Emocionalna Inteligencija Tipovi Licnosti

PREDAVA: DR. SC. ADISA DELIEMOCIONALNA INTELIGENCIJAZa uspjeh u poslu, od niih razina do direktorske pozicije, najvaniji nije faktor IQ, diploma ili strunost nego emocionalna inteligencija (emocionalne kompetencije).Svako se moe razljutiti to je lako. Ali, naljutiti se na pravu osobu, u pravoj mjeri, u pravo vrijeme, zbog valjanog razloga i na pravi nain to nije lako. ARISTOTEL, Nikomahova etika

TA JE INTELIGENCIJA?Godinama su psiholozi raspravljali da li postoji jedinstvena ljudska sposobnost koja se moe nazvati inteligencijom, i ako postoji, u kojoj mjeri se ona zasniva na uroenim razlikama.Pojam inteligencije teko je definirati, jer on obuhvata mnoge razliite, esto meu sobom nepovezane osobine. Moemo na primjer pretpostaviti da je najistiji oblik inteligencije sposobnost rjeavanja apstraktnih matematikih problema.

TA JE INTELIGENCIJA?Meutim, ljudi koji su u tome vrlo uspjeni, ponekad postiu slabe rezultate u drugim oblastima, kao to su historija ili umjetnost. S obzirom da nije mogue dati jednu do kraja prihvaenu definiciju, neki psiholozi predloili su (a mnogi nastavnici po pravilu to prihvatili) da se pod inteligencijom jednostavno moe smatrati ono to na testovima inteligencije pokazuje kolinik inteligencije (engl. IQ: kolinik, kvocijent inteligencije). Ovakva definicija nije valjana jer je cirkularna, to jest u suprotnosti je sa logikim principom definiranja.

TA JE INTELIGENCIJA?Veinu testova inteligencije ini kombinacija pojmovnih i raunskih problema, a testovi su tako sastavljeni da je prosjeni rezultat 100 poena: svako ko dobije ispod 100 ima inteligenciju ispod prosjeka, a oni iji je rezultat iznad 100 imaju natprosjenu inteligenciju. Usprkos tekoama u mjerenju inteligencije, testovi utvrivanja kolinika inteligencije iroko se koriste u istraivakim studijama, kao i u kolama i privredi.Testovi inteligencije prvobitno su bili namijenjeni predvianju uspjeha u koli.

TA JE INTELIGENCIJA?Stoga su takoer tijesno povezani sa drutvenim, privrednim i etnikim razlikama, s obzirom da su one opet povezane sa varijacijama u razini obrazovnog uspjeha.>Artur Densen (Jensen, 1967, 1979) izazvao je pravu buru neslaganja kada je razlike u koliniku inteligencije izmeu crnaca i bjelaca pripisao dijelom genetskim razlikama.

TA JE INTELIGENCIJA?Psiholog Riard Dej Hernstin i sociolog arls Marej ponovo su pokrenuli raspravu o koliniku inteligencije i obrazovanju na jedan kontroverzan nain. U svojoj knjizi Belova krivulja: inteligencija i klasna struktura amerikog ivota (1994) oni smatraju da je dosad sakupljeno dovoljno dokaza koji kolinik inteligencije povezuju sa genetikim nasljeem.

TA JE INTELIGENCIJA?Veina dokaza koje ovi autori navode dobijena je iz istraivanja koja su sprovedena u Sjedinjenim Dravama. Prema Hernstinu i Mareju ti dokazi ukazuju na to da neke etnike grupe u prosjeku imaju vei kolinik inteligencije od drugih grupa. Amerikanci azijskog porijekla, naroito japanskog i kineskog, u prosjeku imaju vii IQ od Amerikanaca bjelaca, iako ta razlika nije velika. Prosjeni IQ Azijata i Amerikanaca bjelaca, meutim, znatno je vii od IQ crnaca.

TA JE INTELIGENCIJA?Ukratko prikazujui rezultate iz 156 studija, Hernstin i Marej utvrdili su da izmeu pomenutih rasnih grupa postoji prosjena razlika u koliniku inteligencije od 16 poena. Ovi autori smatraju da takve razlike u znaajnoj mjeri doprinose nastajanju drutvenih podjela u amerikom drutvu. to je neki pojedinac pametniji i sposobniji, utoliko su njegove, ili njene, anse da se uzdignu na drutvenoj ljestvici vee.

TA JE INTELIGENCIJA? Kritiari stavova Hernstina i Mareja opovrgavaju da su razlike u koliniku inteligencije izmeu rasnih i etnikih grupa genetske, ve smatraju da one prije nastaju kao posljedica drutvenih i kulturnih razlika. U testovima inteligencije, istiu oni, postavljaju se pitanja koja zahtijevaju sposobnosti apstraktnog razmiljanja, koja su blia studentima bjelcima nego onima iz crnakih i etniki manjinskih grupa. Takoer, vano je da li se testiranje doivljava kao stresna situacija. Istraivanja su pokazala da Amerikanci afrikog porijekla postiu 6 poena manje na testovima inteligencije ako je ispitiva bjelac, a ne crnac (Kamin, 1976).

TA JE INTELIGENCIJA?Testovi inteligencije redovno se auriraju. Kada se stare i nove verzije testova daju istoj grupi ljudi, znatno bolji rezultati postiu se na starim testovima. Dananja djeca nisu roena inteligentnija od svojih roditelja ili predaka, ve promjene u rezultatima na testovima inteligencije proistiu iz sve veeg blagostanja i poboljanja drutvenih faktora. Prosjeni drutveni i ekonomski jaz koji postoji izmeu amerikih bjelaca i crnaca slian je generacijskom jazu i dovoljan je da objasni varijacije u rezultatima testova inteligencije.

TA JE INTELIGENCIJA?Dok varijacije izmeu pojedinaca koje utiu na rezultate postignute na testovima inteligencije mogu dijelom biti uslovljene genetski, stavovi nekih autora da su neke rase u prosjeku pametnije i sposobnije od drugih i dalje ostaju nedokazani i malo vjerovatni.U knjizi Ratovi protiv zvonaste krive, nekoliko poznatih istraivaa pokualo je da preispita ideje Hernstina i Mareja. Urednik izdanja opisuje knjigu Zvonasta kriva kao najhukakije djelo drutvene nauke koje se pojavilo u posljednjih decenija.

