Emergencija mentalnog/racionalnog i potiskivanje/marginaliziranje

PregledniradUDK1:159.922.5141.78:159.9.016.Primljeno30.5.2015.

Vanja BorSveuiliteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLuia3,HR10000Zagreb

[email protected]

Emergencija mentalnog/racionalnog i potiskivanje/marginaliziranje tjelesnog

SaetakU radu se panja usmjerava na emergenciju mentalnog/racionalnog miljenja (razine svijesti), i to u filogenetskom kontekstu, to ga (je) velikim dijelom karakterizira devijacija koja se oituje potiskivanjem i marginaliziranjem tjelesnog. Naime, upravo emergencija onog mentalnog/racionalnog predstavlja poetak navedene devijacije (mitskim diskursom prikazivane i slavljene kao pobjeda Heroja nad Velikom Majkom), odnosno potiskivanja i marginaliziranja sveg onog to se uz tjelesno povezivalo ili povezuje: seksualno, ensko, nesvjesno, priroda itd. Naposljetku, polazite je rada da je kroz dekonstruiranje dihotomije umtijelo potrebno osvijestiti temeljnost tjelesnog te ga samim time, umjesto navedenog potiskivanja i disociranja (to obiljeava znatan dio povijesti Okcidenta), zdravo transcendirati i integrirati (to je karakteristino za integralno miljenje, odnosno razinu svijesti).

Kljune rijeiaksijalnodoba, mentalno/racionalnomiljenje,potiskivanje/marginaliziranjetjelesnog,de-konstrukcija

Uvod

Razvoj i razvitak ovjeka, kako ontogenetski tako i filogenetski, ukljuu-je sveaspektenjegovabivstvovanjapa tako ionopsihiko ikulturno,od-nosno ipodrujemiljenja ilisvijesti.Tijekompovijesti razvojse ljudskogmiljenja/svijesti,unutarrazliitih tradicija,narazliitenainestrukturirao,odnosno sistematizirao. U svakom sluaju, unutar filogenetskog kontekstaemergencijaoblikailirazinemiljenjatosenajeeoznaujumentalnomiliracionalnom1karakteriziraijednasnanadevijacija,prisutnasvedodana-njihdana,ukojojse,izmeuostalog,potiskujeimarginaliziraonotjelesno.Stogajenamjeraovimradomprikazatipojavunavedenestrukturemiljenja,istaknutinjegovetemeljnekarakteristike,aliiusmjeritipanjunaspomenutudevijaciju.Naposljetku,ponuditeseitemeljnadekonstrukcijanavedenaza-stranjenja,odnosnopatolokehijerarhijeumtijelo,itopolazeiodnjihovihprirodnihfunkcionalnihodnosa.

1

Mentalnoiracionalnouovomseradunetre-tirajukaoistoznanice,touuskoroiobja-sniti(vidjetiestufusnotu).

FILOZOFSKAISTRAIVANJA139God.35(2015)Sv.3(395406)

V.Bor,Emergencijamentalnog/racionalnogipotiskivanje/marginaliziranjetjelesnog396

Aksijalno doba i pojava mentalnog/racionalnog

MentalnomiljenjeemergiraurazdobljukojeJaspers(1965)nazivaaksijalnim dobom,2odnosno,unutaririhokvira,tojerazdobljeodoko8.do2.st.pr.n.e.,itouzgravitiranjetemeljnihkarakteristikaoko5.st.pr.n.e.Tadasemeusobnoneovisno,pojedinanoisporadinodiljemsvijeta(Jaspers/1965/prijesvegagovorio tadanjojKini, Indiji iZapadu /mislinaBliski istoksGrkom/)pojavljujenovoinaprednomiljenjekojetemeljnokarakterizira:

1) Mogunost logikog rezoniranja u odnosu i na apstraktne i hipotetskepojave,anesamoonekonkretne,odnosnoovdjemiljenjepostajesvojvlastitiobjekt(Jaspers,1965:2) jerpostojimogunostdaovjeksebepromatrautomaktu,daseberazlikujekaopomiljenoikaomisleeidasebeutomrazlikovanjupriznajekaoidentinoga(Schelling,1986:44).Stoganeudidautovrijemeimamopoetakformalnematematike(Pita-gora),prelazaksaslikovnognavieapstraktnopismoitd.

2) Veausmjerenostpremavlastitojunutranjosti(znaajnasposobnostintro-spekcije, tj. promiljanje o smislu ivota kao i vlastitimmogunostimaiogranienjima)isamimtimrastsamosvijesti, i to,elingovski(1986),kaosamostalnog iapsolutnogprincipasvakogznanja.Stogane iznena-ujetosepojavljujuireligijesnaznaenimmentalnim/racionalnimele-mentima,odnosnoreligijekojenepolazesamoodmagijskogilimitskogodnosa s nadnaravnim koje je negdje vani (priroda, nebo i sl.), a kojetrebazadovoljitiiumiritirazliitimrtvovanjimaiostalimritualima,negoiodpoticanjavjernika/canaponiranjeusebesame,kakobiseiskusiloiprepoznaloonoboansko(usporeditinpr.sWilber,2000),jerovjekjeotkriounutarsebeprapoetakizkojeguzdiesebeponadvlastitasepstvaisvijeta(Jaspers,1965:3).Takose,primjerice,ubudizmupojavljujePo-gledajunutra,tisiBuddha,Onajtkorazumijevlastituprirodu,poznajeisamoNeboukonfucijanizmu,netokasnijeukranstvuKraljevstvojeBojeuVamaitd.

3) Buenjenezavisnogega(ja),odnosnosnana individualizacijanasprammitske pripadnosti zajednici. To se subjektiviziranje moe, primjerice,pratitiiprekoknjievnosti,patakokodArhilohaiSapfeimamogotovoprviputlirskuekspresijuuprvomlicujednine,odnosnodominantnoisti-canjeosobnogiskustvaistavova(usp.kiljan,2008),dok,sdrugestrane,tajprijelazpremamentalnomNietzsche(1997)razraujeuopreciSokrataiEuripidasEshilomiSofoklom.3

4) Kritikopropitivanjegotovosvega,odnosnodotadnesvjesnoprihvaeneideje,obiajiistanjabilisupodvrgnutiispitivanju,osporavanjuilikvidi-ranju(Jaspers,1965:2)itd.,tozapravooznaujeisampoetakklasineokcidentalnepovijesti,filozofije,znanosti,formalnogobrazovanja(Plato-noveAkademije,AristotelovaLikejonaisl.)itd.

