Embed Size (px)
Citation preview
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBIH INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH FB&H
BiH;, SARAJEVO 71000; M. TITA 9; TEL./FAX: 00 387 33 663 941, 220 548; TEL.: 00 387 33 716 600 e-mail; [email protected] ; e-mail: [email protected]
MOSTAR 88101; VUKOVARSKA BB; TEL./FAX: 00 387 36 324 687, 324 697; e-mail: [email protected] , www.zzjzfbih.ba
Ožujak / mart, 2012. godina
EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U FEDERACIJI BiH, 2011. GODINA
2
• ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI
U 2011.GODINI • ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNIH
IMUNIZACIJA U 2011.GODINI
3
SADRŽAJ UVOD................................................................................................................................... 4 KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2011.GODINI................ 5 Vodeće zarazne bolesti......................................................................................................... 7 Mortalitet zaraznih bolesti.................................................................................................... 8 Zarazne bolesti prema putu prijenosa................................................................................... 8
1. RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI............................................................... 9 Nadzor gripe............................................................................................................. 10 Parotitis epidemica.................................................................................................... 11 TBC respiratornog sustava........................................................................................ 14
2. CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI.......................................................................... 15 Enterocolitis acuta..................................................................................................... 16 Toxiinfectio alimentaris............................................................................................ 17 Salmonellosis............................................................................................................ 17
3. PARAZITARNE BOLESTI.................................................................................... 18 Scabies...................................................................................................................... 18
4. SPOLNO PRENOSIVE ZARAZNE BOLESTI....................................................... 19 Hepatitis virosa B..................................................................................................... 19 Hepatitis virosa C..................................................................................................... 19 HIV/AIDS................................................................................................................. 20
5. ANTROPOZOONOZE............................................................................................ 21 Brucellosis................................................................................................................ 21 Leptospirosis............................................................................................................. 22 Antirabična zaštita.................................................................................................... 22
6. OSTALE ZARAZNE BOLESTI............................................................................. 23 Herpes zoster............................................................................................................. 23 EPIDEMIJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI.................................................. 24 ANEKS -Tablice- Broj registriranih slučajeva oboljenja, indeks strukture........................ 25 IZVJEŠĆE O OBUHVATU CIJEPLJENJEM U FBIH U 2011.GODINI.................... 39 Kalendar imunizacije............................................................................................... 40 POKRIVENOST EPI CJEPIVIMA U 2011.GODINI......................................................... 41 Opskrba cjepivom................................................................................................... 46 Nadzor nad postvakcinalnim reakcijama................................................................. 48 EPI BOLESTI...................................................................................................................... 49 Nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom u 2011.godini.................................... 51 ZAKLJUČAK...................................................................................................................... 52 PREPORUKE...................................................................................................................... 54
4
UVOD Zarazne bolesti predstavljaju značajan sociomedicinski problem, osobito u okolnostima tekućih promjena u zemlji, socijalne tranzicije i niza drugih determinanti koje doprinose njihovoj pojavi i širenju. Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije bolesti, invalidnosti, smrti, zbog infekcije koja se može prenijeti s čovjeka na čovjeka ili sa životinje na čovjeka, kontaktom, putem hrane, vode i okoliša, te praćenje čimbenika rizika za pojavu tih oboljenja. Zašto je važno voditi nadzor nad zaraznim bolestima? Nadzor nam govori koje infekcije su najvažniji uzroci bolesti, invalidnosti i smrti, tako da možemo odlučiti što su prioriteti za kontrolu i preventivne aktivnosti. Također, važan cilj nadzora prenosivih bolesti je otkriti izbijanja epidemija tako da se mogu odmah poduzeti potrebne mjere kako bi identificirali i kontrolirali izvor, odnosno da zdravstvena služba bude spremna nositi se s povećanim brojem oboljelih. Praćenjem kretanja broja slučajeva zaraze tijekom vremena možemo procijeniti jesu li kontrolne i preventivne aktivnosti, poput npr. programa cijepljenja, učinkovite u smanjenju učestalosti bolesti i njenih posljedica. Stoga, nadzor zaraznih bolesti predstavlja važnu mjeru javnozdravstvene politike i prakse u zaštiti zdravlja stanovništva. Nadzor podrazumijeva prikupljanje, analizu i diseminaciju podataka o pojavi i kretanju zaraznih bolesti. Temelji se na zakonskoj obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05 i Pravilniku). Na temelju prijava oboljelih od zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju kao i epidemija zaraznih bolesti, izvješća o provedbi programa obvezne imunizacije koje Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH kontinuirano prikuplja i analizira, prati se stanje zaraznih bolesti, pokrivenost cijepljenjem i daje procjena epidemiološke situacije na temelju koje se planiraju i provode promotivno‐preventivni programi. Podaci o kretanju zaraznih bolesti u 2011. godini, u odnosu na 2010. godinu kao i prethodno petogodišnje razdoblje omogućuju praćenje trenda pojedinih zaraznih bolesti: - respiratorne bolesti su redovito najzastupljenije među zaraznim bolestima koje se obvezno prijavljuju, među njima vodeća najčešće je gripa, zatim varičele, streptokokne infekcije, osobito djece predškolskog i školskog uzrasta; - tuberkuloza se redovito javlja među deset vodećih zaraznih bolesti, ali pokazuje trend laganog opadanja; - bolesti protiv kojih se rutinski cijepi pokazuju porast incidence s obzirom na epidemijsko izbijanje rubeole 2009-2010. godine, parotitis epidemica koncem 2010.- traje i dalje; - od prvog zabilježenog slučaja HIV infekcije u BiH (1986.), održava se niska stopa slučajeva, sa povećanjem broja novodijagnosticiranih HIV/AIDS slučajeva u 2011. Mali broj registriranih SPI (sifilis, gonoreja, klamidiaza , itd.) se može objasniti podprijavljivanjem . Služba za epidemiologiju FZJZ kontinuirano provodi nadzor i kontrolu zaraznih bolesti pri čemu je neophodno sudjelovanje svih aktera u nadzoru zaraznih bolesti osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT), a bez čega je nemoguće provoditi odrednice IHR, primjenu EU vodiča o nadzoru i kontroli zaraznih bolesti.
Služba za epidemiologiju
5
KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2011. GODINI
Na temelju važećih zakonskih propisa, stanje zaraznih bolesti u FBiH se kontinuirano prati stalnim središnjim nadzorom, usmjeravanjem i koordinacijom mjera praćenja, sprječavanja i suzbijanja kroz stručno i funkcionalno povezivanje svih dijelova zdravstvenog sustava, od primarne do bolničke zdravstvene zaštite. U 2011. godini je prijavljen 89731 oboljeli od zaraznih bolesti, od čega 14491 od gripe, 52616 od bolesti sličnih gripi i 22624 od ostalih zaraznih bolesti. Tablica 1: Oboljeli/umrli od zaraznih i parazitarnih bolesti u FBiH, po prijavama sa terena
Godina Broj oboljelih Broj umrlih 2011 89731 40 2010 19973 39 2009 39511 49 2008 29959 55 2007 42020 42
Ukupan broj prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti u 2011.godini u odnosu na
2010.godinu 4 puta je veći što se objašnjava većim brojem registriranih oboljelih od gripe (uključivo i bolesti slične gripi/ILI), te epidemijom parotitisa. Broj prijavljenih umrlih od zaraznih bolesti (prema prijavama s terena) u proteklom petogodišnjem razdoblju se kretao od 39 u 2010. godini do 55 u 2008. godini.
Ciklično povećanje stope obolijevanja u prethodnom petogodišnjem razdoblju se
objašnjava pojavom većeg odnosno manjeg broja oboljelih od gripe. Najmanji Mb (s gripom) registriran je 2010., a najveći 2011. godine.
Godina
Grafikon 1: Zarazne i parazitarne bolesti u FBiH (sa i bez gripe), 2007-2011. god.,(Mb/100000)
6
Grafikon 2: Zarazne i parazitarne bolesti (bez gripe) u FBiH 2011. god, po dobi (indeks strukture)
Među registriranim oboljelim od zaraznih i parazitarnih bolesti (bez gripe) u FBiH u 2011. godini, 43,1% je mlađih od 15, odnosno 63,5% mlađih od 25 godina. 54,9% oboljelih je muškog, a 45,1% ženskog spola.
Tablica 2. Zarazne i parazitarne bolesti (s gripom), u razdoblju 2007-2011.g., po kantonima Godina 2007 2008 2009 2010 2011
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
M
b/10
0000
UNSKO-SANSKI 3998 1388,78 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10
POSAVSKI 51 123,83 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90
TUZLANSKI 5271 1060,93 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74
ZENIČKO-DOBOJSKI 10075 2507,49 5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33
BOSANSKO-PODRINJSKI
637 1892,34 942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67
SREDNJO-BOSANSKI 3662 1428,56 2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
4193 1843,30 2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI
2083 2537,30 721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10
SARAJEVSKI 11337 2705,53 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52
KANTON 10 713 868,78 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49
Broj registriranih oboljelih od zaraznih bolesti se razlikuje po kantonima te se Mb
kreće od 8839,52/100000 u Sarajevskom (2011.godine) do 123,80/100000 u Posavskom kantonu (2007. godine). Mb zaraznih bolesti u 2011. godini je u svim kantonima veći u odnosu na 2010. godinu (što je rezultat većeg broja registriranih slučajeva gripe/uključivo i bolesti slične gripi).
Dobne skupine
7
VODEĆE ZARAZNE BOLESTI
Zarazne bolesti prikazane u tablici 3. su bile među deset vodećih u svakoj godini promatranog petogodišnjeg razdoblja: Tablica 3 . Vodeće zarazne bolesti u FBiH, 2007-2011g.
Bolest Prosječan br. oboljelih
ILI/ gripa 25022
Varicellae 7057
Enterocolitis acuta 3972
TBC respiratornog sustava 1109
Angina streptococcica 1027
Toxiinfecio alimentaris 764
Scabies 606
Salmonellosis 432
Među vodećim zaraznim bolestima bile su i dvije cijepljenjem preventabilne bolesti (CPB) – rubeola (2010. na četvrtom) i zaušnjaci (2011. godine na trećem mjestu).
Deset vodećih zaraznih bolesti u 2011.godini čine 98,17% svih registriranih slučajeva zaraznih bolesti. Tablica 4: Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, 2011. i 2010.g.
2011 2010
Ran
g
Bole
st
Broj
re
gist
rira
nih
sluča
jeva
Mb/
1000
00
Ran
g
Bole
st
Broj
re
gist
rira
nih
sluča
jeva
Mb/
1000
00
1 ILI/ gripa 67107 2869,94 1 Varicellae 6136 262,41
2 Varicellae 6733 287,94 2 Enterocolitis acuta 3452 147,63
3 Parotitis epidemica 5913 252,87 3 ILI/gripa 2277 97,37
4 Enterocolitis acuta 4341 185,65 4 Rubeola 2018 86,33
5 TBC resp. sustava 862 36,86 5 TBC resp. sustava 966 41,32
6 Angina streptococcica 843 36,05 6 Angina streptococcica 889 38,03
7 Scabies 832 35,58 7 Scabies 707 30,24
8 Toxiinfecio alimentaris 685 29,30 8 Toxiinfecio alimentaris 672 28,75
9 Herpes zoster 391 16,72 9 Salmonellosis 366 15,66
10 Salmonellosis 389 16,64 10 Herpes zoster 348 14,89
U 2011. godini, među vodećim zaraznim bolestima, na visokom trećem mjestu je parotitis epidemica, TBC respiratornog sustava je na istom petom mjestu iako sa manjom stopom obolijevanja u odnosu na prethodnu godinu.
8
MORTALITET ZARAZNIH BOLESTI
U 2011. godini registrirano je 40 osoba umrlih od zaraznih bolesti, s mortalitetom od 1,71/100000, što je neznatno povećanje u odnosu na 2010. godinu kada je registrirano 39 osoba umrlih od zaraznih bolesti (Mt 1,66/100000). Letalitet (broj umrlih od ukupno oboljelih od zaraznih bolesti) u 2011. godini na području FBiH iznosi 0,04% i manji je nego u 2010.godini (0,19%). ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA
U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, i u 2011.g. su najzastupljenije
respiratorne zarazne bolesti sa udjelom od 91,55%. Na drugom mjestu su, kao i 2010. godine, ali s manjim udjelom zastupljenosti
(6,13%), crijevne zarazne bolesti. Antropozoonoze, premda s manjim udjelom zastupljenosti u odnosu na 2010. godinu,
posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze.