TA JE INTELIGENCIJA? Prema Stefanu Guldu - jednom od saradnika na knjizi Ratovi protiv zvonaste krive - Hernstin i Marej grijee iz etiri vana razloga: prvo, oni pogreno tvrde da se inteligencija moe opisati samo na osnovu jednog jedinog broja kvocijenta inteligencije; drugo, da se ljudi, jednostavno, mogu kategorizirati du jedne jedine skale inteligencije;tree, Guld opovrgava miljenje da inteligencija u velikoj mjeri potie od genetskog nasljea i;etvrto, da se stepen inteligencije ne moe promijeniti. Guld dalje pokazuje da je svaka od ovih pretpostavki sporna.

TA JE INTELIGENCIJA? Hauard Gardner - jo jedan od kritiara klasinih koncepcija IQ-a i saradnika na knjizi Ratovi protiv zvonaste krive - smatra da su istraivanja sprovedena u 20 stoljeu rasprila predstave o inteligenciji kao o jednoj sveoptoj kategoriji. Postoje samo mnogostruke inteligencije praktina, muzika, prostorna, matematika i tako dalje. Drugi saradnici na knjizi Ratovi protiv zvonaste krive tvrde da ne postoji sistematska veza izmeu rezultata na testovima inteligencije i kasnijih rezultata na poslu.

TA JE INTELIGENCIJA? Drugim rijeima, njihova zajednika reakcija na djelo Hernstina i Mareja jeste reakcija, kako kae Gardner, protiv rasistike pseudonauke. Moramo se suprotstaviti doktrini koju Hernstin i Marej iznose u Zvonastoj krivi ne samo zato to je pogrena, ve i zato to bi ona, ako bi bila primijenjena, mogla da sprijei svaku mogunost odgovarajueg usavravanja inteligencije i sposobnosti pojedinaca. Razumije se, ne moe svako od nas biti naunik u raketnoj industriji ili neurokirurg, ali zato moda moe biti rok muziar ili profesionalni sportista ( i tako stei mnogo vie drutvenog priznanja a time i primanja (1995: 22).

TA JE INTELIGENCIJA? U svojoj knjizi Emocionalna inteligencija Danijel Golman (Goleman,1996) kritizira klasine koncepcije mjerenja inteligencije primjenjujui koncept mnogostrukosti ili viestrukosti inteligencije ( utoliko moemo govoriti i o interpersonalnoj inteligenciji i intrapersonalnoj inteligenciji kao o specifinim oblicima emocionalne inteligencije)

ta je inteligencija? Goleman pokazuje da je emocionalna inteligencija moda isto toliko znaajna kao i kolinik inteligencije (IQ) u odreivanju kakav uspjeh postiemo u ivotu. Pojam emocionalne inteligencije odnosi se na to kako ljudi koriste svoja osjeanja odnosno na sposobnosti sopstvenog motiviranja, samokontrole, entuzijazma i upornosti, istrajnosti itd.

TA JE INTELIGENCIJA? Ove karakteristike uglavnom se ne nasljeuju, i to ih djeca bolje naue to e imati vee mogunosti da koriste svoje intelektualne sposobnosti. Prema Golmanu i najpametniji meu nama mogu potonuti u pliaku neobuzdane strasti i neukrotovog poriva; ljudi sa visokim kolinikom inteligencije mogu biti zapanjujue loe voe svog privatnog ivota (1996: 36). To je jedan od razloga zbog kojih se mjere za uobiajenu inteligenciju ne podudaraju sa kasnijim dostignuima u ivotu.

TA JE INTELIGENCIJA?Tako je u jednoj istraivakoj studiji praena grupa od 95 harvardskih studenata koji su diplomirali 40-ih godina 20-og stoljea. U sluaju onih studenata koji su imali visoke rezultate na testu inteligencije na koledu, ustanovljeno je da su, u svojim srednjim godinama, bili tek neznatno uspjeniji u karijeri od onih koji su na studijama imali nii kvocijent inteligencije.U drugom istraivanju, ustanovljeno je da su bolji predskazivai kasnijeg uspjeha u ivotu bili sposobnost kontrole osjeaja i dobri odnosi sa drugima u djetinjstvu.

HAUARD GARDNER TAKOER GOVORI O INTERPERSONALNOJ INTELIGENCIJI:Interpersonalna inteligencija jeste sposobnost razumijevanja drugih ljudi: ta ih motivira, kako rade, i kako sa njima saraivati. Uspjeni prodavci, politiari, ljekari, nastavnici, i vjerske voe sigurno su ljudi sa visokim stepenom interpersonalne inteligencije. Interpersonalna inteligencija ... jeste sposobnost stvaranja jednog tanog, iskrenog modela samog sebe i sposobnost korienja tog modela da bi se u ivotu uspjeno djelovalo. Potrebno je stoga da revidiramo nae ideje o inteligenciji kako bismo ukljuili sve one raznovrsne faktore koji doprinose uspjehu u ivotu.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJAPostavlja se pitanje koje mjesto imaju ljudska osjeanja u naim ivotima?Postavljamo ovo pitanje jer se na svijet velikim dijelom temelji na injenicama koje zahtijevaju znanje i racionalno razmiljanje.Svuda se susreemo sa stvarnim situacijama koje moramo da razumijemo i savladamo. Ali mi se ne bavimo samo registriranjem i obradom informacija.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJAOno to vidimo i shvatamo u nama budi osjeanja.Osjeanja predstavljaju na spontani stav prema stvarnosti, stav koji je tu prije nego to uspijemo da razmislimo ili da analiziramo datu situaciju.

