FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZENICI

Seminarski rad FILOZOFIJA

Tema: Empirijska teorija George Berkeley

Zenica, Decembar 2014SADRAJUVOD3George Berkeley 4 Empirizam5Locks vs Berkeley 6

ZAKLJUAK8LITERATURA9

UVOD:Empirizamje pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvorspoznajei da joj ono odreuje domet, mogunosti i granice. George Berkeley je pripadaoempiristimasedamnaestog vijeka. Za Locke , svaka ideja dolazi iz senzacije. Imamo apstraktnu ideju " kocke " u cjelini, jer smo vidjeli dosta kocki u naim ivotima - Nintendo Game Cubes , na primjer. Locke smatra da su ideje kopije stvari koje mi doivljavamo. George Berkeley prepoznaje greku u Locke-ovom sistemu i uzima stav da su ideje jedine stvari koje postoje.GEORGE BERKELEYGeorge Berkeley (Dord Barklij 1685-1753), bio je uticajniirskifilozofiji je glavni filozofski rad bio promovisanjesubjektivnog idealizma, koji se najbolje moe izraziti kroz Barklijevo fundamentalno naelo: "Postojati znai biti opaen" (Esse est percipi).Dord Barklij je pripadaoempiristimasedamnaestog vijeka. Barklij je smatrao da se iskustvo ne zasniva na opaanju materijalnih stvari, jer je materija samo rije, ime. Po Barkliju postoji samo na duh i njegove ideje (to je krajnji oblik subjektivnog idealizma-solipsizam). Empiristikogledite doveo je do subjektivnog idealizma. Predmeti su nae spoznajeideje, a idejama naziva sve nae doivljaje (osjetne doivljaje, doivljaje dobivene promatranjem radnji duha i doivljaje stvorene pamenje i matom). Skup povezanih osjeta ini odreenu stvar, npr. jabuku, knjigu, kamen. Stvari su samo kompleksi osjeta, pa postoje samo ako su opaene. Ta Berkeleyova pretpostavka presudna je itavu njegovuontologijui ostaje ne dokazana.