Naposljetku,tojerazdobljeukojemsepojavljujuidanasutjecajniiznaajni,naprednimislitelji,odnosnotzv.aksijalnimudraci,kaotosu:Laozi,Konfu-cije,MoDi,ZhuangZhou,Liezi,Buddha,Mahavira,Patajali,Tukidid,tzv.predsokratovci,Sokrat,Platon,ArhimedizSirakuzeitd.Istotako,pojediniautoripovezujuemergencijutognovoginaprednog(men-talnog)miljenja(razinesvijesti)sIlijadom ili Odisejom, koje takoer nastajuurazdobljuoznaenomkaoaksijalnodoba(oko8.st.pr.n.e.).Tako, s jedne strane,ukontekstu Ilijade, Gebser (1985:74)navodida jeuprvojrijeiprvogredaprvogspjevapojammentalnosadranuakuzativuod



menis,4odnosnouonommenin(Menin aeide, thea, Peleiadeo Achileos;5 Srdbu mi, boginjo, pjevaj Ahleja, Peleju sina),kadaHomer(2003:9,I,1)zazivamuzudamupjevaoAhilejevojsrdbi(tojeAhejcimastvorilamno-tvojada),kojausmjeravaikoncentriranjegovomiljenje,odnosnousmjera-vamuponaanje.Dakle,premaGebseru(1985)uovomeepunositeljiradnjinisusamobogovinegoisamoosvijeteniljudi,odnosnoprviputimamopo-javuusmjerenog(mentalnog)miljenjatoizvireizduevnesnagepojedin-ca/ke.6

Sdrugepakstrane, Jaynes (2009)smatradau Ilijadi jouvijeknepostojiindividualnost, introspekcija isamosvijest,odnosnomentalnost,negoda tuljudimaupravljajubogovi/inje.7Dapae,upravogorenavedene tri poetnerijeiIlijade,premaJaynesu(2009),ukazujunatodanicijeliepnijeproiz-vodsamosvjesnoguma,negojeaedova(aoids)halucinacija,odnosnobo-ginjinopjevanje.Stoga,emergencijumentalnesubjektivnostiprepoznajetekuOdiseji,8 gdjebogovi/injepostajunemoni/e,ainicijativesepremjetajuodnjih,akiprotivnjih,premaradusvesvjesnijihljudskihlikova(Jaynes,2009:211),tenastavljada

2

Naravno,radiseoorijentacijskojgeneraliza-ciji,aovomjeprilikomkoristimjerukljuujevie dijelova svijeta. Naime, postoje auto-ri koji emergenciju mentalnog/racionalnogsmjetaju i neto ranije; primjerice, Wilber(1996) u kontekstu Europe i Bliskog istokanavodipodostairokorazdobljeod2500.do500.g.pr.n.e.

3

Primjerice, govorei o Euripidu Nietzsche(1997:89)kaedajeonnadasvekaopjesnik,odjeksvojihsvjesnihspoznaja,odnosnone-dionizijskipjesnikrazboritauma,anepukihinstinkta.Uostalom,meuprvima analizira-juipsihutepsiholokikarakterizirajuisvojelikove,Euripidsespravomsmatrajednimodrodonaelnikapsiholokedrame.

4

Naime, ne odlazei do samog iskona, tj.sanskrtskogma (toznaimiljenjeimjere-nje),vidimokakojetomenis: srdba,gnjev,odvanostisl.(aikorijenskisrodnomenos: naum, srdba, gnjev, odvanost, snaga,moisl.) istogpodrijetlakaoi latinsko mns tooznauje smjelost,odvanost, srdbu,gnjev,snagu, namjeru, misao, razmatranje, milje-nje,nainmiljenja,razumijevanje,mentali-tetisl.(Gebser,1985).

5

, , (Ho-merus,1939:1,I,1).

6

Ovdje jeprilikakratkoseosvrnuti inaspo-menutorazlikovanjementalnogiracionalnog.Tako mentalno, kako to Gebser naznauje(1985),imaviekvalitativanakcentsobziromnatodagovorimoosrdbi,alineoslijepojsrdbinegosrdbikojamisli,usmjeravami-

ljenjeidjelovanjepremanaprijed,apojedin-ca/kusvevieodvajaodmitskezatvorenostikrugaiciklinostivremenatemu/jojomogu-ujeindividualizaciju.Sdrugestrane,pojamracionalnodolaziodlatinskogratio, to znairazum,um,raunati,obraunati,dijeliti,bro-jiti,nabrajatiisl.,pajesamimtimejasnodaimaviekvantitativanakcent(Gebser,1985).Uostalom,upravojezatoprikladnijetuprvufazu, spomenutog novog miljenja, nazivatimentalnom, dok je za kasniju fazu prihvat-ljiviji pojam racionalno. Dakle, racionalnoza razdoblje togaJaspers (1965)naziva (aKarenArmstrong (npr. 2006) znaajnije po-pularizira)drugim aksijalnim dobom, akojesepoinjeetabliratiukasnojrenesansi,u16.stoljeu, za vrijeme znanstvene revolucijei sl. Zapravo, temeljno je karakteristino zaprosvjetiteljstvokadasespomenutoraunatiiobraunatiocrtavananainsektorirajuegamiljenja, matematizacije prirode, odnosnopristupato,usvojojkrajnosti,navodidapo-stojisamoonotosemoeizmjeriti,izvagati,izbrojitiisl.Prematome,kadatemeljnapret-postavkapotpunogshvaanjasloenihpojavaproizlaziizrazdvajanja,analizeirazumijeva-njaosobinapojedinihnjezinihdijelova(uspo-redisGebser,1985).