Osjeanja pokazuju da mi nismo prazne posude koje se pune informacijama koje do nas dopiru, niti automati koji ih mehaniki obrauju i oblikuju.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJASvaki ovjek poseduje najmanje dva uma, jedan racionalni, a drugi emocionalni Oni fundamentalno razliito utiu na na mentalni ivot zbog strukture naeg mozga.Emocionalni mozak reaguje nekoliko puta bre nego racionalni mozak. I to je jo vanije, emocionalni mozak moe da "kidnapuje" racionalni mozak. Ovo psiholozi nazivaju amygdalakidnapovanjem. Vizuelna informacijaskuplja se u dijelu mozga koji se zove thalamusi on je alje na dva mjesta, u amygdalu, koja je centar emocionalnog uma, i cortex, koji je centar racionalnog uma. Rastojanje izmeu thalamusa i amygdale je krae nego izmeu thalamusa i cortexa.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJAta se deava sa ovjekom kada se desi amygdala kidnapovanje? Skae krvni pritisak i broj otkucaja srca. Miii se gre i spremaju za akciju. I cortex po obradi informacija alje informaciju u amygdalu. Emocionalni mozak se prvi razvija i te rane emocijemogu imati velikog uticaja na kasniji ivot. Osnovne emocije su: bijes, tuga, strah, zadovoljstvo, ljubav, iznenaenje, gaenje i stid.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJASvaka od emocija igra jedinstvenu ulogu, to otkrivaju i njihove karakteristine biolokeosobenosti: U bijesu krv nadire u ruke, omoguavajui da se lake posegne za orujem ili napadne protivnik; radsrca je ubrzan, a porast nivoa hormona, kao to je adrenalin, proizvodi dovoljno snaan energetski impuls za silovitu akciju. U strahu krv struji do velikih skeletnih miia, kao npr. do nogu, olakavajui bijeg lice blijedi poto se krv sliva iz njega (stvarajui oseanje da se krv "sledila u ilama"). Istovremeno, tijelo se ukruti, makar za trenutak, moda dajui tijelu vremena da odmjeri hoe li skrivanje biti valjanija reakcija. Procesi u modanim emocionalnim centrima oslobaaju navalu hormona koji tijelo postavljaju u stanje potpune pripravnosti, inei ga ukruenim i spremnim na akciju.

EMOCIONALNA INTELIGENCIJAU osnovne biolokepromjeneu stanju sree spada poveana aktivnost modanog centra koji inhibira negativna osjeanja i podstie poveanje raspoloive energije, a umiruje ona koja izazivaju brine misli.Ljubav, njena oseanja, izazivaju parasimpatiko pobuivanje fizioloku suprotnostonom stanju "bori se ili bjei" pokreta izazvanih strahom ili bijesom. Parasimpatiki obrazac "reakcijaoputanja" predstavlja niz reakcija du cijelog tijela koje proizvode opte stanje smirenosti i zadovoljstva, olakanu kooperaciju.

LJUDSKA OSJEANJA-GOVOR TIJELAPodizanje obrva pri iznenaenju omoguava poveanje vidnog polja i takoe doprinosi da vie svjetla stigne do retine. Tako dobijamo vie podataka o neoekivanom dogaaju, olakano nam je da tano spoznamo ta e se dogoditi i da smislimo kako emo najbolje postupiti.U cijelom svijetu izraz gaenja istovetan je po izgledu i alje istu poruku: neto je neprijatno po mirisu ili ukusu, ili tome slino. Izraz gaenja gornja usna se povija na krajevima dok se nozdrve malo nabiraju nagovjetava, kako je Darvinprimjetio, primordijalni pokuaj da zatvorimo nozdrve zbog smrada ili ispljunemo otrovnu hranu.

Osnovno dejstvo tuge jeste da nam pomogne da se prilagodimo velikom gubitku, kao to su smrt najblieg ili sutinsko razoarenje. Tuga dovodi do gubitka energije i nedostatka raspoloenja za obavljanje svakodnevnih obaveza, do gubitka elje za razonodom i zadovoljstvom, a ako postane ozbiljan poremeaj i dovede do depresije, tada usporava tjelesni metabolizam. Ovo sutinsko osamljivanje omoguava nam da preivimo gubitak ili iznevjerenu nadu, da uvidimo znaaj ivota, a poto se energijapovrati, da isplaniramo novi poetak.LJUDSKA OSJEANJA-GOVOR TIJELA

Jaina emocija nije ista kod svih ljudi u istom obimu. Zamislite da ste u avionu na jednom prijatnom letu. Meutim, pilot se oglaava sljedeim rijeima: "Dame i gospodo, predstoji nam turbulencija. Molimo vas da se vratite na svoja mjesta i priveete pojaseve." Ubrzo, avion upada u vazdunu buru, najgoru koju ste do tada doivjeli.Kako ete reagovati?

LJUDSKA OSJEANJA-GOVOR TIJELA

EMOCIONALNA VJETINAOno to je jedva vidljivo u djetinjstvu, tokom ivota postaje irok spektar drutvenih i emocionalnih vjetina. Sposobnost da se utie na odlaganje nagona predstavlja obilje napora, od pridravanja dijete do zasluivanja akademske titule.

EMOCIONALNA VJETINAOno to Walter Mischel, koji je radio na istraivanju, opisuje komplikovanim izrazom "samozadato odlaganje nagrade zarad postizanja cilja" vjerovatno predstavlja sutinu samoregulacije: sposobnost da se odreknemo nagona zarad postizanja cilja, bilo da je to otvaranje privatnog biznisa, reavanje jednaine ili osvajanje nagrade. Njegovim otkriem je naglaena uloga emocionalne inteligencije kao metasposobnosti koja determinie koliko e dobroili koliko loe ljudi uspjeti da upotrebe svoje mentalne kapacitete.

EMOCIONALNA VJETINAKada se pria o liderima, pria se o njihovim idejama, njihovim strategijama i vizijama. U stvarnosti, lideri nas vode emocijama.

EMOCIONALNA VJETINAIstraivanjei merenje racionalne inteligencije IQ, sve vie ustupa mjesto istraivanju i mjerenju emocionalne inteligencije EI. IQ je pokazao malo relacija sa timkako se obavlja posao i napreduje u karijeri tokom ivota. Ali emocionalne prednosti, kao to su mogunost upravljanja frustracijama, kontrolisanje emocija kod sebe i drugih, to je neto to se ui jo u djetinjstvu, pokazali su nesumnjivo veu korelaciju sa uspjehom u buduem ivotu.

EQ vs. IQMnogi ljudi sa IQ 160 rade za ljude sa IQ 100 (to je prosek), jer prvi imaju dobru emocionalnu inteligenciju, dok potonji ne. U svakodnevnom poslu najvanija je inteligencijakoja se koristi u relacijama meu ljudima. U sluaju loe emocionalne inteligencije, biete loi na poslu, biete u neprilici koji posao da prihvatite, s kim da stupite u brak...