EMPIRIZAMFunkcije ljudskog spoznavanja mogu se protezati na razna podruja: ponajprije na vlastitu osobu (ja), zatim na druge ljude, na prirodu ili materjalni svijet te konano na duhovno podruje. Kod spoznavanja vlastitog ja radi se o neposrednom, reflektiranom doivljaju ili iskustvu; kod spoznaje drugih ljudi o izvrenju komunikativnog doivljaja; kod spoznaje prirode o racionalno-pojmovnom objanjenju i sistematiziranju iskustvenih datosti te konano na duhovnom podruju o pokuaju (intuitivnog) shvaanja nematerijalne ili metefizike stvarnosti. U svezi s funkcijama ljudskog spoznavanja moemo postaviti pitanje o izvorima i o dometu tog spoznavanja. To nas vodi i do glavnih odgovora koje su filozofi tijekom povijesti davali na ta pitanja. S obzirom na izvor ili vrela ljudske spoznaje susreemo se s dvije oprene struje miljenja, i to s empirizmom i racionalizmom.(Ivan Macan "Filozofija spoznaje")Empirizam(gr.empeira,iskustvo) jegnoseoloki(teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvorspoznajei da joj ono odreuje domet, mogunosti i granice. To je upravo ono to eli rei osnovna deviza empirizma:Nihil est in intellectu quod non fuerit in sensuodnosno, da je svaka razumska spoznaja uvjetovana osjetilnom, da je razum u veoj ili manjoj mjeri ogranien samo naasocijativnokombiniranje iskustvene grae. Pojedini empiristi drugaije, ue ili ire odreuju iskustvo i ulogu razuma uspoznavanju.Empiristiporiuapriornostu oba smisla,psiholokomi spoznajno-teoretskom (logikom,noetikom). Znanje nije uroeno, nego se postepeno stie putem opaanja (a posteriori). To je jedini izvor znanja - a to je i jedini temelj istine (vrijednosti). Time je postavljena i granica istinitog znanja (spoznaje) samo unutar iskustva. Nije mogua prekoiskustvena ilimetafizikaspoznaja (oBogu, odui, o slobodi, itd.). Ovu tezu zastupapozitivizamkao ogranak empirizma. Pozitivizam- empiristiko shvaanje po kojem je sadraj nae spoznaje samo ono to se moe iskustveno doivjeti. Pojam oznauje i filozofski pravac nastao u Francuskoj u prvoj polovici 19. stoljea, odakle se brzo proirio po itavoj Europi. Pojam je izmislio Saint-Simon, a prihvatio ga je i razvio njegov uenik A. Comte, oznaujui njime "znanstveno" stanje ljudskog znanja, nasuprot dvaju prethodnih "teolokog" i "metafizikog". U 20. stoljeu pozitivizam doivljava novi procvat a esto ga nazivaju "neopozitivizam"; njegovi su glavni predstavnici "Beki krug" (Wiener Kreis) iz kojeg se razvila analitika filozofija i logiki pozitivizam.Empirizam zastupaju oni filozofi koji dre da je jedini izvor spoznaje osjetno iskustvo, izvanjsko i unutranje. Nalazimo ga ve u antici, ali glavno teite empirizma nalazi se kod britanskih filozofa, poevi od 14.st. Empirizam se javlja u razliitim oblicima. (Ivan Macan)John Locke(1632-1704) utemeljjitelj je spoznajne teorije kao sustavne filozofske discipline. U svom "Ogledu o ljudskom razumu" Locke najprije pobija miljenje da postoje uroene spoznaje (ideje, naela). Oni koji to tvrde pozivaju se na ope slaganje sviju kao svoj najjai argument.Prema tome, John Locke-a smatramo zaenikom empirizma.LOCKE VS BEREKLEY

Za Locke, svaka ideja dolazi iz senzacije. Imamo apstraktnu ideju " kocke " u cjelini , jer smo vidjeli dosta kocki u naim ivotima - Nintendo Game Cubes, na primjer. Locke smatra da su ideje kopije stvari koje mi doivljavamo. Dakle, ako idete van i vidite drvo, vaa ideja tog stabla kasnije e biti mentalna slika, kopija, tog originalnog drveta.Tako, prema Locke, mi znamo da je neto istina ako to moemo pratiti na iskustvu. Ako kaemo, "Neke jabuke su crvene ". Znamo da je to istina jer vidimo crvenu jabuku na svom kuhinjskom stolu. Istina je da su barem neke jabuke crvene, jer vidimo da barem jedana od jabuka i jeste crvena. Ovo je takoer poznato kao " The Correspondence Theory of Truth." Ova teorija smatra da je ideja istina ako se moe pratiti doivljajem. Druga teorija je koherentnost : teorija koherentnosti kae da se ideje mogu vrednovati u odnosu na druge ideje koje su ve uspostavljene kao istina, uroene ideje. Dobro je imati na umu da je do ove teorije dolo iz radnog iskustva ljekara : on je shvatio da zna kako da pomogne ljudima ovisno o svom iskustvu s prethodnim pacijenata.

To nas dovodi do toga da Locke odbaciva uroene ideje. Mislio je da Descartes i drugi racionalisti, u pokuaju da se stvori osnova za znanje, samo stvorio drugaiji dogmatski sistem. Za koji odluuje to je uroeno znanje, a to nije. Locke je smatrao da je um prazan ( " tabula rasa " na latinskom ). Drugim rijeima, on je mislio da smo svi roeni bez znanja, bez uroene ideje, a da na osnovu iskustva uimo sve.