Od parazitarnih bolesti koje u odnosu na 2010. godinu imaju manji udio, svrab (832 oboljela) se i 2011. godine registrira među deset vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti.
Neznatan udio registriranih spolno prenosivih bolesti (0,26%) treba uzeti s rezervom (podprijavljivanje/mogući problem stigma).
Grafikon 2: Zarazne bolesti u FBiH, 2011. godine, prema putu prijenosa (indeks strukture)
9
I RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Tijekom 2011.g registrirane su 82104 osobe oboljele od respiratornih zaraznih bolesti. Mb (3513,43/100000) je znatno veći nego 2010.godine (561,82/100000).
Tablica 5: Respiratorne zarazne bolesti u FBiH, 2011 i 2010. godine (broj oboljelih i Mb/100000) 2011 2010
Bolest Broj oboljelih Mb/100000 Broj oboljelih Mb/100000
ILI/gripa 67107 2869,94 2277 97,37
Varicellae 6733 287,95 6136 262,48
Parotitis epidemica 5913 252,87 170 7,27
Angina streptococcica 843 36,05 889 38,03
TBC respiratornog sustava 862 36,86 966 41,32
Scarlatina 288 12,31 284 12,15
Mononucleosis infectio 272 11,63 283 12,11
Pertussis 28 1,20 28 1,20
Meningitis epidemica 20 0,86 16 0,68
Infectio pneumococcica 18 0,77 11 0,47
Rubeola 12 0,51 2018 86,33
Morbilli 5 0,21 24 1,03
TBC meningitis 3 0,13 1 0,04
Meningitis meningococcica - - 16 0,68
Sepsis meningococcica - 5 0,21
Među respiratornim zaraznim bolestima u 2011. godini najčešća je gripa/ILI sa znatno
većim Mb u odnosu na 2010. godinu kada je sezona gripe počela rano, već u jesen 2009. pa je u 2010. godini registriran relativno mali broj oboljelih. Grafikon 3. Respiratorne zarazne bolesi (sa i bez gripe) u FBiH, 2005.-2011.god. (Mb/100000)
10
Kretanje respiratornih zaraznih bolesti u proteklom sedmogodišnjem razdoblju pokazuje ciklične promjene (ovisno o epidemijskom izbijanju sezonske gripe). Najveći morbiditet (i s gripom i bez gripe) je registriran 2011. godine (uključene ILI/ bolesti slične gripi). Tablica 6: Respiratorne zarazne bolesti (Mb/100000) u FBiH, 2011. godine, po kantonima
K A N T O N Mb/ 100000 sa gripom
Mb/ 100000 bez gripe
Unsko-sanski 1499,12 273,43 Posavski 800,83 472,41 Tuzlanski 1653,14 377,92 Zeničko-dobojski 2666,95 844,36 Bosansko-podrinjski 2248,71 597,22 Srednjobosanski 2368,47 1095,68 Hercegovačko-neretvanski 4457,41 644,72 Zapadno-hercegovački 5664,83 117,92 Sarajevski 8305,91 960,20 Kanton 10 963,95 76,30
Najveća stopa obolijevanja od respiratornih zaraznih bolesti (s gripom) je registrirana u Sarajevskom, a bez gripe u Srednjobosanskom kantonu. NADZOR GRIPE
Prema dostavljenim smjernicama za prijavljivanje, na temelju ažuriranih definicija slučaja (SZO), počev od 11. mjeseca 2011.godine prati se kretanje ARI - akutne respiratorne infekcije odnosno ILI (bolest slična gripi).
Gripa je akutno virusno oboljenje respiratornog sustava. Uzročnik: virus influence, obično tip A , (B , C)
Prenošenje: kapljičnim putem, prilikom kašljanja i kihanja, ali i kontaktom
Inkubacija: 1 do 5 dana
Simptomi: • povišena tjelesna temperatura , drhtavica • bolovi u mišićima i zglobovima • opća slabost i klonulost • glavobolja, grlobolja • kihanje i curenje nosa • neproduktivni (suhi) kašalj
• U 2011. godini, na području FBiH,
ukupno je registrirano 67107 slučajeva ILI/gripe.
• Mb je iznosilo 2869,94/100000
• Najveći Mb je registriran u
Sarajevskom (7345,7/100000), te Zapadno-hercegovačkom kantonu (5546,9/100000)
• Najviše oboljelih je u dobi 25-29
(27,1%) i 7-14 godina (21,3%)
11
Grafikon 4. Obolijevanje od ILI/gripe u FBiH, sezona 2009/10 i 2010/11, po tjednima
Obolijevanje od ILI/gripe po sezonama se znatno razlikuje od kalendarskog/godišnjeg praćenja gripe. Sezona gripe 2009/10 počela je već u jesen 2009. godine i s dva epidemijska vala trajala je dulje od sezone 2010/11 koja je počela koncem 2010.godine.
PAROTITIS EPIDEMICA 2011. godinu obilježila je epidemija zaušnjaka. Epidemija je počela krajem 2010. godine u Srednjobosanskom kantonu, u 2011. se proširila i na ostale kantone i još traje.
Definicija Zaušnjaci su akutna zarazna bolest koja se očituje upalom žlijezda slinovnica. Najčešće obolijevaju djeca školskog uzrasta. Obično se javlja sezonski (kasna jesen).
Uzročnik virus mumps Prenošenje Kapljičnim putem
Simptomi
• Oteklina i bol u jednoj ili obje podušne žlijezde • Visoka tjelesna temperatura, između 38 i 40°C • Glavobolja, bol u ušima, grlobolja, bol prilikom gutanja; • Umor, bol u mišićima i zglobovima; • Slab apetit i povraćanje.
Komplikacije
• Orhitis upala • Pancreatitis • Encefalitis • Oophoritis. • Gubitak sluha.
Prevencija Cijepljenje - potrebne 2 doze cjepiva sa komponentom parotitis-a
Epidemiološka slika 2011.g.
Epidemija je počela koncem 2010.g., zahvatila je skoro cijelo područje FBiH i još traje. Do konca 2011.godine oboljelo je 5998 osoba. Najveći Mb je u Srednjobosanskom (856,299/100000), a najmanji u Unsko-sanskom kantonu (15,63/100000). Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP) Općine koje su zahvaćene u epidemiji su prikazane na slici 1. Pojava obolijevanja i među potpuno cijepljenim (prema informaciji mikrobiologa-nakon konzultacije sa SZO, ne radi se o promjeni virusa) može se objasniti probojem kolektivnog imuniteta ili nepouzdanom evidencijom o cijepljenju. Obolijevanje mlađih od 14 godina ukazuje na propuste u provođenju Programa obveznog cjepljenja. Većina oboljelih je u dobi 15-19 godina (44,29%), pa 20-29 godina (27,35%). 63,9% oboljelih su muškog spola (orchitis se registrira kao komplikacija!).
12
Tablica 7: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH 12mj./2010 – 12mj./2011.g., po kantonima
M J E S E C I Kanton XII/10 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Ukupno
USK 1 4 3 1 1 35 45 POS 1 1 TUZ 1 1 8 4 8 13 36 23 25 7 25 151 ZDK 40 86 157 427 472 293 181 76 75 21 9 8 22 1867 BPK 1 1 2 1 1 5 11 SBK 34 156 272 494 471 321 274 134 17 21 4 5 6 2209 HNK 1 1 4 45 97 150 34 8 6 5 13 12 376 ZHK 3 3 1 2 2 11 SAR 9 23 54 83 241 252 228 145 61 27 25 55 121 1324 HBK 2 1 3 F/BIH 85 266 484 1010 1240 970 848 408 198 99 69 92 229 5998
Najveći Mb je zabilježen u kantonima u kojima je počela epidemija: Srednjobosanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski.
Grafikon 5: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH, 12mj./2010-12mj./2011.g., prema cjepnom statusu oboljelih
Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP).
13
Slika1: Obolijevanje od zaušnjaka po općinama u odnosu na shemu cijepljenja
Grafikon 6. Obolijevanje od parotitis ep. u FBiH 12mj./2010-12mj./2011.g., po dobi i spolu
Većina oboljelih je u dobi od 15-19 godina, zatim 20-29 godina, sa većom zastupljenošću muškog spola.
Jedna doza
Dvije doze
Epidemije
14
TBC RESPIRATORNOG SUSTAVA Tuberkuloza (TBC) je prvenstveno bolest pluća, iako može zahvatiti i bilo koji drugi organ: limfne čvorove, kožu, kosti, mozak. Prenosi se kapljicama, sa zaražene na zdravu osobu, kihanjem, kašljanjem i govorom.
Grafikon 7: Registrirani oboljeli od TBC u FBiH, 2010. i 2011. god., po kantonima
Uspostavom aktivnog nadzora tuberkuloze (sredinom 2011.godine) kroz NTP jedinice u okviru projekta GF „Dalje jačanje DOT strategije u BiH i unaprjeđenje plana borbe protiv TBC uključujući MDR TB i kontrolu infekcije“ za očekivati je preciznije podatke o obolijevanju/umiranju od tuberkuloze.
Ako se ne liječi, svaka osoba oboljela od tuberkuloze zarazi, u prosjeku, 10-15 osoba. Uzročnik: Mycobacterium tuberculosis Prenošenje: zrakom Simptomi:
• kašalj • bolovi u prsištu • sukrvičavo iskašljavanje • opća slabost • brzo umaranje • gubitak tjelesne težine • tresavica • vrućica • noćno znojenje
• U 2011.g su registrirane 862 oboljele osobe; manje nego 2010. g. (966 oboljelih)
• Na 5. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima
• Najviše oboljelih je u dobi 25-49godina
(33,29%) i 65+ ( 30,97%) što predstavlja pomak ka mlađoj dobnoj skupini u odnosu na 2010. godinu kada se najveći broj oboljelih registrirao u dobi 65+ (36,95%)
• 52,6% oboljelih je muškog spola
• Najveći Mb registriran je na području
Tuzlanskog (58,49/100000), a najmanji Livanjskog kantona (6,25/100000).
15
II CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI Tijekom 2011. godine, na području FBiH su registrirane 5502 osobe oboljele od crijevnih zaraznih bolesti. Mb (235,30/100000) je veći nego u 2010. godini (194,47/100000).
Tablica 8: Crijevne zarazne bolesti u FBiH, 2011. i 2010.godine (broj oboljelih i Mb/100000)
2011 2010 Bolest Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000 Enterocolitis acuta 4341 185,65 3452 147,67 Toxiinfectio alimentaris 685 29,30 672 28,75 Salmonellosis 389 16,64 366 15,66 Meningitis virosa 82 3,51 26 1,11 Dysenteria bacillaris 3 0,13 2 0,09 Hepatitis A 2 0,09 10 0,43 Enterocolitis acuta je nazastupljeniji (78,89%) u ovoj grupi zaraznih bolesti, na drugom mjestu su trovanja hranom (12,45%), a na trećem mjestu su salmoneloze (7,07%). Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je dobi 0-6.g. (25,22%), pa 25-49.g.(17,01%).
Grafikon 9: Crijevne zarazne i parazitarne bolesti u FBiH u razdoblju 2005-2011. g. (Mb/100000)
Najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti u promatranom razdoblju (2005-2011.) je bio 2007., a najmanji 2010. godine.
16
Tablica 9: Crijevne zarazne i parazitarne bolesti u FBiH, 2011. i 2010 god., po kantonima
Kanton Mb/ 100000 2011.g.
Mb/ 100000 2010.g
Unsko-sanski 218,87 156,68 Posavski 214,73 154,09 Tuzlanski 171,66 121,18 Zeničko-dobojski 235,83 297,85 Bosansko-podrinjski 438,78 463,16 Srednja Bosna 221,65 152,36 Hercegovačko-neretvanski 134,7 163,18 Zapadno-hercegovački 73,7 34,39 Sarajevski 405,69 277,37 Kanton 10 396,85 95,14
U 2011. godini najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti je registriran u Bosansko-podrinjskom, a najmanji u Zapadno-hercegovačkom kantonu. Enterocolitis acuta
Zarazni proljev je primarno bolest prljavih ruku. Osnovne preventivne mjere su: nadzor nad vodoopskrbom i dispozicijom otpadnih tvari, osobna higijena, te higijensko rukovanje namirnicama.
Akutna upala tankog i debelog crijeva Uzročnik - virusi, bakterije i paraziti Put prijenosa- direktni kontakt (prljave ruke), indirektni kontakt (preko predmeta, igračaka i sl.), zagađena voda i hrana Simptomi - povišena tjelesna temperatura, proljev, povraćanje i bolovi u trbuhu.