EQ vs. IQTip mukarca sa visokim IQje ambiciozan i produktivan, predvidljiv i uporan i ne mue ga lini problemi. On takoe moe da bude kritian i snishodljiv, prefinjen i povuen, bezoseajan i ravnoduan, i emocionalno hladan i mlak.Nasuprot ovom tipu, mukarci sa visokom emocionalnom inteligencijom su uravnoteeni, veseli, drutveni i otvoreni, i nisu skloni strahu i zabrinutosti. Izuzetno su odani ljudima i idejama, odgovorni su i etini. Njihov emocionalni ivot je bogat i raznovrstan, oni su u saglasnosti sami sa sobom, sa drugima, kao i drutvom u kome ive.

EQ vs. IQene osnovnog tipa sa visokim IQposeduju intelektualno samopouzdanje, vjeto izraavaju svoje misli, raspravljaju o intelektualnim temama i zanima ih veliki broj intelektualnih i estetskih oblasti. Takoe mogu da budu introspektivne, sklone anksioznosti, zabrinutosti i da imaju oseanje krivice; oklijevaju da svoj bijes otvoreno iskau, iako to ine na posredan nain.

Emocionalno inteligentne ene su priljive i direktno i otvoreno izraavaju svoja osjeanja, imaju dobromiljenje o sebi;. dobro podnose stres. Njihova socijalna domiljatost omoguava im da lako upoznaju nove ljude Za razliku od ena sa visokim IQ, one su retko uznemirene, nemaju osjeanje krivice i rijetko padaju u oajanje.

Pet domena za ispoljavanje talenta emocionalne inteligencije jesu:SPOZNAVANJE SOPSTVENIH EMOCIJA (Sposobnost da se osjeanja kontroliu u svakom trenutku od sutinske je vanosti za psiholoku samospoznaju i samorazumijevanje)UPRAVLJANJE EMOCIJAMA (Ljudi koji su loi u uravljanju emocijama konstantno su oprhvani emocijama i nalaze se pod stresomSAMOMOTIVACIJA (Emocionalna samokontrola odlaganje zadovoljstva i guenje impulsa je podloga svakog dostignua)PREPOZNAVANJE EMOCIJA KOD DRUGIH (Empatija omoguava uspehu profesijama kao to su: briga o drugima, poduavanje, trgovina i liderstvo)UMIJEE PONAANJA U MEULJUDSKIM ODNOSIMA. Ovaj talenat predstavlja vjetinu razumijevanja tuih emocija. Ta sposobnost je fundament za popularnost, liderstvoi interpersonalnu efektivnost.

EMPATSKO SLUANJE

EMPATSKO SLUANJEUNUTAR TUEGSISTEMA REFERENCIJEPALJIVO SLUANJEUNUTAR SVOGSISTEMA REFERENCIJE SELEKTIVNO SLUANJEUNUTAR SVOGSISTEMA REFERENCIJEPRETVARANJE DA SE SLUAUNUTAR SVOGSISTEMA REFERENCIJEIGNORISANJEUNUTAR SVOGSISTEMA REFERENCIJE

Kompetencije emocionalno balansiranog lidera1. LINE KOMPETENCIJE: Ove sposobnosti determiniu kako vladamo samim sobom. SAMOSPOZNAJAEmocionalna samospoznaja: itanje svojih sopstvenih emocija i prepoznavanje njihovog uticaja, koritenje unutranjeg osjeaja pri donoenju odluka.Tana procjena sebe samog: Poznavanje svojih prednosti i limita.Samopouzdanje: Jasno osjeanje svojih vrijednostii sposobnosti. UPRAVLJANJE SOBOMEmocionalna samokontrola: Dranje remetilakih emocija i impulsa pod kontrolom.Transparentnost: Pokazivanje potenja i integriteta, verodostojnost.Adaptilnost: Fleksibilnost u adaptiranju u promjenljivim situacijama ili kod prevazilaenja potekoa.Dostignue: elja da se unaprijede performanse da bi se dostigli najvii unutranji standardi.Inicijativa: Spremnost na akciju i iskorienje dobrih prilika.Optimizam: Videti samo najbolje u dogaajima.

Kompetencije emocionalno balansiranog lidera2. SOCIJALNE KOMPETENCIJE: Ove sposobnosti determiniu kako vladamo meuljudskim odnosima.SOCIJALNA SVJESNOSTEmpatija: Oseanje emocija drugih, shvatanje njihove perspektive.Organizaciona svjesnost: Razumijevanje deavanja, mree odluivanja i politike na organizacionom nivou.Usluge: Prepoznavanje i dogovaranje za potrebesljedbenika, klijenata ili kupaca.UPRAVLJANJE MEULJUDSKIM ODNOSIMAInspiraciono liderstvo: Usmjeravanje i motivisanje s vizijom.Uticaj:Posejdovanje velikog broja taktika za ubjeivanje.Obuavanje drugih: Podupreti sposobnosti drugih kroz usmjeravanje i feedback.Katalizator promena: Pokretati, upravljatii voditinovim pravcima.Upravljanje konfliktima: Rjeavanje nesuglasica.Izgradnja veza: Kultivisanje i odravanje mree meuljudskih odnosa.Timski radi saradnja: Kooperacija i izgraivanje tima.

ISTRAIVANJA UTICAJA EI NA USPJENOSTJedno istraivanjeu 12 organizacija, koje je obuhvatilo 2.000 menadera, pokazalo je da 81% razlikeizmeu vanserijskih i drugih menadera lei u emocionalnoj inteligenciji. Jedno drugo istraivanje studenata MBAuniverziteta pokazalo je nain na koji se poveava EI dugotrajno uenje.

ISTRAIVANJA UTICAJA EI NA USPJENOSTUporeivanjem studenata koji su dvije godine imali dugoroni programemocionalne inteligencije sa studentima univerziteta koji to nisu imali, dobijeni su sledei rezultati poboljavanja EI:

MBAstudentiBEZ EIprogramaMBAstudentiSA EIprogramom

LINEKOMPETENCIJE4%67%

SOCIJALNEKOMPETENCIJE-3%40%

ISTRAIVANJA UTICAJA EI NA USPJENOSTSedam godina poslije ovog istraivanja otkriveno je da je kod druge, uspjenije grupe tokom vremena dolo do daljeg rasta EI. Nastavili su obuku na sebi, i to u onim vjetinama koje nisu bili izgradili na fakultetu, i doli su do boljih rezultata.Nauili su kako da poveavaju svoju emocionalnu inteligenciju.