Locke je razvio neto to se zove supstanca, neto iz ega nastaju nae ideje, neto to je u osnovi za sve mentalne procee. Locke je smatrao da je osnova supstance u fizikoj stvari ( stvar ), ali je takoer smatrao da je supstanca osnova mentalnih procesa ( um ). Ba kao to crvenilo, zaokruenost i ljutenje jabuke nas vode natrag na supstancu jabuke (materija ), tako zabrinjavanje, razmiljanja, planiranja ( itd ) vode natrag na supstance ( um ). Drugim rijeima, Locke je vjerovao u neku vrstu kartezijanskog dualizma.

Locke je napravio razliku izmeu kvalitete koje postoje u objektima i kvalitete koje postoje u ljudima. To je razlika izmeu objektivnih ( stvari nezavisnih od ljudi ) i subjektivnih ( stvari ije postojanje ovisi o ljudima ). Kvaliteti koje postoje u objektivnim stvarima su primarni (oblik, lokacija, itd ) i kvalitete koje postoje kod ljudi su sekundarne (boja, okus, itd ) .

Ali , kako moemo znati da kvalitete ak i postoje u skladu sa Locke-ovim sistemom? Locke smatra da svo znanje dolazi iz ideje koje se mogu pratiti unazad do iskustva . Dakle, kvalitete jasno postoje. Crvena boja, na primjer, moe se pratiti natrag do jabuke. Ali primarna osobina postoji nezavisno od znalca , pa kako ih moemo pratiti natrag u iskustvo ako ih znalac ne doivljava? To nas dovodi do jo vie pitanja : ako svi koje znam su moja vlastita iskustva , kako da znam da vanjski svijet jo postoji? To je, zaista, nedosljednost Locke-ove filozofije. Dok je on uinio mnogo da pokae znaaj empirizma i nain na koji formiramo ideje, nije bio sasvim spreman da prati formulacije svog sistema i da svoje zakljuke .

George Berkeley

to je zvuk ruku koji nastaje pljeskanjem? Ako drvo padne u umi, a niko nije tu da to uje, da li to napravi zvuk? Ovo su filozofska pitanja, koja dolaze iz Bishop George Berkeley ( UC Berkeley je nazvana po njemu ) . Da li neko zapamti odgovor Bart Simpson na ova pitanja? Ne mogu se sjetiti epizode, ali Lisa postavlja pitanje o pljeskanju ruku i Bart odgovara pritiskom prstiju jedne ruke na dlan. Smijean odgovor, te to nije vrsta odgovora koji je Berkeley imao na umu kad je postavio pitanje u vezi pada drveta .

Berkeley je rekao ne pad drveta u umi ne napravi zvuk ako niko nije tu da to uje. To je zato to Berkeley negira postojanje vanjskog svijeta . On prepoznaje greku u Locke-ovom sistemu i uzima stav da su ideje jedine stvari koje postoje: ovo je poznato kao: ta znamo, osim ideje " idealizma . "? Berkeley osporava ideju da se ideje mogu pratiti na objektima u svijetu . On je obrazloio da se stvari stalno mijenjaju, te se ideja moe pratiti na bilo kojoj konkretnoj stvari . Mi ne vidimo stvari kakve jesu, nego stvari kakve smo ih doivljavali . Ne postoji nita drugo.

ZAKLJUAKRacionalizam se kao filozofski sustav vremenski podudara s djelatnou engleskog empirizma. Za racionaliste u prvom redu spoznajnog procesa stoji miljenje, a ne osjetilno opaanje, a glavni izvor spoznaje jesu uroene ideje. Engleska empiristika filozofijaje razdoblje najsnanijeg razvoja engleske filozofije od kraja 16. do sredine 18. stoljea. Predstavnici su engleskog empirizma usredotoeni na dva sredinja problema: na pitanje metode prirodoznanstvenog istraivanja i pitanje drave.

LITERATURAhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Empirizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/George_BerkeleyIvan Macan (Filozofija spoznaje, 1997, Zagreb)7