pojedina emocionalna stanja uz pomoć lutke, opisati i pokazati način koji je po njegovom mišljenju najopravdaniji za pojedine postupke lutke, opisivati predmete koju su maštom stvorili, razlikovati načine na koji se mogu pokazati emocije uz pomoć lutke, usporediti emocije perceptivnim vježbama uz predmete sa i bez lutke, demonstrirati zamišljeni događaj koji je popraćen određenom emocijom as i bez lutke, izvesti zadatak koji je postavio voditelj, pokazati i drugačije načine istog događaja, izabrati opciju koja najviše odgovara za kreiranje scenske situacije


Scensko izvođenje dramskog teksta, recitiranja i animiranje scenske lutke ili animiranje predmeta.


Uvod u predmet. Definiranje dramske radionice. Vježbe upoznavanje, koncentracije i mašte. Perceptivne vježbe uz predmete: percepcija vida, opipa, mirisa i sluha. Vježbe «kad bi» Vježbe identifikacije. Različite mogućnosti pokretanje lutke. Osnovni pokreti lutke. Vježbe hodanja. Trčanje i okretanje s lutkom. Lutkarske igre iz folklornog lutkarstva. Geste lutke. Govor lutke. Lutka i dramske vježbe. Perceptivne vježbe uz predmete. Spajanje govora, geste i pokreta. Pripreme za izvođenje lutkarske igre. Javno izvođenje lutkarske igre.

10





176





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Napraviti sve vježbe koje su predviđene u sadržaju








Redovito pohađanje predavanja (10 ECTS postotnih bodova) Aktivno sudjelovanje u praktičnom radu (80 ECTS postotnih bodova Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih bodova) Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu (10 ECTS postotnih bodova) Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio




ostalih medija

Ladika, Z. Čečuk, S. Dević, Đ. (1983.) Dramske igre, Savez društva Naša djeca 5

Perić Kraljik, M. (2009.) Dramske igre za djecu predškolske dobi, Učiteljski fakultet Osijek, Osijek. 8

Vukunić-Žunić, J. i Delaš. B. (2006.) Lutkarski medij u školi, Školska knjiga, Zagreb 8


Novaković, N.(1980) Govorna interpretacija umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb

10





177




10





178





1+0+1

Godina studija

III Očekivani broj studenata na predmetu

15

Naziv predmeta

Hrvatska usmena književnost Nositelj predmeta

Prof.dr.sc.Stipe Botica


3 Suradnici

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s hrvatskom usmenom književnošću.


Nema




znanstvenih istina.

10





179


Na osnovi teorijskog rada, književno-teorijskog pristupa i konvencija, pokazati bitne značajke hrvatske usmene književnosti i važnost za hrvatsku kulturu. Osposovbiti pristupnike za snalaženje u svim tipovima usmene književnosti. Osposobiti pristupnike za samostalno terensko istraživanje usmene književnosti i kao pedagoške djelatnike da mogu prenijeti svoje znanje učenicima Pomoći pomoću tradicijske kulture da se razviju kulturni senzibiliteti i status akademskog građanina


1. Usmenoknjiževna komunikacija 2. Književni rodovi i vrste 3. Lirske usmene pjesme (tematika, izričaj) 4. Lirika, povijseni razvoj 5. Bugaršćice 6. EPIKA u stihu 7. Epske usmene pjesme, interpretacija 8. Narodne priče, sistematizacija 9. Vrste priča, selektivno 10. Dramski i retorički oblici 11. Poslovice 12. Zagonetke, rubni usmenoknjiženio oblici 13. Cjelina usmene književnosti u povijesti hrvatske književnosti 14. Sinteza o usmenoj književnosti 15. Usmena književnost i hrvatska tradicijska kultura

Vrste X predavanja samostalni zadaci Komentari:

10





180



Obveze studenata

Redovita nazočnost predavanjima i izrada seminarskog rada.











ostalih medija

S. Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, ŠK, Zagreb 1995. 9

Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (Lirika, pripovijetke, folklorno kazalište, retorički i sitni oblici), MH, Zagreb 1996/97.

5

Maja Bošković-Stulli, Usmena i pučka književnost, Zagreb 1978. 5

Josip Kekez, Usmena književnost, U: Uvod u književnost, Zagreb 1986. 5


Josip Kekez, Usmena književnost, U: Uvod u književnost, Zagreb 1986.

10





181




10





182





1+1+0



1.3. Naziv predmeta Obitelj u riziku Nositelj

predmeta Dr.scDiana Nenadić-Bilan


1.5. Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Na temelju stečenih znanja o značajkama obitelji u riziku studenti će se osposobiti za prepoznavanje obitelji u riziku te djelovanje u okvirima svoje profesionalne uloge u pravcu osnaživanja obiteljskih snaga i potencijala. U okviru svoje profesionalne kompetencije napravit će kvalitetan ”scenarij” na kojem će temeljiti djelovanje u procesima izgradnje pozitivnih obiteljskih odnosa.


Interes za probleme obitelji u riziku.






- demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu.

10





183


Primjena znanja i razumijevanje rizika u obiteljskom kontekstu. Djelovanje na profesionalno odgovoran i etički način. Otvorenost novim problemima te sposobnost njihovog rješavanja. Klasificirati i interpretirati znanstveno utvrđene karakteristike obitelji u riziku. Prepoznati i objasniti rizične i zaštitne čimbenike na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini. Procjenjivati i određivati primjerene metode i sadržaje postupanja na razini primarne prevencije.


Obitelji u riziku i vrste rizika. Uzroci i posljedice rizika. Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima. Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno postupanje roditelja. Nasilje u obitelji ( nasilje među supružnicima, nasilje nad djecom, nasilje nad roditeljima, nasilje nad starijima i nemoćnima, nasilje između braće i sestara). Prepoznavanje obitelji u riziku. Interakcija različitih oblika nasilja. Analize slučaja. Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije. Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa.Odgojne strategije u primarnoj prevenciji. Obitelj i preventivni programi. Uspostavljanje mreže prevencije. Konstruktivističko - humanistički pristup problemima djece.






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka te pismeni i usmeni ispit.







10





184


Rad studenta će se vrednovati na temelju sljedećih kriterija: 16,7 ECTS postotnih bodova za redovito pohađanje prakse, 16,7 ECTS postotnih bodova za istraživanje, 16,7 ECTS postotnih bodova za seminarski rad, 16,7 ECTS postotnih bodova za kolokvij, 16,7 ECTS postotnih bodova za pismeni ispit i 16,7 ECTS postotnih bodova za usmeni ispit.




ostalih medija

Bilić,V., Zloković,J. (2004). Fenomen maltretiranja djece: prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Ljevak.

6

Zloković, J. (2000). Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str. 35-42.

8

Zloković, J., Nenadić-Bilan, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Iskanja, 27,35-48.

5

Hrabar,D.(2001).Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, 3,1-2,21-31

6

Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima - Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli. 5


Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) Forward, S., Buck, C. (2002). Otrovni roditelji. BIOS - Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA. Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu. Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2.