7

Naime Jaynes (2009), u skladu sa svojomteorijomdvodomnoguma,smatradajeovdjeljudskodjelovanjeupravljanonekomvrstomhalucinacijakojeukljuujunaredbe,savjeteivodstvobogova/inja.

8

Ali i u onim dijelovima Ilijade za koje sevjeruje da su nadodani kasnije (npr. devetopjevanje).



nijesamorazvojpremasubjektivnojsvijestiuOdisejividljivupoveanojuporabi,prostor-nostiipersonifikacijinjezinihpredsvjesnihhipostaza,negojoijasnijeudogaanjimaidru-tvenimodnosima.(Jaynes,2009:213)9

Takoer, iznicanjementalnog (/raz/umnog) oblikamiljenja prikazuje se iuunutarmitovatogavremena,amodajenavedenatransformacijasvijestinajeklatantnijeprikazanaumituAtenina(boginjaisimbolmudrosti, inteli-gencije i lukavosti, razumnosti,mjeresvihstvari,civilizacije isl.) roenja.Uostalom, ostajui tako u vezi sHomerom, odnosno Ilijadom i Odisejom,prilikajenavestikakotoSokratgovori:

inisedasu istarisudilioAtenikao inaisuvremeniciznalciHomerovepoezije.Veinanjih,tumaeipjesnika,tvrdidajeHomerstvorioAtenukaoumirazum(Platon,1976:51,407b)

Usvakomsluaju,mitovinavodedajeprogutavisvojuprvusupruguMetidu(simbolmudrosti,trezvenosti,dubokograzmiljanjaisl.)Zeus(bogsvjetla,dana,nebaisl.,atosusimbolisvjesnogi/raz/umskog)trpiostraneglavo-bolje,tolikojakedajebijesnourlikaotakvimintenzitetomdajenebeskisvodsnanoodjekivao, svedokmu,zavisnoodverzije,Hefest (izmeuostalogbogvatre /svjetlo, svjesno i sl./, tj.plemenitiznalacsvjetla /Platon,1976/)dvostrukommjedenomsjekirom(iliklinom imaljem)ne rastvara tjeme izkojegiskaeAtena(ChevalieriGheerbrant,1987;Dil,1991;Graves,2003isl.).Dakle,uoavamodaseizmukeglave,ilionognajviegnatijelutosepovezujesumskim(svjesnim,suncem,svjetlom,nebomisl.),pomaljamudraboginjakojasenikadnijeskrivala(razvijala)utamiutrobe(tjelesno,ne-svjesno,zemnoipodzemnoisl.)(Parker,1990:190).Usvakomsluaju,zarazlikuodprijanjihformimiljenja,gdjejonepostojipotpunadiferencijacijaumaitijela,takodaidaljemanjeilivieimamoiden-tificiranjestjelesnou,10spojavommentalnog/racionalnogmiljenjajavljasenesamofascinacijanegoiidentifikacijasumominjegovimfunkcionira-njem,tojevidljivoiunutarfilozofskogdiskursa.TakoveParmenidupo-emiO prirodisvojimjeristojestmisliti(umovati)ibiti(jestati)11izjedna-avabiesmiljenjem,odnosnosavjetuje(raz)umskoprosuivanjenasprampukogoslanjanjanaosjetila(7,37,6;vidjetiiDiels,1983),dokmnogogodi-nakasnije,tj.uvremenutobiodgovaralospomenutomdrugomaksijalnomdobu(dakle,onomto jeoznaenokaoracionalno)dominiraDescartesovo(2011:33)mislim,daklejesam,12odnosnosamosvijestkaosamoosvjete-nje i ponos zbog raspolaganja samoosvjetenjem (svojim bivstvovanjem)(Kopi,2010).Dakle,usreditesevizijesvijetastavljaovjekovumjer,sjednestrane,Nigdje,naime,nemoeovjekpronaitakvogasklonitakaouvlastitojdui,osobitoonajkojiusebiimatakvoutoitedaodmahosjetilakoukadaseunjegazagleda(Aurelije,1996:3940),dok,sdrugestra-ne,prestanemlisasvakimmiljenjem,prestajemodmahisasvimbitkom(Descartes,1975:205).

Disociranje umjesto integriranja

No,uzsveranijespomenutevrijednostiidostignuatognovogmiljenja,kaoinjegovoslavljenje,pojavljujeseijednasnanadevijacijakojanastojioma-lovaitiipotisnutiprijanje,anegazdravotranscendiratiiintegrirati.Dakle,imamoapsolutiziranjeifavoriziranjeumakojesevelikimdijelomtemeljiinapolazitudajetijelopropadajueismrtnopasezatonetrebasnjimepo-istovjetiti,negosetrebaidentificiratisvjeniminepropadajuimumom.No



tonijemarginaliziranjeipotiskivanjesamotjelesnognegoisvegonogtoseuzistopovezivaloilipovezuje:ensko,seksualno,priroda,nesvjesnoitd.,13atovelikimdijelomobiljeujecijeluokcidentalnupovijesttejevrloprisutnoidandanas.No,najznaajnijesetonaOkcidentuuoava,tevrisnaanidodanaszamjetanuinak,uranojantikojmisli,kranskojtradicijiiprosvje-titeljstvu.Takonasamompoetkuantikemisli,uzsveslavljenjetijela(likovnaumjet-nost,knjievnost,filozofija,gimnastika,Olimpijskeigreitd.)ikalokagatiju,odzvanjaiorfiko:tijelojetamnica(grob)due,tojeostavilosvojstveno-gatragaikodPitagoreipitagorejaca,Platonaiplatonovacaisl.(npr.Coples-ton,1993).Tako,primjerice,uKratiluSokratnavodi:

nekiveledajetijelo(sma)grob(sma)due,jerjeusadanjemivotuonaunjemuuko-pana.()IzgledamidasunaroitosljedbeniciOrfejadalitoimezatodabidua,dokispatagrijehezbogkojihjekanjenaimalatajbedem,slikutamnicedajeuva(szetai).Dakle,tijeloje,kakokaeisamoime,sma(tamnica)due(Platon,1976:42,400c)