PRIMJER: primjena emocionalne inteligencijePria T. Dobsona jednog od prvih Amerikanaca koji je u Japanu uio borilaku vjetinu aikido, predstavlja dobar primjer primenjene emocionalne inteligencije.

Dobsonse jednog dana vraao kui tokijskom eljeznicom, kada je u vagon uao ogroman, ratoborno raspoloen, vrlo pijan i razgoropaen ovjek. Taj ovek je poeo da maltretira putnike uz psovke i urlike. Dobson se osjetio pozvanim da intervenie ne bi li sprijeio da neko bude ozbiljnije povrijeen. I dok su svi sjedili on je polako ustao i okrenuo se ka nasilniku. Spazivi ga, pijanac je zaurlao: "Aha! Stranac! Tebi treba da dobije batine na japanski nain!" i poeo je da se priprema za prvi udarac.Ali, neko je uzviknuo glasno i neobino razdragano: "Hej!" Povik je imao ton vesele osobe. Iznenaen, pijanac se okrenuo i ugledao majunog Japanca sedamdesetih godina u kimonu.

Starac se sa oduevljenjem nasmijeio pijancu i pozvao ga da doe. Pijanac je ratoborno rekao: "Zato bih ja priao sa tobom?" Stari ga je na to upitao: "ta si pio?" Pijanac je rekao da je pio sakei da to nije njegova briga. "E, pa to je divno", odgovori blago stari Japanac, "vidi, i ja volim sake! Svake noi, ja i moja ena, zna ona ima 76 godina, ugrijemo boicu sakea, iznesemo je u batu i sjednemo na drvenu klupu" Onda je nastavio da pria o hurminom drvetu u dvoritu, o ljepotama njegove bate i svakoveernjem uivanju u toploj rakiji od pirina.Dok je sluao starca, lice pijanca se odobrovoljilo; pesnice je otpustio. "I ja volim hurme", ree on, razvuenim tonom. "Takoe", odgovori ivahno stari, "i siguran sam da ima divnu enu." Pijanac ree: "Nemam. Moja ena je umrla" I nastavio je, uz pla, tunu priu o gubitku ene, kue, posla, o tome kako se sam sebe stidi. Kada je voz stigao na Dobsonovu stanicu i dok je Dobsonsilazio, okrenuo se i video da se pijanac ispuio na sjeditu, sa glavom u starevom krilu. To je emocionalno savrenstvo

PRIMJER: primjena emocionalne inteligencije

Tipovi linosti i liderstvoDva miliona MBTI(Majers Brigstip indikator) testova uradi se godinje u svijetu na 24 jezika.MBTI je vrlo pogodan alat za implementaciju liderskog pristupa, koji poiva na demokratiji i timskom radu. Zato? Zato to su ljudi drugaiji jedni od drugih i njihov tip linosti i karaktertreba da se kalkulie kao konstanta. Za lidere ne postoji razlog da ele da mijenjaju ljude, naprotiv, ove razlikesu za njih prednosti, ne mane. Lider koji koristi MBTI gradi klimu u timu na prednostima, a ne na slabostima ljudi. On e na taj nain koristititi talente ljudi u potpunosti, posebno one koje on nema. Zlatno pravilo liderstva je da lidertreba da tretira ljude onako kako oni ele da budu tretirani i ono se ovim konceptom u potpunosti potuje.

PRETPOSTAVEKE O LJUDSKOJ PRIRODILjudi su razliiti u fundamentalnom smislu1. oni ele drugaije stvari, jer imaju drugaije motive, vrijednosti, elje, potrebe, ciljeve i impulse;2. oni razmiljaju drugaije, jer su im miljenja, saznanja, zamisli, shvatanja, razumijevanja, pojmovi i planovi drugaiji;3. oni se ponaaju drugaije, jer se vode svojim manirima, emocijama, eljama i shvatanjima.

Prvu podjelu karaktera linosti postavio je jo Hipokratu antiko doba. No, temelje dananjeg zaokruenog znanja postavio je Karl Gustav Jungsa svojim funkcionalnim, odnosno psiholokim tipovima. On je tvrdio da su ljudi razliiti u fundamentalnom smislu, iako su u zbiru impulsa (arhetipova) isti. Ono to ih razlikuje jeste preferencija ljudi prema pojedinim instinktima. To je karakteristino, te mi moemo da budemo tipizirani po osnovu eljenih preferencija.

1950. su majka i erka (Majers i Brigs) razvile MBTI, alat za razvrstavanje Jungovih osnovnih preferencija u 16 razliitih obrazaca ponaanja. Pre nego to ih objasnimo, treba istai neke osnoveJungovog razmiljanja:Jungnije tvrdio da je osoba iskljuivo jedan ili drugi par, ve da je to u odreenom stepenu.Jungnije tvrdio da su preferencije nepromjenljive u vremenu, one mogu vremenom da slabe ili da se pojaavaju.Jungje smatrao da je karakteruroen, a ne da se stie u detinjstvu.

PAROVI PREFERENCIJA1. EKSTRAVERTNOST vs. INTROVERTNOST. U odnosu na orijentaciju prema ljudima iz okruenja. Osoba koja bira ljude kao izvor energije i koja je puna energije kada je u drutvu je ekstrovertna i oznaava se sa E i ima ih 75% u populaciji. Osoba koja preferie usamljenost u cilju obnavljanja energije je introvertna i oznaava se sa I i ima ih 25% u populaciji.2. SENZITIVNOST vs. INTUITIVNOST. U odnosu na metod prikupljanja informacijaiz okruenja. Senzitivna osoba sebe vidi kao praktinu i realistinu, sa osjeajem za vrijednosti, tradiciju, prolost i sadanjost i oznaava se sa S i ima ih 75% u populaciji. Intuitivna osoba sebe definie kao inovativnu, insistira na imaginaciji i budunosti i oznaava se sa N i ima ih 25% u populaciji.