10





185





1+0+1

Godina studija


15

1.3. Naziv predmeta Baština i predškolsko dijete 1.8. Nositelj predmeta Mr.sc. Marija Obad


1.5.Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Educirati, motivirati i senzibilizirati studente za zavičajne, baštinske, nacionalne i opće ljudske vrijednosti sa svrhom upoznavanja, vrednovanja i promicanja istih u svrhu očuvanja vlastitog identiteta.


komunikacijske kompetencije u usmenom i pisanom obliku


prepoznati i interpretirati komunikacijske aspekte kurikula u dječjem vrtiću u odnosu na baštinu navesti i prilagoditi igre u predškolskoj ustanovi analizirati ulogu vrtića kao dio kulturne sredine u kojoj djeluje prikazati prava djeteta usmjerena na njegovanje kulturnog nasljeđa osmisliti suradnja dječjeg vrtića i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine prikazati tradicijske igre prikazati hrvatska tradicijsku glazbu i glazbala osmisliti etno-projekte u funkciji čuvanja kulturne baštine integrirani pristup izučavanju baštine u području umjetničkog izričaja osmisliti odgojne projekti u vrtiću vezane uz baštinske sadržaje analizirati etnografske zbirke kao izvor likovnog stvarlaštva djece valorizirati temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju valorizirati zavičajnu baštinu u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta


Upoznati studente s temeljnim sadržajima baštine u predškolskoj dobi. Razvijati interes i pozitivan stav prema vrijednostima baštine.

10





186

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Hrvatski gen u prostoru i vremenu. Hrvatski identitet, trajnost i fluidnost. Baština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta. Njegovanje kulturnog i povijesnog identiteta. Zavičajnost kao ishodište nacionalnog. Baštinski izričaji u riječi, pismu, duhovnosti, glazbi, slici, pokretu, odjeću, graditeljstvu, ekologiji...Hrvatska tradicijska kultura. Ognjište i dom. Kultura odijevanja i stanovanja. Nakit u hrvatskoj kulturi i tradiciji. Oružje od uporabe do ukrasa. Simboličke poruke vezenih uporabnih predmeta. Folklorni likovni izraz. Tradicijska glazba i glazbala. Seosko graditeljstvo. Kamen, drvo i opeka u tradicijskoj arhitekturi. Tradicijsko drvorezbarstvo. Od vune do tkanine. Dječje igračke i igra. Običaji i vjerovanja. Vinogradarstvo, maslinarstvo, pčelarstvo – tradicijske vrijednosti. Brodovi i brodogradnja. Pučke pobožnosti. Sakralna umjetnost. Samostalni čuvari i promicatelji duhovnog i nacionalnog identiteta. Srednjovjekovni statuti, sinteza života, običajnog prava i pravnih normi. Učiti kroz baštinu. Integrirani pristup izučavanju baštine. Suradnja ustanova (muzeji, arhivi, zbirke, knjižnice, škole, dječji vrtići) u upoznavanju baštine. Etnokulturni identitet i međuetničko prožimanje. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. Baštini ususret.




X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij


2.7.Komentari:

Obveze studenata

Seminarski rad – usmeno izlaganje (power point)







10





187


Seminar (30%), pismeni (40%) i usmeni ispit (30%).




ostalih medija

Rendić,I. (2005.) Hrvatski gen u vremenu i prostoru, Zavičajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, Književni krug, Split(odabrana poglavlja)

7

Rendić,I. (2006.) Hrvatski identitet – trajnost i fluidnost, Adamić, Rijeka (odabrana poglavlja) 6

Hrvatska tradicijska kultura (2001.) Barbat d.o.o., Zagreb (odabrana poglavlja) 6

Dalmatinska zagora (2008.) Ministarstvo kulture (skupina autora), Zagreb 5

Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (2009.) Ministarstvo kulture, Zagreb 5

Skoko,B.(2004.), Hrvatska, identitet, image i promocija, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja)

6

Castells,M. (2002.) Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb.(odabrana poglavlja) 6

Jameson,F. (2000.) Nacionalni identitet naspram europskog identiteta, Politička misao br. 4, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

5

Kale, E. (1999.) Hrvatski kulturni i politički identitet, Panliber, Osijek, Zagreb, Split


Zavičajna baština, HNOS i kurikulum, Zbornik radova (2007.) Split Baština – umjetnički poticaj za likovno izražavanje djece, Zbornik radova (2007.) Filozofski fakultet u Splitu Zavičajnost, globalizacija i škola, Zbornik radova (2006.) Gospić Prema novom kurikulumu odgoja i obrazovanja, Zbornik radova(2007.) Zadar Živa baština, Zbornik radova (2002.) Zadar, VUŠ Od baštine za baštinu, Zbornik radova (2001.) Hvar-Split IV skup muzejskih pedagoga Hrvatske, Zbornik radova (2006.) Knin Mirisi djetinjstva, Zbornik radova (2000) Split Banovac,B. (2002.) Otvorena pitanja europskog identiteta, etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb. Milardović, A., Njavro, Đ. (2001) Globalizacija, Pan Liber, Osijek, Zagreb, Split

10





188








1+0+1

1.2. Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 15

1.3. Naziv predmeta Partnerstvo obitelji i predškolske ustanove

1.8.Nositelj predmeta Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici


2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s potrebom i značajkama partnerstva između odgojitelja i roditelja. Usvojiti znanja o oblicima suradnje s roditeljima, djelotvornim postupcima u komunikaciji s roditeljima te strategijama za poticanje sudjelovanja obitelji i njihovog uključivanja u program.


Interes za partnerstvo obitelji i predškolske ustanove.

10





189


razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu.


Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije. Pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada.Pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj. Razumijevati rizike za sigurnost, zdravlje djeteta i organizirati sigurnu i poticajnu sredinu. Poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o potrebi kultiviranja partnerstva s roditeljima. Razviti sklonost prema timskom radu, interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim odnosima.


Temeljna polazišta i značajke partnerstva obitelji i dječjeg vrtića. Različito shvaćanje partnerstva roditelja i odgojitelja. Senzibilizacija i priprema odgojitelja predškolske djece i roditelja za partnerske odnose. Stavovi odgojitelja i roditelja koji obeshrabruju suradnju i potporu. Roditelji kao aktivni čimbenici u procesu uspostave partnerstva. Pretpostavke partnerstva između roditelja i odgojitelja. Razine kompetentnosti roditelja i odgojitelja. Stručno-pedagoška služba i ravnatelji u procesu uspostave partnerskih odnosa s roditeljima. Poželjni modeli i oblici partnerskih odnosa između obitelji i dječjeg vrtića. Individualni razgovori, roditeljski sastanci, škole za roditelje, tribine, posjet obitelji, igraonice, radionice te pisani oblici – kutić za roditelje, pisane obavijesti, list za roditelje. Roditeljski sastanci - predavačkog tipa, oglednog tipa, roditeljski sastanci radi druženja djece i odraslih, roditeljski sastanci komunikacijskog tipa. Nazočnost obitelji u skupini (prihvaćanje obitelji u skupini, očekivanja i pravila ponašanja u skupini). Partnerstvo odgojitelja s roditeljima djece s posebnim potrebama. Planiranje, praćenje i vrednovanje partnerskih procesa.