Nadalje,ukranstvu,uzprimjerepotivanjatjelesnog(Isusovoiscjeljivanjetijela,TomaAkvinski,MartinLuther itd.) koje za neke nije tamnica negohram,14tajseomalovaavajuiodnosprematjelesnostiznaajnijepojavljujeveuNovomzavjetu,doksvojvrhunacdoseeuasketskojortodoksiji.Pri-mjerice,apostoliMatejiMarko,prenoseiIsusoverijei,navode:Bdijeteimolitedanepadneteunapast!Duhje,istina,voljan,notijelojeslabo(Mt26,41;Mk14,38),aIvanDuhjeonajkojioivljuje,tijelonekoristinita(Iv6,63).Istotako,nabeskorisnostigrenosttijelaposebiceusmjeravaapostolPavao,primjericekadanavodi:umomjasluimzakonuBojemu,atijelomzakonugrijeha(Rim7,25)jeroitasudjelatijela.Tosu:bludnost,neisto-a, razvratnost, idolopoklonstvo, vraanje, neprijateljstva, svaa, ljubomor,srdbe, spletkarenja, razdori, stranarenja, zavisti, pijanevanja, pijanke itomeslino(Gal5,1921).Sdrugestrane,unutarspomenutogasketizmaraz-liitisusepustinjaci,stiliti,flagelanti,posveenicicelibatuislinimuenicidrastinimdjelovanjemnastojaliosloboditigrenogiavoljegtijela,odnos-noiskupitisenjegovimmarginaliziranjem,potiskivanjemtenaposljetkuiunitavanjem(krajnjimpostom ilinekvalitetnomprehranom,nespavanjem,nekretanjem,kastriranjemidrugimoblicimasamoranjavanja,odnosnosaka-enjaitd.).Naposljetku,prosvjetiteljstvo,izmeuostalog,nastojiimehaniziratitijelo,tojepodostautjecalonaznanostifilozofijusvedodananjihdana,paneude

9

Inae,Jaynes(2009)iskljuujedasuIlijadaiOdisejadjelajednogovjeka.

10

Tjelesnose sepstvopojavljujekodmagijskeformemiljenja(npr.Neumann,1995).

11

Gr. ( to gar auto noein estin te kai einai).

12

Zbog estog neispravnog navoenja, dobrojenaznaitikakosemislimdaklejesam/po-stojim prvotno pojavljuje 1637. godine nafrancuskom kao je pense, donc je suis uetvrtom dijeluGovora o metodi (Discours de la mthode),dokserairenijalatinskaina-icacogito, ergo sumpojavljujesedamgo-

dinakasnijeuprvomdijeluNaela filozofije (Principia philosophiae).

13

UtomkontekstumoesenavestiitodaNeu-mann (1995:310), unutar svoje teorije psi-hikograzvojalinosti,navodidatendencijaostvarivanja neovisnosti od tijela pronalazisvojnajoitijiizrazumukomasketizmu,ne-giranjusvijeta,muenju(umrtvljivanju,poni-avanju)tijela,imrnjipremaenama.

14

Takonaspram tijela ambivalentniPavaona-vodi:TijelovaehramjeDuhaSvetogakojijeuvama,kogaimateodBoga(1Kor6,19),paProslavitedakleBogau tijelu svojem!(1Kor6,20).



iradikalnipokusinatijelupripunojsvijestiisl.,itonesamonaivotinjamanegoinaljudima.Tako,primjerice,Descartes(2011)iLaMettrie(2004)go-voreotijelukaostrojuisatu,15tofunkcioniraneovisnooduma,dokHobbes(2004:11)uuvodnikuLevijatana,takoerslueisemetaforama,navodi:

tojesrcedrugonegoopruga?Itosuivcidrugodomnotvoica,azglobovimnotvokotaiatopokreucijelotijelo,upravokaotojeibilanamjeratvorca?

Takoer,unutarmitovatojeiznicanjementalnogoblikamiljenjaprikaziva-noislavljenoikaopukapobjeda,savladavanje,potiskivanje,marginalizira-njeisl.onogprijanjeg.TakoCampbell(1962)navodidapoetkomeljeznogdoba16dominantnematricentrinekozmologijeimitologijezamjenjujuoneukojimaglavnuuloguimamukarac.Dakle,sveviepoinjuprevladavatimitoviukojimaseprikazujepobjedaHeroja(umno,svjesno,svjetlo,muko,nebesko,individualnoisl.),ovjekolikogimukarca,nadVelikomMajkom(instinktivno/tjelesno,nesvjesno,mrak,ensko,zemnoilipodzemno,grupnoisl.)ilinekimodnjezinihpotomakaisuradnika/ca,ivotinjskoglika(naje-e zmija ili zmaj) ili nakaze (poluovjeka-poluivotinje) (Campbell, 1962;Neumann,1974,1995;Sourvinou-Inwood,1990itd.).Stoga,akosezadrimosamounutarnamanajbliihtradicija,sjednestrane,uantikojgrkojmitologijiimamoprimjere:

1) Antropomorfni,iranijenavedenesimbolike,ZeussavladavaTifona(polu-ljudsko-poluivotinjskoudovite,dijeteGejeiTartara/podzemlja/,kojije,izmeuostalog,simbolanimalnog,tjelesnog,nesvjesnog,mogunostiunienjaiobezvrjeivanjasvjesnogbiaiprotivljenjeevolucijisvijesti,odnosno duha). Uostalom, tu tifonsku bestijalnost i elju za njezinomtranscendencijom, brinui o samome sebi, i Sokrat u Fedru (Platon,1997:67,230a)navodikadakae:nebrinemsezaono,negozasamasebe, jesam li zvier zavojitija [podmuklija] i upaljenija odTyphona ilisamivotinjapitomija iprostija,koju jenetobojega inedunogaodnaravizapalo.