PAROVI PREFERENCIJA3. OSJEANJE vs. RAZMILJANJE. U odnosu na nain odluivanja i rasuivanja. Osobe koje koriste personalni, subjektivni nain razmiljanja, koji preferiraju da odluuju na osnovu ljudi i vrijednostisu oseajni F tipovi. Osobe koje koriste nepersonalni, objektivni nain razjmiljanja, koji preferiraju da odluuju na osnovu logike i objektivnosti su razmiljajui T tipovi. Generalno u populaciji ih ima 50:50%, ali 65% mukaraca su T tipovi, a 65% ena F tipovi.4. OPAZITI vs. OSUDITI. U odnosu na potrebu za kontrolom i zavravanjem poslova. P za opaziti i J za osuditi. P tipoviimaju lagodan ivotni stil, dre opcije otvorenim i fluidinim. Oni su tipa "lako emo". J tipovi su suta suprotnost, jer su organizovani, struktuirani i skloni planiranju. Oni rado vole da prave liste poslova i da "otkainju" zavrene. U populaciji ima 50% jednih i 50% drugih.

MBT TIPOVI

ISTJ 6 % StarateljINFP 1 % Tragalac

ISFJ 6% KonzervatorINTP 1% Arhitekta

INFJ 1% AutorESTP 13% Promoter

INTJ 1% NaunikESFP 15% Zabavlja

ISTP 5% ZanatlijaENFP 5% Novinar

ISFP 5% UmjetnikENTP 5% Pronalaza

ENFJ 5% PedagogENTJ 5% Feldmaral

ESTJ 13% AdministratorESFJ 13% Prodavac

ENFJ 5% Pedagog

Oni su izvanredni lideri u grupi. Imaju armantan karakteri ele da ih ljudi slijede, a ljudi ih slijede ako oni to trae od njih. Tip nevjerovatne harizme. Za ENFJ ljudi su od najveeg znaaja i prioriteta. Oni se uvijek osjeaju odgovornim za osjeanja drugih. Tolerantni su, povjerljivi i rijetko kritini. Intuicija ENFJ je vrlo razvijena, na osnovu nje oni donose odluke. Oni vole da su im poslovi organizovani i zavreni. U timu znaju da budu veoma vrijedni.

E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P- lako emo, J -skolni planiranju

INFJ 1% AutorOvaj tip se fokusira na mogunosti, miljenje baziraju na vrijednostima i lako dolaze do odluke. Imaju jaku elju da doprinose srei drugih i zadovoljstvo im je da pomau drugima. Jake linosti i vrlo kompleksne, i stoga razumiju i mogu da se nose sa kompleksnim problemima.INFJ imaju najjau viziju ljudskih odnosa u prolosti, sadanjosti i budunosti. Svoj radshvataju ozbiljno i uivaju u akademskim dostignuima. Generalno nee biti vidljivi lideri, ve e svoj uticaj ostvarivati iza scene. Teko ih je upoznati, rezervisani su prema svakome u koga nemaju potpuno povjerenje. Lako se mogu uvrijediti. Imaju ivu imaginaciju i esto svoje usmjerenje pronalaze u umetnosti. U timu znaju da budu "izgubljeni u svemiru".



ENFP 5% Novinar

Ovom tipu je sve to mu se pojavljuje u ivotu od velike vanosti, ivot im je kao drama, pun dobrih i loih mogunosti. Imaju veliki uticaj na druge zato to su majstori neverbalne komunikacije. Za njih je emocionalno iskustvo od najvee vanosti. ENFP konstantno skeniraju spoljno okruenjei nita ne moe pobei njihovoj panji. Iako imaju briljantnu percepciju, s druge strane oni prave velike greke u zakljuivanju na osnovu nje. Oni su entuzijasti, uivaju u kreiranju neeg novog, dok se isto tako oseaju dosadno u uobiajenim aktivnostima. Po karakteru, ENFP su optimisti. Imaju zavidnu i bogatu karijeru jer uspijevaju u mnogim oblastima. Rad sa ljudima je esencijalan za njih. Oni stalno trae feedbackiz svoje interakcije sa drugima. Nekonformisti su. U timu mogu esto mijenjati svoje miljenje i usmeravanje tima.

INFP 1 % Tragalac

To su smirene i prijatne osobe. Iako izgledaju hladno, nisu i iznutra, imaju kapacitet za brigu o drugima koji se ne moe nai kod drugih tipova. Idealisti su, spremni su da prave neviene rtve za one u koje veruju. INFP trae jedinstvo tijela i uma, emocijei intelekta. Reaguju na impresije vie nego na logiku, vole da gledaju na stvari "crno bijelo". Adaptilni su na poslu, pozdravljaju nove ideje i nove informacije. Mogu imati problema kada im se idealizovani konceptnjihovog ivota susretne sa realnou svakidanjice. U timu se lako mogu osjeati povreenima.


ENTJ 5% Feldmaral

U jednoj rijei, komandant. Bazina potreba ENTJ je da bude voa. Razmiljanje zasnovano na empiriji i ciljevima moe mu biti vrlo razvijeno. On vie trai politiku i ciljeve nego regulaciju i procedure. Moe da razrui sve procedure ako nisu u skladu sa ciljevima kojima slui. Grozi se neefikasnosti. ENTJ uvek mora da ima razlog zato neto ini, a ljudska osjeanja uglavnom mu nisu dovoljan razlog. Ima najviu sposobnost od svih tipova vizuelizacije puta kuda organizacijaide i najbolje komunicira viziju sa drugima. Kao dizajner organizacije ne moe da ne bude voa. Preferira donoenje odluka na personalnoj osnovi. U timu zna previe da se istie i upravlja.E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P- lako emo, J -skolni planiranju

6. INTJ 1% Naunik

Ovaj tip ima najjae samopouzdanje od svih tipova. ivi u introspektivnoj realnosti i fokusira se na mogunosti. Odluke su prirodne za INTJ, kada je odluka napravljena on se osjea mirno. Radije gleda u budunost nego u prolost, u jednoj rijei on je graditelj graditelj sistema i primjenjiva teorijskih modela. Autoritet baziran na poziciji, rangu ili tituli apsolutno nema uticaja na INTJ. Ako mu se ideja ili pozicija svide on e ih prihvatiti i u tom sluaju ruie sva pravila ako on misli da je to ispravno, ukoliko ne, prstom nee mrdnuti. Vrhovni je pragmatiar. Od svih tipova najvei je teoretiar, uvek otvoren novim konceptima i idejama. INTJ koristi prije intuiciju nego deduktivnu logiku, traei strategijei taktikekoje odbacuju najvee performanse. Stimuliu ih prepreke, vole da su solisti. Sa kolegama su obino na distanci, oni ih vide kao hladne i bezoseajne. INTJ je najnezavisniji od svih tipova. U timu mogu biti tvrdoglavi.