• u 2011.g registrirana je 4341 oboljela
osoba što je više nego u 2010.g. (3452 oboljela)
• na 4. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima
• najviše oboljelih je u dobi 0-6godina (34,45%) i 25-49godina ( 20,96%), slično kao i 2010.godine.
• 50,8% oboljelih je ženskog spola
17
Toxiinfectio allimentaris Salmonellosis
Definicija Sаlmonelozа je toksikoinfekcija uzrokovana bakterijom Salmonella sp.
Uzročnik Salmonellae Prenošenje Oralno
Simptomi
• vrtoglavica, • malaksalost, • mučnina, povraćanje (hrane, želudačnog soka, žuči), • proljev (10-30 vodenastih i obilnih stolica dnevno), jaki grčevi u
stomaku
Epidemiološka slika 2011.g.
• u 2011. godini je registrirano 389 oboljelih • čine 7,07% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti; • najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina (40,61%) i 0-6 godina
(19,53%) • najveći broj oboljelih (246) je u Sarajevskom kantonu • u 5 kantona (Livanjski, Unsko-sanski, Hercegovačko-neretvanski,
Zapadno-hercegovački i Sarajevski) su među vodećim bolestima • registrirana je jedna epidemija sa 86 oboljelih (31 hospitaliziranim) u
Sarajevu. Uzročnik-Salmonella enteritidis, inkriminirana hrana - salata od piletine.
Trovanje hranom je akutno zarazno crijevno oboljenje Uzročnik : najčešće Salmonella, Campylobacter species, Staphylococcus aureus Put prijenosa: oralni Simptomi: umjerena temperatura, drhtavica, malaksalost i glavobolja, bol u trbuhu, nauzeja, povraćanje i proljev.
• U 2011.g. je registrirano 685 slučajeva trovanja hranom, nešto više u odnosu na 2010.g. (672 oboljela)
• Trovanja hranom čine 12,45% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti
• Najviše oboljelih je u dobi 0-6 godina (24,96%) i 25-49 godina (24,37%);
• 50,51% oboljelih je muškog spola
• Najviše oboljelih (382) u 2011. godini je u
Zeničko-dobojskom kantonu.
18
Grafikon 10: Oboljeli u epidemiji Salmoneloze u Sarajevu 2011. godine, po dobi i spolu
Najviše oboljelih u epidemiji je bilo u dobi 20-29 godina (50%). III PARAZITARNE BOLESTI
Udio parazitarnih bolesti (0,97%) u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti je u 2011. godini manji u odnosu na 2010.g. (3,74%). Od parazitarnih bolesti najčešće se, kao i 2010. godine, registrirao skabijes (95,52% svih parazitarnih bolesti). Scabies
Scabies je kožna parazitarna bolest koja se javlja tijekom cijele godine.
Uzročnik: krpelj, Sarcoptes scabiei Put prijenosa: kontakt Simptomi: svrab, naglašeniji noću, kožne promjene
• U 2011. godini registrirane su 832 oboljele osobe što je više nego u 2010. godini (707 oboljelih);
• Najviše oboljelih je u dobi 7-14 godina
(20,79%) i 25-49 godina (20,31%)
• 52,52% oboljelih su muškog spola
• Najviše oboljelih (305) je registrirano u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
19
IV SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
Spolno prenosive bolesti imaju neznatan udio (0,26%) u strukturi registriranih zaraznih bolesti (podprijavljivanje!). U 2011. godini je registrirano 235 oboljelih, sa Mb 10,05/100000, manje nego 2010.godine kada je registrirano 257 oboljelih i Mb od 10,99/100000.
HEPATITIS VIROSA B HEPATITIS VIROSA C
Hepatitisom C je zaraženo 150 do 200 milijuna ljudi u cijelom svijetu i danas je vodeći uzrok transplantacije jetre, te čest uzrok raka jetre.
Akutna ili kronična virusna upala jetre Uzročnik: virus HCV Put prijenosa: spolni, krvlju, s majke na dijete Simptomi: mučnina, povraćanje,žutica, umor, bolovi u trbuhu
Akutna ili kronična virusna upala jetre Uzročnik: virus HBV Put prijenosa: spolni, krvlju, s majke na dijete Simptomi: mučnina, povraćanje, žutica, umor, bolovi u trbuhu
• U 2011. godini je registrirano112 oboljelih, manje nego u 2010.g. (137 oboljelih);
• Najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina (45,53%) i 50-64 godine (33,03%)
• 66,96% oboljelih su muškog spola
• Najveći broj oboljelih (78) je registriran u
Zeničko-dobojskom kantonu
• U 2011. godini registrirana su 93 oboljela, manje nego u 2010.g (106 oboljelih)
• Najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina
(65,59%) i 65> godina (17,20%)
• 65,59% oboljelih su muškog spola
• Najveći broj oboljelih (24) je registriran na području Zeničko-dobojskog kantona.
20
HIV/AIDS Od početka registriranja bolesti (1986.godine) do kraja 2011.godine u BiH je registrirano 197 HIV pozitivnih osoba, od čega 116 u stadiju AIDS-a. U 2011. godini, u Federaciji BiH je registrirano 20 HIV pozitivnih osoba, od kojih 5 u stadiju AIDS-a, dok su u 2010.godini registrirane 3 HIV pozitivne osobe i 3 osobe u stadiju AIDS-a. Prosječna dob oboljelih je 31,3 godine; 80% oboljelih je muškog spola. Dominantni put prijenosa HIV infekcije u BiH je heteroseksualni (56%), homo/biseksualni (22%) i injekcionim korištenjem droga (10,7%) . Grafikon 11: Registrirani HIV/AIDS u BiH prema putu prijenosa, trend
Grafikon 12: Registrirani oboljeli, umrli od HIV/AIDS-a u BiH, 2004-2011.g.
21
V ANTROPOZOONOZE
Broj oboljelih od antropozoonoza u 2011.godini je 130, morbiditet 5,55/100000, a udio ove grupe u strukturi svih zaraznih i parazitarnih oboljenja iznosi 0,14%. U 2010. godini broj oboljelih od antropozoonoza bio je skoro dva puta veći (238), morbiditet je iznosio 10,18/100000, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti 1,19%. Smanjenje broja antropozoonoza u 2011. godini je rezultat manjeg broja registriranih oboljelih od humane bruceloze. Tablica 10: Antropozoonoze u FBiH , 2011. i 2010. godine (broj oboljelih i Mb/100000)
2011 2010 Bolest
Broj oboljelih Mb/100000 Broj oboljelih Mb/100000 Brucellosis 70 2,29 154 6,59
Leptospirosis 33 1,41 41 1,75
Trichinellosis 10 0,43 2 0,09
Q febris 8 0,34 33 1,41
HGBS 6 0,26 2 0,09
Lyme borelliosis 2 0,09 3 0,13
Antrax 1 0,04 0
Leishmaniasis 0 1 0,04
Listeriosis 0 1 0,04 Brucellosis
Bruceloza je bolest životinja i ljudi Uzročnik: Brucella melitensis i Brucella suis Put prijenosa: kontakt sa zaraženim životinjama, hrana, i rjeđe zrak Simptomi: umor, glavobolja, bol i slabost u mišićima i zglobovima
• U 2011g. registrirano je 70 oboljelih; manje nego 2010. (154 oboljela)
• Najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina
(44,28%) i 50-64 godina (21,42%)
• 75,71% oboljelih su muškog spola • Najveći broj oboljelih u 2011.godini je
registriran na području Unsko-sanskog kantona (Mb 8,68/100000)
• Najveći Mb je registriran 2008. godine
(33,43/100000)
22
Leptospirosis
Prirodni rezervoar i izvor infekcije su glodari (pacovi, miševi, voluharice), domaće životinje (pas, govedo, svinja, konj), divlje životinje (šakali, lisice, slijepi miševi). Inficirane životinje izlučuju leptospire mokraćom u vanjsku sredinu odakle se čovjek inficira preko ozljeda na koži, a rijeđe preko sluznice respiratornog sustava, konjuktiva ili probavnog sustava.
Antirabična zaštita
U 2011.g. u antirabičnim ambulantama je pregledano 399 osoba koje su bile ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom životinja (pas, mačka, lisica...) od čega je 53,38% (213 osoba) cijepljeno protiv bjesnoće (više nego 2010. godine), a 12,7% ih je primilo humani rabični imunoglobulin (11,4% u 2010. godini).
Akutna infektivna bolest životinja i ljudi Uzročnik: bakterije iz roda Leptospira Put prijenosa: ozlijeđena koža, rijeđe alimentarnim putem Simptomi: groznica, temperatura septičnog tipa, glavobolja, bolovi u mišićima
• U 2011g. registrirane su 33 oboljele osobe; manje nego 2010. (41 oboljeli);
• Najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina (54,54%), pa 50-64 godine (27,27%)
• 75,75% oboljelih su muškog spola • Najveći broj oboljelih je registriran na
području Tuzlanskog kantona (Mb 3,00/100000)
• Najveći Mb je registriran 2005. godine
(2,18/100000)
23
VI OSTALE ZARAZNE BOLESTI U 2011. godini registrirano je 889 oboljelih od ostalih zaraznih i parazitarnih bolesti, sa stopom morbiditeta od 38,01/100000 i 0,99% udjela u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti.
U 2010. godini registriran je veći broj oboljelih (1038), s morbiditetom 44,39/100000 i udjelom zastupljenosti 5,19% .
Herpes zoster Herpes zoster je virusna infekcija koju uzrokuje Varicella-zoster virus. Do danas nije potpuno razjašnjeno koji faktori dovode do reaktivacije virusa iz stanja mirovanja. Prolazna oslabljenost imunološkog sustava može uzrokovati da se virus umnožava i širi preko nerava do površine kože. Bolest, trauma i stres, također, mogu dovesti do pojave oboljenja.
Herpes zoster je virusna infekcija. Uzročnik: Varicella-zoster virus Simptomi: temperatura, žarenje, svrab, crvenilo, plikovi na koži
• U 2011g. registriran je 391 oboljeli;
• Najviše oboljelih je u dobi 60 > godina (33,50%), pa 50-64 godine (29,92%)
• 60,35% oboljelih su ženskog spola
• Najveći broj oboljelih je registriran na području
Sarajevskog kantona (Mb 32,59/100000)
• 2011.g. registrirana je najveća stopa Mb (16,72/100000)
24
EPIDEMIJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI Epidemija zarazne bolesti se definira kao neuobičajeno povećanje broja oboljelih (najčešće u kratkom vremenskom razdoblju, na određenom području uglavnom povezanih slučajeva).
matranom razdoblju prosječan broj epidemija po godini je 8. Tablica 11: Epidemije zaraznih bolesti u FBiH 2007-2011.god.,prema putu prijenosa
Epidemija Godina Kapljična Alimentarna
broj epidemija 11 6 2007. broj oboljelih 4429 790
broj epidemija 5 2 2008.
broj oboljelih 85 83
broj epidemija 2 3 2009.
broj oboljelih 625 83
broj epidemija 4 7 2010.
broj oboljelih 133 45
broj epidemija 1 1 2011.
broj oboljelih 5998 86 U 2011. godini prijavljene su 2 epidemije zaraznih bolesti sa ukupno 6084 oboljele osobe. Tablica 12: Epidemije na području F/BiH, 2011. godine R/B Bolest Kanton Općina Datum
prijave Broj oboljelih
1.
Parotitis epidemica
FBIH (Kantoni br. 1,3,4,6,7,9)
sve 24.03.2011 5998 (do konca 2011.)
2. Toxiinfectio alimentaris Sarajevski Stari grad
/Fast-Fud / FAN-Ferhatović 28.05.2011 86
Od izbijanja epidemije parotitis-a u Federaciji BiH (koncem 2010. godine - epidemija je proglašena 25.03.2011.godine) do konca 2011.godine registrirano je 5998 oboljelih (uz napomenu da se epidemija parotitisa nastavila i u 2012.godini.).
25
Aneks Tablice
BROJ REGISTRIRANIH SLUČAJEVA OBOLJENJA, INDEKS STRUKTURE
26
REGISTRIRANI SLU ČAJEVI BOLESTI, ZASTUPLJENOST I M ORBIDITET PO GRUPAM A ZARAZNIH BOLESTI, FB iH ( 2011. i 2010. ) Tablica 1.