2) Apolon(bogsvjetla,sunca,intelekta,idealmudrosti,produhovljenjaitd.)17ubijaPiton(Gejinodijete,ogromnazmija/nekinavodesazmajevomgla-vom/,takoersimbolanimalnog,tjelesnog,nesvjesnog,nagonskog,kton-skogisl.).18

3) Perzej(Zeusovsin,19jedanodprvihgrkihheroja,poznatposvojemunita-vanjuarhajskihudovita)ubijaMeduzu(poluljudsko-poluivotinjskou-dovite/Gejinajeunuka/,skosomodzmija,tosimboliziraanimalno,tje-lesno,izopaenjenagonazaduhovnimisl.)itd.(ChevalieriGheerbrant,1987;Dil,1991;Graves,2003;Sourvinou-Inwood,1990isl.).

Sdrugestrane,kaoglavnibiblijskiprimjerCampbell(1962)navodiBoje(Heroj)ubijanjeLevijatana,20pasetako,primjericeuStaromzavjetu,na-vodi:

Ti svojomsilom rasjee [sic]more, smrskaglavenakazamauvodi.Ti siLevijatanuglavezdrobio,daogazahranunemanimamorskim.(Ps74,1314)

Uostalom, i sam je avao21 prikazan kao neto animalno (zmija, zmaj)22i pohotno (jarac ili nakaza: poluovjek-polujarac i sl.),23 tijelocentrino,tamno,(pod)zemaljsko24isl.Usvakomsluaju,toseubijanjetjelesnogposebiceslikovitoprikazuje,nakonNovogzavjeta,likovimarazliitihsve-taca(npr.SvetiJuraj,SvetiMihael)kojiseboreisavladavajuzmaja,zmiju,avlaisl.



Dekonstruiranje prevladavajue opreke umtijelo

Kao to je izneseno, iznicanjem novog oblikamiljenja (mentalnog/racio-nalnog),velikimdijelomnemamozdravotranscendiranjeiintegriranjeonogprijanjeg,negonjegovopotiskivanjeidisociranje,takodakao,jouvijekupotpunostineizvrenu,zadausuvremenogovjeka,odnosnomogunosttojeotvaraintegralnaformamiljenja,istiemdekonstruiranje/dekonstrukciju25navedeneprevladavajuedihotomijeukojojonoumnomarginaliziraipoti-skujeonotjelesno.Nonenanaindestruktivnog,nihilistikogislinog(ne)razumijevanjaizlo-rabeiste,26priemuseobrepostojeadominatorska/patolokahijerarhija,tobiznailoprelaenjeudrugukrajnost,odnosnoupukoslavljenje(orgijanje)i

15

Dapae, odbacujui Descartesov dualizam,LaMettrie (2004:253254)navodeibesko-risnostpretpostavkeduezastupamaterijalis-tiki monizam istiui: Zakljuimo, dakle,smjelodajeovjekStroj,idajeucijelomeSvemiru samo jedna raznolikomodificiranasupstancija.

16

Razliiti autori/ce navode razliite datumekada govore o poetku eljeznog doba, na-ravno, zavisno od dijela svijeta na koji seusmjeravaju.Namajeovdje,zbogpozivanjanaokcidentalnumitologiju,orijentacijskido-voljnonavestiprvotisuljeeprijenoveere,kadaeljeznoorueiorujepoinjunairokozamjenjivationobronano,iakosesamprela-zakdogaaranije,tj.oko12.stoljeapr.n.e.

17

Nietzsche(1997)uRoenju tragedije,suprot-stavljajuiApolonaDionizu,suprotstavljara-zum(intelekt)zanosu(osjetima),mjerupre-komjernosti, individuaciju stopljenosti itd.,odnosnoistiegakaosimbolsamosvladava-nja. Dakle, bitno je uoiti da Apolon kaoetikoboanstvozahtijevaodsvojihmjerui,dabijesemoglipridravati,samospoznaju(Nietzsche, 1997:4142). Takoer, zanimlji-vo jenavestidaPlutarh(npr.Boulet,2008),tojebioiniciranuapolonskemisterije,na-vodidakodimenaApolonslovoapredstavlja negativumnasprampollontoseodnosinamnotvo.Dakle, i u samom se imenu a,kaemomi,otkritinaravegautomi jestulogaimena(Platon,1976:36,369a),narav-noneuapsolutistikomsmislujerzaovje-karazumnanijedobrodapovjerisebeisvojuduurijeimaidaimslui,povjerljivpremanjima i onima koji su ih stvorili (Platon,1976:97, 440c) ovog Heroja iitava ne-gacijamnotva, odnosno individualnost kaojedna od temeljnih karakteristikamentalnogiliracionalnog.

18

Tifon(Typhn)iPiton(Pthn)nesamotose u mitovima veoma esto poistovjeujunegopredstavljajuianagrame.

19

ZeusPerzejevumajkuDanajuoploujepre-ruenuzlatnu(simbolsunca,mentalnogisl.)kiu(simbolduha)(Dil,1991).

20

Njegova se zmijo-zmajolikost, kao ranijespomenuti esti prikaz arhetipaVelikeMaj-ke, posebno navodi uKnjizi proroka Izaije,patakoimamonapoetku27.poglavlja:UonajdankazniteJahvemaemljutim,veli-kimijakimLevijatana,zmijuhitru,Levijata-na,zmijuvijugavu,iubitezmajamorskoga(Iz27,1).

21

IzmeuostalogiuoblikuspomenutogLevi-jatana.

22

Osim opepoznate starozavjetne zmije izKnjige postanka,moesenavestiiprimjerizNovog zavjeta:ZbaenjeZmajveliki,Sta-razmijaimenomavao,Sotona,zavodniksvegasvijeta(Ot19,9).

23

Takojeprikazivanusrednjemvijekutepose-bicekasnije(u19.stoljeu)Bafometlipha-saLvija(1968),itopodutjecajempagansketradicije.

24

Nije to mudrost koja odozgor silazi, negozemaljska,ljudska,avolska(Jk3,15).

25

Utomkontekstunavodimdadekonstrukcijusmatram imanentnom integralizmu, tj. kon-struktivnom postmodernizmu (vidjeti Bor,2014).