10





190


X multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

Obveze studenata

Nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka te pismeni i usmeni ispiti.












ostalih medija

Milanović, M. ( 1997 ). Pomozimo im rasti.Ministarstvo prosvjete i športa RH, Zagreb (odabrana poglavlja )

5

Glascoe, F.P. ( 2002 ). Suradnja s roditeljima. Jastrebarsko: Slap. (odabrana poglavlja) 8

Rosić, V., Zloković, J. (2004). Modeli suradnje obitelji i škole. Zagreb: Foma. (odabrana područja)

7

Nenadić-Bilan, D. (1997), Prilog suradnji roditelja i odgojitelja, Zbornik,VI.dani predškolskog odgoja, Čakovec, str.114-116.

7

10





191


Slunjski, E. ( 2003 ). Devet lica suvremenog odgojitelja/roditelja. Zagreb:Mali profesor. Maleš, D. ( 1994 ).Različito shvaćanje suradnje roditelja i profesionalaca, Napredak, 3/1994, 342-349. Glasser, W. i Glasser, C. (2001). Naći se i ostati zajedno. Zagreb: Alinea. Slunjski, E. ( 2003 ). Devet lica suvremenog odgojitelja. Zagreb: Mali profesor. Maleš, D. ( 1994 ).Različito shvaćanje suradnje roditelja i profesionalaca, Napredak, 3/1994, 342-349. Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea. Janković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea. Pantley E. (2002).Savršeno roditeljstvo - ABC odgoja djeteta, Zagreb: Mozaik knjiga.








1+0+1

Godina studija

III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

15

Naziv predmeta

Rad s djecom s poremećajima u ponašanju



3 1.9.Suradnici

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati uzroke, pojavnost, vrste i posljedice poremecaja u ponašanju djece i učenika.

10





192


Pedagogija djece s posebnim potrebama I, Pedagogija djece s posebnim potrebama II






Osposobiti studente za pedagoško-socijalnu identifikaciju, prevenciju i djelovanje na razlicitim instancama pojavnosti društveno neprihvatljiva ponašanja: u obitelji, predškolama, školama, slobodnom vremenu, vršnjackim skupinama..

10





193


1. Obilježja – terminološka određenja, definicija i karakteristike 2. Teorijske razlike u strucnom nazivlju, sadržajnom shvacanju i prakticnom tretmanu razlicitih pojava poremecaja u ponašanju. 3. Rizični čimbenici poremećaja u ponašanju

- genetski i biološki čimbenici rizika (perinatalna trauma, neurotoksičnost u trudnoći, alkohol ili droga majke); - individualni i vršnjački čimbenici rizika (misli o delikventnom ponašanju, povezanost s delikventnim vršnjacima, utjecaj

vršnjaka); - rizični čimbenici povezani sa školom (školski neuspjeh, nisko akademsko postignuće, slaba motiviranost, negativno ozračje,

nedostatna privrženost školi); - rizični čimbenici u obitelji (problemi u obitelji, obiteljski konflikti, obiteljska povijest visokorizičnog ponašanja, neadekvatna

ponašanja roditelja kao modela); - rizične čimbenike u zajednici (kronično nasilje u zajednici, siromaštvo, ekonomska deprivacija, kvaliteta stanovanja,

zdravstvena skrb, socijalna skrb, škole, utjecaj medija). 4. Poremećaji u ponašanju: fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije (plašljivost, povučenost, potištenost, nemarnost) 5. Poremećaji u ponašanju: fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije (nametljivost, nedisciplinirano ponašanje, poremećaji s prkošenjem i suprotstavljanjem, laganje, različiti oblici bježanja) 6. Djeca s internaliziranim problemima (socijalna povučenost, strah, anksioznost i somatski problemi) 7. Djeca s eksternaliziranim problemima ponašanja (pretjerana razdražljivost, agresivno i delinkventno ponašanje) 8. Antipedagogija školskog rada: od obrazovne politike, pretrpanosti programa i udžbenika do „osobne jednadžbe“ ucitelja; od ucenickog apsentiranja od školskih obveza, razlicitih fobija, školskih strahova, preko verbalne agresivnosti i nasilja do bullyinga medu ucenicima. 9. Bullying – nasilje među djecom (definicija i manifestacije, sudionici u krugu školskog nasilja- nasilnik, žrtva i promatrač, prevencija 10. Primjena kazne i discipliniranja, kada se radi o djeci s teškoćama socijalne integracije 11. Indikatori razvoja poremećaja ponašanja u predškolsko doba 12. Zaštitni čimbenici 13. Partnerski i suradnicki odnosi razlicitih faktora u procesu ublažavanja i otklanjanja raznolikih oblika poremecaja u ponašanju



vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava


Komentari:

10





194

Obveze studenata

Studenti prisustvuju nastavi predavanja i seminara, izrađuju i izlažu seminarski rad po svom izboru te polažu usmeni ispit.












ostalih medija

Bouillet, D., Uzelac, S. (2007): Osnove socijalne pedagogije, Zagreb: Školska knjiga. 7



Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo, 5, 2-3, 291-305. Olweus, D. (1998), Nasilje medu djecom u školi. Školska knjiga, Zagreb. Previšic, V. (1999), Pedagoško-socijalna obzorja nasilja (i agresivnosti) u školi. U: Agresivnost i nasilje u školi, HPKZ, Zagreb. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski d.d. Čakovec




10





195





1+0+2



1.3. Naziv predmeta Engleski jezik I Nositelj

predmeta Irena Fadić, prof.



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Konsolidirati postojeće znanje, vježbati sve četiri vještine, govora, pisanja, slušanja, razumijevanja


Osnovno znanje stranog jezika (engleskog) do stupnja B2, dobar izgovor, sklonost stjecanja znanja na stranom jeziku.


Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju.


Osposobljenost za osnovnu komunikaciju na engleskom jeziku, usmenu i pismenu


Engleski jezik diljem svijeta (English around the World); Malo zemljopisa (Some geography in English); Pjesništvo na satu (Poetry class); Zaštitnici Zadra (Patron Saints in Zadar); Kratka priča (Mini saga); Učenje kroz igru (Learning trough play); Narodna pjesma (Folk songs); Božićno ozračje (Christmas ativities); Igračke (Toys); Pjesme za najmlađe (Nursery songs); Vrijeme za bajku (Time for Fairy tales); Slikovnica i pričanje (Picture books and sory telling). Navedene teme podrazumijevaju rad s prikladnim tekstovima; izvori su različiti (časopisi, zbirke pjesama, udžbenici, intrernet, razne tiskovine…).





2.7. Komentari:

10





196

2.8. Obveze studenata Redovitost dolaska na vježbe, pisanje domaćih zadaća.








Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na ispitu na kraju semestra.




ostalih medija

Bujas, Ž. (2003). Veliki englesko hrvatski rječnik. 10

Oxford Advanced Dictionary, 7th edition 10


Wright, A. (2001). Storytelling with Children.




10





197





1+0+2

1.2. Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3. Naziv predmeta Engleski jezik II 1.8. Nositelj predmeta Irena Fadić, prof.



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Vježbati sve četiri vještine; razumijevanja, govora, čitanja, pisanja.