G O D I N A 2 0 1 1 2 0 1 0
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI
BROJ OBOLJELIH
INDEX STRUKTURE MORBIDITET BROJ
OBOLJELIH INDEX
STRUKTURE
MORBIDITET
RESPIRATORNE BOLESTI 82104 91,50 3511,31
13134
65,76
561,80
CRIJEVNE BOLESTI 5502 6,1 235,30 4546
22,76
194,47
PARAZITARNE BOLESTI 871 0,97 37,24
747
3,74
31,96 KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 235 0,26 10,05
257
1,28 10,99
ANTROPOZOONOZE 130 0,01 5,55 238
1,19
10,18
TRANSMISIVNE BOLESTI - - - - - -
OSTALE BOLESTI 889 0,99 38,01 1032
5,16
44,13
U K U P N O
89731
3837,49
19973
100
854,40
27
DESET VODEĆIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, RAZDOBLJE 2007. - 2011. GODINA Tablica 2.
G O D I N A
2007 2008 2009 2010 2011 BOLEST
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
ILI/GRIPA 1 20892 1 12166 1 22670 3 2277 1 67107
ENTEROCOLITIS 3 4219 3 3991 3 3856 2 3452 4 4341
VARICELLA 2 9336 2 6902 2 6180 1 6136 2 6733
SCABIES 10 442 9 484 7 565 7 707 7 832
ANGINA STREPTOCOCCICA 6 1054 5 1129 4 1220 6 889 6 843
TBC PULMONUM ACTIVA 4 1369 4 1271 5 1081 5 966 5 862
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 5 1209 7 720 8 534 8 672 8 685
SCARLATINA 7 563 10 430 327 284 288
SALMONELLOSIS 8 531 8 531 10 347 9 366 10 389
BRUCELLOSIS 9 484 6 778 9 381 154 70
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 - - 6 692 25 - -
RUBEOLLA 22 19 66 4 2018 12
HERPES ZOSTER 183 188 312 10 348 9 391
PAROTITIS EPIDEMICA 52 54 35 170 3 5913
28
REGISTRIRANI SLUČAJEVI, MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, 2011. I 2010. GODINA Tablica 3.
BROJ OBOLJELIH Mb/ 100.000 B O L E S T
2011.G. 2010.G. 2011.G. 2010.G AIDS 5 3 0,21 0,13 HIV INFECTIO 20 3 0,86 0,13 AFP 6 6 0,26 0,26 ANGINA STREPTOCOCCICA 843 889 36,05 38,03 AMOEBIASIS 28 30 1,20 1,28 ANTRAX 1 - 0,04 - BRUCELLOSIS 70 154 2,99 6,59 DYSENTERIA BACILLARIS 3 2 0,13 0,09 ENTEROCOLITIS ACUTA 4341 3452 185,65 147,67 ERYZIPELAS 48 45 2,05 1,93 ECHINOCOCCOSIS 8 9 0,34 0,39 ENCHEPHALITIS 15 14 0,64 0,60 FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 6 2 0,26 0,09 GONORRHOEA - 7 - 0,30 GIARDIASIS 1 - 0,04 - CHLAMYDIASIS - 1 - 0,04 HEPATITIS VIROSA A 2 10 0,09 0,43 HEPATITIS VIROSA B 112 137 4,79 5,86 HEPATITIS VIROSA C 93 106 3,98 4,53 HEPATITIS VIROSA E - 1 - 0,04 HEPATITIS VIROSA NON IDENTICIFICATA 3 3 0,13 0,13 NOSILASTVO HB ANT. 115 214 4,92 9,15 NOSILASTVO HC ANT. 3 13 0,13 0,56 HERPES ZOSTER 391 348 16,72 14,89 NOVA GRIPA A(H1N1)/09 - 25 - 1,07 ILI/GRIPA 67107 2277 2869,94 97,41 LEISHMANIASIS - 1 - 0,04 LYME BORELLIOSIS 2 3 0,09 0,13 LEPTOSPIROSIS 33 41 1,41 1,75 LISTERIOSIS - 1 - 0,04 SYPHILIS 5 7 0,21 0,30 MRSA 51 229 2,18 9,80 NOSOCOMMIAL..INF. 130 18 5,56 0,77 MENINGITIS VIROSA 82 26 3,51 1,11 MENINGITIS EPIDEMICA 20 16 0,86 0,68 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 49 43 2,10 1,84 MENINGOCOCNA SEPSA - 5 - 0,21 TBC MENINGITIS 3 1 0,13 0,04 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 272 283 11,63 12,11 MORBILLI 5 25 0,21 1,07 MALARIA 2 1 0,09 0,04 MICOSIS 3 21 0,13 0,90 MYCETISMUS - 11 - 0,47 PAROTITIS EPIDEMICA 5913 170 252,88 7,27 PERTUSSIS 28 28 1,20 1,20 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 18 11 0,77 0,47 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 4 0,09 0,17 RUBEOLA 12 2018 0,51 86,33 SCABIES 832 707 35,58 30,24 SCARLATINA 288 284 12,32 12,15 SEPSIS 73 82 3,12 3,51 SALMONELLOSIS 389 366 16,64 15,66 KLICONOŠTVO SALMONELE - 5 - 0,21 TBC PULMONUM ACTIVA 862 966 36,86 41,32 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 685 672 29,30 28,75 TRICHINELLOSIS 10 2 0,43 0,09 TOXOPLASMOSIS - 3 - 1,13 TETANUS - 1 - 0,04 TYPHUS ABDOMINALIS - 2 - 0,09 Q FEBRIS 8 33 0,34 1,41 VARICELLAE 6733 6136 287,95 262,48
UKUPNO: 89731 19973 3837,50 854,40
29
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, 2007 - 2011. GODINA Tablica 3a. B O L E S T 2007 2008 2009 2010 2011 AIDS 4 4 2 3 5 HIV INFECTIO 3 7 4 3 20 AFP 3 1 5 6 6 ANGINA STREPTOCOCCICA 1054 1129 1220 889 843 AMOEBIASIS 43 36 43 30 28 ANTRAX - - 1 - 1 ANCYLOSTOMIASIS 1 - 1 - - BRUCELLOSIS 484 778 381 154 70 DYSENTERIA BACILLARIS 7 10 16 2 3 ENTEROCOLITIS ACUTA 4219 3991 3856 3452 4341 ERYZIPELAS 42 27 32 45 48 ECHINOCOCCOSIS 37 20 19 9 8 ENCHEPHALITIS 5 22 23 14 15 FEBRIS HAEMORRHAGICA 8 16 5 2 6 FEBRIS RHEUMATICA - - 1 - - GONORRHOEA 2 3 4 7 - GIARDIASIS 3 - 1 - 1 HEPATITIS VIROSA A 72 69 11 10 2 HEPATITIS VIROSA B 112 139 122 137 112 HEPATITIS VIROSA C 121 144 130 106 93 HEPATITIS VIROSA E - - - 1 - HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 4 3 1 3 3 NOSILASTVO HB ANT. 247 202 225 214 115 NOSILASTVO HC ANT. 8 9 7 13 3 HERPES ZOSTER 183 188 312 348 391 CHLAMYDIASIS 6 - 1 1 - NOVA GRIPA A(H1N1)09 / / 692 25 - ILI/GRIPA 20892 12166 22670 2277 67107 LEISHMANIASIS 1 - 1 1 - LYME BORRELLI OSIS - 1 2 3 2 LEPTOSPIROSIS 19 25 17 41 33 LISTERIOSIS - - - 1 - LUES 17 11 5 7 5 MRSA - - - 229 51 NOSOCOMMIAL..INF. - - - 18 130 MENINGITIS VIROSA 79 57 48 26 82 MENINGITIS EPIDEMICA 31 18 20 16 20 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 45 34 35 43 49 SEPSIS MENINGOCOCCICA 16 14 8 5 - TBC MENINGITIS 1 1 1 1 3 MONONUCLEOSIS 275 215 260 283 272 MORBILLI 156 8 16 25 5 MALARIA 1 1 - 1 2 MICOSIS 11 10 10 21 3 MYCETISMUS 5 6 2 11 - PAROTITIS EPIDEMICA 52 54 35 170 5913 PERTUSSIS 41 41 23 28 28 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 39 43 31 11 18 COMPLICATIO POSTVACCINALIS - - 2 4 2 RUBEOLA 22 19 66 2018 12 SCABIES 442 484 565 707 832 SCARLATINA 563 430 327 284 288 SEPSIS 60 73 73 82 73 SALMONELLOSIS 531 531 347 366 389 KLICONOŠTVO SALMONELE 31 4 11 5 - TBC PULMONUM ACTIVA 1369 1271 1081 966 862 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 1209 720 534 672 685 TRICHINELOSIS 32 2 3 2 10 TOXOPLASMOSIS 1 1 2 3 - TETANUS 1 - - 1 - TYPHUS ABDOMINALIS - - - 2 - Q FEBRIS 64 19 21 33 8 VARICELLAE 9336 6902 6180 6136 6733 UKUPNO 42020 29959 39511 19973 89731
30
REGISTRIRANI MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, 2007. – 2011 GODINA Tablica 3a. Morbiditet / 100.000 stanovnika B O L E S T
2007 2008 2009 2010 2011 AIDS 0,17 0,17 0,09 0,13 0,21 HIV INFECTIO 0,12 0,30 0,17 0,13 0,86 AFP 0,12 0,04 0,21 0,26 0,26 ANGINA STREPTOCOCCICA 45,28 48,51 52,42 38,03 36,05 AMOEBIASIS 1,84 1,55 1,85 1,28 1,20 ANTRAX - - 0,04 - 0,04 ANCYLOSTOMIASIS 0,04 - 0,04 - - BRUCELLOSIS 20,79 33,43 16,37 6,59 2,99 DYSENTERIA BACILLARIS 0,30 0,43 0,69 0,09 0,13 ENTEROCOLITIS ACUTA 181,28 171,49 165,68 147,67 185,65 ERYZIPELAS 1,80 1,16 1,37 1,93 2,05 ECHINOCOCCOSIS 1,59 0,86 0,82 0,39 0,34 ENCEPHALITIS 0,21 0,95 0,99 0,60 0,64 FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,34 0,69 0,21 0,09 0,26 FEBRIS RHEUMATICA - - 0,04 - - GONORRHOEA 0,08 0,13 0,17 0,30 - GIARDIASIS 0,12 - 0,04 - 0,04 HEPATITIS VIROSA A 3,09 2,96 0,47 0,43 0,09 HEPATITIS VIROSA B 4,81 5,97 5,24 5,86 4,79 HEPATITIS VIROSA C 5,20 6,19 5,59 4,53 3,98 HEPATITIS VIROSA E - - - 0,04 - HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA 0,17 0,13 0,04 0,13 0,13 NOSILASTVO HB ANT. 10,61 8,68 9,67 9,15 4,92 NOSILASTVO HC ANT. 0,34 0,39 0,30 0,56 0,13 HERPES ZOSTER 7,86 8,08 13,41 14,89 16,72 CHLAMYDIASIS 0,26 - 0,04 0,04 - NOVA GRIPA A(H1N1)/09 / / 29,73 1,07 - ILI /GRIPA 897,68 522,78 974,08 97,41 2869,94 LEISHMANIASIS 0,04 - 0,04 0,04 - LYME BORRELLIOSIS - 0,04 0,09 0,13 0,09 LEPTOSPIROSIS 0,82 1,07 0,73 1,75 1,41 LISTERIOSIS - - - 0,04 - LUES 0,73 0,47 0,21 0,30 0,21 MRSA - - - 9,80 2,18 NOSOCOMMIALNA INF. - - - 0,77 5,56 MENINGITIS VIROSA 3,39 2,45 2,06 1,11 3,51 MENINGITIS EPIDEMICA 1,33 0,77 0,86 0,68 0,86 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1,93 1,46 1,50 1,84 2,10 SEPSIS MENINGOCOCCCICA 0,68 0,60 0,34 0,21 - TBC MENINGITIS 0,04 0,04 0,04 0,04 0,13 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 11,81 9,24 11,17 12,11 11,63 MORBILLI 6,70 0,34 0,69 1,07 0,21 MALARIA 0,04 0,04 - 0,04 0,09 MICOSIS 0,47 0,43 0,43 0,90 0,13 MYCETISMUS 0,21 0,26 0,09 0,47 - PAROTITIS EPIDEMICA 2,23 2,32 1,50 7,27 252,88 PERTUSSIS 1,76 1,76 0,99 1,20 1,20 PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) 1,67 1,85 1,33 0,47 0,77 COMPLICATIO POSTVACCINALIS - - 0,09 0,17 0,09 RUBEOLA 0,94 0,82 2,84 86,33 0,51 SCABIES 18,98 20,80 24,28 30,24 35,58 SCARLATINA 24,19 18,48 14,05 12,15 12,32 SEPSIS 2,58 3,14 3,14 3,51 3,12 SALMONELLOSIS 22,81 22,82 14,91 15,66 16,64 KLICONOŠTVO SALMONELE 1,33 0,17 0,47 0,21 - TBC PULMONUM ACTIVA 58,82 54,62 46,45 41,32 36,86 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 51,95 30,94 22,94 28,75 29,30 TRICHINELLOSIS 1,37 0,09 0,13 0,09 0,43 TETANUS 0,04 - - 0,04 - TOXOPLASMOSIS 0,04 0,04 0,09 1,13 - TYPHUS ABDOMINALIS - - - 0,09 - Q FEBRIS 2,74 0,82 0,90 1,41 0,34 VARICELLAE 401,14 296,58 265,54 262,48 287,95 UKUPNO: 1804,70 1287,27 1697,71 854,40 3837,50
31
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2007. - 2011. GODINA Tablica 4.