ENTP 5% Pronalaza Ovaj tip je dobar analitiar, tolerantan je prema drugima i uiva u kompleksnosti. Entuzijasti su i esto su izvor inspiracije drugima. Uvek trae nain za neki novi put, novu aktivnost ili proceduru.ENTP esto ignorie standard, tradicionalne postupke i autoritete. Kao rezultat toga esto donosi nov pristup u poslu, no oni su improvizatori, ne kreatori. esto su preduzetnici. Rijetko su konformisti. U timu previe generiu nove akcije.


INTP 1% Arhitekta Pokazuje najveu preciznost u razmiljanju. On je pravi arhitekta, arhitekta ideja i arhitekta sistema. Uvek e nai kontradikcije u sistemu, nezavisno od toga koliko su one daleko u prostoru ili vremenu. Autoritet ne impresionira INTP. elei da razumije svemir, konstantno trai odgovore u prirodnim zakonima. INTP moe biti opsednut analizom. Lako mogu postati intelektualni snobovi i pokazivati netrpeljivost ka manje intelektualno obdarenim licima. Realnost je za njih trivijalna. U timu zna da bude previe teoretian.


ESTJ 13% Administrator Ovaj tip je u tijesnoj povezanosti sa eksternim okruenjem. Najbolji pridjev koji ga opisuje je odgovoran. ESTJ izvanredno organizuje dnevne procedure i detaljna pravila. Vole da vide stvari korektno uraene i nisu strpljivi sa onima koji ne sprovode procedure u detaljima. On je realista, druge ocenjuje na osnovu potovanja standarda i procedura. Veoma su lojalni svojim organizacijama. Nalaze se na pozicijama gde je potrebna velika odgovornost. Ima tendenciju prebrzog donoenja odluka. Za njih se harmonija nalazi u potovanju tradicije i rituala.U timu znaju da budu energiniji nego to je potrebno.


ISTJ 6 % StarateljOvaj tip se najbolje objanjava pridjevom pouzdan. Data rije za ISTJ je svetinja, kada oni daju svoju rije, dali su svoju ast. Ovaj tip je uglavnom utljiv i ozbiljan. Izvravaju svoje dunosti veoma predano. On je zainteresovan za detalje u izvetajima i procedurama i dobrose nosi sa tekim zadacima. Dunost je re koju oni vrlo dobro shvataju. Mogu biti izvrsni bankarski, poreski i raunovodstveni radnici. U timu znaju da rade i vie nego to se od njih oekuje.


ESFJ 13% Prodavac Ovaj tip se najvie socijalizuje od svih tipova, on crpi energiju iz interakcije sa ljudima. Najvie cijeni harmoniju. Mogu biti odlini domaini, ljude oslovljavaju po prvom imenu odmah posle upoznavanja. Svoju karijeru ESFJ trai u uslugama, najbolji trgovci pripadaju ovom tipu. Lojalni su svojim efovima. Analiza kompleksnih stvari i pojmova uopte ih ne privlai. ESFJ je izvrstan u emocionalnim odnosima.U timu imaju tendenciju da se drue.


ISFJ 6% Konzervator

Ovaj tip najvie eli da bude u slubi neijih individualnih potreba. Tradicija i konzervacija su resursi koje visoko vrednuje. Od svih tipova najmanji je hedonista, veruje da je raddobar, a da odmor mora da se zaslui. Moe da radi jako, jako puno. Diktirane procedure za njega su zakon. Ovaj tip esto e se nai u bolnici, biblioteci, sekretarskom poslu i na niim menadmentnivoima. Najvee satisfakcije za njih su kada se staraju o nekom drugom. ISFJ ima izvrstan osjeajodgovornosti kao i izvanredan talenat za izvravanje rutina koje se ponavljaju. Teorija ne intrigira ISFJ. Pretpostavljenom je lojalan i posveen. Ima strahopotovanje prema titulama i pozicijama. esto je potcenjen i neshvaen. U timu pokazuje preveliku brigu o svakome.


ESTP 13% Promoter To su ljudi i ene od akcije. Izvanredan je preduzetnik, diplomata i pregovara. ivot nikada nije dosadan ovom tipu, uvek znaju lokacije najboljih restorana i barova. Urban je i socijalno sofisticiran tip. ESTP uvek gleda u oi, posjeduje nevjerovatnu koliinu empatije. Jedini je tip koji voli da radi "na granici katastrofe", za njega se krajnji rok stvarno deava u poslednjim sekundama. Pragmatian je. Ne voli da se bavi detaljima. Oni uvek ive u momentu trenutka. Nisu vjerni. U timu znaju da budu nabusiti.


ESFP 15% Zabavlja

Ovaj tip iri toplinu i optimizam. Mekan, armantan i otvoren, pridjevi su koji ga najbolje objanjavaju. Veoma su zabavni i najdareljiviji su od svih tipova. ESFP izbjegava samou i trai drutvodrugih kada god je to mogue. Vole uzbuenja i kreiraju ih. ESFP je sofisticiran, esto je obuen po posljednjoj modi. Impulsivan je i psiholoki ranjiv, tamnu stranu situacije ignorie to je mogue due. ESFP preferira aktivan posao i inzvanredan je u odnosima sa javnou. Izbjegavaju nauku i inenjerstvo. U timu se vie bave igrom nego poslom.