Solidno predznanje stranog jezika (engleskog), dobar izgovor i sklonost stjecanja novih znanja na stranom jeziku; ovladanost jezikom na stupnju B2.


Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju.


Osposobljenost za usmenu i pismenu komunikaciju u budućem pozivu.


Prve tri godine života su najvažnije (First three are the most important); Razvojni napredak (Developmental progress); Novorođenče (The Newborn); Umijeće pričanja (The art of storytelling); Svjetski dan pjesništva (World Poetry Day); Kratka priča (Mini saga); Sastavnice govora (Composition of speech); Pjesništvo na satu (Poetry class); Bajke s raznih strana (Fairy tales from abroad); Engleska narodna pjesma (English foljk songs); Novosti u gradu (News and Views); Idemo na koncert, izložbu, predavanje i sl (Ewents..); Izreke i poslovice (Sayings and proverbs); O prirodnom okolišu (On Environment) Navedene teme sadrže prikladne tekstove iz raznih izvora; časopisi, zbirke pjesama, udžbenici, Internet…)


10





198




Obveze studenata

Redovitost dolaska na vježbe, pisanje domaćih zadaća








Rad studenata na nastavi će se vrednovati i ocjenjivati tijekom semestra i na ispitu na kraju semestra.




ostalih medija




The nursery rhymes of dreamland (1998). Zagreb: Profil.




10





199





1+0+1


1.3. Naziv predmeta Dječje stvaralaštvo u pokretu 1.8. Nositelj predmeta Mr. sc. Saratlija Predrag

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9. Suradnici Cetinić Jelena, prof.

1.5. Status predmeta izborni Donata Vidaković Samaržija, prof.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Učenje i usavršavanje teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja o pokretnim igrama primjenjivih u radu sa djecom predškolske dobi. Poticati dječje stvaralaštvo igrom, plesom i pokretom.


Uvijeti za upis su apsolvirani kolegiji kineziološka kultura I i II te Kineziologija. Kompetencije potrebne za predmet su poznavanje teorijskih osnova kineziološke znanosti i kinezioloških transformacija.


Ishodi učenja: demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini; učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

10





200


Opće kompetencije Demonstrirati temeljno poznavanje sadržaja koji proizlaze iz programa tjelesne i zdravstvene kulture, a odnose se na pokretne igre, plesne strukture i sadržaje ritmike. Razviti sposobnost za samostalnu organizaciju i provođenje kinezioloških aktivnosti u okviru predškolskog odgojno- obrazovnog procesa. Specifične kompetencije Demonstrirati znanje za učinkovito i efikasno provođenje kinezioloških sadržaja u skladu sa razvojnim značajkama djeteta. Demonstrirati znanje o plesnim strukturama i metodskim postupcima usvajanja; koje se kroz igru primjenjuju u predškolskom uzrastu, a kod djece omogućuju razvijanje estetske kulture pokreta povezivanjem raznolikih struktura gibanja s elementima glazbenoga izražavanja.


Analiza Igre- forme i sadržaji, Dječje igre na otvorenom, Dječje igre u dvorani, Pokretne igre u učionici, Iluzorne igre, Igre brzine i snage, Igre vještine, Elementarne igre, Štafetne igre, Momčadske igre, Igre na snijegu, Igre uz vodu i u vodi, Dijete i ritmika, Dječji plesovi, Jednostavne forme narodnih plesova, Jednostavne forme društvenih plesova, Organizacija i provedba priredbe.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada domaćih zadaća, praktični i seminarski rad.


Pohađanje nastave O,5 Praktični rad 1 Kolokvij


Domaće zadaće 0,5 Seminarski rad 1 Usmeni ispit




Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , izradom domaće zadaće, praktičnog rada, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (16,6 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (33,3 ECTS postotnih bodova), domaća zadaća ( 16,6 ECTS postotnih bodova), praktični rad (33,3 ECTS postotnih bodova).

10





201




ostalih medija

Allue, J. M. (2003). Velika knjiga igara. Zagreb: Profil.(odabrana poglavlja) 1

Bošnjak, B. (2004). 200 igara (drugi dio) – igre na otvorenom. MiB, Zagreb. 1

Britton, L. (2000). Montessori učenje kroz igru : za djecu od 2 do 6 godina : priručnik za roditelje. Zagreb: Hena com.(odabrana poglavlja)

1

Cetinić, J., Cetinić, V. i Vidaković Samaržija, D (2011). Ples kao sredstvo izražavanja djece predškolske dobi Međunarodni znanstveno-stručni skup „Dijete i estetski izričaji“ od 13-14. svibnja.

1

Čuturić, N. (1993). Prve tri godine života. Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja) 1

Dinter., T., Letica., A., Atanasov Piljek D. (2006). Dječje igre na otvorenom, Alca script, Zagreb.(odabrana poglavlja)

1

Findak, V. i Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju, priručnik za odgojitelje. Zagreb: Edip(odabrana poglavlja)

1

Goldberg, S. (2003). Razvojne igre za predškolsko dijete : individualizirani program igre i učenja. Lekenik : Ostvarenje.(odabrana poglavlja)

1

Grčić-Zubčević, N. i Marinović, V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi. Sveučilišni priručnik. Biblioteka „Nauči plivati“, Zagreb.(odabrana poglavlja)

1

Herljević,I. (2007). Govor, ritam, pokret. Lekenik : Ostvarenje.(odabrana poglavlja) 1

Koritnik, M. (1970). 2000 igara – igre motorike. Zagreb: NIP „Sportska štampa“.(odabrana poglavlja)

1

Kurjan Manestar, V. (2002). Vježbajmo zajedno. Profil international.(odabrana poglavlja) 1

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola.(odabrana poglavlja)

1

Peteh, M. (2003). Radost stvaranja. Zagreb : Alinea.(odabrana poglavlja) 1

Vlašić, J., Oreb, G., Horvatin-Fučkar, M. (2007.). Prednosti primjene plesa u radu s djecom predškolske dobi. U M. Andrijašević (ur.), Sport za sve u funkciji unapređenja kvalitete života (str. 239-244). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

1

10





202


Bonacin, D., Bonacin, D., Rokvić O. (2010). Strukturalne promjene motoričkih značajki kod predškolske djece pod utjecajem plesnih sadržaja, 2nd International Scientific Conference "Anthropological aspects of sport, physical education and recreation" Banja Luka Horvatin-Fučkar, M., Tkalčić, S., Jerković, S. (2004). Razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti kod predškolaca u plesnoj školi. In R. Pišot, V. Štemberger, J. Zurc & A. Obid (Eds.), 3. International Symposium; “A child in motion” (pp 87-88). Koper: Univerza na Primorskem, Znanstvenoraziskovalno središče. Jakovljević, T. (2009). Dečije igre kao model folklorne komunikacije, Etnološka istraživanja,Vol 1 no 14; 31-50. Mikulić, M. (2007.). Hrvatska plesna tradicija i predškolska dob. Diplomski rad. Petrinja: Visoka učiteljska škola. Šagud, M. (2000). Značaj igre za djetetov razvoj. Zbornik radova. Znanstveno stručno savjetovanje „Slobodno vrijeme i igra“ Zagreb; str. 67-73. Šumanović, M., Filipović, V., Sentkiralji, G., (2005). Plesne strukture djece mlađe školske dobi, Život i škola, No. 14, Vol. 2, str. 40- 45. Teodorović, B.; Levandovski, D.; Pintarić Mlinar, Lj.; Kiš-Glavaš, L.(1997). Stimulacija perceptivnih i motoričkih sposobnosti. - Zagreb : Fakultet za defektologiju Sveučiliša u Zagrebu.