G O D I N A
2007 2008 2009 2010 2011
K A N T O N
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
Mb/
1000
00
UNSKO-SANSKI 3998 1388,78 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10
POSAVSKI 51 123,83 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90
TUZLANSKI 5271 1060,93 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74
ZENIČKO-DOBOJSKI 10075 2507,49 5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33
BOSANSKO-PODRINJSKI 637 1892,34 942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67
SREDNJOBOSANSKI 3662 1428,56 2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 4193 1843,30 2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 2083 2537,30 721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10
SARAJEVSKI 11337 2705,53 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52
KANTON 10 713 868,78 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49
UKUPNO F BIH: 42020 1804,70 29959 1287,34 39511 1697,71 19973 854,40 89731 3837,50
32
VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU, PO KANTONIMA
Tablica 5 /Rang i broj oboljelih/
UNSKO- SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKO- PODRINJSKI
ZENIČKO- DOBOJSKI
BOSANSKO- PODRINJSKI
SREDNJE- BOSANSKI
HERCEGOV.-NERETVANSKI
ZAPADNO- HERCEG. SARAJEVSKI
HERCEG-BOSANSKI
B O L E S T
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
Ran
g
Bro
j O
boljj
elih
ANGINA STREPTOCOCCICA 6 3 10 40 6 188 5 31 9 40 8 8 5 499
AMOEBIASIS 9 3
ENTEROCOLITIS ACUTA 2 581 3 85 3 760 4 513 2 144 3 515 5 233 3 38 3 1345 2 127
ILI/GRIPA 1 3528 2 130 1 6356 1 7288 1 542 1 3233 1 8575 1 4516 1 32230 1 709
HBsAg 8 56 10 24
HERPES ZOSTER 5 70 5 5 4 35 8 26 6 55 8 143 6 4
MONONUCLEOSIS INF. 9 100 7 51 6 12
MENINGITIS VIROSA 9 3
Dr,bakterijski meningitis 9 3
PAROTITIS EPIDEMICA 6 45 6 150 2 1827 6 11 2 2175 3 375 4 1315 7 3
SCARLATINA 10 22 8 2 9 54 7 30 10 97
SCABIES 7 39 5 158 8 139 8 5 6 42 4 305 5 13 9 130 10 1
SALMONELLOSIS 8 25 8 48 4 18 6 246 4 9
BRUCELLOSIS 8 25 7 3
TBC PULM.ACTIVA 4 156 4 16 4 292 7 162 7 10 5 86 7 11 5 5
TOX.ALIMENTARIS 7 63 5 382 8 26 10 34 7 178
VARICELLAE 3 524 1 164 2 1326 3 1009 3 143 4 405 2 906 2 50 2 2157 3 49
VHB 6 3 10 78 10 1 9 2
33
BROJ I MORBIDITET OD ZARAZNIH BOLESTI NA 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2011. GODINI Tablica 6
UNSKO-SANSKI /287.835/
POSAVSKI /39.585/
TUZLANSKI /499.221/
ZENIČKO-DOBOJSKI /399.856/
BOSANSKO-PODRINJSKI /32.818/
B O L E S T BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb ANGINA STREPTOCOCCICA 12 4,17 3 7,58 40 8,01 188 47,02 31 94,46
AIDS 1 0,35 - - - - 1 0,25 - -
HIV - infectio 1 0,35 - - 5 1,00 1 0,25 - -
AFP 2 0,70 - - 2 0,40 - - - -
AMOEBIASIS - - - - - - - - 3 9,14
ANTRAX - - - - - - - - - -
ANTIMIKROBNA R. MRSA 5 1,74 - - - - - - - -
INFECTIO NOSOCOMIALIS - - - - - - - - - -
BRUCELLOSIS 25 8,69 - - 6 1,20 15 3,75 - -
DYSENTERIA BACILLARIS - - - - - - 3 0,75 - -
ENTEROCOLITIS ACUTA 581 201,85 85 214,73 760 152,24 513 128,30 144 438,78
ERYSIPELAS 1 0,35 - - - - 21 5,25 - -
ECHINOCOCCOSIS - - - - - - 5 1,25 - -
ENCEPHALITIS 2 0,70 - - 6 1,20 2 0,50 - -
FEBRIS HAEMORRHAGICA - - - - - - 1 0,25 - -
GIARDIASIS - - 1 2,53 - - - - - -
HEPATITIS VIROSA A - - - - - - 2 0,50 - -
HEPATITIS VIROSA B 2 0,70 3 7,58 7 1,40 78 19,51 1 3,05
HEPATITIS VIROSA C 12 4,17 - - 17 3,41 24 6,00 - -
HEPATITIS VIROSA NI - - 2 5,05 1 0,20 - - - -
HBsAG 7 2,43 - - 56 11,22 11 2,75 - -
ANTI – HCV - - - - 3 0,60 - - - -
HERPES ZOSTER 70 24,32 5 12,63 10 2,00 31 7,75 35 106,65
ILI/GRIPA 3528 1225,70 130 328,40 6356 1273,18 7288 1822,65 542 1651,53
LYME BORELIOSIS - - - - 1 0,20 - - - -
LEPTOSPIROSIS 1 0,35 - - 15 3,00 10 2,50 - -
LUES 3 1,04 - - - - - - -
34
UNSKO-SANSKI
/287.835/
POSAVSKI
/39.585/
TUZLANSKI
/499.221/
ZENIČKO-DOBOJSKI
/399.856/
BOSANSKO-PODRINJ.
/32.818/
B O L E S T BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,35 - - 4 0,80 9 2,25 - -
MENINGITIS VIROSA 3 1,04 - - 15 3,00 30 7,50 - -
MENINGITIS (drugi bakterijski) 3 1,04 - - 8 1,60 14 3,50 - -
TBC MENINGITIS - - - - 3 0,60 - - - -
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 22 7,64 - - 17 3,41 100 25,00 1 3,05
MORBILLI - - - - 2 0,40 1 0,25 - -
MALARIA - - - - - - 2 0,50 - -
MYCOSIS - - 3 7,58 - - - - - -
PAROTITIS EPIDEMICA 45 15,63 1 2,53 150 30,05 1827 456,91 11 33,52
PERTUSSIS 2 0,70 - - 1 0,20 13 3,25 - - PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) - - - - - - 1 0,25 - -
POSVAKCINALNE KOMPL. - - - - - - 1 0,25 1 3,05
RUBEOLA - - 1 2,53 - - 4 1,00 - -
SCABIES 39 13,55 - - 158 31,65 139 34,76 5 15,24
SCARLATINA 22 7,64 2 5,05 54 10,82 48 12,00 - -
SEPSIS 2 0,70 - - 16 3,20 16 4,00 - -
SALMONELLOSIS 25 8,69 - - 19 3,81 13 3,25 - -
KLICONOSTVO SALMONELE - - - - - - - - - -
TBC PULMONUM ACTIVA 156 54,20 16 40,42 292 58,49 162 40,51 10 30,47
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 21 7,30 - - 63 12,62 382 95,53 - -
TRICHINELLOSIS - - - - 10 2,00 - - - -
Q FEBRIS - - - - 1 0,20 - - - -
VARICELLAE 524 182,05 164 414,30 1326 265,61 1009 252,34 143 435,74
UKUPNO:
5118
1778,10
416
1050,90
9424
1888,74
11965
2992,33
927
2824,67
35
SREDNJE- BOSANSKI
/254.003/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/224.902/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.414/
SARAJEVSKI /438.757/
KANTON 10 /79.879/
U K U P N O FBIH
/2.338270/ NASTAVAK TABLICE 6. B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
AIDS 1 0,39 - - - - 1 0,23 1 1,25 5 0,21
HIV INFECTIO 2 0,79 3 1,33 - - 8 1,82 - - 20 0,86
AFP 2 0,79 - - - - - - - - 6 0,26
ANGINA STREPTOCOCCICA 22 8,66 40 17,79 8 9,83 499 113,73 - - 843 36,05
AMOEBIASIS - - 16 7,11 - - 8 1,82 1 1,25 28 1,20
ANTRAX - - - - - - 1 0,23 - - 1 0,04
ANTIMICROBNA R.MRSA - - 1 0,44 - - 45 10,26 - - 51 2,18
INFECTIO NOSOCOMIALIS - - - - - - 130 29,63 - - 130 5,56
BRUCELLOSIS 10 3,94 6 2,67 1 1,23 4 0,91 3 3,76 70 2,99
DYSENTERIA BACILLARIS - - - - - - - - - - 3 0,13
ENTEROCOLITIS ACUTA 515 202,75 233 103,60 38 46,68 1345 306,55 127 158,99 4341 185,65
ERYZIPELAS 4 1,57 10 4,45 2 2,46 10 2,28 - - 48 2,05
ECHINOCOCCOSIS - - 2 0,89 - - 1 0,23 - - 8 0,34
ENCHEPHALITIS - - - - 1 1,23 4 0,91 - - 15 0,64
FBRIS HAEMORRHAGICA 1 0,39 3 1,33 - - 1 0,23 - - 6 0,26
GIARDIASIS - - - - - - - - - - 1 0,04
HEPATITIS VIROSA A - - - - - - - - - - 2 0,09
HEPATITIS VIROSA B 3 1,18 2 0,89 - - 14 3,19 2 2,51 112 4,79
HEPATITIS VIROSA C 16 6,30 3 1,33 - - 21 4,79 - - 93 3,98
HEPATITIS VIROSA NI - - - - - - - - - - 3 0,13
HERPES ZOSTER 26 10,24 55 24,46 12 14,74 143 32,59 4 5,01 391 16,72
NOSILASTVO HBsAg 24 9,45 - - - - 17 3,87 - - 115 4,92
NOSILASTVO HC ANT. - - - - - - - - - - 3 0,13
ILI/GRIPA 3233 1272,81 8575 3812,77 4516 5546,95 32230 7345,75 709 887,59 67107 2869,94
SYPHILIS 1 0,39 - - - - 1 0,23 - - 5 0,21
LEPTOSPIROSIS 1 0,39 2 0,89 2 2,46 2 0,46 - - 33 1,41
LYME BORELIOSIS - - - - - - 1 0,23 - - 2 0,09
LUES 1 0,39 1 0,23 5 0,21
36
SREDNJE- BOSANSKI
/254.003/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/224.902/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.414/
SARAJEVSKI /438.757/
KANTON 10 /79.879/
U K U P N O FBIH
/2.338270/ B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
MENINGITIS VIROSA 11 4,33 8 3,56 3 3,68 11 2,51 1 1,25 82 3,51
MENINGITIS EPIDEMICA 4 1,57 1 0,44 1 1,23 - - - - 20 0,86
MENINGITIS 8OTHER BACTERIAL) 14 5,51 5 2,22 3 3,68 2 0,46 - - 49 2,10
TBC MENINGITIS - - - - - - - - - - 3 0,13
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 21 8,27 51 22,68 12 14,74 48 10,94 - - 272 11,63
MORBILLI 1 0,39 - - - - 1 0,23 - - 5 0,21
MICOSIS - - - - - - - - - - 3 0,13
MALARIA - - - - - - - - - - 2 0,09
PAROTITIS EPIDEMICA 2175 856,29 375 166,74 11 13,51 1315 299,71 3 3,76 5913 252,88
PERTUSSIS 7 2,76 3 1,33 - - 2 0,46 - - 28 1,20
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 17 6,69 - - - - - - - - 18 0,77
COMPLICATIO POSTVACCINALIS - - - - - - - - - - 2 0,09
RUBEOLA 1 0,39 4 1,79 - - 2 0,46 - - 12 0,51
SCABIES 42 16,54 305 135,61 13 15,97 130 29,63 1 1,25 832 35,58
SCARLATINA 30 11,81 31 13,78 - - 97 22,11 4 5,01 288 12,32
SEPSIS 12 4,72 6 2,67 2 2,46 19 4,33 - - 73 3,12
SALMONELLOSIS 11 4,33 48 21,34 18 22,11 246 56,07 9 11,27 389 16,64
TBC PULMONUM ACTIVA 86 33,86 34 15,12 11 13,51 90 20,51 5 6,26 862 36,86
TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 26 10,24 14 6,22 1 1,23 178 40,57 - - 685 29,30
TRICHINELLOSIS - - - - - - - - - - 10 0,43
Q FEBRIS 1 0,39 6 2,67 - - - - - - 8 0,34
VARICELLA E 405 159,45 906 402,84 50 61,41 2157 491,62 49 61,34 6733 287,95
UKUPNO: 6725
2647,61
10748
4778,97
4705
5779,10
38784
8839,52
919
1150,49
89731
3837,50
37
STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U F BIH U 2011.GODINI Tablica 7. ŠIFRA STRUKTURA OBOLJELIH PO DOBNIM SKUPINAMA
0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato UKUPNO BOLEST
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
SVE UKUP.