26

Podosta esto kod pojedinih istraivaa/ica,unutar diskursa kulturalnih studija, kulturneantropologijeisl.,tosuzaglibiliibespomo-nolutajuukrajnjemrelativizmuipluralizmu,asamimtimeredukcionizmu,tozbog,vjero-jatno, plemenitih poriva, to zbog potpunognerazumijevanja ili naprosto puke zlorabeDerridaovog, ali, u konanici, i Boasovognauka(vidiiBor,2013:102104).



apsolutiziranje:tjelesnosti,opsesivneseksualnosti,principauitka,libertiniz-ma,krajnjegibezobzirnoghedonizmaisl.Utomsekontekstu,bezobzirananjegovuvanukritikupatolokehijerarhijeumanadtijelom,zbogestezlorabemoenavestiiNietzscheovo(1976:30)pretjerivanjeiapsolutiziranjetijela:

samosamtijeloinitadrugodolitijelo;aduajesamorijezanetonatijelu.27

Istotako,nenitinanaindaserazoresvemoguestrukture,rangiranja,raz-likeisl.uciljuniveliranjasvegapostojeeg(naime,umitijelopredstavljajudva razliitaontolokapodruja sa svojimsvojstvenimepistemologijama imetodologijama,aupravozbognjihovapovremenapokuajaizjednaavanja/npr.estoubiheviorizmu,tzv.analitikojfilozofiji,sociobiologijiisl./ima-mobanalne,povrnei,ukonanici,neuspjeleizatupljujueprimjeredaseumskoistraujeivrednujeepistemologijomimetodologijomonogtjelesnog/materijalnog/28), negou izvornomDerridaovom (npr. 1983) afirmativnomznaenju,odnosnorazgradnjiineutraliziranjupostojeegstanja(dihotomije)kakobiserazotkrilo,osvijestilo,aktualiziraloiuzelouobzironomarginalno,zapostavljeno,podreeno,potisnutoiprikriveno,tj.uovomsluajuonotjeles-no,tedabigaseintegriralounutarnjegovafunkcionalnogkonteksta.29

Dakle, konkretno, da se, u skladu s teorijom holona (npr. Koestler, 1978;Wilber,2000),osvijesti temeljnost tjelesnogkojekao takvootvaramogu-nostiumnomjerbeznjegaononijenimogue,odnosno,kakotoNietzsche(1976:30)navodi,tijeloinjegovvelikium:ononeizrieJa,alistvaraJa.Uostalom, navedena se temeljnost tijela slikovitomoe pribliiti, odnosnoprikazati,posebiceukontekstuonihtonastojesvojeumnouzdignutidosveviih visina (duhovni razvoj), pri emu zapostavljaju ono tjelesno (asketi-zam);naime,kolikogodumno(duhovno)uzdiglionogtrenutkakadaimtijelopadnenizliticusnjimepada(ipropada)isvatavelikaduhovnost(umnost).Stogaseiziznesenogmoeprepoznatiiosvijestitivrijednost,najeegsu-vremenogiitavanja,Juvenalovog(10,356)zdravduhuzdravomtijelu,30aliionoSenekino31(1978:74),kojeistovremenokritiziraranijespomenutoapsolutiziranjetjelesnog,Netrebamoseponaatikaodamoramoivjetiraditijela,negokaodabeztijelanemoemoivjeti.Sdruge strane,bezobzirana istaknutu temeljnost i neophodnost tijela, netrebazaboravitidajeum,kaovie,kasnijeilinadreenije,znaajniji(vaniji)jerdajeznaaj(smisao)iodreujevjerojatnosttjelesnostionemoguavajuitakonjezinupukuneodreenost,sluajnostislobodukojabivodiladokaosa.Naime,ponekadbi tijelopobjeglo,ukoilo (ukopalo) se, sruilose inapa-lo,aliupravo jeumonoto imamogunostnjimeupravljati ikoordiniratiga.Utomsekontekstumoenavestiodlianantropolokiprimjerkontroleiupravljanjaumanadtijelomprilikomtisuljetnetradicijepribavljanjahranelovaca-skupljaaistoneAfrike,odnosnonarodaDoroboudananjojKeniji,topunisamopouzdanjaisamokontrole,naprostoisprednosaiusredjelasku-pinigladnihlavovauzimajunjihovulovinu,tj.hranu,adaihneranjavajuiliubijaju(vidjeti:BBCMen stealing meat from lions).Uostalom,upravonasodivotinjairazlikujenadreenost inteligencijeumnognadinteligencijomtjelesnog.Naposljetku,akomaloproirimodiskurs,moesecitiratiiSelimo-via(1967:192)koji,ukontekstuumiranja,kae:

Uvjeriosamse,inesamoovajput,daduaestomoedaodritijelo,atijeloduunikad:onaposreigubisesama.

Usvakomsluaju,vrijediiizravnoistaknuti,unavedenomsedekonstruiranjuprepoznajeisvakakoukazujenaneraskidivumeupovezanost,meuovisnost



teobostranuvanostitjelesnogiumskog,alise,istotako,potencirajuipo-tujunjihoviprirodnopostavljenifunkcionalniodnosiikontekstualnevrijed-nosti.