10





203





1+0+1

Godina studija I 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 45

1.3.Naziv predmeta Notno pismo 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc.Tomislav Košta



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati opća glazbena znanja, steći sposobnost čitanje glazbenog pisma, ovladati osnovama sviranja i pjevanja


Nema


Upoznati opća znanja glazbene pismenosti Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma ( glazbenu abecedu i ritam dječjih pjesama) Analizirati skladbe, dječje pjesme


Stjecati sposobnosti primjene glazbeno –teoretskog znanja u praktičnu izvedbu ( pjevanja i sviranja) Razviti vještinu za samostalno izvođenje glazbe (pjevanja i sviranja Primjeniti stečena znanja u metodici glazbene kulture


OSNOVNI GLAZBENI POJMOVI (zvuk, osobine tona, notno crtovlje i ključevi, tonski sustav, nazivi tonova - glazbena abeceda)RITAM, MJERA (notne vrijednosti i oblici, ritmički slogovi i njihovo otkucavanje znakovi za produljenje nota, stanke, mjere – jednostavne i složene, glazbene dobe, arza – teza, vježbanje ritma - ritmički diktat) PREDZNACI ( pisanje nota u crtovlju) LJESTVICE – C-dur, G-dur, F-dur (cijeli tonovi , polutonovi u dur – ljestvici) INTERVALI – kosonance i disonance (m2,v2,m3,v3,P4,P5,m6,v6,m7,v7,8) AKORDI – glavni stupnjevi ( kvintakordi i obrati) HARMONIZACIJA MELODIJE (Kadenca - harmonijski logičan slijed akorada) UPOZNAVANJE ELEMENATA GLAZBENOG DJELA (melodija, ritam, dinamika, tempo, harmonija, glazbeni oblik) Upoznavanje glazbenih termina , glazbenih oznaka i znakova u notnom zapisu


10





204

izvođenja nastave: seminari X vježbe



Samostalni zadatci jest vježbanje sviranja i pjevanja

Obveze studenata

Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti kolokvij





Istraživanje Esej

Eksperimentalni rad Projekt


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), kolokvij ( 50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Ivan Gločić: Solfggio 1: udžbenik za 1. Razred solfeggia za osnovne glazbene škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2003.

1

Josip Završki: Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb 2

Ivan Golčić: Pjesmarica, Zagreb 1993. 2

Snježana Rončević: Osnove teorije glazbe, Sveučilište u Zadru, 2007. Izbor brojalica i pjesama, Sveučilište u Zadru, 2005.

30


Renata Sam: Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka, 1998.

10





205




10





206





1+0+1

Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15

1.3.Naziv predmeta Dječje glazbeno stvaralaštvo 1.8.Nositelj predmeta Snježana Habuš Rončević,prof.

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS) 3 1.9.Suradnici Magdalena Miočić, prof.


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stručno - metodičko promišljanje i izvođenje glazbenih sadržaja i oblika u predškolskom odgojno-obrazovnom procesu i radu.Stečena glazbena znanja primjeniti u metodici glazbene kulture, razvijati sposobnosti, vještine i znanja iz glazbe


Nema


Demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe. Razviti vještinu za samostalno izvođenje glazbe (pjevanja i sviranja) Stjecati sposobnosti primjene glazbeno –teoretskog znanja u praktičnu izvedbu ( pjevanja i sviranja)


Upoznati glazbene sadržaje prema razvojnom procesu djeteta Pokazati sposobnost vještinu sviranja i pjevanja te implementirati u igru Biti osposobljen analizirati skladbe, dječje pjesme Demonstrirati i razumijeti glazbena znanja


Načini poticanja dječjeg stvaralaštva; stvaranje zvukova, osluškivanje i oponašanje zvukova, odgonetanje zvukova, izgovaranje slogova, mijenjanje riječi, mijenjanje naglasaka, mijenjanje melodije, mijenjanje tempa, mijenjanje dinamike , mijenjanje ritma, pjevni govor, slušanje glazbe uz ples, slušanje glazbe uz likovno izražavanje, ozvučena priča ili pjesma, postavljanje glazbenih pitanja, završavanje nedovršenih glazbenih fraza, ritmizirani govor, sviranje po svom tijelu, mali orkestar, oponašanje zvukova, samostalna izrada zvečki,dječjih udaraljki, igre s pjevanjem,pravila igara s pjevanjem.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:

10





207

seminari X vježbe



Samostalni zadatci i vježbe misli se na sviranje i pjevanje

2.8. Obveze studenata Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij



Istraživanje Esej



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit ( 25 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (50 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Manasteriotti, V. (1982) Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

1

Domonji Ivana (1986) Metodika muzičkog vaspitanja u predškolskim ustanovama, „Svjetlost“,Zavod za udžbenike i nastavna pomagala, Sarajev,(odabrana poglavlja)

1

Ivan Golčić (1993) Pjesmarica, Zagreb 2

Manasteriotti Višnja (1977) Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb(odabrana poglavlja)

2

Šmit, M.B. (2002). Glazbom do govora. Zagreb: Naklada Haid (odabrana poglavlja) 2

10





208

Happ, E., Happ, R. (2004). Skočizvuk. Glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti. Zagreb: NAJ-DOMUS(odabrana poglavlja)

2

Bošnjak Đerfi , Vera: Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Centar za predškolski odgoj, Osijek (odabrana poglavlja)

20

Gospodnetić, H. (2008) Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb 20


Petrović,T. (2002). Pričom, crtežom i popjevkom u notno pismo. Zagreb: HDGP, Teorija 4-7.




10





209





1+0+1

Godina studija II 1.7. Očekivani broj studenata na

predmetu 15

1.3.Naziv predmeta Rad sOrffovim instrumentarijem 1.8.Nositelj predmeta Dr.sc.Tomislav Košta



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati dječje instrumente Orffovog instrumentarija, ovladati osnovama sviranja na pojedinom instrumentu


Nema


Upoznati melodijske i ritamske instrumente koji su dio Orffovog instrumentarija Razviti vještinu za samostalno izvođenje glazbe (pjevanja i sviranja) na Orffovom instrumentariju Stjecati sposobnosti primjene glazbeno –teoretskog znanja u praktičnu izvedbu ( pjevanja i sviranja) Primjeniti stečena znanja u metodici glazbene kulture


Upoznati instrumente Orffovog instrumentarija Pokazati sposobnost vještinu čitanja glazbenog pisma ( glazbenu abecedu i ritam dječjih pjesama) Demonstrirati sviranje na melodijskim i ritamskim instrumentima Orffovog instrumentarija Biti osposobljen analizirati skladbe, dječje pjesme Pokazati i razumijeti glazbeno znanje kod rada sa partiturama za Orffov instrumentarij