ANGINA STREPTOCOCCICA 114 99 170 150 76 57 55 84 12 19 2 5 429 414 843
AMOEBIASIS 3 3 3 2 1 2 4 7 2 1 12 16 28
AIDS 2 2 1 3 2 5
HIV INFECTIO 2 13 3 2 17 3 20
MRSA I MSSA 7 12 2 6 1 22 1 10 31 51
INFECTIO NOSOCIMIALIS 16 7 2 4 1 17 16 22 19 8 18 69 61 130
AFP 2 1 3 3 3 6
BRUCELLOSIS 2 4 11 24 7 9 6 3 4 53 17 70
ANTRAX 1 1 1
DYSENTERIA BACILARIS 1 1 1 2 1 3
ENCEPHALITIS 1 2 2 2 1 1 1 3 1 1 5 10 15
ECHINOCOCCOSIS 1 2 3 2 1 7 8
ENTEROCOLITIS ACUTA 849 690 320 262 270 281 407 503 154 231 135 237 1 1 2136 2205 4341
ERYSIPELAS 1 2 8 5 10 10 5 7 25 23 48
FEBRIS HAEMORRHAGICA 1 3 2 4 2 6
GIARDIASIS 1 1 1
HERPES ZOSTER 2 11 12 13 21 37 47 43 74 51 80 155 236 391
HEPATITIS VIROSA A 1 1 2 2
HEPATITIS VIROSA B 3 1 3 1 36 15 26 11 7 8 1 75 37 112
HEPATITIS VIROSA C 1 7 1 40 12 7 8 6 10 1 61 32 93
HEPATITIS VIROSA NI 2 1 2 1 3
ANTI-HCV 1 2 3 3
HBsAg 1 8 6 55 10 24 6 4 1 92 23 115
ILI/GRIPA 67107
38
0 – 6 7 – 14 15 - 24 25 - 49 50 – 64 65 i > Nepoznato UKUPNO BOLEST
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
SVE-UKUP.
LEPTOSPIROSIS 1 15 3 5 4 3 1 1 25 8 33
LUES 1 2 1 1 3 2 5
LYME BORELIOSIS 1 1 2 2
MENINGITIS VIROSA 6 8 15 5 22 14 6 5 1 50 32 82
MENINGITIS EPIDEMICA 2 2 4 3 2 3 2 1 10 10 20
MENINGITIS (drugi bakterijski) 9 4 6 9 7 3 5 3 1 1 1 1 31 18 49
MALARIA 2 2 2
TBC MENINGITIS 2 1 1 2 3
MONONUCLEOSIS. 60 34 49 34 44 32 8 5 3 2 1 164 108 272
MORBILLI 1 1 1 1 1 2 3 5
MICOSIS 1 1 1 2 1 3
PAROTITIS EPIDEMICA 84 83 489 425 2314 1222 826 388 43 27 7 5 3763 2150 5913
PERTUSIS 11 11 2 4 13 15 28
PNEUMOCOCCOSIS (localisata) 5 10 1 1 1 5 13 18
COMPL. POSTVACCINALIS 1 1 2 2
RUBEOLA 3 7 1 1 4 8 12
SCABIES 85 64 98 75 85 67 70 99 45 47 52 41 2 2 437 395 832
SCARLATINA 119 76 44 35 3 4 3 2 1 1 170 118 288
SEPSIS 15 9 4 1 3 4 5 6 7 6 12 1 36 37 73
SALMONELLOSIS 40 36 20 18 22 21 75 83 17 24 15 17 1 190 199 389
TBC PULM. ACTIVA 1 1 3 9 50 34 165 122 137 70 101 166 2 457 405 862
TRICHINELLOSIS 1 3 1 1 2 1 1 6 4 10
TOXIINFECTIO ALIMENT. 79 92 69 53 68 66 84 83 28 27 14 16 4 2 346 339 685
Q FEBRIS 6 1 1 6 2 8
VARICELAE 1370 1252 1775 1591 239 206 142 137 10 8 2 1 3538 3195 6733
UKUPNO: 2889 2507 3100 2689 3261 2058 2124 1688 613 615 425 635 10 10 12422 10202 22624
IZVJEŠĆE O OBUHVATU CIJEPLJENJEM U FBIH 2011.GODINE
Sarajevo-Mostar, svibanj, 2011.
40
Program obaveznih imunizacija u Federaciji BiH za 2011. godinu odvijao se po sljedećem kalendaru:
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA 2011. GODINU
Dob Vrsta cjepiva Napomena
Po rođenju BCG + HepB 1 Hep B odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24 sata
1 mjesec HepB 2
2 mjeseca DTaP+IPV 1 ili DTaP+OPV1 + Hib 1
4 mjeseca DTaP+IPV 2 ili DTaP+OPV2 + Hib 2
6 mjeseci DTaP+IPV3 ili DTaP+OPV3 + HepB 3
Razmak između pojedinih doza najmanje 30 odnosno 40 dana
12 mjeseci MRP 1
18 mjeseci Hib 3 + OPV
5 godina DTaP+IPV ili DTaP + OPV
6 godina MRP 2
14 godina dT + OPV Završni razred osnovne škole
18 godina TT Završni razred srednje škole
(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije.....Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama....Sl.novineFBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija....Sl.novine FBiH br.10/11) Tumač skraćenica: - BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze
- HepB – cjepivo protiv hepatitisa B
- Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b
- DTaP – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno)
- DTaP-IPV – kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno) i inaktivno cjepivo
protiv poliomijelitisa
- OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa
- IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa
- MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa
- DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina
- dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina
- TT – cjepivo protiv tetanusa
41
Imunizacija predstavlja najjednostavniju i najisplativiju investiciju u zdravlje, a štiteći pojedince i zajednicu od pojave i širenja bolesti omogućuje sve bolji zdravstveni standard djece. U BiH se obvezno i besplatno cijepi protiv deset infektivnih bolesti. U okviru svojih redovnih aktivnosti, Zavod za javno zdravstvo FBiH vrši planiranje, nadzor nad provedbom i evaluaciju obveznih imunizacija u Federaciji BiH, osigurava ravnomjernu opskrbu cjepiva prema kantonalnim zavodima i nadzire njegovu potrošnju. Program imunizacije reguliran je: Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBiH broj 29/05), Pravilnikom o načinu provedbe obvezne imunizacije (Sl.novine FBiH broj 22/07 ) i Naredbom o programu obveznih imunizacija stanovništva (Sl.novine FBiH broj 10/11) – donosi se svake godine (donosi ga Federalni ministar zdravstva temeljem prijedloga Zavoda za javno zdravstvo FBiH). POKRIVENOST EPI CJEPIVIMA U 2011. GODINI Podaci o pokrivenosti prema programu obveznog cijepljenja u Federaciji BiH, dobiveni administrativnim metodom i analizom rutinski prikupljenih podataka sa svih kantona, prikazani su u tablicama od 1 do 6. Tablica 1. Cijepljenje protiv tuberkuloze i hepatitisa B provedeno u 2011.godini, uporedni podaci za FBiH 2010. i 2011. godina
BCG Hep B 1 Hep B 2 Hep B 3 Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno % Cijepljeno %
Unsko-sanski 2755 2540 92,2 2574 93,4 2755 2392 86,8 2247 81,6
Posavski 198 191 96,5 187 94,4 198 187 94,4 202 88,6
Tuzlanski 4561 4482 98,3 4560 100 4644 4346 93,6 4469 96,2
Zeničko-dobojski 3854 3581 92,9 3656 94,9 3854 3754 97,4 3369 87,4
Bosansko-podrinjski 200 183 91,5 183 91,5 200 190 95,0 194 97,0
Srednjo-bosanski 2228 2215 99,4 2218 99,6 2228 2206 99,0 2163 97,1
Hercegovačko-neret. 1920 1723 89,7 1741 90,7 1920 1775 92,5 1787 93,1
Zapadno-hercegova. 800 757 94,6 799 99,9 800 737 92,1 734 91,8
Sarajevski 4700 4523 96,2 4406 93,7 4400 4280 97,3 3478 79,1
Herceg-bosanski 499 429 86,0 462 92,6 499 464 93,0 458 91,8 Federacija BiH 2011. godina 21715 20624 95,0 20786 95,7 21498 20331 94,6 19101 88,7
Federacija BiH 2010. godina 22.508 21.378 95.0 21.358 94.9 22.008 21.093 93.7 18.850 83.8
Stopa odustajanja (HepB 1-HepB 3) u 2011.god. je 8,1% (2010.,11,8%) Cijepljenje protiv tuberkuloze (tablica 1.) odvija se uglavnom u porodilištima i pokrivenost ovim cjepivom (BCG) je tradicionalno dobra. U 2011. godini pokrivenost je 95% na nivou FBiH (2010.g. 95%). Većina kantona registrira pokrivenost veću od 90%, osim Herceg-bosanskog 86% i Hercegovačko-neretvanskog 89,7%. Pokrivenosti s tri doze Hep B cjepiva u 2011. godini iznosi 88.7% i znatno je veća u odnosu na predhodnu godinu (83,8%). Pokrivenosti manja od 90% registrirana je na području 4 kantona: Unsko-sanskom, Posavskom, Zeničko-dobojskom i Sarajevskom. Stopa odustajanja (HepB1-Hep B3) je 8,1% i manja je u odnosu na 2010. godinu (11,7%).
42
Tablica 2. Cijepljenje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i primoimunizacija protiv poliomijelitisa u 2011 godini, uporedni podaci za FBiH 2010. i 2011. godina
C I J E P LJ E NJ E D O C J E P LJ I V A NJ E DTaP+IPV/OPV 1 DTaP+IPV/OPV 2 DTaP+IPV /OPV3 DTaP
Kanton Planir-ano Cijepljeno % Cijepljeno % Cijepljeno %
Planir-ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 2755 2451 89,0 2483 90,1 2327 84,5 2840 2354 82,9
Posavski 228 228 100 219 96,1 204 89,5 222 179 80,6
Tuzlanski 4644 4489 96,7 4489 96,7 4477 96,4 4573 3605 78,8
Zeničko-dobojski 3854 3670 95,2 3571 92,7 3325 86,3 3443 3049 88,6
Bosansko-podrinjski 200 183 91,5 191 95,5 197 98,5 140 138 98,6
Srednjo-bosanski 2228 2116 95,0 2093 93,9 2020 90,7 2347 1930 82,2
Hercegovačko-neret. 1920 1894 98,7 1886 98,2 1884 98,1 1900 1576 83,0
Zapadno-hercegova. 800 751 93,9 763 95,4 746 93,3 770 585 76,0
Sarajevski 4400 4343 98,7 3894 88,5 3406 77,4 3700 1730 46,8
Herceg-bosanski 499 494 99,0 441 88,4 480 96,2 489 425 86,9 Federacija BiH 2011. godina 21528 20619 95,8 20030 93,0 19066 88,6 20424 15571 76,2
Federacija BiH 2010. godina 22.008 19.701 89.5 18.904 85.6 18.311 83.2 21.077 15.406 73.1
Stopa odustajanja (DTaP+IPV/OPV1- DTaP+IPV/OPV3) u 2011.godini je 7,5% (u 2010. 7,1% ) Cijepljenje i docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, pertussisa i poliomijelitisa (tablica 2.) u prvih pet mjeseci 2011.godine provodilo se po alternativnom Programu imunizacije - zamjenskim cjepivom (DTaP+OPV), a u ostatku godine kombiniranim DTaP+IPV cjepivom, prema uobičajenom rasporedu (s 2 mjeseca, 3-4 mjeseca, 6 mjeseci i docjepljivanjem u 5. godini). Naime, u 11. mjesecu 2010. nakon iznenadne smrti šestomjesečne djevojčice u Lukavcu, koja je isti dan bila cijepljena, iz predostrožnosti je obustavljeno korištenje određenih serija DTaP+IPV i Hib cjepiva (Infanrix-IPV, serija AC20B147AD, proizvođač GSK; Act-Hib, serija D9841-1, proizvođač Sanofi Pasteur), a cijepljenje se provodilo po alternativnom Programu imunizacije – zamjenskim cjepivom. Nakon sveobuhvatnog ispitivanja i utvrđivanja uzroka smrti, te provođenja ponovnih laboratorijskih analiza kvalitete navedenih serija cjepiva, utvrđeno je da cijepljenje nije uzrok iznenadne smrti djeteta, a da cjepivo zadovoljava sve standarde kvalitete. Pokrivenost s tri doze navedenog cjepiva iznosi 88,6% i znatno je veća u odnosu na 2010.godinu (83,2%). Stopa odustajanja DTaP+IPV/OPV1 – DTaP+IPV/OPV3 iznosi 7,5% . Manja pokrivenost (<90%) registrirana je na četiri kantona u Federaciji BiH (Sarajevskom 77,4%, Unsko-sanskom 84,5%, Zeničko-dobojskom 86,3% i Posavskom 89,5%). . Postotak docijepljenih s DTaP cjepivom je 76,2% i nešto je veća u odnosu na prethodnu godinu (73,1%).