ISTP 5% Zanatlija

Ovaj tip je impulsivan i privlai ga impulsivna akcija. Impuls mu je vaniji od svrhe. Upravlja sam sobom, ne podvrgava se propisanim procedurama i zakonima. ISTP mora da radi ono to on eli, svaki korak mora da mu bude slobodan. Oni su esto neustraivi, rizikuju najvie od svih tipova. Uzbuenje im je potrebno svakodnevno. ISTP je po pravilu majstor sa alatima, alatima bilo koje vrste, od mikroskopa do mlaznog aviona. Kada vidimo nekog da je izrazito precizan u radu sa alatima vjerovatno gledamo na ISTP. Oni to rade virtuozno. Imaju strast prema oruiju. Impulsivni su. Za njega je vana akcija, ima malo interesa da razvije verbalne vjetine. Mogu biti odlini lideri ali samo kada su "u juriu sa maem u ruci". On je liderna bojnom, ne na intelektualnom polju, ne koristi strategiju (kao NT) ve sve to mu je pod rukom da bi ostvario pobjedu. Romelje bio takav, izabran od Hitlera (ENFJ). U timu mogu drugima smetati svojom prevelikom preciznou.


ISFP 5% Umjetnik

Ovaj tip je tip umjetnika lijepih umjetnosti, mnogi kompozitori i slikari su ovog tipa. Njihov temperamentje veoma teak za posmatranje i oni su vjerovatno najneshvaeniji od svih tipova. Izvor toga lei u njihovoj tendenciji da se ne izraavaju direktno ve nalaze medijum za ekspresiju, uglavnom neki umjetniki oblik. Ukoliko ga ne pronau oni ostaju zatvoreni u sebi i nemaju naina da se iskau. Hedonisti su i impulsivni. ISFP se ne priprema i ne planira. Ono to rade oni osjeaju da moraju da rade. On se penje na planinu samo zato to je ona tamo. Kada nau nain kako da se iskau postaju virtuozi. Najljubazniji je od svih tipova. Neverovatno dobru vezu ovaj tip ima sa ivotinjama, ukljuujui i divlje ivotinje. U timu su previe brini.


LIDER-SLJEDBENIKSJ, 38% E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P- lako emo, J -skolni planiranju Ovaj lidermogao bi se nazvati tradicionalista, stabilizator i konsolidator. To je odgovoran radnik, koji vrednuje lojalnost, posveenost i teak rad. On preferira sistem i stabilnost organizacije. SJ lider ima jako izraen oseajdrutvene odgovornosti. Odlian organizator. Ponekad se ovaj tip odupire promenama. Predstavnici ove grupe su: Kolin Paueli Majka Tereza.Opreznost i tanost su karakteristikeSJ sljedbenika. Usredsreen je na proizvode i mjera uspjeha mu je miljenje o tome kako i da li je proizvodu skladu sa standardima. eli da se o njemu misli kao o lojalnom, odgovornom i vrijednom.

MBT TIPOVISP, 38% E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P lako emo, J -skolni planiranju Ovaj liderbi se mogao nazvati pragmatinim, otvorenog uma i fleksibilnim. On preuzima rizik, pregovara je i sreuje probleme. Preduzetnikog je duha i od svih tipova ima najviu svijest o momentu situacije. Odlian za krizne situacije. Poto ivi u sadanjem trenutku, ponekad nema strpljenja za teorije i apstraktno razmiljanje. Predstavnici ove grupe su: Ronald Regani Klint Istvud.SP sledbenik je orijentisan na procese, ne na proizvode. Voli rizine i dinamike zadatke. eli da se o njemu misli kao o tanom, adaptibilnom, pametnom i hrabrom.

NT, 12% E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P lako emo, J -skolni planiranju Ovaj liderbi se mogao nazvati vizionarskim, inovativnim i stratekim. On je fokusiran na sistemske principe. On mora da dizajnira. Trai i uiva u kompleksnosti. Puno oekuje od sebe i malo od drugih. Odlian je kao arhitekta promena. S obzirom na to da je intelektualno orijentisan, ponekad ima probleme u komunikaciji sa drugima. Predstavnici ove grupe su: Albert Ajntajni Margaret Taer.NT sljedbenik eli da bude ocjenjivan na osnovu uspjeha njegovih ideja. Moe da bude inteligentan slualac, ali ima potekoa u radu sa rutinskim zadacima.

NF, 12% E -ekstravertni, I -Introvertni, S- Senzitivni, N -intuitivni, F- Osjeajni, T razmiljajui, P lako emo, J -skolni planiranju Ovaj lidermogao bi se nazvati idealistom, katalizatorom i optimistom. On je fokusiran na ljude i njihov potencijali ima sposobnost da izvue ono najbolje iz ljudi. Obdaren je za komunikaciju. Odlian je za demokratsko upravljanje. Ponekad odluuje na osnovu pukog miljenja o saradniku, ne na osnovu injenica. Predstavnici ove grupe su: Mahatma Gandii Martin LuterKing.NF sledbenik vie od ostalih eli da prvenstveno bude tretiran kao jedinstveno ljudsko bie. Negativna kritikanjega posebno zna da porazi, ali veoma cijeni konstantan feedback.

IZAZOVI:Pravila se mijenjaju. Ocjenjivanje i vrednovanje zaposlenika obavlja se prema novim mjerilima: nije bitna samo racionalna (akademska) inteligencija, ni naobrazba i strunost, ve i umijenost kojom se nosimo sa vlastitom osobom, kao i sa drugima. Ta se nova mjerila sve vie primjenjuju prilikom odluivanja ko e biti zaposlen a ko ne, ko e biti otputen a ko zadran, ko zaobien a ko unaprijeen.

Poboljanje emocionalne pismenostiNauitikako usklaivati meusobne odnose; kako savladati emocionalne impulse, kako zapaati najdublja osjeanja drugih, kako kontrolirati nae emocije u porodici, na poslu i u organizacijama, kako biti iskren prema sebi i prema drugima a da ne izazovemo iracionalne i nekontrolirane sukobe

DRUTVENI KONTEKST:Destruktivne emocije razaraju i truju nau linost.

Destruktivne emocije odnose se na ono to je u ljudskoj prirodi uznemiravajue, zabrinjavajue i opasno (najopasnije destruktivne emocije su: mrnja, bijes, ljutnja, nekontrolirana udnja, zavist, obmana...)- Smanjenje moi destruktivnih emocija u naem ivotu jedan je od najveih izazova za na opstanak kako na lokalnom tako i na globalnom planu.

Documents

Emocionalna Inteligencija Tipovi Licnosti