Ponavljanje osnovnih glazbenih pojmova (zvuk, osobine tona, notno crtovlje i ključevi, tonski sustav, nazivi tonova - glazbena abeceda, predznaci, ljestvice) ponavljanje ritma (notne vrijednosti i oblici, ritmički slogovi i njihovo otkucavanje znakovi za produljenje nota, stanke, mjere – jednostavne i složene, glazbene dobe, arza – teza, vježbanje ritma - ritmički diktat) upoznavanje Orffovog instrumentarija, izvođenje brojalica na različitim ritamskim udaraljkama, izvođenje dječjih pjesama na različitim melodijskim udaraljkama, upoznavanje sa partiturom za orffov instrumentarij, sviranje dječjih pjesama na Orffovom instrumentariju,

10





210

upoznavanje partiture dječjih pjesama za Orffov instrumentarij, samostalna izrada orkestracije dječjih pjesama sa Orffovim instrumentarijem


X predavanja seminari



Komentari:

Samostalni zadatci i vježbe misli se na sviranje na Orffovim instrumentima

Obveze studenata

Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave 1 Praktični rad Kolokvij



Istraživanje Esej



Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit ( 50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Manasteriotti, V. (1982) Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb: Školska knjiga

1

Domonji Ivana (1986) Metodika muzičkog vaspitanja u predškolskim ustanovama, „Svjetlost“,Zavod za udžbenike i nastavna pomagala, Sarajevo,

1

Turkulin-Horvat Marta, Marković Albert: CinCan1, glazbena početnica za prvi razred osnovne škole, Znanje

2

10





211

Kalan Pavle: Skladbe za Orffov instrumentarij, Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana, 1997.

1

Manasteriotti Višnja (1977) Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb

20

Gospodnetić, H. (2008) Skripta za kolegij Instrumentalna pratnja s pjevanjem. Zagreb

20


Renata Sam (1998)Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa, Rijeka,




10





212





1+0+1

1.2.Godina studija III 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu 15

Naziv predmeta

Dječje govorno stvaralaštvo

1.8. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Ivica Vigato


3 1.9. Suradnici

Status predmeta

Izborni kolegij

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razvijanja kreativnih jezičnih sposobnosti predškolske djece


Položeni ispit iz kolegija: Dijete i jezik


Studenti će biti sposobni osmisliti rad s djecom predškolskoga uzrasta kako bi se djeca kreativno izražavala. Da bi to postigli moraju poznavati, razvoj dječjeg mišljenja, osobitosti dječjeg iskaza, govorne djelatnosti, govorne vrednote hrvatskoga jezika, retoričke figure. Studenti će znati pripremiti i upotrebljavati didaktičke materijale, kao i artikulirati aktivnosti koji potiču govorno stvaralaštvo.


socijalizacija, kreativnost i kritičko razmišljanje.


Osobitost dječjeg iskaza; Zakonitosti i norme ispravnog razvoja govora; Osnovna načela poticanja razvoja govora prema dobi djeteta; Govorne djelatnosti: pokretanje, oblikovanje, glasničenje; Retoričke figure: logičke figure, figure misli, tropi, figure riječi, sintaktičke figure; Povezanost glazbenih i jezičnih elemenata; Akustičke govorne vrjednote: intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, boja glasa; Vizualne govorne vrednote: mimika, gesta; Vježba za glas i izgovor; Dječja tvorba riječi; Pseudopojmovi; Značaj igre u razvoju dječjeg govornog stvaralaštva; Metodičko osmišljavanje razvoja dječjeg govornog stvaralaštva kroz različite govorne vrste: opisivanje; pričanje, pripovijedanje, dramske igre; Kreativno izražavanje djece na zavičajnom idiomu; Poticanje sposobnost izražavanja vlastitih doživljaja i osjećaja,

10





213





2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata Studenti moraju redoviti pohađati predavanja, pripremiti seminarski rad ili voditi radionicu


Pohađanje nastave

0.25 Praktični rad 0,25 Kolokvij 0,5

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit



Eksperimentalni rad

Projekt (Ostalo upisati)


redovitost pohađanje nastave, redovitost pisanja domaćih zadaća, izrada i prezentiranje praktičkoga rada, izrada i prezentiranje seminarskoga rada. rezultati kolokvija ili pismenog ispita, rezultat usmenoga ispit.




ostalih medija

MPrebek-Vilke, M. (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga 8

Pavličević Franić, D. (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa. 6

Jelaska, Z. i suradnici (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, hrvatska sveučilišna naklada.

Pavličević Franić, D.Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53

9

Škarić, I.(1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber

10

10





214


Škijan, D. (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga. Teodora Vigato, T. i Vigato, I. (2010) Zavičajni govor i dramska igra ( referat sa znanstvenoga skupa Rano učenje hrvatskoga jezika), Zagreb. Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172. Jelaska, Z. I Kovačević, M.: (2003) Zaviri, Alfa, Zagreb Greenspan, L., Lewis, D. (2007). Program emocionalnog poticanja govorno-jezičnog razvoja, Zagreb: Ostvarenje Apel, K. i Masterson, J. J. (2004). Jezik i govor od rođenja do 6 godine,Zagreb: Ostvarenje Puljak, L. (2008) Razvoj dječjih pojmova (značenja riječi) i nastavna komunikacija) Metodika 16, vol 9, br. 1. str.:18-28.




10





215





1+0+1

1.2. Godina studija III Očekivani

broj studenata na predmetu 15

1.3. Naziv predmeta Dječja prava Nositelj

predmeta Mr.sc.Milena Radovan Burja



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Kroz upoznavanje razumijevanje dječjih prava te tome pripadajućih dokumenata, kritičko promišljanje temeljnih odnosa prema sebi i drugima da bi se dječja prava odgovorno primjenjivala kao dio poštivanja ljudskih prava općenito


Razumijevanje temeljnih etičkih pojmova i problema; pozitivan i aktivan stav prema pitanjima poštivanja dječjih prava u svakodnevici, da bi se obveza poštivanja istih jačala kako u odgoju tako u društvu općenito


Razumijeti sklopove u kojima se poštivanje dječjih prava očekuje i cijeni; zalagati se za odgovorni odnos svih koji su dužni aktivno se angažirati oko pitanja i problema poštivanja dječjih prava; prepoznati primjere nepoštivanja dječjih prava kao i mehanizme ispravljanja da bi se odgovorno iskazivale pozitivne osobine i djelovanja shodno demokratskim standardima


Pokazati temeljno poznavanje dječjih prava i pripadajućih dokumenata koji ih reguliraju; aktivno se zalagati za dječja prava u svakodnevnom životu; pokazati smisao i sposobnost prepoznavanja problema vezanih uz specifičnosti odgoja za dječja prava; pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje sebe i drugih u smislu razvijanja i njegovanja pozitivnih stavova glede poštivanja dječjih prava; preuzimanje odgovornosti za odgoj, zastupanje i zaštitu dječjih prava; usvajanje i življenje temeljnih humanih vrijednosti(prijateljstvo, empatija, solidarnost, tolerancija, nenasilje, pravednost) u smislu osvještavanja društva o važnosti poštivanja kako dječjih, tako i ljudskih prava općenito.