43
Tablica 3. Cijepljenje protiv hemofilusa influence tip b u 2011.godini, uporedni podaci za FBiH 2010. i 2011.godina C I J E P LJ E NJ E D O C J E P LJ I V A NJ E
Hib 1 Hib 2 Hib 3 Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 2755 2527 91,7 2320 84,2 2757 2400 87,1
Posavski 228 227 99,6 224 98,3 190 187 98,4
Tuzlanski 4644 4522 97,4 4507 97,1 5097 4206 82,5
Zeničko-dobojski 3854 3742 97,1 3606 93,6 3497 3270 93,5
Bosansko-podrinjski 200 200 100 200 100 235 233 100
Srednjo-bosanski 2228 2116 95,0 2098 94,2 2331 2001 85,8
Hercegovačko-neret. 1920 1969 102,6 1944 101,3 1910 1845 96,6
Zapadno-hercegova. 800 797 99,6 768 96,0 800 727 90,9
Sarajevski 4400 4369 99,3 3722 84,6 4000 2745 68,6
Herceg-bosanski 499 501 100,4 455 91,2 476 476 100 Federacija BiH 2011. godina 21528 20970 97,4 19844 92,2 21293 18090 85,0
Federacija BiH 2010. godina 22.008 18.066 82.1 17.651 80.2 21.652 14.954 69.1
Pokrivenost s dvije doze Hib cjepiva u FBiH, u 2011. godini iznosi 97,4% i znatno je veća u odnosu na 2010. godinu (82.1%). Pokrivenost trećom dozom iznosi 85% a broj cijepljenih u 2011. je povećana za oko 15% u odnosu na predhodnu godinu (69,1%).
Tablica 4. Cijepljenje protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2011.godini, uporedni podaci za FBiH u 2010. i 2011. godinu C I J E P LJ E NJ E DO C J E P LJ I V A NJ E
MRP 1 MRP 2 Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 2755 2441 88,6 3228 2458 76,2
Posavski 198 174 87,9 322 267 82,9
Tuzlanski 4857 4000 82,4 4510 3465 76,8
Zeničko-dobojski 3854 3592 93,2 3589 3284 91,5
Bosansko-podrinjski 220 215 97,7 200 195 97,5
Srednjo-bosanski 2228 2167 97,3 2331 2254 96,7
Hercegovačko-neret. 1920 1820 94,8 1950 1898 97,3
Zapadno-hercegova. 800 757 94,6 1100 889 80,8
Sarajevski 4000 3107 77,7 3800 3165 83,3
Herceg-bosanski 499 464 93,0 696 696 100 Federacija BiH 2011. godina 21331 18 737 87,8 21726 18571 85,5
Federacija BiH 2010. godina 22.021 19.263 87.5 21.771 19.539 89.8
44
Postotak primoimuniziranih cjepivom protiv morbila, rubeole i parotitisa od 87.8%, u 2011. godini neznatno je veći u odnosu na predhodnu godinu (87,5%). Najmanja pokrivenost registrirana je na području Sarajevskog (77,7%), Tuzlanskog (82,4%), Posavskog (87,9%) i Unsko-sanskog (88,6%) kantona. Podaci pokazuju da su samo dva kantona (Bosansko-podrinjski i Srednjo-bosanski) kod primoimunizacije postigla zakonom poželjnu stopu obuhvata MRP cijepljenjem (95%). Tablica 5. Docjepljivanje protiv poliomijelitisa u 2011.godini, uporedni podaci za FBiH 2010. i 2011. godina
D O C J E P LJ I V A NJ E
OPV 1 IPV/OPV 2 OPV 3 Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 2791 2507 89,8 2916 2519 86,4 3947 3272 82,9
Posavski 190 187 98,4 222 171 77,0 557 49 8,8
Tuzlanski 4986 3970 79,6 4573 3506 76,7 5544 4322 78,0
Zeničko-dobojski 3559 3313 93,1 3494 3085 88,3 4744 3403 71,7
Bosansko-podrinjski 235 220 93,6 140 138 98,6 470 467 99,4
Srednjo-bosanski 2331 2034 87,3 2347 1937 82,5 2628 2580 98,2
Hercegovačko-neret. 1910 1841 96,4 1900 1524 80,2 2600 1520 58,5
Zapadno-hercegova. 800 788 98,5 770 872 113 1250 748 59,8
Sarajevski 4000 2742 68,6 3700 2075 56,1 5200 1677 32,3
Herceg-bosanski 524 524 100 489 448 91,6 957 957 100 Federacija BiH 2011. godina 21326 18126 85,0 20551 16275 79,2 27897 18995 68,1
Federacija BiH 2010. godina 21.879 17.282 79.0 21.100 16.990 80.5 29.476 27.390 92.9
U tablici 5. prikazano je docjepljivanje polio (OPV/IPV) cjepivom u drugoj, petoj i četrnaestoj godini života. Na nivou Federacije nije dostignuta zakonom propisana pokrivenost ni kod jednog docjepljivanja. Kod prvog docjepljivanja propušteno je 15% planirane djece, kod drugog 20,8% , a kod trećeg docjepljivanja 31,9% planiranih obveznika za imunizaciju.
45
Tablica 6. Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa u 2011. godini, uporedni podaci za FBiH 2010. i 2011. godina D O C J E P LJ I V A NJ E
dT adult Tetanus Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 3957 2479 62,7 3411 2778 81,4
Posavski 557 49 8,8 416 376 90,4
Tuzlanski 5541 4375 79,0 4840 3711 76,7
Zeničko-dobojski 4744 3407 71,8 4014 3305 82,3
Bosansko-podrinjski 470 467 99,4 255 252 98,8
Srednjo-bosanski 2628 2583 98,3 2528 2461 97,4
Hercegovačko-neret. 2600 1521 58,5 2600 2033 78,2
Zapadno-hercegova. 1250 529 42,3 1150 1003 87,2
Sarajevski 5200 1780 34,2 4000 3751 93,8
Herceg-bosanski 891 891 100 799 799 100 Federacija BiH 2011. godina 27838 18081 65,0 24013 20469 85,2
Federacija BiH 2010. godina 29.557 27.684 93.7 24.92
1 16.186 65.0
2011. godine u FBiH postignuta pokrivenost školske djece (14 godina) cjepivom protiv difterije i tetanusa je 65% i značajno je manja u odnosu na 2010.godinu (93,7%). Najmanja pokrivenost registrirana je u Posavskom (8,8%), zatim Sarajevskom (34,2%), Zapadno-hercegovačkom (42,3%), Hercegovačko-neretvanskom (58,5%) itd. Pokrivenost srednjoškolske omladine (u 18 godini) u FBiH cjepivom protiv tetanusa u 2011.godini je 85,2% i znatno je veća u odnosu na 2010.godinu (65%).
46
OPSKRBA CJEPIVOM
Sva cijepiva iz obveznog Programa imunizacije nabavlja Vlada Federacije BiH putem tendera, osim Hib-a koje se dobivamo iz GAVI programa - zaključno sa koncem 2011. (tablica 7.).
Tablica 7. Nabavljena cjepiva u FBiH u 2011.godini, po vrsti i po broju doza
Vrsta cjepiva Broj doza po bočici
Prispjela količina u dozama Proizvođač
MRP -Priorix 1 76.015 Glaxo Smith Kline
OPV – Polio Sabin 10 66.000 Glaxo Smith Kline
HepB – Euvax 1 40.000 LG Life Sciences Koreja
BCG 10 66.800 Torlak Beograd
DTPa-IPV,Tetraxim 1 49.565 Sanofi Pasteur
TT 10 15.310 Imunološki zavod Zagreb
dT adult 10 18.630 Imunološki zavod Zagreb
DT pediatric 10 4.600 Torlak Beograd
Hib * 1 65.000 Sanofi Pasteur
Pneumo 23 1 500 Sanofi Pasteur
Morbili 1 960 Sanofi Pasteur *GAVI donacija U 2011. kao i u prethodnim godinama, bilo je problema u redovitom snabdijevanju nekim cjepivima (osobito BCG) zbog dugotrajne i komplicirane tenderske procedure, sudske žalbe učesnika tendera, nepoštivanja rokova isporuke cjepiva od strane dobavljača (tenderskom procedurom nisu predviđeni mehanizmi njihovog sankcioniranja!?.). Također, došlo je do nedostatka DTaP+IPV i Hib cjepiva, zbog povlačenja određenih serija tih cjepiva iz prethodno navedenih razloga. Početkom 2011.godine izrađen je alternativni Program i cijepljenje se provodilo zamjenskim (DTaP+OPV) cjepivom do prispjeća rezultata opsežnih istraživanja uzroka smrti djeteta i dodatnih laboratorijskih analiza povučenog cjepiva. Utvrđeno je da cijepljenje nije uzrok smrti djeteta a da cjepivo zadovoljava sve standarde kvalitete.
47
Tablica 8. Broj distribuiranih doza cjepiva za provođenje obveznih imunizacija u FBiH u 2011.godini, po kantonima
Tablica 8a. Broj distribuiranih i administriranih doza cjepiva u FBiH u 2010.godini, stope rastura i faktori rastura za pojedina cjepiva
Jedan od indikatora kvalitete upravljanja cjepivom je stopa rastura, koja se računa po metodologiji SZO. U tablicama 8.i 8a. prikazane su distribuirane doze cjepiva po kantonima, stope i faktori rastura za pojedina cjepiva i broj administriranih doza u FBiH u 2011. godini. U protekloj godini Zavod je ukupno distribuirao prema kantonima 499 496 doza cjepiva, a na terenu je administrirano najmanje 379 827 doza cjepiva iz Programa obveznih imunizacija. Analizom potrošnje, veći rastur je zabilježen kod BCG, Hib, DT pediatric cjepiva, a stope rastura za ostala cjepiva su niže od preporučenih stopa SZO. Kod BCG cjepiva planirana je veća stopa rastura (svakodnevno cijepljenje - bočica od 20 doza) kako bi se poboljšao obuhvat
Vrsta cjepiva/ kanton BCG HepB 1
doza HepB 10 d. Hib DTaP-
IPV DTPa MRP OPV dTadu. DT ped. TT
Unsko-sanski 25.500 8.820 1.790 9.400 6.230 2.880 6.880 13.000 1.600 2.200 4.500
Posavski 1.480 450 0 600 300 400 450 900 510 0 400
Tuzlanski 16.460 11.000 300 13.600 9.890 3.000 7.280 11.000 4.000 500 4.000
Zeničko-dobojski 23.900 7.900 0 8.020 5.500 5.680 5.145 12.000 4.000 2.000 2.500
Bosansko-podrinjski 2.380 670 0 700 350 350 540 1.600 600 100 300
Srednjo-bosanski 14.980 7.700 0 6.700 5.410 2.000 4.760 11.000 3.700 850 4.400
Hercegovačko-neretvanski 20.740 4.600 800 5.450 3.400 2.220 3.940 7.000 3.200 1.900 2.800
Zapadno-hercegovački 5.840 1.800 300 3.300 1.800 950 1.800 4.000 1.200 1.200 1.600
Sarajevski 14.900 13.510 0 10.850 9.026 3.975 10.490 14.100 3.500 1.650 4.300
Herceg-bosanski 4.820 1.720 200 2.250 1.300 650 1.460 3.000 500 1.100 1.300
Federacija BiH UKUPNO 131.000 58.170 3.390 60.870 43.206 22.105 42.745 77.600 22.810 11.500 26.100
Vrsta cjepiva/ kanton BCG HepB 1
doza HepB 10 d. Hib DTaP-
IPV DTPa MRP OPV dTadu. DT ped. TT
Unsko-sanski 25.500 8.820 1.790 9.400 6.230 2.880 6.880 13.000 1.600 2.200 4.500
Posavski 1.480 450 0 600 300 400 450 900 510 0 400
Tuzlanski 16.460 11.000 300 13.600 9.890 3.000 7.280 11.000 4.000 500 4.000
Zeničko-dobojski 23.900 7.900 0 8.020 5.500 5.680 5.145 12.000 4.000 2.000 2.500
Bosansko-podrinjski 2.380 670 0 700 350 350 540 1.600 600 100 300
Srednjo-bosanski 14.980 7.700 0 6.700 5.410 2.000 4.760 11.000 3.700 850 4.400
Hercegovačko-neretvanski 20.740 4.600 800 5.450 3.400 2.220 3.940 7.000 3.200 1.900 2.800
Zapadno-hercegovački 5.840 1.800 300 3.300 1.800 950 1.800 4.000 1.200 1.200 1.600
Sarajevski 14.900 13.510 0 10.850 9.026 3.975 10.490 14.100 3.500 1.650 4.300
Herceg-bosanski 4.820 1.720 200 2.250 1.300 650 1.460 3.000 500 1.100 1.300
Federacija BiH UKUPNO 131.000 58.170 3.390 60.870 43.206 22.105 42.745 77.600 22.810 11.500 26.100
Vrsta cjepiva BCG HepB HepB Hib DTPa- IPV DTPa MRP OPV dT
adul. DT ped. TT
Broj doza po bočici
20 1 10 1 1 1 1 10 10 10 10 Ukupno distribuirano na kantone u 2010.
131.000 58.170 3.390 60.870 43.206 22.105 42.745 77.600 22.810 11.500 26.100
Broj administriranih doza u FBiH 21.338 56.488 5.798 60.634 47.937 29.684 40.408 73.447 20.082 2.457 21.554
Stopa rastura % 87,6 0,63 13,94 11,72 1,48 0,91 1,81 15,69 13,32 87,66 18,37
Faktor rastura 8,05 1,01 1,16 1,13 1,01 1,01 1,02 1,19 1,15 8,11 1,23
48
cijepljenjem u rodilištima, zbog isteka roka upotrebe jednom broju doza zabilježena je veća stopa rastura kod Hib cjepiva, a DT pediatric ima planirano veći rastur jer se rijetko koristi a pakira se u multidoznim bočicama.
NADZOR NAD POSTVAKCINALNIM REAKCIJAMA Nadzor nad EPI bolestima je usklađen s odredbama Pravilnika o obveznim imunizacijama....(Sl.novine FBiH br.22/07) i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti......(Sl.novine br.29/05), pri čemu se eventualne kontraindikacije (odnosno nuspojave) utvrđuju na kantonalnoj razini. U protekloj godini Federalnom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 26 postvakcinalnih reakcija (7 postvakcinalnih reakcija na 100 000 administriranih doza cjepiva).
Tablica 9: Registrirane postvakcinalne reakcije u FBiH u 2011.godini, po vrsti cjepiva i reakcije
Cjepivo / reakcija
Lokalna reakcija
(bol, otok,
crvenilo)
Razdražljivost, umor, plač, nespecifični
problemi
Groznica Sterilni absces Limfadenitis Urticaria Febrilne
konvulzije
BCG 7
HepB 2 1
Hib 1
DTaP 1
DTaP+OPV 1 1
DTaP+OPV+HepB 1 1
Hib+HepB 1
DTaP+IPV 1
DTaP+OPV+Hib 2 1
DTaP+IPV+Hib 1 1 1
MRP 1
Tetanus 1
UKUPNO 6 5 3 1 7 3 1
.
49
EPI BOLESTI Postojeći nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji BiH koji je reguliran Zakonom, najčešće je pasivan, osim za akutnu flakcidnu paralizu, morbile, rubeolu i kongenitalni rubeola sindrom, čije su istraživanje i izvještavanje dio nadzora nad poliomijelitisom i strateškog plana za eliminaciju morbila, rubeole i kongenitalnog rubeola sindroma, u Europskom regionu. U 2011. godini, u Federaciji BiH, došlo je do pogoršanja epidemiološke situacije po pitanju cijepljenjem preventabilnih bolesti (tablica 10.). Tablica 10. Morbiditet cijepljenjem preventabilnih bolesti u FBiH, u periodu 2008 – 2010.godine
2009. 2010. 2011. Bolest Broj
oboljelih Morbiditet/100 000
Broj oboljelih
Morbiditet/100 000
Broj oboljelih
Morbiditet/100 000
Morbili 16 0,69 25 1,07 5 0,21 Rubeola 66 2,84 2.018 86,33 12 0,51 Parotitis epid. 35 1,50 170 7,27 5913 252,88 Pertussis 23 0,99 28 1,20 28 1,20 Hepatitis B 122 5,24 137 5,86 112 4,79 HBsAg 225 9,67 214 9,15 115 4,92 Hib bolesti ND ND ND Difterija 0 0 0 U 12.mjesecu 2010.godine započela je epidemija parotitisa na području Srednjobosanskog kantona a tijekom 2011.godine proširila se na većinu kantona u FBiH i još traje. Najveći morbiditet zabilježen je na području Srednjobosanskog (Mb 856,299), zatim Zeničko-dobojskog (Mb 466,91), a najmanji na području Unsko-sanskog (Mb 15,63) kantona. Među oboljelima najzastupljeniji su necijepljeni 37%, zatim osobe sa nepoznatim cijepnim statusom 33%, nepotpuno cijepljeni 16% (oni koji su primili samo jednu dozu MRP cjepiva) i 14% cijepljenih. Najveći broj oboljelih pripada dobnoj skupini od 15-19 godina (44,29%), zatim skupini od 20-29 godina (27,35%) itd., a 63,9% oboljelih su osobe muškog spola.
50
Tablica 11. Registrirane cijepljenjem preventabilne bolesti (CPB) na području FBiH u 2011.godini, po cijepnom statusu
FBIH
Cjepni Morbili Rubeola Zaušnjaci Pertusis Hepatitis B TBC HIB Tetanus
Dob
status M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž Cijepljen 3 1 1 Nepotpuno 1 0 3 Necijepljen 1 3 3 11 4 6 <1
Nepoznato 10 4 1 1 1 Cijepljen 1 1 1 7 2 1 Nepotpuno 4 10 1 Necijepljen 1 2 17 12 2 1 1 1-
4
Nepoznato 1 12 30 1 Cijepljen 1 39 20 2 Nepotpuno 8 13 1 1 Necijepljen 1 42 27 1 3 1 1 2 5-
9
Nepoznato 81 70 1 2 1 4 Cijepljen 92 74 1 2 Nepotpuno 80 51 1 Necijepljen 134 79 1 1 1 1 10
-14
Nepoznato 150 88 1 1 2 Cijepljen 264 188 3 1 3 1 Nepotpuno 321 223 1 1 Necijepljen 618 271 3 1 4 1 15
-19
Nepoznato 467 257 1 10 5 Cijepljen 116 59 9 12 Nepotpuno 123 68 Necijepljen 1 538 220 4 2 2 10 20
-29
Nepoznato 1 1 354 156 7 1 59 37 Cijepljen 10 2 47 34 Nepotpuno 18 18 Necijepljen 143 104 29 17 61 78 30
+
Nepoznato 126 72 24 14 256 211
UKUPNO 2 3 4 8 3780 2133 12 16 75 37 457 405 0 0 0 0
51
Nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom U sklopu nadzora nad AFP, tokom 2011 godine, prijavljeno je i istraženo 6 slučajeva akutne flakcidne paralize, što znači da je u Federaciji postignut cilj da godišnja stopa nadzora bude viša od 1 na 100.000 djece ispod 15 godina (godišnja stopa AFP do 15 godina je 1,42). Registrirana su po dva slučaja u tri kantona (Srednjobosanskom, Unsko-sanskom i Tuzlanskom). Svaki slučaj akutne flakcidne paralize je klasificiran kao non-polio, od strane Ekspertne komisije za krajnju klasifikaciju Ministarstva civilnih poslova BiH, nakon što su priloženi dokazi o epidemiološkoj i laboratorijskoj istrazi. Nema slučajeva kompatibilnih sa poliomijelitisom, niti povezanih sa vakcinalnim sojem polio virusa. Iskustva zemalja iz drugih dijelova svijeta pokazuju da su zemlje izložene povećanom riziku od „uvoza“ i daljeg širenja virusa ukoliko se ne postigne visok postotak pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa i visoko-kvalitetan nadzor nad AFP-om. U 2011.godini, zbog niže pokrivenosti polio vakcinom, Bosna i Hercegovina je obilježena (SZO) kao zemlja visokog rizika od transmisije nakon importovanja divljeg polio virusa.
52
Zaključci:
o U 2011.registrira se porast morbiditeta zaraznih bolesti; o Najveći udio čine respirtorne zarazne bolesti
o Među deset vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti, u Federaciji BiH na 3. mjestu se nalazi parotitis epidemica, posljedica njegovog epidemijskog širenja
o Tuberkuloza i dalje zauzima visoko peto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 36,86/100000, ali nižom stopom obolijevanja u odnosu na 2010. godinu (41,32/100000).
o U 2011.godini registrirana je veća stopa morbiditeta (235,30/100000) crijevnih zaraznih bolesti u odnosu na predhodnu godinu.
o Antropozoonoze u 2011. godini, s udjelom od 0,14% u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti pokazuju smanjenje u odnosu na 2010. godinu (1,19%).
o Parazitarne zarazne bolesti u 2011. godini s Mb 37,24/100000 imaju nešto veću stopu obolijevanja od one registrirane u 2010. godini (31,96/100000). Svrab sa 832 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2010. godinu (707 slučaja).
o Spolno prenosive infekcije u 2011. godini, sa 235 prijavljena slučaja, pokazuju neznatno smanjenje u odnosu na 2010. godinu. Pojedinačno promatrano, HIV infekcija, s 20 novootkrivenih slučajeva, u 2011. godini pokazuje znatno povećanje u odnosu na 2010. godinu .
o Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 889 registrirana slučaja u 2011. godini, bilježi smanjenje u odnosu na 2010. godinu (1032 registrirana slučaja).
o Cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe povećanje stope obolijevanja u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu, što upozorava da u situaciji nedovoljne pokrivenosti postoji stalna opasnost od epidemijskog izbijanja bolesti iz te skupine;
• Primoimunizacijom, osim za BCG i HiB, nije postignut zakonom propisani minimum (95% za MRP i 90% za sva ostala cjepiva). To je važno istaći za MRP s obzirom na epidemijsku pojavu zaušnjaka među necijepljenom starijom generacijom.
• Neujednačeno i neblagovremeno snabdjevanje cjepivom.
• Oboljeli od vakcino-preventabilnih bolesti najčešće su necijepljeni ili nepotpuno cijepljeni.
• Veliki broj oboljelih nema podatke o cijepnom statusu, što ukazuje na propuste u evidencijama.
• Sistem nadzora nad cijepljenjem preventabilnim bolestima češće pasivan nego aktivan.
• Mada je uspostavljen sistem nadzora nad morbilima, rubeolom i kongenitalnim rubeola sindromom, dešavaju se propusti u istrazi epidemije i problemi u klasifikaciji slučajeva.
53
Preporuke:
• Edukacija zdravstvenih radnika iz oblasti nadzora
• Neophodan Vodič za nadzor nad zaraznim bolestima (sa standardnim definicijama za cijepljenjem preventabilne bolesti)
• Edukacija zdravstvenih radnika uključenih u proces imunizacije o metodama planiranja potreba, izvještavanju o pokrivenosti i potrošnji cjepiva
• Raditi na poboljšanju pokrivenosti cjepivima