Umjesto zakljuka

U skladu s iznesenim, istiem vanost onog antikog, to je u suvremenovrijeme vjerojatno najpoznatije iz Foucaultova (2005) diskursa, epimeleia heauton(brigaosebi),alinetolikouSokratovomznaenjukojesetemeljnoodnosilonaduu,negoonomepikurejacaistoikakojitubriguusmjeravajunesamonaduunegoinatijelo.Dakle,naspramumnocentrinogiesencija-listikoggnothi heauton(spoznajsebe),32tojeispisanozlatnimslovimanaulazuudelfskoproroite bogaApolona,33 smatramvanijimpotenciranjepunoiregkonceptakojiukljuujecjelokupnobie,atoznaiibriguoonomtjelesnom.Naravno,jednoneiskljuujedrugo,negosumeusobnoispreple-tenisobziromnatodasebrinuiosebispoznajesebe,odnosnodabisemo-globrinutiosebipotrebnojespoznatisebe.Istotako,trebanavestidatabrigaosebinijeotuenjeiudaljavanjeoddrugih,negoupravoobratno,kaototo

27

No,bezobziranaspomenutuzlorabu,nave-deno apsolutiziranje onog tjelesnog, iskrenogovorei, vie promatram kao njegovu ka-rakteristinu nihilistiku provokaciju, odno-snoNietzschea doivljavamkao, uglavnom,ekscentrinog razbijaa (svojevrsnog de-konstrukcionista ili, bolje reeno, destruk-cionista) koji na provokativan i ekstremannainukazujenaodreenedevijacije (ovdjekonkretnonaapsolutiziranjeumnogimargi-naliziranjetjelesnog),tj.razbijaustajaleplo-evrijednosti kakobi nanoveploeupisaonovevrijednosti(Nietzsche,1976:19).Stogasmatramdanjegovopretjeranouzdizanjetje-lesnostiipaknebitrebalodoslovnoiitavati(uostalom,Nietzsche/1976:47/jasnonavodi:Nikadseistinanijeobjesilaoruku//bez-uvjetnog) jer jeNietzsche(1976)usvojemvienjuodnosaumaitijelasvjestanvanostinjihova sklada, neraskidive meupovezano-sti,meuodnosaiobostranebitnosti,atosemoeiitatiinasamompoetkuZaratustre (toobilujealegorijskimslikama),odnosnoudesetomodjeljkupredgovorakadaprikazujeprijateljski odnos njegova orla i zmije. Na-ime, tu su Zeusova (njegovu simboliku veprikazah)pticaorao(simboldue,uma,kon-templacije, neba, sunca, oca itd. /ChevalieriGheerbrant,1987 i sl./) i zmija (simbolikusamranijenaveo),odnosnoumitijelo,nebe-skoizemno,ponosilukavostitd.prikazaniuprijateljskomodnosu.Dapae,oraojetajkojinosi i svojim letom upravlja zmijom to jeomotana,gotovopoputprstena(simbolpove-zanosti,veze,savezaisl./ChevalieriGheer-brant,1987isl./),okonjegovavrata.Dakle,izravnocitirajuividimo:Oraojeuirokimkrugovimapresijecaozrakionjemujevisilazmija, koja nije bila nalik na plijen, ve nanjegovaprijatelja:jerbilajeobavitaokonje-govavrata(Nietzsche,1976:20).

28

Dovoljnojesjetitiseneuspjelaiparadoksalnapokuajamemetike,kodkojeseuinkovitimnaelima i polazitima genetike pokualo, ukontekstu pandarvinistikih tendencija iliuniverzalnog darvinizma, objasniti razvojkulture/drutva,tj.irenjesocio-kulturnihele-menata.Istovrijediizaneuspjeletzv.njuej-dovske pokuaje afirmiranja misticizma(transpersonalnog)kvantnomfizikomisl.

29

Naravno,ovimeseneelireidajeDerrida-ovadekonstrukcijaistovremenoikonstrukci-ja, to svakako predstavlja ranije kritiziranoobrtanjeopreka,kaoinjihovopukonivelira-nje. Dapae, ranije spomenuti integralizam(tj. integriranje unutar funkcionalnog kon-teksta),ukontekstudekonstrukcije,smatramteknjezinimnastavkom,tj.zavrnomfazomdekonstrukcijskogprocesa.

30

Naravno,mens sana in corpore sano izva-enojeizizvornogkonteksta,aliovdjemis-lim na ona iitavanja koja navode kako jezdravotijelopreduvjetzdravogaduha(uma).

31

Nastranunjegovopovremenoomalovaava-njetijela.

32

Naravno, iako, kao to to Hadot (1999:90)ispravno naznauje, teko je biti siguran uizvornoznaenjeteformule.

33

UpravoApolonaranijenavedohkaoprimjersimbolaHerojatoseobraunavaipobjeuje,dapaeubija,Piton,odnosnosimbolprijanje(tijelocentrine)formemiljenja.



iFoucault(2005)navodiuprimjeruSokratovaobraanjaAlkibijadu:brigaosebi(ispoznavanjesebe)preduvjetjeistinskebrigeodrugima.Ukonanici,istofukoovski,smatramdasetakvimsamooblikovanjemovjekrazotuujeioslobaaod,usuvremenovrijemetolikosnanog,manipulativnogoblikova-njarazliitihinteresnihskupina,odnosnoodutjecajabiopolitike.

Literatura

Armstrong,Karen (2006).The Great Transformation: The Beginning of Our Religious Traditions,NewYork:AlfredA.Knopf.

Aurelije,Marko(1996).Samomu sebi,Zagreb:CID.

BBCMenstealingmeatfromlions,YouTube,https://www.youtube.com/watch?=TBpu-4DAvwI8(14.1.2015.).

Bor,Vanja(2013).Uvodnarijeurednika,Holon,3(2):100105,http://hdi.hr/wp-content/uploads/sites/171/2013/12/Holon-322013_Uvodna_rijec_urednika.pdf(13.1.2015.).

Bor,Vanja(2014).Integralniaperspektivizamilikonstruktivnipostmodernizam,Filozofska istraivanja,34(4):521527.

Boulet,Bernard(2008).WhyDoesPlutarchsApolloHaveManyFaces?,u:AnastasiosG.Nikolaidis(ur.),The Unity of Plutarchs Work: Moralia Themes in the Lives, Features of the Lives in the Moralia,Berlin,NewYork:WalterdeGruyter,str.159169.

Campbell,Joseph(1962).Oriental Mythology: The Masks of God,sv.III,London:Secker&Warburg.

Chevalier, Jean;Gheerbrant,Alain (1987).Rjenik simbola: mitovi, sni, obiaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi,2.pro.izd.,Zagreb:NakladnizavodMaticehrvatske.

Copleston,Frederick(1993).A History of Philosophy: Greece and Rome,sv.1,NewYork:ImageBooks,Doubleday.

Derrida,Jacques(1983).LettertoaJapaneseFriend,u:DavidWood,RobertBernasconi,Derrida and Diffrance,Evanston:NorthwesternUniversityPress,1988,str.15.

Descartes,Ren(1975).Meditacijeoprvojfilozofiji:UkojimasedokazujeBojaegzisten-cijairazlikaizmeuljudskedueitijela,u:EdmundHusserl,Kartezijanske meditacije I,Zagreb:CentarzakulturnudjelatnostSavezasocijalistikeomladine,str.185241.

Descartes,Ren(2011).Diskurs o metodi,Zagreb:Demetra.

Diels,Hermann(1983).Predsokratovci: fragmenti,sv.1,Zagreb:Naprijed.

Dil,Pol (1991).Simbolika u grkoj mitologiji,NoviSad,SremskiKarlovci: IzdavakaknjiarnicaZoranaStojanovia,Dobravest.

Foucault,Michel (2005).The Hermeneutics of the Subject: Lectures at the Collge de France 198182,NewYork,Hampshire:PalgraveMacmillan.

Gebser,Jean(1985).The EverPresent Origin,Athens:OhioUniversityPress.

Graves,Robert(2003).Grki mitovi,Zagreb:CID-NOVA.

Hadot,Pierre(1999).Philosophy as a Way of Life: Spiritual Exercises from Socrates to Foucault,ur.ArnoldDavidson,Oxford:Blackwell.

Hobbes,Thomas (2004).Levijatan ili Graa, oblik i mo crkvene i graanske drave,Zagreb:NakladaJesenskiiTurk.

Homer(2003).Ilijada,preveoTomoMareti,Zagreb:NakladnizavodMaticehrvatske.

Homerus(1939).Ilias, Pars I, Iliadis IXII,ur.WilhelmDindorf,Leipzig:Teubner.

Jaspers,Karl(1965).The Origin and Goal of History,NewHaven,London:YaleUniver-sityPress.



Jaynes,Julian(2009).Porijeklo svijesti u slomu dvodomnoga uma,Cres:PoduzetnitvoJakid.o.o.

Jeruzalemska Biblija: Stari i Novi zavjet s uvodima i biljekama iz La Bible de Jerusalem (1994).Ur.AdalbertRebi,JerkoFuak,BonaventuraDuda,Zagreb:Kranskasadanjost.

Juvenal,D.Junije(DecimvsIvnivsIvvenalis).Satire(Satvrae),TheLatinLibrary,http://www.thelatinlibrary.com/juvenal.html(12.4.2015.).

Koestler,Arthur(1978).Janus: A Summing Up,London:Hutchinson&Co.Ltd.

Kopi,Mario (2010).Sekstant: skice o duhovnim temeljima svijeta,Beograd:Slubeniglasnik.

LaMettrie,JulienOffrayde(2004).ovjek stroj; Rasprava o dui; ovjek biljka,Zagreb:ArTresornaklada.

Lvi,liphas(1968).Transcendental Magic: Its Doctrine and Ritual,YorkBeach:WeiserBooks.

Neumann,Erich(1974).The Great Mother: An Analysis of the Archetype,Princeton:Prin-cetonUniversityPress.

Neumann,Erich(1995).Origins and History of Consciousness,Princeton:PrincetonUni-versityPress.

Nietzsche,Friedrich(1976).Tako je govorio Zaratustra: knjiga za svakoga i ni za koga,Zagreb:Mladost.

Nietzsche,Friedrich(1997).Roenje tragedije,Zagreb:Maticahrvatska.

Parker,Robert (1990).MythsofEarlyAthens,u: JanBremmer (ur.), Interpretations of Greek Mythology,London:Routledge,str.187214.

Parmenidova poema: O prirodi,Philoctetes,http://philoctetes.free.fr/parmenides.pdf(13.4.2015.).

Platon(1976).Kratil,Zagreb:StudentskicentarSveuilitauZagrebu.

Platon(1997).Fedar,Zagreb:NakladaJuri.

Selimovi,Mea(1967).Dervi i smrt,Sarajevo:Svjetlost.

Seneka,LucijeAnej(1978).Rasprava o blaenom ivotu i odabrana pisma Luciliju,Beo-grad:Grafos.

Schelling,F.W.J.(1986).Sistem transcendentalnog idealizma,Zagreb:Naprijed.

Sourvinou-Inwood,Christiane(1990).MythasHistory:ThePreviousOwnersoftheDel-phicOracle,u:JanBremmer(ur.),Interpretations of Greek Mythology,London:Routledge,str.215241.

kiljan,Dubravko(2008).Grka lirika: prepjevi,Zagreb:LatinaetGraeca.

Wilber,Ken(1996).Up From Eden: A Transpersonal View of Human Evolution,Wheaton:QuestBooks.

Wilber,Ken(2000).Sex, Ecology, Spirituality: The Spirit of Evolution,2.rev.izd.,Boston,London:Shambhala.



Vanja Bor

Emergence of the Mental/Rational and Suppression/Marginalization of the Bodily

AbstractIn this paper the attention is focused on the emergence of mental/rational thinking (level of consciousness), particularly in phylogenetic context, which is largely characterized by a deviation manifested in suppression and marginalization of the bodily. Namely, it is the emergence of the mental/rational which presents the beginning of the mentioned deviation (in mythic discourse presented and celebrated as the victory of the Hero over the Great Mother), that is, the suppression and marginalization of all that which has been or still is associated with the bodily: sexual, feminine, unconscious, nature, etc. Lastly, the starting point of this paper is that, through the deconstruction of the mindbody dichotomy, we need to awake the fundamentality of the bodily and thus, instead of suppressing and dissociating it as mentioned (which marks a considerable part of the Occidental history), transcend and integrate it healthily (which is characteristic of the integral thinking, that is, the integral level of consciousness).

Key wordsAxialAge,mental/rationalthinking,suppression/marginalizationofthebodily,deconstruction

Documents

Emergencija mentalnog/racionalnog i potiskivanje/marginaliziranje