Dječja prava kao temelj ljudskih prava; Dječja prava u međunarodnim dokumentima; Deklaracija o pravima djece; Konvencija o pravima djeteta; Sadržaj i značenje Konvencije o pravima djeteta; Opća polazišta i temeljni ciljevi odgoja za dječja prava; Dječja prava u kategorijama prava i moralnosti; Kontroverze oko prava na privatnost i autonomiju kod djece; Primjeri kršenja dječjih prava; Problemi zlouporabe dječjih prava; Dječja prava u kontekstu odgoja za razvoj i demokratske vrijednosti; Dječja prava kod nas i u svijetu danas; Dječja prava u kontekstu suvremenog shvaćanja djetinjstva; Teme odgoja za dječja prava danas, smjernice aktivno življenje ljudskih prava općenito

2.6.Vrste izvođenja nastave: X predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari:

10





216

X seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.8.Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje , izrada seminarskog rada, pismeni i usmeni ispit








Rad studenata ne predmetu će se vrednovati: pohađanje nastave(20 ECTS postotnih bodova),seminarski rad(20 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(30 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit(30ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, (1999),Zagreb,(pogl.II Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja

5

Maleš,D. i Stričević,I.(2003): Mi poznajemo i živimo svoja prava, Zagreb,Školska .knjiga 7

Miljević-Riđički,R.,Maleš,D. i Rijavec,M.(2001):Odgoj za razvoj,Zagreb,Alinea 7


Spajić-Vrkaš,V.82001).Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju:zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata, Zagreb; Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO Miller,A.(1995).Drama djetinjstva, Zagreb,Educa Ajduković,M.,Pečnik,N.(1994).Nenasilno rješavanje sukoba, Zagreb,Alinea

10





217




10





218





1+1+0

Godina studija


15

Naziv predmeta

Rad s darovitom djecom 1.8. Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Smiljana Zrilić


3 1.9. Suradnici


Status predmeta

Izborni

2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je osposobiti studente za rad s darovitom djecom u predškolskim ustanovama kako bi na osnovu stečenih znanja i vještina ostvarili njihova prava i zadovoljili specifične odgojno-obrazovne potrebe.


Nema.

10





219


Nakon završenog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja studenti će: razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina; razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;

cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;

demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu;

izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti;

učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje temeljnih potreba djeteta; demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikulum u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost, zdravlje djeteta organizirajući sigurnu i poticajnu sredinu; demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na sociokulturni i ekonomski status; graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;

10





220


Nakon položenog ispita studenti će : - Ovladati temeljnim pojmovima i pristupima darovitosti; - Prepoznati potencijalno darovito dijete u odgojno-obrazovnoj ustanovi; - Uspješno surađivati sa stručnjacima u procesu identifikacije darovitog djeteta; - Ostvariti partnerski i podržavajući odnos s roditeljima darovitog djeteta; - Osvijestiti značaj i ulogu odgojitelja u prepoznavanju, identifikaciji i radu s darovitom djecom; - Osmisliti programe i aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale - Kreirati poticajno ozračje (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) za rad i funkcioniranje u socijalnom okruženju


Sadržaj kolegija: 1. Istraživanje darovitosti kroz povijest; 2. Temeljni pojmovi - darovitost, talentiranost, kreativnost; 3. Darovita djeca - predrasude i mitovi; 4. Teorijski pravci o darovitosti; 5. Osobine darovite djece; 6. Identifikacija darovitosti u ranoj dobi; 7. Rad sa darovitom djecom u predškolskim ustanovama; 8. Uloga i kompetencije odgajatelja u radu s darovitom djecom; 9. Darovito dijete i obitelj; 10. Osnovni oblici odgojno-obrazovne potpore darovitoj djeci u predškolskoj ustanovi; 11. Pojam kreativnosti i njeno razvijanje tijekom života pojedinca s naglaskom na predškolsku dob; 12. Talentiranost; 13. Iskustva iz odgojno-obrazovne prakse u radu s darovitima u RH; 14. Poticanje i rad s darovitom, kreativnom i talentiranom djecom u alternativnim predškolskim programima

Vrste predavanja samostalni zadaci Komentari:

10





221

izvođenja nastave: seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito prisustvovati predavanjima i aktivno sudjelovati u nastavi kolegija, te uspješno svladati pismeni i usmeni dio ispita.








Rad studenta na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu prema sljedećim sastavnicama: pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi, samostalan istraživački i praktični rad,kolokvij , te pismeni ispit i završni usmeni ispit .




ostalih medija

Cvetković Lay, J. ,Sekulić Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim?- priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

5

Cvetković Lay, J. (2002) Darovito je, što ću sa sobom?-priručnik za obitelj, vrtić i školu.Zagreb: Alinea.(odabrana poglavlja)

6

Cvetković Lay, J. ( 2002) Ja hoću i mogu više -priručnik za odgoj darovite djece od 3 do 8 godina.Zagreb:, Alinea.(odabrana poglavlja)

7

Čudina – Obradović, M. (1980) Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

6

10





222

Sekulić-Majurec, A. (1995) Darovita djeca i obitelj: istine i zablude. Društvena istraživanja 18-19 ( 44-5), 551-561.

4


Carrol, L.,Tober,J. (2003) Indigo djeca. Zagreb: Teledisk.

Crljen, M., Polić, R. (2006) Briga za nadarenu djecu. Metodički ogledi 13(1) 137-140. Cvetković Lay, J., Sever, T. (2004) Darovitost od dijagnostike do obrazovne intervencije (radni materijal). Zagreb: Centar za poticanje darovitosti djeteta Bistrić, Psihološki centar Medveščak.

Gardner, H. (1999.) Inteligencija-različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap. George, D. (2005) Obrazovanje darovitih – kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Zagreb: Educa. Koren, I (1989) Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine. Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2003) Djeca s posenim potrebama-priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje. Zagreb: Educa. Miljak, A. (1995) Odgajatelj i kreativnost djece. U: 4.dani predškolskog odgoja Čakovec. Ozimec, S. (1996) Otkriće kreativnosti. Varaždinske Toplice: Tonimir. Srića, V. (1992) Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga. Stevanović, M. (1997) Edukacija za stvaralaštvo.Varaždinske Toplice: Tonimir. Vlahović-Štetić , V. (2005) Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Walker, Y.S. (2007) Darovita djeca-Vodič za roditelje i odgajatelje. Zagreb: Veble commerce. Winner, E. (2005) Darovita djeca. Lekenik: Ostvarenje.




10





223





1+0+1

Godina studija


15

Naziv predmeta

Dječje likovno stvaralaštvo Nositelj predmeta

Doc.Josip Zanki


3 Suradnici

Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Razviti kreativnost i imaginaciju u likovnosti i estetici kako bi se kroz suvremeni pristup predškolskom odgoju i odgojnoj problematici poboljšala i unaprijedila pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.


Uvjet:poznavanje različitih grana likovne umjetnosti Kompetencije: izražavanje u nekim od likovnih tehnika


- razviti kreativan odnos prema studiju i prema primjeni stečenih znanja i vještina - samostalnim i kontinuiranim radom u različitim likovnim tehnikama postizati napredak u studiju - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; - razviti sposobnost kreativnog mišljenja, organiziranja i planiranja samostalnog učenja i praktičnih aktivnosti i kritičkog odnosa prema

znanosti i umjetnosti

10





224


Studenti stječu: - sposobnosti izražavanja u različitim likovnim tehnikama - sposobnosti primjenjivanja naučenih likovnih tehnika u radu s djecom predškolskog uzrasta - sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja likovnosti - korištenja elemenata likovnog jezika u odgojno obrazovnom procesu - analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Crtež, Slikarstvo, Skulptura, Kombinirana tehnika, Osnove lutkarstva, Kolaž, Fotografija, Grafičke tehnike, Projekti za poticanje kreativnosti i interakcije među djecom. Estetika dječijeg oblikovanja.


x predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata usmeni i / ili pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi








Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (33,3 ECTS postotnih bodova),vježbe(33,3 ECTS postotnih bodova), i usmeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova).

10





225




ostalih medija

Leonardo da Vinci.(1950): „Traktat o slikarstvu“, Beograd: Bata Naručeno

Enciklopedija hrvatske umjetnosti ( 1995)Zagreb: LZ Miroslav Krleža. Naručeno

Paro, F. (1991): „Grafika“, Zagreb: Mladost. Naručeno

Horst Waldemar Janson,(1987):„Istorija umjetnosti“ Beograd:Prosveta Naručeno


Peić, M. (1968).:„Hrvatski umjetnici“, Zagreb: Znanje. Cennini, C. (2007).:“Knjiga o umjetnosti“, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti. Šuvaković, M. (2005).:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky Skupina autora, (2004): „Fotografija 20 stoljeća“. Zagreb: VBZ. Taschen Horvat Pintarić, Vera. (2009):“Tradicija i moderna“, Zagreb: HAZU-Gliptoteka. Kruno Prijatelj. (1963).:“Studije o umjetninama u Dalmaciji“, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb




10





226





1+0+1

1.2.Godina studija Ill 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 15

1.3.Naziv predmeta Estetika prostora predškolske ustanove

1.8.Nositelj predmeta Doc.Josip Zanki



2. OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti kreativnost i imaginaciju u oblikovanju prostora kako bi se kroz suvremeni pristup predškolskom odgoju i odgojnoj problematici poboljšala i unaprijedila pitanja odgoja i obrazovanja u današnjem društvu.


Uvjet:poznavanje različitih grana vizualne umjetnosti Kompetencije: izražavanje u nekim od vizualnih tehnika


- razviti kreativan odnos prema studiju i prema primjeni stečenih znanja i vještina - samostalnim i kontinuiranim radom u različitim vizualnim tehnikama postizati napredak u studiju - pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj; - razviti sposobnost kreativnog mišljenja, organiziranja i planiranja samostalnog učenja i praktičnih aktivnosti i kritičkog odnosa prema

znanosti i umjetnosti

10





227


Studenti stječu: - sposobnosti izražavanja u različitim vizualnim medijima - sposobnosti primjenjivanja naučenih vizualnih medija u oblikovanju prostora predškolske ustanove - sposobnosti teorijskog izražavanja iz područja vizualnih medija - korištenja elemenata jezika vizualnih medija u odgojno obrazovnom procesu - analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina i kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora


Oblikovanje prostora, Arhitektura, Dizajn interijera, Oblikovni dizajn, Osnove scenografije, Primjenjena skulptura, Instalacija, Mural, Video art, Estetika oblikovanja predškolske ustanove, Projekti za poticanje kreativnosti među djecom


x predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


Komentari:

Obveze studenata

usmeni i / ili pismeni ispit, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u nastavi







10





228


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (33,3 ECTS postotnih bodova),vježbe(33,3 ECTS postotnih bodova), i usmeni ispit (33,3 ECTS postotnih bodova).




ostalih medija

Goessel, Peter, 2007: “Arhitektura 20. Stoljeća“, V.B.Z., Zagreb Naručeno

Horst Waldemar Janson,(1987):„Istorija umjetnosti“ Beograd:Prosveta Naručeno

De, Noblet, Jocelyn, 1999:“Dizajn“, Golden marketing, Zagreb, Naručeno

Enciklopedija hrvatske umjetnosti ( 1995)Zagreb: LZ Miroslav Krleža. Naručeno


Šuvaković, M. (2005).:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky Quarante,Danielle,1991:“Osnove industrijskog dizajna“, Arhitektonski fakultet, Zagreb Horvat Pintarić, Vera. (2009):“Tradicija i moderna“, Zagreb: HAZU-Gliptoteka. Zbornik radova, 2010:“Hrvatska arhitektura u XX stoljeću“, Matica hrvatska, Zagreb Meštrović, Matko, 2003:“Od oblikovanja do dizajna“, Meandar, Zagreb Eco, Umberto, 2004: „Povijest ljepote“, Hena com, Zagreb




10





229





1+0+1

Godina studija III 1.7.Očekivani broj studenata na predmetu 15

Naziv predmeta Engleski kao jezik struke 1.8.Nositelj predmeta Irena Fadić, prof.


3 Suradnici

Status predmeta izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Konsolidirati postojeće predznanje stranog jezika (engleskog) obrađujući prikladne teme iz opće kulture s posebnim naglaskom na područja kao što su ekologija,umjetnost, baština, duhovnost, zdravlje te teme po izboru studenata.


Solidno predznanje, dobar izgovor i sklonost stjecanja znanja putem stranog jezika.


Samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju, biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge.


Sposobnosti organizacije i planiranja samostalnog učenja i napredovanje kroz prizmu kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina. Razvoj sposobnosti generiranja novih ideja te demonstriracija stručne kompetencije na materinjskom i stranom jeziku. Osposobiti studente za samostalno korištenje tiskovinama, tj literature na engleskom jeziku iz područja kao što su glazba, likovnost, scenski izraz, očuvanje prirodne i kulturne baštine, te tjelesnog i duhovnog zdravlja. Produbiti i unaprijediti opću jezičnu kompetenciju u okviru četiriju osnovnih jezičnih vještina: slušanja s razumijevanjem, čitanja s razumijevanjem, govora te pisanja na stranom jeziku.


Odabiranje, čitanje, analiziranje i diskutiranje o različitim temama u svrhu obogaćivanja leksičkog znanja. Razvijanje vještine prevođenja i pisanja pored usmene komunikacije. Izgrađivanje kritičkog pristupa kroz obrađivanje različitih tekstova s raznih strana svijeta, izražavajući vlastite stavove i mišljenja kroz opisivanje, prepričavanje i pisanje sažetaka.

10





230





2.7. Komentari:

2.8.Obveze studenata Pohađanje nastave, rad na istraživačkim zadatcima i seminaru.











u knjižnici


medija




Wright, A. (2001). Storytelling with Children.



10





231


Documents

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU - unizd.hr studij za odgojitelje...SVEUČILIŠTE U ZADRU ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja