Teoretska pitanja - predavanje 1

• 1. Što je to mjerenje ? EKSPERIMENTALNI POSTUPAK

• 2. Što je to mjerena velicina ? VELIČINA KOJU MJERIMO

• 3. Što je to mjerna jedinica ? VELIČINA NAJTOČNIJE ODREĐENA KOJU KORISTIMO KOLIKO PUTA MJERENA VELIČINA IDE U TU JEDINICU

• 4. ŠTO JE TO VELIČINA ?SVE ONO ŠTO SE MOŽE, ALI I NE MORA, MIJENJATI

• 5. Na koliko grupa dijelimo velicine ? 3 GRUPE

• 6. Kakvih sve velicina imamo ? MJERLJIVE, ODREDLJIVE, OCJENJIVE

• 7. Zašto je temperatura ili elektricni potencijal odredljiva velicina ? MORAMO (MOŽEMO) ODREDITI NULU

• 8. Koja je udaljenost uzeta za određivanje duljine od 1m ? UDALJENOST IZMEĐU EKVATORA I POLA PODIJELJENA SA 10 000 000 (MILIJUNA)

• 9. Zašto je za velicinu 1m udaljenost između pola i ekvatora podijeljena baš sa10 000 000 ? …OKRUGLI BROJ

• 10. Što je napravljeno na osnovu prve definicije metra ? ETALON METRA, PRAMETAR (PRAMJERA)

• 11. Gdje se cuva, kako izgleda i kako se zove prvi etalon metra ? ARHIVSKI METAR, ČUVA SE U ARHIVU FRANCUSKE REVOLUCIJE - ŠIPKA U OBLIKU IZMEĐU X I H

• 12. Od kojeg materijala je napravljen prvi etalon metra ? 100% PLATINA

• 13. Zašto se prvi etalon metra naziva “arhivski” ? JER SE ČUVA U ARHIVU FRANC. REVOLUCIJE

• 14. Kako izgleda današnji etalon metra ? KAO I PRVI (ŠIPKA U OBLIKU IZMEĐU X I H)

• 15. Od kojeg materijala je napravljen današnji etalon metra ? 90% PLATINA, 10% IRIDIJ

• 16. Gdje se cuva današnji etalon metra ? U MEĐUNARODNOM MUZEJU ZA UTEGE I MJERE U PARIZU (BIPM ILI CIPM)

• 17. Kako se zove današnji etalon metra ? MEĐUNARODNI ETALON METRA

• 18. Kako glasi današnja službena definicija metra ? UDALJENOST KOJU SVJETLOST PRIJEĐE U VAKUUMU U VREMENU OD 1/299 792 458

DIJELU SEKUNDE

• 19. Da li je definicija metra mijenjana ? DA

• 20. Kako je nastala jedinica za mjerenje volumena tekucina ? ODREĐENO JE 1L=1DM3

• 21. Kako se naziva današnja jedinica za volumen tekucina ? LITRA

• 22. Zašto je baš volumen od 1dm3 odabran kao volumen 1 litre ? TAKVA MJERA JE ODGOVARALA TADAĐNJIM MJERAMA (POTREBAMA)

• 23. Kako je nastao jedan kilogram ? Masom cega je određen ? Zašto ? 1L DESTILIRANE VODE PRI 4C - JER JE VODA TADA NAJGUŠĆA I TAJ VOLUMEN ODGOVARA 1KG

• 24. Kako glasi današnja definicija mase od 1kg ? MASA ETALONA UTEGA (KOJI ODGAVARA - VIDI 23.)

• 25. Kakav oblik ima etalon mase od 1kg ? OBLIK ISTOSTRANOG VALJKA

• 26. Koja je razlika između arhivskog i međunarodnog etalona kilograma ? NIKAKVA

• 27. Da li je etalon mase od 1kg relativno mali ili relativno veliki ? RELATIVNO MALI

• 28. Koja je bila prva jedinica za vrijeme (od prapovijesti) ? DAN

• 29. Na koliko manjih jedinica je podijeljen dan ? 24 SATA

• 30. Sat se dijeli na koliko minuta ? 60

• 31. Koliko sekundi ima jedna minuta ? 60

• 32. Koliko sekundi ima jedan dan ? 86400

• 33. Kako je glasila prva definicija jedinice za vrijeme ? 1 SEC= 1/86400 DANA

• 34. Kako je danas definirana sekunda ? RASPAD CEZIJA…

• 35. Kako glasi današnja definicija jakosti el. struje od 1A ? STALNA STRUJA KROZ 2 VODIČA RAZMAKNUTIH 1 M …. 2X10 NA 7 N/M

• 36. U kojim se sve skalama mjeri temperatura ? CELZIJUS, KELVIN, REUMIR, FAHRENHEIT, RANQUIN

• 37. Koliko stupnjeva ima Celziusova skala ? 100

• 38. Koliko stupnjeva ima Reumirova skala ? 80

• 39. Koliko stupnjeva ima Fahrenheitova skala ? 180

• 40. Kolika je temperatura ledišta vode kod Celsiusove, Reumirove, Fahrenheitove i Kelvinove skale ? 0°C, 0°R, 32°F, 273.15K

• 41. Kolika je temperatura vrelišta vode kod Celsiusove, Reumirove, Fahrenheitove i Kelvinove skale ? 100°C, 80°R, 212°F, 373.15K

• 42. Kako je definirana temperatura “apsolutna nula” ? GDJE NEMA GIBANJA ATOMA

• 43. Kakav je odnos između stupnjeva Celziusa i Kelvina ? +/- 273.15

• 44. Što je to trojna tocka vode ? TOČKA NA KOJOJ VODA IMA SVA TRI STANJA

• 45. Kolika je temperatura trojne tocke vode ? 0.01°C

• 46. Što je to mol? JEDINICA ZA KOLIČINU TVARI

• 47. Brojem cega je određen broj jedinki koje cine 1 mol ? BROJEM ATOMA U 12G UGLJIKOVOG IZOTOPA C-12

• 48. Kako se zove jedinica za svjetlosnu jacinu ? KANDELA

• 49. Napišite oznaku, naziv i iznos predmetaka (prefiksa) kojima se umanjuje vrijednost osnovne jedinice ! MILI 10-3, MIKRO 10-6, NANO 10-

9, PIKO 10-12

• 50. Napišite oznaku, naziv i iznos predmetaka (prefiksa) kojima se povecava vrijednost osnovne jedinice ! KILO MEGA GIGA TERA …

• 51. Koje su jedinice iznimke što se tice korištenja predmetaka ? KILOGRAM-TONA, SEKUNDA-SAT

• 52. Što je to etalon ? OTJELOVLJENJE MJERE

• 53. Kako se još nazivaju etaloni (naš naziv) ? MJERA NORMALA

• 54. Na koji nacin otjelovljujemo etalon “1 ampera” ? STRUJNOM REALOM

• 55. Kako se naziva vaga koja služi kao mjerna normala za elektricnu struju ? STRUJNA VAGA

• 56. Skicirajte kako izgleda strujna vaga !

• 57. Opišite postupak “vaganja” el struje ! Na postolje (vertikalni stup) stavi se poluga vage i ukoci. Objesi se plitica za utege. S druge strane se

objesi pomicni svitak (svitak 1). Kod toga se procita koliku on ima masu. Odgovarajucu masu utega doda se na pliticu. Vaga se otkoci i po potrebi dodavanjem ili oduzimanjem utega uravnoteži se.Ponovno ju ukocimo. Propustimo kroz sva tri svitka (spojena u seriju) željeni iznos struje koju mjerimo preciznim kompenzatorom. Po jednadžbi izracunamo koliku masu

utega trebamo dodati na pliticu, dodamo ju i otkocimo vagu. Po potrebi korigiramo masu utega i ukocimo vagu.Iz iznosa mase utega koje smo dodali da uravnotežimo vagu prema jednadžbi izracunamo tocan iznos struje. Izracunamo pogrešku mjerenja kompenzatora, podesimo slijedecu željenu vrijednost struje i ponovimo postupak.

• 58. Što je to Westonov element ? GALVANSKI ELEMENT KOJI SE KORISTI KAO NAPONSKA NORMALA

• 59. Kako izgleda Westonov element ? OBLIK SLOVA H (DVIJE SPOJENE EPRUVETE)

• 60. Kolika je elektromotorna sila Westonovog elementa ? 1.0856V KOD 20C

• 61. Kolika je struja kratkog spoja Westonovog elementa ? 1 MA

• 62. U koju se svrhu koristi Westonov etalonski element ? U MJERENJIMA NORMALE NAPONA IZVORA NAPONA

• 63. Da li je Westonov element osjetljiv na temperaturu prostora u kojem se nalazi ? DA

• 64. Temperature niže od koliko °C su opasne za njega ? 4°C

• 65. Što su to amalgami ? LEGURE SA ŽIVOM

• 66. Što je to “zasicena otopina” ? OTOPINA KOJA VIŠE NE MOŽE OTOPITI TVARI

• 67. Skicirajte Westonov element ! DVIJE SPOJENE EPRUVETE (OBLIK SLOVA H)

• 68. Kakva je to Zener-dioda ? DIODA KOJA SE KORISTI U NEPROPUSNOM DIJELU KARAKTERISTIKE

• 69. Kako izgleda karakteristika Zener-diode ?

• 70. Da li se Zener-dioda koristi u propusnom ili u nepropusnom dijelu karakteristike ? U NEPROPUSNOM

• 71. Zašto se danas radije (narocito u školskim laboratorijima) koristi etalon napona s Zener-diodama ? ZNATNO MANJIH DIMENZIJA, JEFTINIJA, NEOSJETLJIVA

• 72. Za što se sve koriste otpornici u laboratorijima ? ZA PODEŠAVANJE I MJERENJE

• 73. Da li se otpornici u laboratorijima koriste za podešavanje jacine struje ? DA

• 74. Kakva svojstva moraju imati etalonski otpornici ? POSTOJANI, ZANEMARIVO MALOG KONTAKTNOG NAPONA NA VAN

• 75. Koji otpornici ne smiju mijenjati svoj iznos s promjenom temperature, vremena korištenja itd. ? ETALONSKI OTPORNICI

• 76. Što je to kontaktni napon ? NAPON NA KONTAKTU 2 RAZLIČITA METALA

• 77. Kakav mora biti kontaktni napon prema bakru kod etalonskih otpornika ? ŠTO JE MOGUĆE MANJI

• 78. Kakvi se zahtjevi postavljaju na otpornu žicu za izradu etalonskih otpora ? DA IMAJU VEĆI SPECIFIČNI OTPOR I MANJI KONTAKTNI NAPON TE DA NE MIJENJA SVOJSTVA

• 79. Da li kod mjernih otpora imamo neki parazitski induktivitet ? IMAMO

• 80. Da li mjerni otpornici smiju imati relativno velik induktivitet ? Zašto ? NE SMIJU

• 81. Da li se kod mjernih otpornika pojavljuje neki parazitski kapacitet ? Gdje ? Zašto ? DA, IZMEĐU SUSJEDNIH ZAVOJA

• 82. Da li su materijali iz kojih se izrađuju žice za izradu preciznih otpornika jeftini ili skupi ? SKUPI

• 83. Opišite (citaj skicirajte !) izgled i konstrukciju najjednostavnijeg

žicanog otpornika !

• 84. Skicirajte potpunu nadomjesnu shemu mjernog otpornika !

• 85. Objasnite znacenje pojedinih elemenata nadomjesne sheme mjernog otpornika ! vidimo da je ovaj otpornik svitak žice, pa da prema tome ima i neki induktivitet, kao i neki kapacitet, jer su mu susjedni zavoji vrlo blizu jedan do drugoga a naravno da između

njih postoji i mala razlika potencijala, tj. napon

• 86. Zašto se za namatanje otpornika umjesto tijela s kružnim presjekom cešce koristi tijelo s pravokutnim presjekom ? SMANJUJE SE PARAZITSKI OTPOR

• 87. Što se postiže namatanjem otpornika na plosnato tijelo ?MOŽE SE ZNATNO SMANJITI ŠTETNI INDUKTIVITET OMSKOG OTPORNIKA – TIME SE ZNATNO SMANJUJE PRESJEK KROZ KOJI PROLAZI MAGNETSKI TOK.

• 88. Što se postiže kad se otpornik izrađuje na Ayrton-Perryjev nacin ? Kako se namata ?MAGNETSKI TOKOVI SE PONIŠTAVAJU I INDUKTIVITET ĆE BITI ZNATNO SMANJEN. ŽICE SE MOTAJU U SUPROTNIM SMJEROVIMA

• 89. Kako izgleda bifilarni namot otpornika ?UZME SE POTREBNA DULJINA IZOLIRANE OTPORNE ŽICE, PREVINE NA POLA I TADA SE OVAKVA DVOSTRUKA ŽICA JEDNOSTAVNO NAMOTA NA IZOLACIONU CJEVČICU.

• 90. Zašto kod bifilarnog namatanja otpornika nije važno kakvo je tijelo na koje se namata ?JER MAGNETSKI TOK MOŽE PROLAZITI SAMO KROZ USKU PUKOTINU IZMEĐU ŽICA

• 91. Što se smanjuje a što povecava kod bifilarnog namatanja otpornika ?SMANJUJE SE MAGNETSKI TOK A POVEĆAVA UTJECAJ PARAZITSKOG OTPORA

• 92. Zašto se bifilarno motani otpornici ponekad namataju po sekcijama ?DA BI SE SMANJIO UTJECAJ PARAZITSKOG OTPORA

• 93. Kako se izrađuju otpornici vrlo velikog iznosa otpora a da ipak imaju relativno mali induktivitet i kapacitet ?UTKANI NAMOT OTPORNIKA

• 94. Opišite (skicirajte) izgled etalonskog otpornika malog iznosa otpora !

• 95. Opišite izgled otpornika promjenljivog iznosa otpora s kliznim kontaktom !

• 96. Shemom prikažite kako se sve može spojiti otpornik s kliznim

kontaktom i što se tim spojem dobiva ?

• 97. Da li se otpornik s kliznim kontaktom izrađuje samo na jedan ili na više nacina ?VIŠE

• 98. Kako ljudi obicno nazivaju otpornike s kliznim kontaktom kad se taj kontakt pomice po luku ?POTENCIOMETRI

• 99. Da li postoje klizni otpornici s lucnim kretanjem kliznika i da je kut zakreta kliznika veci od 360° ?DA

• 100. Kakvi su to gusjenicasti ili helikoidalni otpornici ?OMOGUĆUJU KUT ZAKRETA KLIZNIKA ZA ZNATNO VIŠE OD 360°

• 101. Opišite (ne treba skica) konstrukciju jednog helikoidalnog

(gusjenicastog) otpornika !

• 1 – osovina

• 2 – ležaj

• 3 – vanjsko tijelo s urezanim spiralnim ležištem

• 4 – klizni kontakt

• 5 – utor za vođenje kliznika

• 6 – kliznik (kotacic)

• 7 – gusjenicasto namotana otporna žica

• 102. Skicirajte promjenljivi otpornik s cepovima !

• 103. Kako se izrađuju otpornicke dekade ?NAPRAVLJENE SU TAKO DA SE PO DESET JEDNAKIH OTPORA SPAJA U SERIJU I SA SVAKOG SPOJA RADIMO PRIKLJUČAK NA SKLOPKU S 10 POLOŽAJA. NA JEDNU TAKVU DEKADU DODAJE SE DRUGA S DESET PUTA VEĆIM VRIJEDNOSTIMA OTPORA ITD.

Teoretska pitanja - predavanje 2

• 104. Da li mjerni kondenzatori trebaju imati bilo kakav kapacitet ? NE

• 105. Da li se kapacitet mjernih kondenzatora smije tijekom vremena mijenjati ? NE

• 106. Kako se smije mijenjati kapacitet mjernih kondenzatora s promjenom temperature okoline ? NE SMIJE SE MIJENJATI

• 107. Da li kapacitet mjernih kondenzatora treba ovisiti o iznosu prikljucenog napona ? NE

• 108. Kako se smije mijenjati kapacitet mjernih kondenzatora ako se mijenja frekvencija prikljucenog napona ? NE SMIJE SE MIJENJATI

• 109. Da li imamo neki zahtjev na iznos otpora dovoda mjernih kondenzatora ? DA, MANJI OTPOR DOVODA

• 110. Kakav i koliki treba biti otpor dielektrika kod mjernih kondenzatora ? ŠTO JE MOGUĆE VEĆI

• 111. Da li mjerni kondenzatori trebaju imati neki induktivitet ? DA, ŠTO MANJI

• 112. Kako se izrađuju papirnati kondenzatori ? 2 ALU FOLIJE, 2 PAPIRA KOJE SE ZAMOTAJU U SVITAK I STAVE U POSUDU

• 113. Što treba biti tocno poznato kod mjernih kondenzatora ? KAPACITET

• 114. Koliki bi trebao biti kut između napona i struje kod mjernih kondenzatora ? 90

• 115. Skicirajte potpunu nadomjesnu shemu kondenzatora !

• 116. Otpor cega se u nadomjesnoj shemi kondenzatora prikazuje sa “RP” ? OTPOR DIELEKTRIKA

• 117. Induktivitet cega se u nadomjesnoj shemi kondenzatora prikazuje sa “L” ? INDUKTIVITET DOVODA

• 118. Otpor cega se u nadomjesnoj shemi kondenzatora prikazuje sa “Rd” ? OTPOR DOVODA

• 119. Skicirajte pojednostavljenu nadomjesnu shemu kondenzatora – paralelni spoj !

• 120. Skicirajte pojednostavljenu nadomjesnu shemu kondenzatora – serijski spoj !

• 121. Kod kondenzatora govorimo o dva kuta. Jedan je (delta), a drugi je ?

• 122.Kako nazivamo drugi kut kod kondenzatora (onaj koji nije ) i kako ga oznacujemo ? KUT GUBITKA -

• 123.Koliki je zbroj kutova?||+||=90°

• 124. Skicirajte fazorski dijagram mjernog kondenzatora i oznacite sve kutove !

• 125. Da li je fazni kut mjernog kondenzatora pozitivan ili negativan ? NEGATIVAN

• 126. Što su to racunski etaloni kapaciteta? KOD KOJIH IZNOS KAPACITETA DOBIVAMO RAČUNSKIM PUTEM

• 127.Skicirajte konstrukciju plocastog kondenzatora sa zaštitnom elektrodom !

• 128.Skicirajte konstrukciju Thompsonovog racunskog etalona kapaciteta !

(bez brojki...)

• 129.Što treba tocno mjeriti kod Thompsonovog racunskog etalona kapaciteta ? ČEONI RAZMAK

• 130. Što su to upotrebni (uporabni) etaloni kapaciteta ? ETALONI KOD KOJIH SE UPORABNO KORISTE VEĆI KAPACITETI

• 131. Da li su jeftiniji uporabni ili racunski etaloni kapaciteta ?

RAČUNSKI - SKUPLJI, UPORABNI - JEFTINIJI

• 132. Da li veci kapacitet imaju uporabni ili racunski etaloni kapaciteta ? UPORABNI

• 133. Kolika je najveca promjena temperature kod ultratermostata za uporabne etalone kapaciteta ? 20+-0.01 C

• 134. Da li se kod nekih uporabnih etalona kapaciteta koristi kao dielektrik taljeni kvarc a za elektrode zlato ? DA

• 135. Koje je svojstvo posebno izraženo kod mjernih svitaka ? INDUKTIVITET

• 136. Kako izgleda nadomjesna shema mjernog svitka ?

• 137. U cemu se razlikuje nadomjesna shema induktiviteta i otpora ? Objasnite razliku ! OTPOR JE MANJI, INDUKTIVITET JE VEĆI … u međusobnom odnosu

• 138. U kakvom obliku se izrađuju racunski etaloni induktiviteta ? Računski etaloni induktiviteta najčešće se izrađuju kao jednoslojni svici namotani na cijev (cilindar, valjak) izrađenu iz kvarca, mramora, steatita i sl. Na ovakvom tijelu ureže se spiralni utor u koji se umeće bakrena žica.

• 139. Opišite izgled racunskih etalona induktiviteta i koji se materijali koriste za njihovu izradu ? ŽICA OD BAKRA (Cu) , TIJELO IZ: KERAMIKE, SKILITA, MRAMORA ILI PORCULANA

• 140. Kakva je cijena racunskih etalona induktiviteta ? SKUPI SU (VISOKA)

• 141. Skicirajte izgled uporabnog etalona induktiviteta !

• 142. Skicirajte konstrukciju racunskog etalona međuinduktiviteta !

• 143. Skicirajte konstrukciju uporabnog etalona međuinduktiviteta ?

• 144. Da li srednji radijus mjernih svitaka može biti bilo kojeg iznosa ili je taj iznos strogo određen ? DA (100mm)

• 145. Kakav je presjek svitaka kod uporabnog etalona međuinduktiviteta ? KVADRATNI PRESJEK

• 146. Da li se koriste svici s promjenljivim ukupnim induktivitetom ? DA

• 147. Na koji nacin se izrađuju svici s promjenljivim induktivitetom ? TAKO DA POSTOJE POMIČNI SVICI I MIJENJAJU POLOŽAJ PREMA NEPOMIČNIM

• 148. Kod svitaka s promjenljivim induktivitetom što se ustvari mijenja ? PROMJENOM MEĐUSOBNOG POLOŽAJA DVA ILI VIŠE SVITAKA MIJENJA SE NJIHOV MEĐUINDUKTIVITET.

• 149. Na koji nacin se kod svitaka s promjenljivim induktivitetom mijenja međuinduktivitet ? ROTACIJOM POMIČNIH SVITAKA

• 150. Koji se galvanski element koristi kao etalon napona ? WESTONOV ETALONSKI ELEMENT

• 151. Koji etalon napona se danas u školskim laboratorijima koristi umjesto Westonovog etalonskog elementa ? ONAJ SA ZENDER DIODAMA

• 152. Kao izvori istosmjerne elektricne energije koji se primarni galvanski clanci najviše koriste ? LECLANCHEOVI ČLANCI

• 153. Koliki je nazivni napon celije Leclanchéovog galvanskog elementa ? 1.5V

• 154. Da li se koriste tzv. živini galvanski elementi ? DA

• 155. Da li je živa otrovan ili neotrovan materijal ? OTROVAN

• 156. Kakva je velicina živinih galvanskih clanaka ? RELATIVNO MALA: 5-6mm PROMJERA, 2-3mm DEBLJINA

• 157. Kako se tijekom korištenja mijenja napon živinih baterija ? KONSTANTNA JE .. NAGLI PAD NA KRAJU (1,317V)

• 158. Osim Westonovog etalonskog elementa koji se još galvanski element koristi kao naponski izvor ? VANADIJEV

• 159. Da li vanadijev galvanski element ima jako promjenljiv napon ? NE (stalan je)

• 160. Kako se tijekom vremena mijenja napon vanadijevog galvanskog elementa ? KONSTANTAN DO ISTROŠENJA

• 161. Kako se naziva galvanski element kojem je jedna elektroda cincana cašica a duga elektroda napravljena kao mrežica srebrnih žica presvucenih srebrnim kloridom ? SUHI ELEMENT

• 162. Što znaci rijec “baterija” ? SKUP ISTOVRSNIH ELEMENATA

• 163. Što su to akumulatori ? SEKUNDARNI NAPONSKI ELEMENTI

• 164. Koja vrsta akumulatorskih baterija se najviše koristi ? OLOVNI

• 165. Koliki je nazivni napon celije olovnog akumulatora ? 2V

• 166. Da li je sumporna kiselina blagog djelovanja ili je vrlo agresivna ? VRLO AGRESIVNA

• 167. Kako se krace zovu galvanski elementi s punim nazivom “nikal – metal hidrid” ? NiMH

• 168. Kako se krace oznacuju litij jonske baterije ? Li-Ion

• 169. Za NiMH baterije se metalni hidridi izrađuju u kakvom obliku ? METALNI HIDRIDI IZRAĐENI KAO VRLO TANKE FOLIJE ODVAJAJU SE SEPARATORIMA I NAMATAJU SLIČNO KAO I PAPIRNATI

KONDENZATORI.

• 170. Za koliko posto se u prvom danu sama od sebe isprazni NiMH baterija ? ZA 10%

• 171. Da li Li-Ion baterije imaju memorijski efekt ? NEMAJU

• 172. Što su to generatori funkcija ? TO SU IZVORI IZMJENIČNOG NAPONA, DAJU 3 RAZLIČITA NAPONSKA OBLIKA

• 173. Kakve valne oblike napona mogu proizvesti generatori funkcija ? PRAVOKUTNI, TROKUTNI, SINUSNI

• 174. Što je to vrijeme porasta kod pravokutnog valnog oblika napona ? VRIJEME KOJE PROTEKNE OD 10%-90% (PORASTA) AMPLITUDE

• 175. Da li generator funkcija proizvodi besprijekorni trokutni napon ? NE

Teoretska pitanja - predavanje 3

• 176. Da li je moguce potpuno tocno bez pogreške izmjeriti mjerenu velicinu ? NE

• 177. Kakvim radom se smanjuju pogreške mjerenja ? STRUČNIM I PAŽLJIVIM RADOM

• 178. Što uzimamo za pravu vrijednost mjerene velicine ? SREDNJU ARITMETIČKU VRIJEDNOST VIŠE MJERENJA (ILI 10X)

• 179. Što je to apsolutna pogreška ? POGREŠKA U MJERENJU

• 180. Kako se racuna apsolutna pogreška kod mjerenja neke velicine ? IZMJERENA - PRAVA

• 181. Kako se racuna apsolutna pogreška kod mjera (utezi, metri i sl.) ? PRAVA - NAZNAČENA

• 182. Što uzimamo kao pravu vrijednost kod racunanja apsolutne pogreške kod utega ? NAZNAČENU

• 183. Koja je pogreška interesantna kod ocjenjivanja tocnosti mjerenja ? RELATIVNA POGREŠKA

• 184. Što je to relativna pogreška ? KVOCIJENT APSOLUTNA POGREŠKA I PRAVE VRIJEDNOSTI

• 185. Kako se racuna relativna pogreška mjerene velicine ? APSOLUTNA POGREŠKA / PRAVA VRIJEDNOST

• 186. Kako se racuna relativna pogreška mjera ? KAO KVOCIJENT PRAVE VRIJEDNOSTI I NAZNAČENE VRIJEDNOSTI

• 187. Što je to postotna pogreška ? POGREŠKA IZRAŽENA U POSTOCIMA

• 188. Kako se postotna pogreška racuna kod mjerenja neke velicine a kako kod mjera ? RELATIVNA POGREŠKA * 100% (…)

• 189. Što koristimo da bi smanjili pogrešku mjerenja ? KOREKCIJU

• 190. Što je to korekcija ? IZNOS KOJI DODAJEMO IZMJERENOJ VRIJEDNOSTI KAKO BI DOBILI TOČNIJU VRIJEDNOST

• 191. Koliki je iznos i koji je predznak korekcije ? IZNOS JE JEDNAK APSOLUTNOJ POGREŠCI ALI JE SUPROTNOG PREDZNAKA

• 192. Kako se korekcija naziva na hrvatskom jeziku ? ISPRAVAK

• 193. Zbog cega nastaju grube pogreške ? ZBOG NEPAŽNJE ILI NEZNANJA ONOG TKO MJERI

• 194. Što se događa kad mjeritelj ne pazi prilikom mjerenja ? GRUBA POGREŠKA

• 195. Kakve posljedice nastaju zbog neznanja prilikom mjerenja ? GRUBA POGREŠKA

• 196. Zašto grube pogreške ne proucavamo ?

• 197. Što se pretpostavlja kod grubih pogrešaka ? PRETPOSTAVLJAMO DA JE MJERITELJ ŠKOLOVAN I DA ĆE PAŽLJIVO RADITI

• 198. Zbog kojih, tocnije kakvih, utjecaja nastaju sistematske pogreške ? ZBOG UTJECAJA KOJE MOŽEMO OBUHVATITI ANALIZOM

• 199. Koji su to utjecaji (sistematske pogreške) ? NESAVRŠENOST MJERA, MJERILA, MJERNOG OBJEKTA, KLIMATSKI UTJECAJI, TEMPERATURA, VLAGA, ELEKTROMAGNETSKA POLJA

• 200. Kakav iznos i predznak imaju sistematske pogreške ? STALAN IZNOS I STALAN PREDZNAK

• 201. Da li je utjecaj sistematskih pogrešaka na rezultat mjerenja moguce ispraviti ? Kako, cime ? MOGUĆE JE, KOREKCIJOM

• 202. Da li je mjerni rezultat ispravan ako nije izvršena njegova korekcija ? NIJE

• 203. Zbog kojih, tocnije kakovih, utjecaja nastaju slucajne pogreške ? NEOBUHVATLJIVIH UTJECAJA

• 204. Koji su to utjecaji ? (slucajne pogreške) VIDI 199. + UTJECAJ ČOVJEKA

• 205. Zašto utjecaje koji izazivaju slucajne pogreške nije moguce obuhvatiti analizom mjerenja ? RAZLIČITE SU PO IZNOSU I PREDZNAKU

• 206. Kakav iznos i predznak imaju slucajne pogreške ? PROMJENJIV IZNOS I PREDZNAK

• 207. Da li je utjecaj slucajnih pogrešaka na rezultat mjerenja moguce smanjiti ? DA

• 208. Kako se smanjuje utjecaj slucajnih pogrešaka na rezultat mjerenja ? NAPRAVIMO VIŠE MJERENJA ISTE VELIČINE I PODIJELIMO SA BROJEM MJERENJA

• 209. Zbog cega je mjerni rezultat nesiguran ? DOLAZI DO NJEGOVOG RASIPANJA OKO PRAVE VRIJEDNOSTI

• 210. Koju vrijednost mjerene velicine uzimamo kao najvjerojatniju pravu vrijednost ? ARITMETIČKU SREDNJU VRIJEDNOST

• 211. Kako se racuna aritmeticka srednja vrijednost ? ZBROJ SVIH REZULTATA PODIJELIMO BROJEM MJERENJA

• 212. Što racunamo iz pojedinacnih rezultata mjerenja i srednje aritmeticke vrijednosti ? SREDNJU KVADRATNU POGREŠKU I NJEZIN KORIJEN

• 213. Što je to varijanca ? SREDNJA KVADRATNA VRIJEDNOST

• 214. Što je to “nepristrana procjena standardne devijacije” ? MJERA KOLIKO NAM SE REZULTATI MJERENJA RASIPAJU OKO ARITMETIČKE VELIČINE

• 215. Što je to “standardna devijacija” ? MJERA KOLIKO NAM SE REZULTATI MJERENJA RASIPAJU OKO OČEKIVANE VRIJEDNOSTI

• 216. Koja je razlika između “standardne devijacije”, “standardnog odstupanja” i “standardne pogreške” ? NEMA RAZLIKE

• 217. Što je to “nepristrana procjena standardne devijacije aritmeticke sredine” ? KOLIKO SE ARITMETIČKA SREDINA RASIPA OKO PRAVE VRIJEDNOSTI

• 218. Da li ima smisla govoriti o, i racunati “standardnu devijaciju ocekivanja” ? NEMA SMISLA JER JER UVIJEK JEDNAKA 0 (NULA)

• 219. Kako se još naziva Gaussova razdioba ? NORMALNA RAZDIOBA

• 220. Kako se još naziva normalna razdioba ? GAUSSOVA RAZDIOBA

• 221. Da li je Gaussova razdioba uopce znacajna ? NAJZNAČAJNIJA

• 222. Kako izgleda slika Gaussove ili normalne razdiobe ? ZVONOLIKA KRIVULJA

• 223. Kolika je površina ispod krivulje Gaussove ili normalne razdiobe ? JEDNAKA JE 1 (JEDAN)

• 224. Da li je površina između X1>- i X2<+ ispod krivulje Gaussove razdiobe manja, jednaka ili veca od 1 ? JEDNAKA 1

• 225. Što nam govori površina ispod krivulje Gaussove razdiobe u granicama između X1 i X2 ? KOLIKA JE VJEROJATNOST DA ĆE X BITI U TIM GRANICAMA

• 226. Kakva je vjerojatnost da X bude u intervalu između - i + ? 1 (JEDAN) ILI 100%

• 227. Što su to granice pouzdanosti? ONE ODREĐUJU SA STATISTIČKE VJEROJATNOSTI DA ĆE NAM MJERENJE UPASTI UNUTRA

• 228. Što je to podrucje pouzdanosti? PODRUČJE IZMEĐU GRANICA POUZDANOSTI

• 229. Kako se naziva podrucje u kojem se s određenom statistickom sigurnosti može ocekivati prava vrijednost mjerene velicine ? PODRUČJE POUZDANOSTI

• 230. Koliko puta se najcešce ponavlja mjerenje ? 5-10, RIJEĐE 20

• 231. Za koliki broj podataka vrijedi Gaussova razdioba ? BESKONAČNO

• 232. Koju razdiobu cemo koristiti umjesto Gaussove ako imamo konacan broj mjerenja neke velicine ? STUDENTOVU T-RAZDIOBU

• 233. Što nam kaže Studentova t-razdioba ? KOLIKO MORAMO POVEĆATI GRANICE POUZDANOSTI PO GAUSSOVOJ (…)

• 234. Koliki je najmanji broj podataka za Studentovu t-razdiobu ? TRI

• 235. Na koji nacin možemo doznati iznos faktora “t” ? IZ STATISTIČKIH PRIRUČNIKA ILI KORISTEĆI STATISTIČKE PROGRAME

• 236. Da li je moguce korekcijom ukloniti sve sistematske pogreške ? NIJE

• 237. Koje sistematske pogreške ne možemo ukloniti korekcijom ? Zašto ? ONE NEPOZNATOG UZROKA, KOJE NE MOŽEMO UTVRDITI ANALIZOM

• 238. Opišite postupak ponavljanja pokusa ! JEDAN MJERITELJ MJERI VELIČINU I PONAVLJA N PUTA

• 239. Koliko mjeritelja, laboratorija i mjerne opreme sudjeluje u postupku

ponavljanja pokusa ? JEDAN / JEDAN / JEDAN

• 240. Opišite postupak usporednih pokusa ! …VIŠE LABOSA I VIŠE MJERITELJA SA VLASTITOM OPREMOM

• 241. Koliko mjeritelja, laboratorija, opreme provodi postupak usporednih pokusa ? M-MJERITELJA (NAJMANJE 3)

• 242. Kako se ponašaju sistematske pogreške nepoznatog uzroka u postupku usporednih pokusa ? KAO SLUČAJNE POGREŠKE

• 243. Kod koje od ove dvije metode (PPP i PUP) je rasipanje rezultata mjerenja vece ? PUP (USPOREDNI)

• 244. Koja od ove dvije metode (PPP i PUP) daje rezultat opce važnosti ? PUP

• 245. Što su to sigurne granice pogrešaka ? NAJVEĆE GRANICE KOJE NIKADA NE SMIJU BITI PREKORAČENE

• 246. Što nam omogucuju sigurne granice pogrešaka ? NEDVOSMISLENU PODJELU UREĐAJA NA ISPRAVNE I NEISPRAVNE

• 247. Da li sigurne granice pogrešaka smiju ponekad biti prekoracene ? NE SMIJU

• 248. Da li smo uvijek u mogucnosti da traženu velicinu izmjerimo neposredno ? NISMO

• 249. Kako se naziva to kad do rezultata tražene velicine dolazimo mjerenjem nekih drugih velicina ? POSREDNO (INDIREKTNO) MJERENJE

Teoretska pitanja - predavanje 4

• 251. U koliko razlicitih grupa se dijele elektricni mjerni instrumenti ? 3

• 252. Kakvi su to hibridni mjerni instrumenti ? IMAJU ANALOGNU MJERNU SKALU I DIGITALNI POKAZIVAČ ILI OBRNUTO

• 253. Cemu je analogan otklon kazaljke kod analognih elektricnih mjernih instrumenata ? IZNOSU MJERENE VELIČINE

• 254. Kako nam iznos mjerene velicine prikazuju digitalni mjerni instrumenti ? BROJKAMA

• 255. Koji se ucinci elektricne struje koriste za izradu analognih mjernih instrumenata ? MAGNETSKO POLJE, ELEKTRIČNO POLJE, TOPLINSKI UČINCI

• 256. Da li se magnetsko djelovanje elektricne struje može koristiti za gradnju el. mjernih instrumenata ? DA (90%)

• 257. Da li se elektricno polje i sile u njemu mogu koristiti za gradnju elektricnih mjernih instrumenata ? MOŽE

• 258. Da li se termicko djelovanje elektricne struje može koristiti za gradnju el. mjernih instrumenata ? MOŽE

• 259. Koji ucinci elektricne struje nisu pogodni za gradnju el. mjernih instrumenata ? KEMIJSKI I SVJETLOSNI

• 260. Da li se svjetlosni ucin elektricne struje može koristiti za gradnju el. mjernih instrumenata ? NE

• 261. Kakve su mogucnosti da kemijsko djelovanje el. struje koristimo za njezino mjerenje ? VRLO SLABE, LOŠE (PORAST MASE KATODE)

• 262. Da li se u tvornici mogu proizvesti potpuno jednaki mjerni sistemi instrumenata ? NE

• 263. Zašto dolazi do razlike između pojedinacnih mjernih sistema instrumenata ? RAZLIKA U KVALITETI MATERIJALA, POGREŠKE U DIMENZIJAMA

• 264. Koja svojstva moraju imati svi mjerni sistemi el. mjernih instrumenata ? TOČNU STRUJU MJERNOG SISTEMA I OTPORA

• 265. S kojim istim podacima mjerni sistemi napuštaju tvornicu ? RG I IG

• 266. Kako se postiže da svi mjerni sistemi imaju iste podatke (Rg, Ig) ? DODAVANJEM PARALELNIH I SERIJSKIH MJERNIH OTPORA

• 267. Zbog cega se mjernim sistemima u tvornici dodaju podesivi otpornici (paralelno i serijski) ? DA BI SE NJIHOVIM PODEŠAVANJEM POSTIGLA STRUJA PUNOG OTKLONA I OTPOR RG

• 268. Kako se treba dodati podesivi otpor a da se njime omoguci podešavanje struje punog otklona instrumenta – Ig ? PARALELNO

• 269. Kako se treba dodati podesivi otpor kako bi njime postigli potrebni pad napona na instrumentu – Ug kod struje punogotklona – Ig ? U SERIJU S MJERNIM SISTEMOM

• 270. Tko obavlja podešavanje mjernog sistema instrumenta na zadane podatke Ug, Ig ? ISKUSNI VISOKOŠKOLOVANI MJERITELJI

• 271. Da li je postupak podešavanja mjernog sistema instrumenta na zadane podatke Ug, Igjeftin ili skup ? Zašto ? SKUP / SKUPA OPREMA I RAD MJERITELJA JE SKUP

• 272. Kako se dodaju otpori mjernom sistemu instrumenta ako želimo dobiti voltmetar ? U SERIJU

• 273. Da li za dobivanje voltmetarskih podrucja imamo samo jednu

mogucu shemu ili ih ima više ? IMA IH 2

• 274. Da li je bolje dodavati mjernom sistemu instrumenta za svako voltmetarsko podrucje poseban otpor ili je jednako dobro (ili još bolje) za svako više mjerno podrucje u seriju s postojecim otporima dodati još jedan ? ZA SVAKO - POSEBAN

• 275. Kako se mjernom sistemu treba dodavati otpore ako želimo dobiti ampermetar ? PARALELNO

• 276. Da li je bolje upotrebljavati pojedinacne shuntove ili je bolje koristiti višestruki shunt (Ayrton) ? POJEDINAČNE

• 277. Da li je skuplji višestruki shunt ili odgovarajuca serija pojedinacnih shuntova ? ODGOVARAJUĆA SERIJA POJEDINAČNIH SHUNTOVA

• 278. Kod racunanja višestrukog shunta koliko jednadžbi dobivamo ? KOLIKO IMAMO MJERNIH PODRUČJA

• 279. Da li je rješavanje sistema od N jednadžbi s N nepoznanica kod višestrukog shunta jednostavno ili vrlo komplicirano ? JEDNOSTAVNO

• 280. Koliki je u pravilu ukupni otpor voltmetra ? VRLO VELIK

• 281. Koliki je ukupni otpor idealnog voltmetra ? BESKONAČAN

• 282. Koliki je u pravilu ukupni otpor ampermetra ? VRLO MALI

• 283. Koliki je ukupni otpor idealnog ampermetra ? NULA

• 284. Skicirajte shemu kako crtamo realni ampermetar ! - (A) -

• 285. Skicirajte shemu kako crtamo realni voltmetar ! - (V) -

• 286. Da li mjerni sistem instrumenta s pomicnim svitkom i trajnim magnetom može mjeriti izmjenicne struje ? NE

• 287. Što trebamo dodati mjernom sistemu instrumenta s pomicnim svitkom i trajnim magnetom kako bi mogao mjeriti izmjenicne struje ? POLUVODIČKI ISPRAVLJAČ

• 288. Koja je uloga poluvodickog ispravljaca koji se dodaje mjernom sistemu instrumenta ? DA ISPRAVLJA IZMJENIČNU STRUJU U ISTOSMJERNU

• 289. Da li poluvodicki ispravljac koji se dodaje mjernom sistemu instrumenta mora biti punovalni ili može biti poluvalni ? MOŽE OBOJE

• 290. Što je kvalitetnije – punovalni ili poluvalni ispravljac ? PUNOVALNI

• 291. Skicirajte shemu punovalnog ispravljaca u tzv. Graetzovom spoju !

• 292. Skicirajte shemu punovalnog ispravljaca s dva omska otpora !

• 293. Skicirajte shemu punovalnog ispravljaca u tzv. Greinacherovom spoju (s dva kondenzatora) !

• 294. Koji ispravljac nazivamo i udvostrucivac napona ? GREINACHEROV ISPRAVLJAČ

• 295. U Greinacherovom ispravljacu izlazni napon je jednak kojoj vrijednosti ulaznog napona ? UDVOSTRUČENOJ (DVOSTRUKOJ)

• 296. Da li sve poluvodicke diode imaju jednako dobre karakteristike ? NE

• 297. Koji su razlozi da pojedini proizvođaci instrumenata žele smanjiti broj dioda kroz koje prolazi struja mjernog sistema ? ZBOG NELINEARNIH KARAKTERISTIKA DIODA

• 298. Na koji nacin pojedini proizvođaci rješavaju problem nelinearnosti koji unašaju diode ? NEKI RADE NELINEARNU SKALU, DRUGI UGRAĐUJU ISPRAVLJAČE

• 299. Zašto se kod nekih proizvođaca pojavljuje pocetni nelinearni dio skale ? DA BI U OSTATKU SKALE DOBILI DEKLARIRANU KLASU TOČNOSTI

• 300. Što nam znaci ucrtana tockica na skali ? OD TE TOČKE VRIJEDI DEKLARIRANA KLASA TOČNOSTI MJERNOG INSTRUMENTA

• 301. Skicirajte jednu tipicnu karakteristiku poluvodicke diode u propusnom smjeru !

• 302. Kroz koliko dioda prolazi struja mjernog sistema kod poluvodickog ispravljaca u Graetzovom spoju ? KROZ 2 DIODE

• 303. Skicirajte shemu poluvalnog ispravljanja struje mjernog sistema !

• 304. Kod poluvalnog ispravljanja struje mjernog sistema proizvođaci koriste 4 diode. Zašto ? 1 - ISPRAVLJA, 2- OMOGUĆUJE OSTATKU STRUJNOG KRUGA IZMJENIČNU STRUJU, 3,4 - ŠTITE MJERNI SISTEM

• 305. Zašto se paralelno mjernom sistemu kod poluvalnog ispravljanja dodaje suprotno orijentirana dioda s otporom Rg u seriji ? OMOGUĆUJE OSTATKU STRUJNOG KRUGA IZMJENIČNU STRUJU

• 306. Cemu je jednaka srednja aritmeticka vrijednost punovalno ispravljene struje ? 2/PI

• 307. Otklon kazaljke instrumenta s pomicnim svitkom i trajnim magnetom proporcionalan je kojoj vrijednosti struje;a) bez ispravljaca ? NULAb) s punovalnim ispravljacem ? STRUJI ELEKTROLITIČKOJ VRIJEDNOSTI = 2/PI = 0.6366…

• 308. Kolika je srednja aritmeticka vrijednost sinusoidalne struje ? NULA

• 309. Kolika je srednja elektroliticka vrijednost sinusoidalne struje ? 2/PI (*IM) ??

• 310. Koliko puta je veca efektivna vrijednost sinusoidalne struje od njezine srednje elektroliticke vrijednosti ? 2/(2*SQRT(2))

• 311. Na koji se nacin postiže da možemo koristiti istu skalu za mjerenje istosmjernih i izmjenicnih struja ? DA OTPOR U GRANI MJERNOG INSTRUMENTA POMNOŽIMO 0.11*RG

• 312. Skicirajte simbol instrumenta s pomicnim svitkom i trajnim magnetom !

• 313. Skicirajte simbol instrumenta s pomicnim svitkom i trajnim magnetom kojem je dodan poluvodicki ispravljac !

• 314. Da li oznakom diode koju dodajemo simbolu instrumenta oznacavamo poluvalni ili punovalni ispravljac ? BILO KOJI - BITNO DA JE POLUVODIČKI

• 315. Na koliko nacina možemo spojiti voltmetar i ampermetar ako njima želimo UI-metodom mjeriti iznos nepoznatog otpora ? NA DVA

• 316. Skicirajte shemu koja je povoljnija za mjerenje relativno malih otpora RX !

• 317. Skicirajte shemu koja je povoljnija za mjerenje relativno velikih otpora RX !

• 318. Zašto kažemo da je jedna od dviju mogucih shema za mjerenje nepoznatih otpora povoljnija za mjerenje relativno malih a druga relativno velikih otpora ? OTPOR PARALELE OSTAJE JEDNAK MALOM (VELIKOM) OTPORU

• 319. Koliko puta bi trebao biti veci otpor voltmetra od mjerenog relativno malog otpora RX ? 100X

• 320. Koliko puta bi trebao biti manji otpor ampermetra od mjerenog relativno velikog otpora RX ? 100X

• 321. Što je to omski otpor ? SUPROTSTAVLJANJE MATERIJALA PROLASKU STRUJE

• 322. Napišite jednadžbu Ohmovog zakona ! U = R*I

• 323. Kojim slovom oznacujemo omski otpor ? VELIKIM LATINIČNIM SLOVOM R

• 324. Kako nazivamo omski otpor koji nije konstantnog iznosa vec se iskazuje kao neka funkcija od I ili U ? NELINEARNI OTPOR

• 325. Da li nelinearni otpor možemo prikazati jednom brojkom ? NE

• 326. Na koji nacin iskazujemo iznos nelinearnog otpora ? GRAFIČKIM PRIKAZOM, TABELARNO, MATEMATIČKOM APROKSIMACIJOM GRAFIČKOG PRIKAZA

• 327. Da li omski otpor možemo izmjeriti preko nekih drugih velicina ? Ako da, preko kojih ? DA, PREKO STRUJEI NAPONA

• 328. Napišite kako možemo iz izmjerenog napona i struje ustanoviti iznos mjerenog otpora ? R(MJ) = U(VOLTMETRA) / I (AMPERMETRA)

• 329. Cime mjerimo napon na otporu i struju kroz otpor ? VOLTMETROM NAPON - AMPERMETROM STRUJU

• 330. Na koliko nacina možemo spojiti ampermetar i voltmetar kod mjerenja otpora UI-metodom ? NA DVA

• 331. Kako nazivamo metodu posrednog mjerenja omskog otpora korištenjem ampermetra i voltmetra ? UI METODA

• 332. Skicirajte shemu za mjerenje malih otpora UI-metodom !

• 334. Kod posrednog mjerenja otpora UI-metodom po spoju za mjerenje malih otpora koji napon mjeri voltmetar ? NAPON OTPORA

• 335. Kod posrednog mjerenja otpora UI-metodom po spoju za mjerenje velikih otpora koji napon mjeri voltmetar ? NAPON SERIJE AMPERMETRA I OTPORA

• 336. Kod posrednog mjerenja otpora UI-metodom po spoju za mjerenje malih otpora koju struju mjeri ampermetar ? STRUJU VOLTMETRA I OTPORA

• 337. Kod posrednog mjerenja otpora UI-metodom po spoju za mjerenje velikih otpora koju struju mjeri ampermetar ? STRUJU OTPORA

• 338. Da li je otpor voltmetra relativno velik ili relativno mali ? RELATIVNO VELIKI

• 339. Da li je otpor ampermetra relativno velik ili relativno mali ? RELATIVNO MALI

• 340. Koliko puta mora biti otpor voltmetra veci od mjerenog otpora a da kod mjerenja po shemi za mjerenje malih otpora konacni rezultat možemo prikazati samo omjerom napona i struje ? BAR 100X

• 341. Koliko puta mora biti otpor ampermetra manji od mjerenog otpora a da kod mjerenja po shemi za mjerenje velikih otpora konacni rezultat možemo prikazati samo omjerom napona i struje ? BAR 100X

• 342. Da li otpore možemo mjeriti direktno (neposredno) ili ih uvijek ipak mjerimo posredno ? UVIJEK POSREDNO

• 343. Što u stvari mjerimo kod “direktnog” mjerenja otpora a što ocitavamo ? MJERIMO STRUJU, OČITAVAMO OTPOR (PAD NAPONA)

• 344. Što trebamo dodati instrumentu s trajnim magnetom i zakretnim svitkom kako bi dobili ommetar ? BATERIJU I PROMJENJIVI OTPOR

• 345. Kakav bi trebao biti napon baterije ommetra ? ŠTO JE MOGUĆE KONSTANTNOG IZNOSA

• 346. Skicirajte shemu koja nam korištenjem voltmetra omogucava mjerenje otpora !

• 347. Kod gradnje ommetra korištenjem voltmetra što je bilo nužno postici da bi mogli napraviti ommetarsku skalu ? POSTIĆI STANJE DA BUDE DO PRITISKA TIPKE PUNI OTKLON

• 348. Kad nemamo bateriju koja ima konstantni napon da li je ipak moguce napraviti ommetar s ommetarskom skalom ? Što tada treba ugraditi u instrument ? DA , UGRADITI POTENCIOMETAR

• 349. Opišite kako izgleda normalna ommetarska skala ! HIPERBOLIČNA SKALA D-STR-OTPOR NULA, L-STR-BESKONAČNI OTPOR, U SREDINI - TOČAN OTPOR VOLTMETRA

• 350. Otpor koji možemo procitati na sredini ommetarske skale jednak je cemu ? TOČNOM OTPORU VOLTMETRA

• 351. Da li postoje i neke druge (obrnute) ommetarske skale ? Opišite ih ! OBRNUTE HIPERBOLIČKE, ISTO KO I 349. SAMO U SREDINI - OTPOR AMPERMETRA

Teoretska pitanja - predavanje 5

• 353. Kakve su elektricne mreže – mostovi ? MREŽE SA 6 GRANA; 4 - ČINE STRANICE KVADRATA, 2 - DIJAGONALNE

• 354. Koliko grana ima most ? ŠEST

• 355. Što se kod mosta smješta u dijagonale ? U 1. - MODULATOR U 2. - IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

• 356. Da li su na križanju dijagonale mosta spojene ili ... ? NISU SPOJENE, PREMOŠTENE SU

• 357. Opišite kojim brojkama i kako se obicno oznacuju grane mosta ! 1-6; 1 -

• 358. Skicirajte shemu Wheatstoneovog mosta !

• 359. Kada je most uravnotežen ? KADA NUL INDIKATOR POKAZUJE DA JE STRUJA KROZ NJEGA NULA

• 360. Kolika je struja kroz nul-indikator kod uravnoteženog mosta ? NULA

• 361. Napišite uvjet ravnoteže Wheatstoneovog mosta ! R1*R4=R1*R3

• 362. Što je dovoljno znati i poznavati kod mjerenja nepoznatog otpora Wheatstoneovim mostom ? ILI R2 ILI R4 I ODNOS R3/R4 (???)

• 363. Da li male otpore možemo dobro mjeriti Wheatstoneovim mostom ? NE

• 364. Što nam onemogucuje tocno mjerenje malih otpora Wheatstoneovim mostom ? PROMIJENJIVI OTPOR KONTAKATA

• 365. Koji most omogucuje tocno mjerenje malih otpora ? THOMSONOV MOST

• 366. Kada unutarnji trokut Thomsonovog mosta transfiguriramo u zvijezdu otpora koji most dobivamo ? WHEATSTONOV (VISTONOV)

• 367. Zašto se Thomsonov most uvijek radi tako da su ovi otpori međusobno jednaki; R1=R3 i R2=R4 ? TADA MOŽEMO PO KRATKOJ JEDNADŽBI RAČUNATI VRIJEDNOST NEPOZNATOG OTPORA

• 368. Zašto se prvenstveno koriste kompenzatori ? ZA MJERENJE ENERGETSKI SLABIH IZVORA KOJI IMAJU VELIK UNUTARNJI OTPOR

• 369. Što je proizašlo iz potenciometarskog i ampermetarskog postupka ? SVI DANAŠNJI KOMPENZATORI

• 371. Opišite kako se mjeri nepoznati napon s kompenzatorom koristeci se potenciometarskim postupkom ! PRVO SMO NA POTENCIOMETAR NAMJESTILI OTPOR ONDA SMO RELUGLATOROM SPOJILI NEPOZNATI OTPOR I NAMJESTILI DA NUL INDIKATOR POKAZUJE NULU POMIČUĆI (…)

• 372. Koja je prednost mjerenja nepoznatog napona kompenzatorom ? DA SE NEPOZNATI NAPON MJERI U NEOPTEREĆENOM STANJU (PRAZNOM HODU)

• 373. Skicirajte shemu kompenzatora za ampermetarski postupak ! (???)

• 374. Opišite kako se mjeri nepoznati napon s kompenzatorom koristeci se ampermetarskim postupkom ! SPOJI SE NEPOZNATI OTPOR I REGULATOROM SE PODEŠAVA NAPON

• 375. Da li se nepoznati otpori mogu mjeriti kompenzatorom ? MOGU

• 376. Što je to tehnicki kompenzator ? NAPRAVA KOJA U SEBI IMA IZVOR STRUJE, DO 10 OTPORA I 1 PODESIVI OTPOR KOJI SU SPOJENI U SERIJU, PREKLOPKOM ILI KLIZAČEM SE MIJENJA OTPOR

• 377. Da li se u tehnickom kompenzatoru nalazi naponski ili strujni izvor ?

• 378. Kako se podešava napon na prikljucnicama tehnickog kompenzatora ? PREKLOPKOM ILI KLIZAČEM

• 379. Skicirajte shemu tehnickog kompenzatora !

• 380. Objasnite nacin kako se mjeri nepoznati otpor uz pomoc tehnickog kompenzatora !

• 381. Kod mjerenja otpora tehnickim kompenzatorom što mi ustvari mjerimo ? MJERIMO PAD NAPONA NA TIM OTPORIMA

• 382. Zašto nam je kod mjerenja otpora tehnickim kompenzatorom potreban i otpor poznatog iznosa otpora - RN ? USPOREĐUJEMO PAD NAPONA NA NEPOZNATOM I POZNATOM OTPORU

• 383 Uz kompenzator što trebam obavezno imati da izmjerim struju koja prolazi kroz ampermetar ? OTPORNU NORMALU

• 384. Zašto nam je potrebna otporna normala kada kompenzatorom mjerimo struju ? NAPON DIJELEĆI SA OTPOROM DA IZMJERIMO PAD NAPONA - TJ STRUJU KOJA IDE KROZ AMPERMETAR

• 385. Kako kontroliramo tocnost najtocnijih ampermetara ? KOMPENZATORIMA MJEREĆI STRUJU KOJA IDE KROZ NJIH

• 386. Kod racunanja postotne pogreške za određivanje klase instrumenta koja se velicina uzima u nazivniku jednadžbe ? DOGOVORENA VRIJEDNOST (DV)

• 387. Što je to dogovorena vrijednost ? VRIJEDNOST KOJA JE DOGOVORNO UZETA ZA KLASU POGREŠKE INSTRUMENATA (ZA RAZLIČITE INSTRUMENTE JE RAZLIČITA)

• 388. Koju vrijednost pokazuje preklopka instrumenta ? VRIJEDNOST MJERNOG PODRUČJA

• 389. Kod vecine instrumenata da li se razlikuju mjerno podrucje, mjerni opseg, mjerni domet i slicni pojmovi ? NE RAZLIKUJU SE (ALI SE RADI

GREŠKA JER TI POJMOVI IPAK NISU ISTI)

• 390. Što je to mjerni domet instrumenta ? GORNJA VRIJEDNOST MJERNOG PODRUČJA

• 391. Što je to pokazni opseg instrumenta ? PODRUČJE CIJELE SKALE NA KOJOJ MOŽEMO PROMATRATI VRIJEDNOST

• 392. Što je to mjerni opseg instrumenta ? PODRUČJE OD DONJE DO GORNJE GRANICE MJERNOG PODRUČJA

• 393. Cemu je jednaka gornja granica mjernog opsega instrumenta ? GORNJOJ GRANICI MJERNOG PODRUČJA

• 394. Da li je mjerni opseg veci ili manji od pokaznog opsega ? MJERNI JE MANJI ILI JEDNAK POKAZNOM

• 395. Kod kojih instrumenata se kao dogovorena vrijednost uzima duljina skale ? KOD INSTRUMENATA SA TIPOČNOM NELINEARNOM SKALOM (OM-METRI)

• 396. Što se uzima kao dogovorena vrijednost kod frekvencmetara sa jeziccima ? SAMA BROJKA (NAJDESNIJEG JEZIČKA) ILI BROJKA U KRUŽNICI (ZA SVAKI JEZIČAK NJEGOVA VRIJEDNOST)

• 397. Koja se vrijednost uzima kao dogovorena vrijednost kod frekvencmetra sa jeziccima ako im oznaka klase izgleda jednostavno kao brojka – na pr. 1 ? 1% OD NAJDESNIJEG JEZIČKA

• 398. Koja se vrijednost uzima kao dogovorena vrijednost kod frekvencmetra sa jeziccima ako im oznaka klase izgleda jednostavno kao brojka unutar kružnice – na pr. 1 ? 1% VRIJEDNOSTI SVAKOG JEZIČKA

• 399. Kada je dogovorena vrijednost zbroj vrijednosti na oba kraja skale ? KADA JE 0 INSTRUMENTA NEGDJE U SREDINI (UNUTAR SKALE)

• 400. Što se na skali instrumenta oznacava tockom ? POČETAK ILI KRAJ MJERNOG OPSEGA

• 401. Da li osim stalnih istosmjernih struja postoje još neke ? POSTOJE

• 402. Da li su vremenski promjenljive struje istosmjerne ili izmjenicne ? OBOJE

• 403. Kakvim slovom se pišu trenutne vrijednosti struje ? MALIM LATINIČNIM SLOVOM I, NAPONA U, SNAGE P… ITD

• 404. Vremenski promjenljive struje mogu biti kakve ? NEPERIODIČKE (STIHIJSKI PROMJENJIVE) I PERIODIČKI PROMJENJIVE

• 405. Skicirajte graf jedne stalne istosmjerne struje ! (…)

• 406. Skicirajte graf vremenski promjenljive neperiodicke istosmjerne struje ! (…)

• 407. Što u tehnici ili znanosti proizvodi vremenski promjenljive neperiodicke istosmjerne struje ? MOGU NASTATI ELEKTRIČNIM PUTEM, BRZINE VJETRA, RAZINE VODE… (TO SU EFEKTI, A ŠTO IH PROIZVODI…RAZMISLITI O ODGOVORU)

• 408. Da li vremenski promjenljive struje mogu mijenjati smjer ? MOGU

• 409. Tocka na kojoj graf struje presijeca vremensku os (apscisu) zove se kako ? NULTOČKA

• 410. Kako se nazivaju struje kod kojih se njihov graf nakon nekog vremena potpuno jednako ponavlja ? PERIODIČKI PROMJENJIVE STRUJE

• 411. Koje vrijednosti prepoznajemo kod periodicki promjenljivih struja ? MAKSIMUM, MINIMUM, TJEMENU (AMPLITUDU) I TRENUTNU VRIJEDNOST TE INTERVAL NAKON KOJEG SE GRAF NA JEDNAK NAČIN PONAVLJA (PERIOD)

• 412. Kako se naziva najkraci period vremena nakon kojeg se graf struje ponavlja na potpuno jednak nacin ? PERIODA, TRAJANJE PERIODE

• 413. Što je to trenutna vrijednost struje ? VRIJEDNOST KOJU STRUJA IMA U TOČNO ODREĐENOM TRENUTKU

• 414. Što je to maksimalna vrijednost struje ? MAKSIMALNA VRIJEDNOST UNUTAR PERIDE KOJU STRUJA POSTIŽE U NEKOM PERIODU

• 415. Što je to minimalna vrijednost struje ? MINIMALNA VRIJEDNOST UNUTAR PERIODE KOJU STRUJA POSTIŽE U NEKOM PERIODU

• 416. Što je to tjemena vrijednost struje ? APSOLUTNI MINIMUM ILI APSOLUTNI MAKSIMUM

• 417. Kakve sve mogu biti periodicki promjenljive struje ? ISTOSMJERNE I IZMJENIČNE

• 418. Kojom matematickom funkcijom opisujemo najjednostavnije izmjenicne periodicki promjenljive struje ? SINUSIODOM

• 419. Da li osim naziva “sinusoidalne” struje neki autori koriste i neki drugi naziv ? Koji ? “SINUSNE”

• 420. Skicirajte graf sinusoidalne struje ! ~~~~~

• 421. Skicirajte graf izmjenicne periodicke nesinusoidalne struje ! VVVVV

• 422. Da li su kod sinusoidalnih struja njihove poluperiode razlicite ?

NISU

• 423. Kolika je ISA sinusoidalnih struja ? NULA

• 424. Koji valni oblik je najcešce korišteni valni oblik kod izmjenicnih struja ? SINUSNI

• 425. Da li se nesinusoidalne periodicki promjenljive struje mogu prikazati sinusoidama ? MOGU - FURIEOVOM ANALIZOM (RAZVOJEM)

Teoretska pitanja - predavanje 6

• 426. Ukratko opišite nacin (princip) proizvodnje sinusoidalnih napona i struja ! ZAVOJ OD KOMADA BAKRENE ŽICE VRTIMO KONSTANTNOM KUTNOM BRZINOM U MANGETSKOM POLJU TRAJNOG MAGNETA TAKO DA MU JE PLOHA OKOMITA NA SMJER SILNICA

• 427. Da li je velicina “” kutna brzina ili kružna frekvencija ? KUTNA BRZINA

• 428. Kod proizvodnje sinusoidalne struje (napona) što vrtimo konstantnom kutnom brzinom i gdje ? ZAVOJ OD KOMADA BAKRENE ŽICE // U HOMOGENOM MAGNETSKOM POLJU TRAJNOG MAGNETA (TAKO DA MU JE PLOHA OKOMITA NA SMJER SILNICA)

• 429. Za proizvodnju sinusoidalnih napona i struja koriste se kakvi generatori ? SINKRONI GENERATORI

• 430. Da li je nacin proizvodnje struje, opisan kao princip, ekonomican ili je neekonomican ? NIJE EKONOMIČAN

• 431. Što je to perioda struje (napona) ? MJERA PROMJENJLJIVOSTI SINUSOIDALNE STRUJE

• 432. Kako se naziva broj potpunih perioda struje ili napona u jednoj sekundi ? FREKVENCIJA

• 433. Kojom jedinicom se iskazuje broj potpunih perioda u jednoj sekundi ? HERTZ (HZ)

• 434. Što se mjeri u hercima ? FREKVENCIJA (UČESTALOST)

• 435. Koliko iznosi 1Hz ? SEKUNDA NA -1

• 436. Koji je naš naziv za frekvenciju - f ? UČESTALOST

• 437. Što je to ucestalost ? FREKVENCIJA

• 438. Što je to numericka frekvencija ? BROJ (NUMERA) POTPUNIH PROMJENA (PERIODA) STRUJE U JEDNOJ SEKUNDI

• 439. Po cemu se numericka frekvencija naziva “numericka” ? GRČ.

NUMERA

• 440. Što nam znaci kad kažemo da naša elektricna mreža ima frekvenciju 50Hz ? 50 POTPUNIH PERIODA SINUSOIDALNE STRUJE U JEDNOJ SEKUNDI, ODNOSNO DA JEDNA PERIODA TRAJE 20MS

• 441. Kako se naziva u jednadžbi i=Imsin(t)? KRUŽNA FREKVENCIJA, TJ PROMJENA KUTA SINUSOIDALNE VELIČINE U JEDNOJ SEKUNDI

• 442. Nakon kojeg kuta sinusoida poprima potpuno istu vrijednost (to jest ponavlja se) ? NAKON 360 STUPNJEVA, ODNOSNO 2PI RADIJANA

• 443. Što je to kružna frekvencija? PROMJENA KUTA SINUSOIDALNE VELIČINE U JEDNOJ SEKUNDI

• 444. Da li tjemena vrijednost periodicki promjenljivih struja može biti negativna ? Zašto ? NE MOŽE. JER GLEDAMO APSOLUTNU VRIJEDNOST

• 445. Da li je tjemena vrijednost jednaka maksimalnoj ili minimalnoj vrijednosti struje ? JEDNAKA JE VEĆOJ OD NJIH PO APSOLUTNOJ VRIJEDNOSTI

• 446. Po odgovarajucem ucinku kod periodicki promjenljivih struja govorimo o tri vrijednosti. Koje su to ? SREDNJA ARITMETIČKA, SREDNJA ELEKTROLITIČKA, KVADRAT EFEKTIVNE VRIJEDNOSTI.

• 447. Što je to aritmeticka srednja vrijednost periodicki promjenljive struje ? TO JE VRIJEDNOST ONE STALNE ISTOSMJERNE STRUJE KOJA PROLAZECI KROZ ISTI ELEKTROLIT, KROZ JEDNAKO DUGI INTERVAL VREMENA, IZLUČI JEDNAKU KOLIČINU ISTOG METALA NA KATODU, KAO I NAŠA PROMATRANA PERIODIČKA STRUJA

• 448. Što je to elektroliticka srednja vrijednost periodicki promjenljive struje ? TO JE VRIJEDNOST ONE STALNE ISTOSMJERNE STRUJE KOJA PROLAZEĆI KROZ ISTI ELEKTROLIT, KROZ JEDNAKO DUGI INTERVAL VREMENA, IZLUČI JEDNAKU KOLIČINU PLINA PRASKAVCA IZ TOG ELEKTROLITA, KAO I NAŠA PROMATRANA PERIODIČKA STRUJA

• 449. Koji efekt struje promatramo za određivanje njezine srednje aritmeticke vrijednosti ? KEMIJSKI

• 450. Koji efekt struje promatramo za određivanje njezine srednje elektroliticke vrijednosti ? KEMIJSKI

• 451. Koji efekt struje promatramo za određivanje njezine efektivne vrijednosti ? TOPLINSKI

• 452. Cemu je proporcionalna kolicina metala koja se izluci na katodi ?

SREDNJOJ ARITMETIČKOJ VRIJEDNOSTI STRUJE

• 453. Cemu je proporcionalna kolicina plina praskavca koja se izluci na elektrodama kod elektrolize vode ? SREDNJOJ ELEKTROLITIČKOJ VRIJEDNOSTI PROMATRANE STRUJE

• 454. Cemu je proporcionalna kolicina topline proizvedena u nekom otporniku ? KVADRATOM EFEKTIVNE VRIJEDNOSTI PERIODIČKE STRUJE

• 455. Što je to plin praskavac ? MJEŠAVINA VODIKA I KISIKA (2:1)

• 456. U što, i kako, se pretvara plin praskavac ako mu prinesemo plamen ? U PRASAK, KEMIJSKOM REAKCIJOM

• 457. Koju vrijednost struje racunamo po slijedecoj jednadžbi ?

ARITMETIČKU SREDNJU VRIJEDNOST (ISA)

• 458. Koju vrijednost struje racunamo po slijedecoj jednadžbi ?

ELEKTROLITIČKU SREDNJU VRIJEDNOST (ISE)

• 459. Koju vrijednost struje racunamo po slijedecoj jednadžbi ?

EFEKTIVNU VRIJEDNOST PERIODIČKE STRUJE (I2)

• 460. Napišite definiciju aritmeticke srednje vrijednosti neke periodicke struje ! v. 447

• 461. Napišite definiciju elektroliticke srednje vrijednosti neke periodicke struje ! v.448

• 462. Napišite definiciju efektivne vrijednosti neke periodicke struje ! TO JE VRIJEDNOST ONE STALNE ISTOSMJERNE STRUJE KOJA PROLAZEĆI KROZ ISTI OTPOR U JEDNAKO DUGOM INTERVALU VREMENA T PROIZVEDE JEDNAKU KOLIČINU TOPLINE KAO I NAŠA PROMATRANA PERIODIČKA STRUJA

• 463. Kolika je efektivna vrijednost sinusoidalnih struja ?

• 464. Što se koristi za numericko opisivanje periodickih struja ? NEKI BROJČANI FAKTORI

• 465. Što je to tjemeni faktor ? OMJER TJEMENE VRIJEDNOSTI PROMATRANE PERIODIČKE STRUJE (NAPONA) I NJEZINE EFEKTIVNE VRIJEDNOSTI

• 466. Koji simbol koristimo za tjemeni faktor ? (MALO GRČ. SLOVO SIGMA)

• 467. Koliko iznosi tjemeni faktor kod sinusoidalnih struja i napona ? √2

?= 1T⋅∫t=0

T

i (t )⋅dt

?= 1T⋅∫t=0

T

|i (t )|⋅dt

?= 1T⋅∫t=0

T

i2 (t )⋅dt

I ef=I=Im√2

• 468. Kako se naziva rezultat dijeljenja tjemene vrijednosti s efektivnom vrijednosti ? TJEMENI FAKTOR

• 469. Što je to faktor oblika ? FAKTOR OBLIKA NEKE PERIODIČKE STRUJE JE OMJER IZMEĐU NJEZINE EFEKTIVNE I SREDNJE ELEKTROLITIČKE VRIJEDNOSTI

• 470. Koji simbol koristimo za faktor oblika ? (MALO GRČ. SLOVO KSI)

• 471. Koliko iznosi faktor oblika kod sinusoidalnih struja i napona ?

• 472. Kako se naziva rezultat dijeljenja efektivne vrijednosti sa srednjom elektrolitickom vrijednosti ? FAKTOR OBLIKA

• 473. Da li kod sinusoidalnih struja govorimo o fazi ? DA

• 474. Kad na jednom grafu imamo prikazano više struja da li su one sve uvijek u istoj fazi ? NE

• 475. Kad kažemo da se dvije struje razlikuju u fazi ? KAD IM SE FAZE RAZLIKUJU U TRENUTKU t=0

• 476. Što je to faza sinusoidalne struje ?

• 477. Što se misli pod time da jedna struja prethodi drugoj, ili da zaostaje? KAD NA GRAFU JEDNA STRUJA POČINJE OPADATI A DRUGA RASTE… ili OBRNUTO

• 478. Da li su na pocetku elektrotehnike postojali kvalitetni materijali za izradu trajnih magneta ? NISU

• 479. Ako materijal za izradu trajnog magneta nije kvalitetan što se događa s tim magnetom tijekom vremena ? GUBI SVOJA MAGNETSKA SVOJSTVA

• 480. Što se događa s otklonom kazaljke instrumenta s trajnim magnetom i pomicnim svitkom kad magnet tijekom vremena postaje sve slabiji ? OTKLON KAZALJKE ĆE BITI SVE MANjI

• 481. Kad se instrumentu tijekom vremena kod mjerenja jednako jake struje otklon kazaljke smanji što je potrebno uciniti ? UMJERITI GA. (BAŽDARITI) … OPISNO:POVEĆA(VA)TI OTPOR SHUNTA (A-METRI) ILI SMANJI(VA)TI OTPOR PREDOTPORA (V-METRI)

• 482. Zbog slabljenja trajnog magneta trebalo je stalno umjeravati mjerne instrumente. Kome se to nije sviđalo ? MJERITELJIMA

• 483. Na kakvu ideju su došli mjeritelji zbog stalnog slabljenja trajnih magneta i potrebe cestog umjeravanja mjernih instrumenata ? DA SE UMJESTO TRAJNOG MAGNETA KORISTI ELEKTROMAGNET

ξ= II SE

=

Im√22⋅Imπ

= π2⋅√2

=1 ,11072

• 484. Zašto se je došlo na ideju da se trajni magnet instrumenta s trajnim magnetom i zakretnim svitkom zamijeni s elektromagnetom ? ZBOG STALNOG SLABLJENJA TRAJNIH MAGNETA I ZBOG TOGA ČESTOG UMJERAVANJA MJERNIH INSTRUMENATA

• 485. Gdje se troši gotovo cijeli iznos magnetomotorne sile kod elektrodinamskog instrumenta ? NA ODRŽAVANJE MAGNETSKOG TOKA KROZ ZRAČNU PUKOTINU U KOJOJ JE SMJEŠTEN PRVI SVITAK

• 486. Cemu je proporcionalan otklon kazaljke elektrodinamskog instrumenta ? PRODUKTU KONSTANTE K (***KOJA JE ODREĐENA GEOMETRIJSKIM DIMENZIJAMA SVITKA I PUKOTINE, BROJEVIMA ZAVOJA OBA SVITKA, KONSTANTOM OPRUGE I PERMABILNOŠĆU VAKUUMA***) I STRUJE KROZ OBA SVITKA

• 487. Da li je elektrodinamskim instrumentom moguce mjeriti struju ? Ako da, kakvu ima skalu ? DA, IMA TIPIČNU KVADRATNU SKALU

• 488. Da li je elektrodinamskim instrumentom moguce mjeriti napon ? Ako da, kakvu ima skalu ? DA, IMA TIPIČNU KVADRATNU SKALU

• 489. Da li je elektrodinamskim instrumentom moguce mjeriti snagu ? Ako da, kakvu ima skalu ? DA, LINEARNU

• 490. Kako je moguce da elektrodinamski instrument mjeri srednju vrijednost snage ? ZBOG SVOJE TROMOSTI - NE MOŽE SLIJEDITI PROMJENE TRENUTNIH VRIJEDNOSTI SNAGE PA ĆE NJEGOV OTKLON BITI JEDNAK SREDNJOJ SNAZI

• 491. Koju vrijednost struje mjeri elektrodinamski instrument ? KVADRAT EFEKTIVNE VRIJEDNOSTI STRUJE

• 492. Koju vrijednost napona mjeri elektrodinamski instrument ? KVADRAT EFEKTIVNE VRIJEDNOSTI NAPONA

• 493. U cemu se razlikuje elektrodinamski ampermetar od elektrodinamskog voltmetra ? AMPERMETAR - OBA SVITKA SA ŠTO MANJE ZAVOJA ŠTO DEBLJE ŽICE, VOLTMETAR - ŠTO VIŠE ZAVOJA ŠTO TANJE ŽICE

• 494. Kako se radi nepomicni svitak kod elektrodinamskog vatmetra ? RADI SE S RELATIVNO MALO ZAVOJA RELATIVNO DEBELE ŽICE

• 495. Kako se radi pomicni svitak kod elektrodinamskog vatmetra ? SA ŠTO VIŠE ZAVOJA ŠTO TANJE ŽICE

• 496. Skicirajte kako se u shemama prikazuje elektrodinamski vatmetar !

• 497. Na koji nacin se oznacuju tzv. “ulazne” stezaljke elektrodinamskog vatmetra ? NAJĆEŠĆE SE OZNAČUJU SA ZVJEZDICOM

• 498. Stezaljku strujne grane elektrodinamskog vatmetra oznacenu sa

zvijezdicom kako treba spojiti u strujni krug ? TAKO DA NA NJU STRUJA ULAZI U STRUJNI SVITAK INSTRUMENTA

• 499. Stezaljku naponske grane elektrodinamskog vatmetra oznacenu sa zvijezdicom kako treba spojiti u strujni krug ? NA VIŠI POTENCIJAL

• 500. Zašto se uz elektrodinamski vatmetar obavezno trebaju spojiti ampermetar i voltmetar ? JER VATMETAR POKAZUJE UMNOŽAK P=U*I*COS(FI) A TAJ BROJ MOŽE BITI MALI IAKO NAPON I STRUJA MOGU BITI VELIKI

• 501. Da li elektrodinamski vatmetar može biti preopterecen iako pokazuje mali otklon kazaljke ? MOŽE

• 502. Da li se kod korištenja elektromagneta umjesto trajnog magneta kod elektrodinamskih instrumenata pojavljuju neke neželjene posljedice ? Ako da, koje ? DA, GUBICI U ŽELJEZU (HISTEREZA I VRTLOŽNE STRUJE)

• 503. Da li se elektrodinamski instrumenti izrađuju sa željezom ili bez željeza ? OBOJE (???)

• 504. Da li je kod elektrodinamskih instrumenata bez željeza nepomicni svitak veceg ili manjeg promjera od pomicnog ? MANJEG

• 505. Kroz kakvo magnetsko polje ce se kretati pomicni svitak elektrodinamskog instrumenta bez željeza kad je magnetsko polje pravilno oblikovano ? RADIJALNO (PRAVILNIM OBLIKOVANJEM POSTIŽE SE DA SE POMIČNI SVITAK KREĆE KROZ RADIJALNO MAGNETSKO POLJE)

• 506. Kod elektrodinamskih instrumenata bez željeza pojavljuje se problem. Koji ? PROBLEM UTJECAJA VANJSKIH MAGNETSKIH POLJA

• 507. Kako se kod elektrodinamskih instrumenata bez željeza rješava problem stranih magnetskih polja ? RJEŠAVA SE OKLAPANJEM MJERNOG SISTEMA FEROMAGNETSKIM OKLOPIMA

• 508. Zašto se elektrodinamski instrumenti bez željeza oklapaju ? DA SE RJEŠI PROBLEM UTJECAJA VANJSKIH MAGNETSKIH POLJA NA POKAZIVANJE INSTRUMENTA

• 509. Koliko oklopa se stavlja da se elektrodinamski instrument bez željeza zaštiti od stranih magnetskih polja ? DO 3

• 510. Skicirajte simbol elektrodinamskog mjernog sistema s tri oklopa ! (*** TRI KRUŽNICE OKO “PLUSIĆA” ***)

Teoretska pitanja - predavanje 7

• 511. Kako djeluje svitak žice kroz koji se propusti el. struja na komad željeza koji visi obješen oprugom iznad njega ? PRIVLAČI GA

• 512. Koliko se najviše može spustiti komad željeza koji visi obješen oprugom iznad svitka kroz koji prolazi neka el. struja ? DO (U) SREDIŠTA(E) SVITKA

• 513. Da li se komad željeza može spustiti ispod sredine svitka ? NE

• 514. Kako je uocena pojava da svitak žice protjecan strujom povlaci prema dolje komad željeza koji visi iznad njega iskorištena za gradnju instrumenta s pomicnim željezom ? TAKO DA SE UMJESTO ŽELJEZA UZEO KRUŽNI LISTIĆ I EKSCENTRIČNO SPUŠTENA OSVINA

• 515. Kad se umjesto utega koristi listic iz magnetski mekog željeza ekscentricno postavljen na osovinu kakav je oblik svitka ? SLIČAN ELIPTIČNOM OBLIKU

• 516. Kakav je oblik listica od magnetski mekog željeza koji se uvlaci u svitak s uskom i dugom pukotinom ? KRUŽNI

• 517. Kod svitka s pomicnim željezom što stvara protumoment ? SPIRALNA OPRUGA

• 518. Kakva je skala instrumenta s pomicnim željezom koji ima kružni listic i svitak s uskom dugom pukotinom ? NELINEARNA - KOJA LIČI NA KVADRATIČNU

• 519. Kakav je oblik dva limica koji su lucno savijeni kod instrumenta s pomicnim željezom ? 1 - PRAVOKUTNOG, 2 - TRAPEZNOG OBLIKA

• 520. Zašto se limici od mekog željeza međusobno odbijaju ? JER SU MAGNETIZIRANI U ISTOM SMJERU (A ISTOIMENI SE ODBIJAJU)

• 521. Da li postoji konstrukcija instrumenta s pomicnim željezom kod koje su limici jednaki po obliku ? POSTOJI

• 522. Kakvu skalu imaju instrumenti s pomicnim željezom koji imaju dva limica ? LINEARIZIRANU KVADRATIČNU

• 523. Da li su instrumenti s pomicnim željezom jeftini ili skupi ? VRLO JEFTINI

• 524. Kakvu vrijednost struje mjere instrumenti s pomicnim željezom ? EFEKTIVNU

• 525. Skicirajte simbol mjernog sistema instrumenta s pomicnim željezom ! (NAKOŠENO SLOVO W U DESNO …UCRTANO U PRAVOKUTNIKU TAKO DA VRHOVI STRŠE VAN…)

• 526. Koji efekt elektricne struje koriste termicki instrumenti ? TOPLINSKI

• 527. Što se proizvodi u materijalu (tvari) kroz koji prolazi elektricna struja ? TOPLINA

• 528. Što se događa s materijalom kojeg zagrijava elektricna struja ? RASTEŽE SE (JER SE GRIJE)

• 529. Što se događa sa otpornom žicom kroz koju prolazi elektricna struja ? PRODULJUJE SE

• 530. Da li otporna žica kroz koju prolazi elektricna struja mijenja svoje dimenzije ? Ako da, kako ? MIJENJA, PORASTOM TEMPERATURE - PORASTE DULJINA

• 531. Da li se otporna žica kroz koju prolazi elektricna struja zbog zagrijavanja znacajno produlji ili je to produljenje vrlo malo ? VRLO MALO

• 532. Što se kod instrumenta s vrucom žicom znatno više mijenja od samog produljenja žice ? PROGIB

• 533. Da li je progib žice manji ili veci od njezinog produljenja ? ZNATNO VEĆI (15X)

• 534. Iako je progib žice primjetan na koji nacin ga pretvaramo u znatan zakret kazaljke instrumenta s vrucom žicom ? SVILENU NIT ODAVIJEMO OKO KOTAČIĆA MALOG RADIJUSA

• 535. Kako se uklanja utjecaj temperature okoline na pokazivanje instrumenta s vrucom žicom ? DA SE NOSAČI KOJI NAPINJU ŽICU POSTAVE NA PODLOGU

• 536. Koji se zahtjevi postavljaju na materijale od kojih se izrađuje vruca žica ? ŠTO VEĆI OTPOR, VEĆA TEMP. TOLERANCIJA, ELASTIČNOST…

• 537. Da li su materijali od kojih se izrađuje tzv. vruca žica jeftini ili su skupi ? SKUPI

• 538. Koju vrijednost struje mjeri instrument s vrucom žicom ? EFEKTIVNU VRIJEDNOST STRUJE

• 539. Da li se instrumenti s vrucom žicom mogu koristiti za mjerenje efektivnih vrijednosti struja niskih ili visokih frekvencija ? OBOJE

• 540. Skicirajte simbol kojim se oznacuje mjerni sistem instrumenta s vrucom žicom ! “Y” SA STRELICOM PREMA DOLJE I KRUŽIĆIMA U VRHOVIMA

• 541. Što je to bimetal ? SPOJ 2 RAZLIČINA METALA - BITNO RAZLIČITIH KOEFICJENATA RASTEZANJA

• 542. Da li se za izradu bimetala koriste metali sa što slicnijim temperaturnim koeficijentom rastezanja ili se taj koeficijent treba što više razlikovati ? ŠTO VIŠE RAZLIKOVATI

• 543. Što se događa s bimetalom kad se njegova temperatura mijenja ? SAVIJA SE U 1 ILI 2. STRANU

• 544. Što se događa s bimetalom kad mu je temperatura veca od one na kojoj je napravljen ? SAVIJA SE NA STRANU METALA MANJE KOEF. RAST.

• 545. Što se događa s bimetalom kad mu je temperatura manja od one na kojoj je napravljen ? - NA STRANU METALA VEĆE KOEF. RAST.

• 546. Da li je savijanje bimetala primjetno ili je neznatno (kao što je neznatno produljenje vruce žice) ? PRIMJETNO

• 547. Kako je oblikovan bimetal koji se koristi za izradu bimetalnih instrumenata ? U OBLIKU SPIRALE

• 548. Da li je bimetalna spirala duža od trake ? DA

• 549. Na koji nacin grijemo bimetalnu spiralu ? TAKO DA STRUJA DIREKTNO PROLAZI KROZ TU SPIRALU

• 550. Da li bimetalnu spiralu grije i okolni zrak ? DA

• 551. Kako se rješava problem utjecaja temperature okolnog zraka na pokazivanje bimetalnog instrumenta ? TAKO DA SE UZMU 2 POTPUNO JEDNAKE BIMETALNE SPIRALE SUPROTNE ORIJENTACIJE (SUPROTNO ORIJENTIRANE)

• 552. Koliko vremena treba da od trenutka kad kroz bimetalni instrument propustimo neku struju na skali instrumenta ocitamo njoj odgovarajuci otklon ? SAMO 15 MIN

• 553. Da li bimetalnom instrumentu treba 15 minuta, manje ili više minuta, da pokaže iznos mjerene struje ? TOČNO 15 MIN

• 554. Zašto kažemo da bimetalni instrument mjeri 15-minutnu vrijednost efektivne struje ? JER JE TO VRIJEME KOJE MU JE POTREBNO DA POKAŽE IZNOS MJERENE STRUJE

• 555. Da li nam je 15 minuta dugo ili kratko vrijeme za mjerenje el. struje ?

• 556. Cime se proizvodi protumoment kod bimetalnog instrumenta ? NE TREBA SE PROIZVODITI

• 557. Koliko kazaljki obicno ima bimetalni instrument ? OBIČNO 2

• 558. Koja je uloga gurane kazaljke kod bimetalnog instrumenta ? DA POKAŽE MAX 15-MINUTNU STRUJU U NEKOM TARIFNOM RAZDOBLJU

• 559. Da li bimetalni instrument ima neke kontakte i ako ima koja im je svrha ? IMA 2… 1 - ALARMIRA DA JE POGON PREOPTEREĆEN, 2 - ISKLJUČUJE POGON

• 560. Tko svaki mjesec ocitava položaj gurane kazaljke ? INKASATOR

• 561. Što nam pokazuje gurana kazaljka ? MAX STRUJU U PERIODU IZMEĐU 2 OČITANJA

• 562. Nakon ocitavanja položaja gurane kazaljke što s njom radi inkasator ? POSEBNIM KLJUČEM VRAĆA JU DO MJERENE KAZALJKE

• 563. Zašto je znacajno ocitavanje max. 15-minutne struje u tijeku nekog mjeseca ? JER VELIKI POTROŠAČI PLAĆAJU STRUJU UGOVOROM (TJ PO TOME SE PLAĆA STRUJA)

• 564. Skicirajte oznaku mjernog sistema bimetalnog instrumenta ! “KO DUGA SA 2 BOJE”

• 565. Kako se još nazivaju termopretvaraci ? PAROVI TERMOČLANCI, TERMOELEMENTI

• 566. Na koji nacin se izrađuje termopretvarac ? DA SE 2 RAZLIČITA METALA ZATALE NA VRHU

• 567. Kako se naziva zataljeni kraj termopretvaraca ? VRUĆI KRAJ, TOPLI KRAJ

• 568. Gdje se pojavljuje razlika potencijala kod termopretvaraca ? NA HLADNOM KRAJU TJ, SLOBODNIM PRIKLJUČCIMA

• 569. Zašto se koriste razliciti termoparovi ? ZA MJERENJE TEMPERATURE U RAZLIČITIM RASPONIMA

• 570. Da li za mjerenje jakosti elektricne struje koristimo termoparove na visokim temperaturnim razlikama ? NE

• 571. Kako su u pravilu visoki naponi koje dobivamo termopretvaracima ? DO CCA 10 mV

• 572. Da li je karakteristika termopara pravac ili je samo dosta slicna pravcu ? SAMO JE DOSTA SLIČNA PRAVCU (ALI NE ODSTUPA PUNO)

• 573. U koliko izvedbi se izrađuju termoparovi ? U 2 IZVEDBE , IZOLIRANA I NEIZOLIRANA

• 574. Koja je prednost neizoliranih termoparova ? DA BRŽE I TOČNIJE POKAZUJU IZNOS MJERENE TEMPERATURE

• 575. Koji je nedostatak neizoliranih termoparova ? DA SU RAZLIČITI GALVANSKI KRUGOVI MEĐUSOBNO SPOJENI

• 576. Koja je prednost izoliranih termoparova ? DA SU RAZLIČITI GALVANSKI KRUGOVI ODVOJENI

• 577. Koji je nedostatak izoliranih termoparova ? ZBOG IZOLACIJE -

POVEĆANA JE TERMO-TROMOST

• 578. Skicirajte konstrukciju jednog izoliranog termopretvaraca !

• 579. Skicirajte oznaku jednog neizoliranog termopretvaraca ! “V” PODCRTANO (CRTA SPOJENA)

• 580. Skicirajte oznaku jednog izoliranog termopretvaraca ! “V” PODCRTANO (CRTA ODVOJENA)

• 581. Kakvu bi skalu imali kad bi obicnom instrumentu s trajnim magnetom i zakretnim svitkom dodali termopretvarac ? KVADRATIČNU

• 582. Na koji nacin se vrši linearizacija skale instrumenta s trajnim magnetom i zakretnim svitkom s ugrađenim termopretvaracem ? TAKO DA SE POVEĆAVA ZRAČNI RASPOR IZMEĐU (…) I VALJKA

• 583. Zašto se instrument s trajnim magnetom i zakretnim svitkom kad mu se ugrađuje termopretvarac izrađuje s promjenljivim zracnim rasporom ? DA BI DOBILI LINEARNU SKALU

• 584. Kolika je obicno jacina struje grijanja termopretvaraca ? 1mA

• 585. Da li je vremensku promjenu više sinusoidalnih struja lako ili teško crtati ? (više njih) - TEŠKO, (jednu - relativno lagano)

• 586. Kad na nekom grafu imamo prikazanu vremensku promjenu mnogo sinusoidalnih struja da li je taj prikaz pregledan ili je nepregledan ? NEPREGLEDAN

• 587. Koji su nam bitni elementi kod grafickog predocavanja sinusoidalnih struja ? TJEMENE VRIJEDNOSTI I FAZNI ODNOSI

• 588. Da li je pregledniji graficki prikaz vremenske promjene više sinusoidalnih struja od njihovog fazorskog prikaza ? FAZORSKI JE PREGLEDNIJI

• 589. Kako se još nazivaju fazori ? VERZORI, VEKTORI

• 590. Kako se još nazivaju “verzori” ? FAZORI, VEKTORI

• 591. U cemu se fazori razlikuju od vektora ? FAZORI NEMAJU VEKTORSKI PRODUKT

• 592. Da li fazori mogu imati vektorski produkt ? NE

• 593. Što je to vektorski produkt dva vektora ? VEKTOR

• 594. Što je to skalarni produkt dva vektora ? SKALAR

• 595. Što je produkt dva fazora ? FAZOR KOJI SE VRTI 2X BRŽE

• 596. Da li vektore možemo dijeliti ? NE

• 597. Da li fazore možemo dijeliti ? DA

• 598. U kakvom su međusobnom položaju fazori struje i napona nekog omskog (radnog) otpora ?

• 599. Kod radnog otpora su struja i napon u kakvom međusobnom odnosu ? U FAZI

• 600. Kod sinusoidalne struje kroz radni otpor promjena trenutne snage je kakva ? 2X BRŽA OD

• 601. Cemu je jednaka srednja snaga djelatnog otpora ? UR*IR

• 602. Kod radne snage uz jedan konstantan dio kojom brzinom se mijenja vremenski promjenljivi dio i s kolikom amplitudom ? 2X FREKVENCIJA, AMPLITUDE = SREDNJE STRUJE (BRZINOM FREKV)

• 603. U što se u radnom otporu pretvara elektricna energija ? NEPOVRATNO U TOPLINU

• 604. Zašto kažemo da se u radnom otporu elektricna energija nepovratno pretvara u toplinsku energiju ? OTPOR MOŽETE GRIJATI KOLIKO HOĆETE (MOŽETE GA I RASTOPITI) ALI NEĆETE DOBITI ELEKTRIČNU ENERGIJU – ZATO KAZEMO DA SE U RADNOM OTPORU EL. ENERGIJA PRETVARA U TOPLINSKU ENERGIJU.

• 605. Zašto kod proracuna utroška elektricne energije u omskom otporu ne trebamo koristiti integral ?

• 606. Da li možemo dobiti elektricnu energiju grijanjem radnog otpora ? NE

• 607. Da li je toplinski rad koji dobijemo iz radnog otpora koristan ili štetan ? MOŽE BITI I KORISTAN I ŠTETAN.

• 608. Kakvu snagu imamo na radnom otporu ? RADNU SNAGU

• 609. U kakvom su međusobnom položaju fazori sinusoidalne struje i napona kod induktiviteta ? NAPON PRETHODI STRUJI ZA 90°, ODNOSNO DA STRUJA ZAOSTAJE ZA NAPONOM ZA 90°.

• 610. Da li kod induktiviteta fazor struje prethodi fazoru napona ? NE

• 611. U kojem smjeru rotiraju fazori ? SUPROTNO OD KAZALJKE NA SATU

• 612. Koji je smjer rotacije matematicki “+” smjer ? POZITIVNI MATEMATIČKI SMJER

• 613. Kako iz poznatog induktiviteta L i frekvencije f (ili ) možemo izracunati jalovi induktivni otpor ? XL=L

• 614.Zašto se induktivni otpor naziva “jalovi”? NE VRŠI RAD

• 615. Induktivni otpor osim s imenom “jalovi” nazivamo s još nekim imenima. S kojima ? JALOVA SNAGA, PRAZNA SNAGA, REAKTIVNA SNAGA, BEZVATNA SNAGA

• 616. Da li je opravdano velicinu koju oznacujemo sa XL nazivati otporom ? DA

• 617. Da li kod induktiviteta fazor napona zaostaje za fazorom struje ? NE

• 618. Kolika je srednja snaga u grafu promjene vrijednosti trenutne snage kod induktiviteta ? JEDNAKA JE NULI

• 619. Koliko iznosi amplituda promjene trenutne snage kod induktiviteta ? AMPLITUDA PROMJENE TRENUTNE SNAGE PC JEDNAKA JE PRODUKTU NAPONA NA KAPACITETU (UC) I STRUJE (I) KOJA PROLAZI KROZ TAJ KAPACITET

• 620. U što se pretvara elektricna energija u induktivitetu ? U ENERGIJU MAGNETSKOG POLJA

• 621. Kada ce se akumulirati najveca kolicina energije magnetskog polja induktiviteta ? U TREĆOJ ČETVRTINI PERIODE.

• 622. Što se događa s akumuliranom energijom magnetskog polja induktiviteta kad se struja kroz induktivitet pocinje smanjivati ? VRAČA SE U STRUJNI KRUG KAO OSLOBOĐENA EL. ENERGIJA

• 623. Cemu je jednaka površina ispod jedne cetvrtine periode struje promjene trenutne snage kod induktiviteta ? AKUMULIRANOJ ENERGIJI EL. POLJA U KAPACITETU.

• 624. Kako nazivamo snagu kod induktiviteta ? JALOVA SNAGA

• 625. Što je to prazna snaga ? U STRUJNOM KRUGU POSTOJI JEDNA KOLIČINA ELEKTRIČNE ENERGIJE KOJA KROZ NJEGA PUTUJE OD IZVORA DO INDUKTIVITETA I NATRAG NE VRŠEĆI NIKAKAV RAD. TO SE NAZIVA PRAZNA SNAGA (JALOVA SNAGA, BEZVATNA SNAGA,...)

• 626. Da li imaju isto znacenje – jalova, prazna, bezvatna snaga ? DA

• 627. Da li nam treba jalova snaga u strujnom krugu ? DA

• 628. Cemu je proporcionalna promjena elektricnog polja kapaciteta ? PROPORCIONALNO S PROMJENOM NAPONA NA KAPACITETU MIJENJA SE I NABOJ NA PLOČAMA TOG KAPACITETA A TIME I NJEGOVO ELEKTRIČNO POLJE.

• 629. Kako se naziva produkt “C” ? KAPACITIVNA VODLJIVOST

• 630. Kako se naziva produkt“ 1/(- C)”? RECIPROČNA VRIJEDNOST VODLJIVOSTI, TJ. ELEKTRIČNI OTPOR

• 631. Da li je opravdano velicinu XC nazivati kapacitivnim jalovim otporom ?

• 632. Da li je opravdano velicinu BC nazivati jalovom kapacitivnom vodljivosti ?

• 633. Da li napon na kapacitetu prethodi struji ili zaostaje za njom ? ZAOSTAJE

• 634. U kakvom su međusobnom položaju fazori struje i napona kapaciteta ? NAPON ZAOSTAJE ZA STRUJOM ZA 90°, ODNOSNO DA STRUJA PRETHODI NAPONU ZA 90°.

• 635. Kako se mijenja trenutna vrijednost snage kapaciteta ? TRENUTNA SNAGA MIJENJA SVOJ IZNOS DVOSTRUKOM FREKVENCIJOM OD IZNOSA -UCI DO IZNOSA UCI

• 636. Kolika je amplituda promjene trenutne vrijednosti snage nekog kapaciteta ? JEDNAKA JE NULI

• 637. Kolikom frekvencijom se mijenja trenutna snaga kapaciteta ? DVOSTRUKOM FREKVENCIJOM

• 638. U što se pretvara elektricna energija u kapacitetu ? ??? U NEGATIVAN UTROŠAK

• 639. Kako dugo se elektricna energija u kapacitetu pretvara u energiju elektricnog polja ?

• 640. Kada ce biti akumulirana najveca kolicina energije elektricnog polja u kapacitetu ? U TRENUTKU T/2,

• 641. Što se događa s akumuliranom energijom elektricnog polja kapaciteta kad se napon pocinje smanjivati ? ZNAČI DA SE ELEKTRIČNO POLJE RAZGRAĐUJE, A AKUMULIRANA ENERGIJA ELEKTRIČNOG POLJA VRAČA U STRUJNI KRUG KAO OSLOBOĐENA ELEKTRIČNA ENERGIJA.

• 642. Zašto snagu kapaciteta nazivamo jalovom ? JER NE VRŠI NIKAKAV RAD

• 643. U izmjenicnom (sinusoidalnom) strujnom krugu vrijede Kirchhoffovi zakoni za koje vrijednosti struja i napona ? DA ?!?! (NIJE MI JASNO

PITANJE) ... 1. I 2. ZAKONI... NEZNAM

Predavanje 8 Teoretska pitanja

• 643. U izmjenicnom (sinusoidalnom) strujnom krugu vrijede Kirchhoffovi zakoni za koje vrijednosti struja i napona ?TRENUTNE VRIJEDNOSTI

• 644. Skicirajte trokut otpora kod R+L serijskog strujnog kruga !

• 645. Skicirajte trokut napona kod serijskog R+L strujnog kruga !

• 646. Skicirajte trokut snaga u serijskom R+L strujnom krugu !

• 647. Skicirajte fazorski dijagram nekog serijskog R+L strujnog kruga !

• 648. Gdje se u serijskom R+L strujnom krugu troši radna snaga ?

• 649. Gdje se u serijskom R+L strujnom krugu troši jalova snaga ?

• 650. Skicirajte trokut otpora kod R+C serijskog strujnog kruga !

• 651. Skicirajte trokut napona kod serijskog R+C strujnog kruga !

• 652. Skicirajte trokut snaga u serijskom R+C strujnom krugu !

• 653. Skicirajte fazorski dijagram nekog serijskog R+C strujnog kruga !

• 654. Gdje se u serijskom R+C strujnom krugu troši radna snaga ?

• 655. Gdje se u serijskom R+C strujnom krugu troši jalova snaga ?

• 656. Cemu je jednak ukupni napon kod serijskog spoja omskog i kapacitivnog otpora ?PRODUKTU STRUJE I JALOVOG KAPACITIVNOG OTPORA XC=1/(C*W)

• 657. Što je to impedancija ? PRIVIDNI OTPOR

• 658. Što je to reaktancija ?JALOVI OTPOR

• 659. Što je to rezistancija ?RADNI OTPOR

• 660. Kod paralelnog spoja induktiviteta i omskog otpora u kakvom su međusobnom položaju fazori njihovih struja ?

• 661. Da li su u paralelnom spoju omskog otpora i induktiviteta na njima razliciti ili jednaki naponi ? JEDNAKI

• 662. Skicirajte fazorski dijagram jednog paralelnog R+L strujnog kruga !

• 663. Skicirajte trokut struja paralelnog R+L strujnog kruga !

• 664. Skicirajte trokut vodljivosti paralelnog R+L strujnog kruga !

• 665. Kod paralelnog spoja kapaciteta i omskog otpora u kakvom su međusobnom položaju fazori njihovih struja ?

• 666. Da li su u paralelnom spoju omskog otpora i kapaciteta na njima razliciti ili jednaki naponi ?JEDNAKI??

• 667. Skicirajte fazorski dijagram jednog paralelnog R+C strujnog kruga !

• 668. Skicirajte trokut struja paralelnog R+C strujnog kruga !

• 669. Skicirajte trokut vodljivosti paralelnog R+C strujnog kruga !

• 690. Što oznacujemo sa BL ? JALOVA VODLJIVOST

• 691. Što oznacujemo sa G ? RADNU VODLJIVOST

• 692. Što oznacujemo sa BC ?

• 693. Što oznacujemo sa Y ? PRIVIDNA VODLJIVOST

• 694. Kad znamo da u nekom strujnom krugu imamo napon U, struju I i fazni kut između njih kolika je radna snaga ?

• 695. Da li u serijskom spoju R, L i C ista struja prolazi kroz sve elemente ili se razlikuje po iznosu od elementa do elementa ? ISTA STRUJA PROLAZI KROZ SVE ELEMENTE

• 696.Da li je u serijskom spoju R,L i C isti napon na svim elementima ili se razlikuje po iznosu od elementa do elementa ?NAPON JE U FAZI SA STRUJOM NA OMSKOM OTPORU, NA INDUKTIVITETU PRETHODI STRUJI ZA 90°

• 697. Kako se dobiva ukupni napon u serijskom R, L, C strujnom krugu ?RAZLIKOM NAPONA UX=UL-UC

• 698. Kakav je odnos fazora struja i napona na pojedinim elementima serijskog R, L, C strujnog kruga ?NAPON NA INDUKTIVITETU PRETHODI STRUJI ZA 90°, A NA KAPACITETU ZAOSTAJE ZA 90°

• 699.U kakvim međusobnim odnosima mogu biti fazori ukupnog napona i struje u serijskom R, L, C strujnom krugu ? RAZLIKUJE SE PO IZNOSU OD ELEMENTA DO ELEMENTA (STRUJA KROZ INDUKTIVITET ZAOSTAJE ZA NAPONOM ZA 90° IZNOSI IL=UL/XL = U/XL, GDJE JE XL=L*W=L*2*PI*F

• 700. Da li u paralelnom spoju R, L i C ista struja prolazi kroz sve elemente ili se razlikuje po iznosu od elementa do elementa ? RAZLIČITA

• 701. Da li je u paralelnom spoju R, L i C isti napon na svim elementima ili se razlikuje po iznosu od elementa do elementa ?ISTI NAPON JE NA SVIM ELEMENTIMA TOG STRUJNOG KRUGA

• 702. Kako se dobiva ukupni napon u paralelnom R, L, C strujnom krugu ?RAZLIKOM NAPONA

• 703. Kako se dobiva ukupna struja u paralelnom R, L, C strujnom krugu ?RAZLIKOM STRUJA IX=IL-IC

• 704. Kakav je odnos fazora struja i napona na pojedinim elementima paralelnog R, L, C strujnog kruga ?STRUJA JE U FAZI S NAPONOM

• 705. Skicirajte fazorski dijagram jednog serijskog R, L, C strujnog kruga gdje je pad napona na induktivitetu veci od pada napona na kapacitetu !

• 706. Skicirajte fazorski dijagram jednog serijskog R, L, C strujnog kruga gdje je pad napona na induktivitetu manji od pada napona na kapacitetu !

• 707. Skicirajte fazorski dijagram jednog serijskog R, L, C strujnog kruga gdje je pad napona na induktivitetu jednak padu napona na kapacitetu !

P=U⋅I⋅cos (ϕ )

• 708. Skicirajte fazorski dijagram jednog paralelnog R, L, C strujnog kruga gdje je struja kroz induktivitet veca od struje kroz kapacitet !

• 709. Skicirajte fazorski dijagram jednog paralelnog R, L, C strujnog kruga gdje je struja kroz induktivitet manja od struje kroz kapacitet !

• 710. Skicirajte fazorski dijagram jednog paralelnog R, L, C strujnog kruga gdje je struja kroz induktivitet jednaka struji kroz kapacitet !

• 711.Kako se naziva pojava kad je u izmjenicnom serijskom R,L,C strujnom krugu napon na induktivitetu jednak naponu na kapacitetu ?SERIJSKA REZONANCIJA

• 712.Kako se naziva pojava kad je u izmjenicnom paralelnom R, L, C strujnom krugu struja kroz induktivitet jednaka struji kroz kapacitet ?PARALELNA REZONANCIJA

• 713.Što je to rezonantna frekvencija?TO JE KARAKTERISTIKA ELEKTRIČNE MREŽE. KAD JE FREKVENCIJA NAPONA IZVORA JEDNAKA REZONANTNOJ FREKVENCIJI MREŽE NESTAJE FAZNI POMAK IZMEĐU UKUPNE STRUJE I NAPONA I MI KAŽEMO DA JE NASTUPILA REZONANCIJA.

• 714.Kada ce u nekom strujnom krugu doci do rezonancije ?UZMEMO NEKE VRIJEDNOSTI NAŠIH ELEMENATA R, L I C I MIJENJAMO FREKVENCIJU KONSTANTNOG NAPONA IZVORA OD NULE DO BESKONAČNOSTI

• 715.Skicirajte kako se mijenja induktivni otpor u serijskom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 716.Skicirajte kako se mijenja kapacitivni otpor u serijskom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 717.Skicirajte kako se mijenja ukupni otporu serijskom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 718.Kod koje je frekvencije u serijskom R,L,C strujnom krugu ukupni otpor najmanji ?

• 719.Kod koje je frekvencije u serijskom R,L,C strujnom krugu struja najveca ?

• 720.Što se s elektricnom energijom događa u serijskom R, L, C strujnom krugu kad je frekvencija izvora jednaka rezonantnoj frekvenciji ? BIT ĆE NAJVEĆA, TEČI ĆE NAJVEĆA STRUJA.

• 721.Kod koje frekvencije je kapacitivni otpor u serijskom R, L, C strujnom krugu najveci ? Koliko tada iznosi ?

• 722.Kod koje frekvencije je induktivni otporu serijskom R, L, C strujnom krugu najveci ? Koliko tada iznosi ?

• 723.Da li rezonantna frekvencija strujnog kruga ovisi o nacinu kako su spojeni elementi strujnog kruga ?

• 724.Skicirajte kako se mijenja induktivna vodljivost u paralelnom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 725.Skicirajte kako se mijenja kapacitivna vodljivost u paralelnom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 726.Skicirajte kako se mijenja ukupna vodljivost uparalelnom R, L, C strujnom krugu ako se frekvencija izvora mijenja od nule do beskonacnosti !

• 727.Kod koje je frekvencije u paralelnom R,L,C strujnom krugu ukupna vodljivost najmanja?

• 728.Kod koje je frekvencije u paralelnom R,L,C strujnom krugu struja najmanja ?

• 729.Što se s elektricnom energijom događau paralelnom R, L, C strujnom krugu kad je frekvencija izvora jednaka rezonantnoj frekvenciji ?STRUJA KROZ OMSKI OTPOR TADA JE JEDNAKA UKUPNOJ STRUJI, PA ĆE OČITO TADA KROZ STRUJNI KRUG TEĆI NAJMANJA STRUJA(?)

• 730.Kod koje frekvencije je kapacitivna vodljivost u paralelnom R, L, C strujnom krugu najveca ? Koliko tada iznosi ?

• 731.Kod koje frekvencije je induktivna vodljivost u paralelnom R, L, C strujnom krugu najveca ? Koliko tada iznosi ?

• 732.Da li je pojava rezonancije štetna ili korisna ?KADA TA POJAVA SLUČAJNO I NENAMJERNO NASTAJE U STRUJNOM KRUGU ONDA ĆE NAJČEŠĆE BITI ŠTETNA. A KADA OVU POJAVU NAMJERNO IZAZIVAMO, TADA JE U PRAVILU UVIJEK KORISNA

• 733.Kakve mogu biti posljedice kod nehoticne (slucajne) pojave rezonancije u strujnom krugu ?NAJČEŠĆE ČE BITI ŠTETNE POSLJEDICE.

• 734.Da li se u serijskoj rezonanciji mogu na induktivitetu pojaviti naponi veci od napona izvora ?DA

• 735.Da li se u serijskoj rezonanciji mogu na kapacitetu pojaviti naponi znatno veci od napona izvora ?NE?

• 736.Da li kod paralelne rezonancije kroz induktivitet može prolaziti znatno veca struja od struje koju daje izvor elektricne energije ?NE

• 737.Da li kod paralelne rezonancije kroz kapacitet može prolaziti veca struje od one koju daje izvor elektricne energije ?NE

• 738.Da li se kolicina akumulirane energije u elektricnom polju kapaciteta i magnetskom polju induktiviteta kod rezonancije razlikuju poiznosu ili su jednake ?NISU JEDNAKE. JEDNA SE ODREĐENA KOLIČINA ENERGIJE STALNO IZMJENJUJE KROZ ELEKTRIČNI STRUJNI KRUG IZMEĐU MAGNETSKOG POLJA INDUKTIVITETA I ELEKTRIČNOG POLJA KAPACITETA.

Predavanje 9 Teoretska pitanja

• 739. Kojim instrumentom mjerimo snagu ?VATMETROM

• 740. Zašto naponski svitak vatmetra spajamo na izlaznu strujnu prikljucnicu vatmetra kod mjerenja snage trošila ?DA BI LAKŠE IZVRŠILI KOREKCIJU STRUJE

• 741. Zašto naponski svitak vatmetra spajamo na ulaznu strujnu prikljucnicu vatmetra kod mjerenja snage izvora ?DA BI LAKŠE IZVRŠILI KOREKCIJU STRUJE

• 742. Da li je poznat otpor naponske grane vatmetra ?DA

• 743. Da li znamo iznos unutarnjeg otpora voltmetra ?DA

• 744.Zašto nam je znacajno poznavanje otpora naponske grane vatmetra i otpora voltmetra?RADI KOREKCIJE MJERNIH REZULTATA

• 745. Da li u pravilu poznajemo otpor ampermetra ?U PRAVILU NE – IZNIMNO DA

• 746. Da li nam je poznat otpor strujne grane vatmetra ?U PRAVILU NE – IZNIMNO DA

• 747. U kakvom su međusobnom odnosu struja i napon voltmetra ?U FAZI (SVITKU DODAJEMO VELIKI OTPOR)

• 748. U kakvom su međusobnom odnosu struja i napon naponske grane vatmetra ?U FAZI (SVITKU DODAJEMO VELIKI OTPOR)

• 749. Cemu je jednaka snaga trošila ?UMNOŠKU NAPONA I STRUJE NA TOM TROŠILU PUTA COS(FI)

• 750. Cemu je jednaka snaga koju mjeri vatmetar ?UMNOŠKU NAPONA I STRUJE NA TOM TROŠILU PUTA COS(FI)

• 751. Da li se snaga koju mjeri vatmetar i snaga trošila razlikuju ?DA

• 752. Za koji iznos se razlikuju snaga trošila i snaga koju mjeri vatmetar (kod ispravnog spoja) ?ZA SNAGU NAPONSKE GRANE VATMETRA I SNAGE KOJU TROŠI VOLTMETAR

• 753. Da li se snaga koju mjeri vatmetar i snaga izvora razlikuju ?DA

• 754. Da li se snaga koju mjeri vatmetar i snaga trošila razlikuju ?DA

• 755. Vatmetar pokazuje vecu ili manju snagu od snage trošila ?VEĆU

• 756. Vatmetar pokazuje vecu ili manju snagu od snage izvora ?MANJU

• 757. Da li je lako ili teško izracunati potrošak naponske grane vatmetra ?LAKO

• 758. Da li je teško ili lako izracunati potrošak voltmetra ?LAKO

• 759. Da li je jednostavno izracunati utrošak snage strujne grane vatmetra ? Zašto ?

NIJE, U PRAVILU NIJE POZNAT OTPOR STRUJNE GRANE

• 760. Da li je jednostavno izracunati kolika se snaga troši u ampermetru ? Zašto ?NIJE, U PRAVILU NIJE POZNAT OTPOR AMPERMETRA

• 761. Da li vatmetrom možemo mjeriti male snage (nekoliko wata ili cak mW) ?NE (10AK WATA MINIMALNO)

• 762. Cime mjerimo snage reda velicine nekoliko mW ?KATODNIM OSCILOSKOPOM

• 763. Možemolisnagumjeritikatodnim osciloskopom ?DA

• 764. Kad snagu mjerimo katodnim osciloskopom što trebamo dovesti na x – ulaz, a što na y – ulaz?X – NAPON SA KAPACITETA

• 765.Što u pravilu prikljucujemo na y–ulaz katodnog osciloskopa ?Y – NAPON TROŠILA

• 766.Pad napona s cega dovodimo na x–ulaz katodnog osciloskopa kada s njime želimo izmjeriti radnu snagu trošila ?PAD NAPONA KAPACITETA

• 767.Cemu služi kapacitet kod mjerenja radne snage katodnim osciloskopom ?DA SE NA NJEMU STVORI PAD NAPONA KOJI JE PROPORCIONALAN STRIJU ALI JE FAZNO POMAKNUT ZA 90° PREMA STRUJI

• 768.Kod mjerenja snage katodnim osciloskopom što se iscrtava na njegovom zaslonu ?ELIPSA

• 769.Kod mjerenja snage katodnim osciloskopom što trebamo izmjeriti na slici dobivenoj na njegovom zaslonu ?VELIKI ILI MALI PROMJER (POLUOS) ELIPSE

• 770.Cemu je jednaka površina elipse?r*R*pi (ili promjeri * pi /4)

• 771.Da li površinu elipse množimo ili dijelimo s osjetljivostima x – i y – ulaza katodnog osciloskopa ?MNOŽIMO

• 772.Da li snagu u istosmjernom strujnom krugu možemo mjeriti katodnim osciloskopom ?NE

• 773.Da li se katodnim osciloskopom osimradne, može mjeriti i jalova snaga trošila ?MOŽE

• 774.Koji element trebamo spojiti u seriju s trošilom kad želimo mjeriti jalovu snagu katodnim osciloskopom ?OMSKI OTPOR

• 775.Da li pad napona naserijski dodanom omskom otporu kod mjerenja jalove snage K.O. treba biti relativno velik ili relativno vrlo mali ?RELATIVNO VRLO MALI PREMA NAPONU NA TROŠILU

• 776.Da li pad napona na kapacitetu koji je dodan u seriju s trošilom kod mjerenja radne snage K.O. treba biti relativno velik ili relativno mali?RELATIVNO VRLO MALI

• 777. Što se još koristi za mjerenje snage osim vatmetra i katodnog osciloskopa?PRETVORNICI SNAGE

• 778.Što su to mjerni pretvornici snage?ELEKTRONIČKI SKLOPOVI KOJI MJERENU SNAGU PRETVARAJU U ANALOGNI ODGOVARAJUĆI IZNOS NAPONA ILI STRUJE

• 779.U što mjerni pretvornici snage pretvaraju mjerenu snagu ?U NAPON ILI STRUJU

• 780.Da li se u mjernim pretvornicima snage napon trošila i struja trošila neposredno pretvaraju uizlazni signal ?NE (PRETVARA SE POSREDNO!)

• 781.Da li se transformirani napon trošila i struja trošila u mjernim pretvornicima množe, dijele,zbrajaju ili oduzimaju ?TRANSFORMIRANI NAPON ILI STRUJA SE U JEDNOM DIJELU ZBRAJAJU A U DRUGOM ODUZIMAJU

• 782.Što treba napraviti sa zbrojem i razlikom napona i struje ?TREBA KVADRIRATI

• 783.Zašto se u pretvornicima snage koriste nelinearni otpornici? DA BI KVADRIRALI ZBROJ NAPONA I STRUJE

• 784.Kakvu karakteristiku trebaju imati nelinearni otpornici koji se koriste u mjernom

pretvorniku snage ?PARABOLIČNU

• 785.Zašto nam trebaju nelinearni otpornici s parabolicnom karakteristikom ?DA BI NAM OMOGUČILI KVADRIRANJE NAPONA I STRUJE

• 786.Da li iznos nepoznatog kapaciteta možemo mjeriti U – I metodom ?MOŽEMO

• 787.Da li se za mjerenje nepoznatog kapaciteta koristi istosmjerna ili izmjenicna struja ?IZMJENIČNA

• 788.Koji valni oblik trebaju imati struja i napon kod mjerenja nepoznatog kapaciteta U – I metodom ?SINUSOIDALNI

• 789.Da li kod mjerenja nepoznatog kapaciteta U–Imetodom osim ampermetra i voltmetra trebamo koristiti još neki instrument ? Ako da, koji ?DA, FREKVENCMETAR

• 790.Da li ce mjerenje nepoznatog kapaciteta biti dovoljno tocno ako taj kapacitet ima velike gubitke ?NEĆE

• 791.Da li ima univerzalnih instrumenata koji imaju mjerna podrucja za tzv. “neposredno” mjerenje kapaciteta ?IMA

• 792.Postoje li mjerni mostovi kojima s emože mjeriti kapacitet ?POSTOJE

• 793.Što se može mjeriti Wienovim mostom?KAPACITET

• 794.Kod mjerenja nepoznatog kapaciteta Wienovim mostom ravnoteža se postiže

podešavanjem koliko elemenata mosta ?(U SVIM MOSTOVIMA) - DVA

• 795.Da li se ravnoteža Wienovog mosta postiže podešavanjem prvo jednog pa drugog elementa ili se ta dva elementa uzastopno moraju podešavati ?UZASTOPNO

• 796.Da li nepoznati induktivitet možemo izmjeriti U – I metodom ?MOŽEMO

• 797.Koliko mjerenja trebamo obaviti kod mjerenja nepoznatog induktiviteta U – I metodom? DVA (ISTOSMJERNO I IZMJENIČNO, v.798. i 799)

• 798.Zbog cega jedno od mjerenja nepoznatog induktiviteta U – I metodom moramo obaviti sa istosmjernom strujom ?DA BI UTVRDILI IZNOS RADNOG OTPORA

• 799.Kod mjerenja nepoznatogi nduktiviteta U–I metodom sa izmjenicnom strujom kao rezultat mjerenja dobivamo što ?PRIVIDNI OTPOR (IMPENDANCIJA)

• 800.Na koji nacin iz provedena dva mjerenja nepoznatog induktiviteta U – I metodom dobivamo iznos samog induktiviteta ?IZ KORJENA RAZLIKE IMPENDANCIJE I RADNOG OTPORA PODIJELJENO SA „omega“

• 801.Da li nepoznati induktivitet na feromagnetskoj jezgri možemo mjeriti koristeci samo voltmetar, ampermetar i frekvencmetar? NE (VRTLOŽNE STRUJE, HISTEREZE I SKIN-EFEKT)

• 802.Zašto nam je potreban vatmetar kod mjerenja nepoznatog induktiviteta U – I metodom, kad je ovaj na fe – jezgri ?DA IZMJERIMO UKUPNE GUBITKE U TAKVOM INDUKTIVITETU

• 803.Kod kojeg napona i frekvencije treba provesti mjerenje nepoznatog induktiviteta U – I metodom kad je on na fe – jezgri ?

• 804.Da li je moguce nepoznati induktivitet(bez fe – jezgre) mjeriti mostovima ?DA

• 805.Što se može mjeriti Owenovim mostom?NEPOZNATI INDUKTIVITET (BEZ FE-JEZGRE)

• 806.Koliko elemenata se podešava kod Owenovog mosta ?DVA

• 808.Kod izmjenicnih mostovakao nul–indikator sevrlo cesto koristi što ?SLUŠALICE

• 809.Zašto nam služe slušalice i ljudsko uhokod mosnih metoda mjerenja induktiviteta(i kapaciteta) ?ZA ODREĐIVANJE KAD JE MOST U RAVNOTEŽI

• 810.Kod mjerenja niskih frekvencija koji tip instrumenta najcešce koristimo ?FREKVENCMETAR SA JEZIČCIMA

• 811.Iz kakvog materijala se izrađuju jezicci frekvencmetara ?ELASTIČNOG ČELIKA

• 812.Koliko izvedbi frekvencmetara s jeziccima postoji ?DVIJE

• 813.Kod frekvencmetra s jeziccima koji jezicak ce najviše titrati ? JEZIČAK KOJI IMA SVOJU REZONANTNU FREKVENCIJU JEDNAKU FREKVENCIJI TITRANJA KOTVE IMATI ĆE NAJVEĆU AMPLITUDU TITRANJA.

• 814.Kad dva jezicka jednako jako titraju kolikaj e tada frekvencija ? IZMEĐU TE DVIJE FREKVENCIJE

• 815.Kako se frekvencmetri s jeziccima prikljucuju u strujni krug ? PRIKLJUČUJU SE KAO I VOLTMETRI – NA NAPON.

• 816.Osim frekvencmetara s jeziccima dali postoje još neki analogni frekvencmetri? DA

• 817.Mjerni sistem frekvencmetra s kazaljkom ima koliko mjernih grana ? 2 PARALELNE

• 818.Što se dodaje u jednu a što u drugu granu frekvencmetra s kazaljkom? U JEDNOJ JE OBIČNO KONDENZATOR A U DRUGOJ INDUKTIVITET.

• 819.Da li su frekvencmetri s kazaljkom neosjetljivi na iznos prikljucenog napona ? OSJETLJIVI SU

• 820.Da li su frekvencmetri s kazaljkom osjetljivi na strana magnetska polja ? DA

• 821.Da li su frekvencmetri s kazaljkom neosjetljivi na temperaturu prostora ? OSJETLJIVI SU

• 822.Da li frekvencmetrima s kazaljkom smetaju viši harmonici napona ? DA

• 823.Da l i je frekvenciju moguce mjeriti mjernim mostovima ? DA

• 825.Koliko elemenata podešavamo kod mjerenja frekvencije Robinsonovim mostom? OTPOR R U 1. I 2. GRANI MOSTA.

• 826.Da li se kod Robinsonovog mosta mijenja induktivitet, kapacitet ili omski otpor ? OMSKI OTPOR

• 827.Kao nul indikator za mjerenja frekvencija Robinsonovim mostom do cca 16kHz koristi se što ? SLUŠALICE

• 828.Zašto se za mjerenja frekvencija viših od 16 do20 kHz ne mogu koristiti slušalice ? LJUDSKO UHO NE ČUJE TE FREKVENCIJE

• 829.Kod mjerenja frekvencija Robinsonovim mostom vecih od 20 kHz koji se nulindikator koristi umjesto slušalica ? MAGIČNE OČI

• 830.Da li se frekvencija može mjeriti katodnim osciloskopom ? DA

• 831.Na jedan ulaz katodnog osciloskopa dovodimo napon nepoznate frekvencije a na drugi dovodimo što ? GENERATOR FUNKCIJA

• 832.Na katodnom osciloskopu se nepoznata frekvencija uspoređuje sa cime ? S

POZNATOM FREKVENCIJOM

• 833.Kakve se krivulje dobivaju na zaslonu katodnog osciloskopa kod mjerenja nepoznate frekvencije ? DOBIVAMO KOSU LINIJU KOJA PRELAZI U ELIPSU, OVA KONAČNO U KRUŽNICU, A KRUŽNICA U ELIPSU SUPROTNOG NAGIBA. ELIPSA SE SUZUJE U CRTU ITD.

• 834.Što trebamo ocitati sa prikazanih krivulja kako bi izmjerili nepoznatu frekvenciju? TREBAMO ODREDITI BROJ PROLAZAKA KROZ X I Y RAVNINU.NAKON ŠTO SMO ODREDILI NX I NY LAKO JE IZRAČUNATI IZNOS MJERENE FREKVENCIJE;

Predavanje 10 Teoretska pitanja

• 835.Da l i fazor emožemo koristiti za prikaz nesinusoidalnih velicina ?NE

• 836.Da li su nam fazorski prikazi dobra zamjena za prikaze vremenskih promjena struje i napona ?DA

• 837.Ukratko opišite graficki nacin konstrukcije sinusoide !(izbacit će ovo pitanje)

• 838.Što nam jeznacajno kod graficke konstrukcije vremenske promjene sinusoidalne struje ?DULJINA FAZORA I POČETNI KUT

• 839.Što znaci zapis ejφ?COS(φ)* J*SIN(φ)

• 840.Kako se krace može napisati izraz– cos()+jsin() ?v.839.

• 841.Kako iz prikazanog položaja fazora struje u nekom trenutku t1 možemo graficki dobiti trenutnu vrijednost struje i(t1) ?SAMO IZVRŠIMO PROJEKCIJU NA OS

• 842.Koliko oblika pisanja kompleksnih brojeva poznajemo ? Navedite ih !4 – ARITMETIČKI, TRIGONOMETRIJSKI, EKSPONENCIJALNI, SIMBOLIČKI

• 843.Napišite neki kompleksni broj u aritmetickom obliku !A=Ar + Ax*j

• 844.Napišite neki kompleksni broj u trigonometrijskom obliku !A=A*cos(φ)+j*A*sin(φ)

• 845.Napišite neki kompleksni broj u eksponencijalnom obliku !A= ejφ

• 846.Napišite neki kompleksni broj u simbolickom obliku !A=A|φ

• 847.Skicirajte aritmeticki prikaz kompleksnog broja u kompleksnoj ravnini !...jebiga

• 848.Skicirajte trigonometrijski prikaz kompleksnog broja u kompleksnoj ravnini !

• 849.Skicirajte eksponencijalni (ilisimbolicki) prikaz kompleksnog broja u kompleksnoj ravnini ?

• 850.Što u elektrotehnici oznacavamo sa“j”?IMAGINARNU JEDINICU (√-1)

• 851.Zašto u elektrotehnici imaginarnu jedinicu ne oznacavamo slovom “i” kao što to rade matematicari ?JER SA MALO „i“ OZNAČAVAMO TRENUTNU VRIJEDNOST STRUJE

• 852.Kako u elektrotehnici pišemo imaginarnu jedinicu? MALO SLOVO „j“

• 853.Koji je oblik kompleksnog broja najpogodniji za zbrajanje ?ARITMETIČKI

• 854.Koji je oblik kompleksnog broja najpogodniji za oduzimanje ?ARITMETIČKI

• 855.Koji je oblik kompleksnog broja najpogodniji za množenje ?EKSPONENCIJALNI

• 856.Koji je oblik kompleksnog broja najpogodniji za dijeljenje ?EKSPONENCIJALNI

• 857.Koji oblik kompleksnog broja koristimo kao prijelazni oblik iz jednog u drugi oblik kompleksnih brojeva ?TRIGONOMETRIJSKI

• 858.Što je rezultat vektorskog produkta dva vektora ? VEKTOR

• 859.Što je rezultat skalarnog produkta dva vektora ?SKALAR

• 860.Što je produkt dva fazora?FAZOR

• 861.Da li vektore možemo dijeliti?NE

• 862.Da li fazore možemo dijeliti?DA

• 863.Kako se zbrajaju dva fazora prikazana u aritmetickom obliku ?ZBROJIMO REALNI S REALNIM , A IMAGINARNI S IMAGINARNIM DIJELOM

• 864.Kako se množe dva fazora prikazana u aritmetickom obliku ?KAO DVA BINOMA

• 865.Kako se množe dva fazora prikazana u eksponencijalnom obliku ?DA IM SE MODULI POMNOŽE A ARGUMENTI ZBROJE

• 866.Kako se dijele dva fazora prikazana u aritmetickom obliku ?BROJNIK I (..) POMNOŽE SA KONJUGIRANO KOMPLEKSNIM BROJEM

• 867.Kako se dijele dva fazora prikazana u eksponencijalnom obliku ?MODULI PODIJELE I EKSPONENTI „SREDE“

• 868.Kako se množe dva fazora prikazana u simbolickom obliku ?MODULI POMNOŽE I KUZZZZSGADSZWZ ZBROJE

• 869.Kako se dijele dva fazora prikazana u simbolickom obliku ?MODULI

PODIJELE I KUZZZZSGADSZWZ ZBROJE

• 870.Zašto se najviše koristi trigonometrijski prikaz fazora (kompleksnih brojeva) ?ZA PRIJELAZ IZ JEDNOG OBLIKA U DRUGI

• 871.Napišite kompleksni broj u simbolickom obliku i naznacite što je modul a što argument !A=A|φ ...A- modul ... fi-argument

• 872.Zemlja se vrti oko svoje osi–da li mi primjecujemo to gibanje ?NE

• 873.Kojom se približnom brzinom gibamo zbog rotacije Zemlje iako na njenoj površini mirujemo ?BRZINOM ZVUKA

• 874.Što je bit simbolicke metode?ROTIRAJUĆA KOMPLEKSNA RAVNINA

• 875.Zašto u simbolickoj metodi koristimo rotirajucu kompleksnu ravninu ?DA FAZORI MIRUJU

• 876.Kojom brzinom rotira rotirajuca kompleksna ravnina u simbolickoj metodi?BRZINOM KOJOM ROTIRAJU FAZORI

• 877.Kako se ponašaju fazori struje i napona u rotirajucoj kompleksnoj ravnini ?

• 878.U simbolickoj metodi racun provodimo u kojoj kompleksnoj ravnini – mirujucoj ili rotirajucoj ?ROTIRAJUĆOJ

• 879.Kad želimo dobiti izraz koji opisuje trenutnu promjenu napona ili struje što radimo s rezultatom koji je dobiven simbolickimracunomu rotirajucoj kompleksnoj ravnini ?PREBACIMO U MIRUJUĆU KOMPLEKSNU RAVNINU A IZ NJE UZIMAMO IMAGINARNI DIO

• 880.Što radimo s izrazima trenutne vrijednosti struje ili napona kad želimo izracunati

prilike u nekom strujnom krugu simbolickom metodom ?PREBACIMO U MIRUJUĆU A IZ NJE U ROTIRAJUĆU (????)

• 881.Da li snagu možemo prikazati fazorom?MOŽEMO

• 882. Zašto snagu ne možemo prikazati fazorom u istom fazorskom dijagramu sa U i I ?JER SE FAZOR SNAGE VRTI DVOSTRUKOM BRZINOM

• 883.S kojom vrijednosti struje treba množiti napon kad u simbolickoj metodi racunamo snagu ?SA KONJUGIRANO KOMPLEKSNOM VRIJEDNOSTI STRUJE

• 884.Kad u simbolickoj metodi dobijemo negativni predznak snage uz imaginarnu jedinicu – koja je to snaga – kapacitivna ili induktivna ?KAPACITIVNA

• 885.Kad u simbolickoj metodi dobijemo pozitivni predznak snage uz imaginarnu jedinicu – koja je to snaga – kapacitivna ili induktivna ?INDUKTIVNA

• 886.Da li usimbolickoj metodi moramo voditi racuna o tome koja velicina prethodi a koja zaostaje ?NE

• 887.Kako se u simbolickoj metodi piše vrijednost jalovog induktivnog otpora ?+j

• 888.Kako se u simbolickoj metodi piše vrijednost jalovog kapacitivnog otpora ?-j

• 889.Da li nam u simbolickoj metodi vrijede svi dosadašnji zakoni strujnih krugova ?DA

•890.Da li nam rezultat djelatne snage trošila u simbolickoj metodi smije ispasti negativan ?NE (TROŠILO UVIJEK +)

• 891.Dalinamrezultatjalovesnageu simbolickoj metodi smije ispasti negativan ?DA

• 892.Da li su vrijednosti otpora XL i XC u simbolickoj metodi pozitivne ili negativne ?POZITIVNE (v. 887 i 888)

• 893.Ako smo u simbolickoj metodi izracunali snage na pojedinim elementima mreže da li ukupnu snagu možemo dobiti kao zbroj tih pojedinacnih snaga ?DA

• 894.Što je to svitak?TVORNIĆKI (TEHNIČKI) IZRADAK KAD ŽICU VODLJIVOG MATERIJALA NAMOTANIH NA (...)

• 895.Iz kojih su materijala napravljene žice kojima namatamo svitke ?BAKAR I RIJEĐE ALUMINIJ

• 896.Zašto za izradu svitaka nekoristimo zlato ili srebro ?(PRE)SKUPO JE I LOŠE VODLJIVO

• 897.Da li nam kod svitka bez željezne jezgre trebaju slabe ili snažne struje kako bi stvorili potrebni magnetski tok? SNAŽNE

• 898.Kako se u okolni prostor širi magnetsko polje svitka bez željeza ?NEKONTROLIRANO

• 899.Da li nekontrolirano širenje magnetskog polja u okolni prostor kod svitka bez željeza može izazvati neke posljedice ? Kakve ?DA, MOŽE LOŠE DJELOVATI NA INSTRUMENTE, EL. UREĐAJE

• 900.Kako se može kontrolirati rasprostiranje magnetskog polja nekog svitka ?DA IH NAPRAVIMO U OBLIKU TORUSA (PRSTENA)

• 901.Da li postoje svici bez željeza kod kojih je prostor kroz koji prolazi magnetski tok kontroliran ?DA

• 902.Kako se rasprostire magnetsko polje torusnog svitka – kontrolirano ili nekontrolirano ?KONTROLIRANO

• 903.Kako se rasprostire magnetsko polje prstenastog svitka – kontrolirano ili nekontrolirano ?KONTROLIRANO

• 904.U cemu se sastoji razlika između tankog i debelog torusa ?U ODONOSU

SREDNJEG PROMJERA TORUSA I PRESJEKA TORUSA

• 905.U cemu se sastoji razlika između tankog i debelog prstena ?U ODNOSU SREDNJE PROMJERA PRSTENA I ŠIRINE PRSTENA

• 906.Da li je kod debelog torusa srednja duljina silnica manja ili veca od srednjeg opsega torusa ?MANJA OD SREDNJEG OPSEGA (MNOGO KRAĆIH SILNICA)

• 907.Da li je kod debelog prstena srednja duljina silnica manja ili veca od srednjeg opsega prstena ?VEĆA ????

• 908.Da li svici imaju samoinduktivitet?NE

• 909.Da li je uopce moguce izraditi svitak bez omskog otpora ?NE (...SUPRAVODLJIVO STANJE, ONDA DA)

• 910.Da li nam je interesantan otpor ili induktivitet svitka ?INDUKTIVITET

• 911.Da li se svici koriste samo za mjerne svrhe ili iza druge svrhe ?I ZA DRUGE SVRHE

• 912.Navedite nekoliko svrha za koje se koriste svici !GLAĐENJE, ISPRAVLJANJE STRUJE, PUŠTANJE ASINKRONIH MOTORA U POGON ( v.913,914)

• 913.Da li se svicima može vršiti sinkronizacija brodskih sinkronih generatora ?DA

• 914.Cime se u rasklopnim postrojenjima ogranicavaju struje kratkog spoja ?PRIGUŠNICAMA

• 915.Što se koristi za pokretanje(upuštanje) velikih asinkronih motora ?PRIGUŠNICE

• 916.Da li se svici bez željeza izrađuju u jednofaznoj ili u trofaznoj izvedbi ?OBJE

• 917.Kako još nazivamo svitke?PRIGUŠNICE

• 918.Da li postoji razlika između svitaka i prigušnica ?NE

Predavanje 11 Teoretska pitanja

• 919.Kako nazivamo magnetsko djelovanje između susjednih svitaka ?MEĐUIND. DJELOVANJE

• 920.Kad kažemo da su dva svitka magnetski povezana ?KAD DIO MAG SVITKA???

• 921.Kako nazivamo elektromotornu silu koja se inducira u svitku koji je svojom strujom proizveo promjenljivo magnetsko polje ?EMS SAMOINDUKCIJE

• 922.Kako nazivamo elektromotornu silu koja se inducira u svitku koji je magnetski vezan sa svitkom koji proizvodi promjenljivo magnetsko polje ?EMS MEĐUINDUKCIJE

• 923.Da li su nam slike magnetskog polja prigušnica sa silnicama prikladne za crtanje i korištenje ili nisu ?NISU

• 924.Da li je bolje crtati silnice kad promatramo magnetske veze dva svitka ili je bolje crtati magnetske tokove ?MAG.TOKOVE

• 925.Da li je crtež s magnetskim tokovima pregledniji od crteža s magnetskim silnicama ?DA

• 926.Ako struja u jedan svitak ulazi na zvjezdicu a iz drugog izlazi na zvjezdicu da li se magnetski tokovi ovih svitaka podupiru ili suprotstavljaju ?SUPROTSTAVLJAJU

• 927. Kad struje u oba svitka ulaze na zvjezdicu kako djeluju magnetski tokovi ?POTPOMAŽU SE

• 928.Kako trebaju ulaziti struje u svitke da se njihovi magnetski tokovi potpomažu ?NA ISTI NAČIN

• 929.Kako trebaju ulaziti struje u svitke da se njihovi tokovi međusobno odmažu (suprotstavljaju) ?NA 1 ULAZITI, NA 2 IZLAZITI

• 930.Što je to faktor međuinduktivne veze?ODNOS IZMEĐU MEĐUINDUKTIVITETA

• 931.Koliki je najveci(teoretski)moguci iznos faktora međuinduktivne veze ?1

• 932.Koliki je najmanji moguci iznos faktora međuinduktivne veze ?NULA

• 933.Ako znamo k,L1iL2 koliki je M? M=k*√L1∗L2

• 934.Da li kod dva magnetski povezana svitka mora ista struja prolaziti kroz oba svitka? NE MORA (ALI MOŽE)

• 935.Da li kod transformatora želimo da magnetska povezanost svitaka bude velika ili mala ?VELIKA

• 936.Da li se ikod transformatora bez željeza može dobiti dobra magnetska povezanost svitaka?MOŽE

• 937.Napišite sve tri transformatorske jednadžbe !???

• 938.Kad na sekundar transformatora prikljucimo neku impedanciju zašto se struja primarnog svitka mora povecati ?DA BI PONIŠTILA MAGNETSKI TOK SEKUNDARNOG SVITKA

• 939.Koliki mora biti ukupni magnetski tok primara ?TAKO DA EMS DRŽI (U) RAVNOTEŽI

• 940.Kako nazivamo ukupni magnetski tok koji prolazi kroz oba svitka? GLAVNI MAGNETSKI TOK

• 941. Što je to glavni magnetski tok ?UKUPNI MAG. TOK KOJI PROLAZI KROZ OBA SVITKA

• 942.Što je to rasipni magnetski tok primara?DIO MAGNETSKOG TOGA PRIMARA KOJI OBUHVAĆA SAMO ZAVOJE PRIMARA

• 943.Što je to rasipni magnetski tok sekundara?v.942 ... SEKUNDARA

• 944.Koji svitak transformatora nazivamo primarom ?ONAJ PRIKLJUČEN NA IZVOR NAPONA

• 945.Koji svitak transformatora nazivamo sekundarom ?...PRIKLJUČEN NA TROŠILO

• 946.Koliki je odnos struja primara i sekundara?I1/I2=N2/N1

• 947.Koliki je odnos napona primara i sekundara?E1/E2=N1/N2

•948.Da li je za transformator znacajna radna ili prividna snaga trošila ?PRIVIDNA

• 949.Da li se kod transformatora razlikuje njegova primarna i sekundarna snaga ?NE

• 950.Za rješavanje problema u mrežama s transformatorom crtamo nekakve sheme. Kakoih nazivamo ?NADOMJESNE SHEME

• 951.Što je to nadomjesna shema transformatora ?SHEMA KOJU CRTAMO KOD ANALIZE TRANSFORMATORA

• 952.Da li se u nadomjesnoj shemi unašaju stvarne vrijednosti pojedinih elemenata transformatora ili njihove preracunate vrijednosti ?PRERAČUNATE

• 953.Da li bi bez preracunavanja mogli crtati u mjerilu fazorske dijagrame transformatora ?NE

• 954.Što znaci “idealan”?SAVRŠEN

• 955.Kako se odnose struje primara i sekundara kod idealnog transformatora ?I1/I2=N2/N1 (U FAZI)

• 956.Kako se odnose naponi primara i sekundara kod idealnog transformatora ?E1/E2 = N1/N2 (U FAZI)

• 957.Kolika je korisnost idealnog transformatora ?1 ... ILI 100%

• 958.Da li kod idealnog transformatora dolazi do razlike u valnom obliku primarnih i sekundarnih velicina ?NE

• 959.Kod idealnog transformatora koliki je omski otpor primara i sekundara ?NULA

• 960.Da li kod idealnog transformatora postoji rasipni induktivitet ?NE

• 961.Koliki su gubici u namotima idealnog transformatora ?NULA

• 962.Koliki su gubici u jezgri idealnog transformatora ?NULA

• 963.Kolika je vodljivost materijala iz kojeg su “napravljeni” namoti idealnog transformatora ?BESKONAČNO VELIKA

• 964.Kolika je permeabilnost jezgre idealnog transformatora ?BESKONAČNO VELIKA

• 965.Koliki je odnos primarne i sekundarne snage kod idealnog transformatora ?1

• 966.Da li postoji idealni transformator?NE

• 967.Da li ima smisla razlikovati idealni i savršeni transformator kao što to cine neki autori?NE

• 968.Kod projektiranja i konstrukcije naših transformatora cemu težimo ?DA SE ŠTO BLIŽE PRIBLIŽIMO IDEALNOM TRANSFORMATORU.

•969.Da li se koristimo“nadomjesnom shemom” idealnog transformatora ?DA

• 970.Kod realnog transformatora da li nam je znacajno gdje nastaju u njemu gubici energije ili nam je samo znacajno da ovi gubici budu što manji ?NIJE ZNAČAJNO GDJE – BITNO DA SU GUBICI ŠTO MANJI

• 971.Kolika bi trebala biti struja magnetiziranja kod idealnog transformatora?JEDNAKA NULI

• 972.Zašto realne transformatore uglavnom radimo sa feromagnetskom jezgrom ?DA SMANJIMO TENZIJE (DA IMAMO MANJU STRUJU MAGNETIZIRANJA)

• 973.Koliki mora biti ukupn imagnetski tok primara ?(k =1)MORA BITI ISTI

• 974.Kad se na sekundar prikljuci neka impedancija, što se događa u transformatoru? POTEĆI ĆE KROZ NJU STRUJA I2. A TA STRUJA ĆE STVORITI SVOJ MAGNETSKI TOK – DIO ĆE BITI OBUHVAĆEN SAMO ZAVOJIMA DRUGOG SVITKA A DIO ĆE PROLAZITI KROZ OBA SVITKA

• 975.Kako se tocno odnose struje primara i sekundara realnog transformatora ? I1*N1=I2*N2

• 976.Da li kod realnog transformatora postoji neka razlika između napona i induciranih EMS ? NE BAŠ

• 977.Kako se odnose inducirane EMS primara i sekundara realnog transformatora ? E1/E2=N1/N2

• 979.Što prikazuje otpor R0 u nadomjesnoj shemi realnog transformatora ? MJESTO GDJE SE GUBI ENERGIJA.

• 980.Što prikazuje otpor R1u nadomjesnoj shemi realnog transformatora ? OTPOR SVITKA PRIMARA.

• 981.Što prikazuje otpor R’2 u nadomjesnoj shemi realnog transformatora ? OTPOR SVITKA SEKUNDARA PRERAČUNAT NA PRIMARE.

• 982.Što prikazuju elementi nadomjesne sheme realnog transformatora oznaceni sa X1 iX’2 ? RASIPNE INDUKTIVITETE.

• 983.Kako se isjecaju limov iza male transformatore ? U RAZLIČITIM OBLICIMA BEZ OSTATAKA

• 984.Zašto se limovi transformatora slažu s preklopom ? KAKO BI SE SMANJIO UTJECAJ ZRAČNOG RASPORA.

• 985.Skicirajte kako se isjecaju E-Ilimovi za male transformatore !

• 986.Skicirajte kako se isjecaju U-Ilimovi za male transformatore !

• 987.Dali postoji 1 ili više nacina i sjecanja E-I limova za male transformatore a bez gubitka materijala ? 2 NAČINA

• 988.Da li postoji 1 ili više nacina i sjecanjaU-I limova za male transformatore a bez gubitka materijala ? 2 NAČINA

• 989.Skicirajte kako se mogu isjecatiL-L limovi za male transformatore bez gubitka materijala !

• 990.Da li se jezgre malih transformatora mogu raditi iz tzv. I-limova ? MOGU

• 991.Skicirajte kako se slaže jedna E-I jezgra!

• 992.Skicirajte kako se slaže jednaU-I jezgra!

• 993.Skicirajte kako se slaže jedna L-L jezgra!

• 994.Skicirajte kako se slaže jedna mala jezgra sa I-limovima !

• 995.Da li postoje tzv.motane jezgre transformatora ? DA

• 996.Od kakvog magnetskog lima se rade motane jezgre ? OD HLADNO VALJANOG ORJENTIRANOG LIMA.

• 997.Da li imamo prerezane motane jezgre? DA

• 998.Od kakvih magnetskih limova se danas izrađuju jezgre velikih transformatora ? HLADNO VALJANOG ORJENTIRANOG LIMA

• 999.Kako se mogu dobro iskoristiti svojstva orijentiranih magnetskih limova ? DA MAGNETSKI TOK PROLAZI U SMJERU VALJANJA.

• 1000.Zašto se limovi velikih transformatora sijeku pod kutom od 45° ? DA MAGNETSKI TOK NE PROLAZI U SMJERU VALJANJA.

• 1001.Što se umece u jezgru velikih transformatora zbog poboljšanja njezinog hlađenja ? RASHLADNI KANALI.

• 1002.Da li su žice kojima se namataju veliki transformatori tanke ili debele ? DEBELE ŽICE.

Predavanje 12 Teoretska pitanja

• 1003.Kakav je to transformator koji nazivamo “mrežni trafo” ?SLUŽI ZA NAPAJANJE ELEKTRIČNIH UREĐAJA A SPAJA SE NA GRADSKU MREŽU

• 1004.Koja je svrha mrežnog transformatora?DA NAPAJA ELEKTRIČNE UREĐAJE

• 1005.Da li mrežni trafo ima samo jedan sekundar ili ih u pravilu ima uvijek nekoliko ?U PRAVILU NEKOLIKO (NEKAD) , DANAS 1 – ZBOG TRANZISTORSKE TEHNOLOGIJE

• 1006.Da li u literaturi nalazimo samo jednu ili više jednadžbi za određivanje potrebnog presjeka željezne jezgre malih trafoa ?VIŠE

• 1007.Da li je veci presjek jezgre ili presjek željeza ?JEZGRE

• 1008.Koji je razlog da se presjek željeza i presjek jezgre razlikuju? JEZGRA JE OD LIMOVA I IMA IZOLACIJU

• 1009.Da li se jezgre trafoa rade kao masivni komadi ili iz limova ?IZ LIMOVA

• 1010.Da li su limovi iz kojih se izrađuju jezgre trafoa potpuno ravni ?NISU

• 1011.Da li su limovi trafoa neizolirani ili su izolirani ?UVIJEK IZOLIRANI

• 1012.Kojajeposljedicatogadalimovitrafoanisu idealno ravni ?PRESJEK JEZGRE JE MANJI OD PRESJEKA ŽELJEZA (????)

• 1013.Faktor ispune jezgre sa željezom ffe je manji ili veci od 1 ?MANJI

• 1014.Da li je faktor ispune jezgre sa željezom manji ili veci od 0,9 ?VEĆI

• 1015.Zašto želimo da jezgra malog trafoa bude kvadratnog presjeka ?JER KVADRAT IMA NAJMANJI OPSEG

• 1016.Koji pravokutnik ima najmanji opseg?KVADRAT

• 1017.Da li je povoljnije kod izracuna i izrade malog trafoa odabrati manju ili vecu jezgru?VEĆU

• 1018.Ako poznajemo nazivne napone primara i sekundara da li poznajemo i njihove elektromotorne sile ?NE

• 1019.Ako ne poznajem sekundarne elektromotorne sile pomocu cega tada određujem potrebni broj zavoja sekundara ?POMOĆU KOREKCIONOG FAKTORA

• 1020.Da li je primarna elektromotorna sila manja ili veca od napona primara? MANJA

• 1021.Da li su sekundarne elektromotorne sile manje ili vece od sekundarnih napona ?

• 1022.Da li izracunati broj zavoja zaokružujemo na cijeli broj ? Ako da zašto ?DA, JER ZAVOJ JE ZATVOREN TEK KADA BUDE SPOJEN SA SVOJIM POČETKOM TJ KAD JE ZATVOREN U SAMOG SEBE

• 1023.Kad izracunamo broj zavoja sekundara s najmanjim naponom i zaokružimo ga na cijeli broj što tada trebamo napraviti ?IZRAČUNATI NOVI NAPON PO ZAVOJU

• 1024.Kako određujem potrebni presjek žice?TAKO DA STRUJU KROZ SVITAK PODIJELIMO SA ODABRANOM GUSTOĆOM STRUJE

• 1025.Da li se bez obzira na velicinu trafoa (debljinu namota) uvijek uzima ista gustoca struje ? NE

• 1026.Da li za vece trafoe uzimamo vecu ili manju gustocu struje ?MANJU

• 1027.Zbog cega se kod rucnog namatanja trafoa između slojeva svitka stavlja tanki uljni papir ?DA SE PORAVNA POVRŠINA SVITKA

• 1028.Na koji nacin se poravnavaju slojevi svitka malog trafoa kod njegovog rucnog namatanja ?TAKO DA SE IZMEĐU SLOJEVA SVITKA STAVLJA TANKI ULJNI PAPIR

• 1029.Po cemu se određuje debljina izolacije između susjednih svitaka ?PREMA ISPITNOM NAPONU

• 1030.Da li se mali trafoi rade tako da se prvo namata svitak najmanjeg ili najveceg napona ?NAJMANJEG NAPONA (NAJTANJOM ŽICOM)

• 1031.Od cega mora biti manja izracunata ukupna debljina svih svitaka i izolacije između njih?OD RASPOLOŽIVOG PROSTORA ZA TAJ NAMOT

• 1032.Zašto nam je potrebno da izracunamo duljine i mase žica namota malog trafoa ?ZA NABAVKU SIROVINE (ŽICE)

• 1033.Standardne dimenzije lak žice za namote el.strojeva se daju po presjeku žice ili po njezinom promjeru ?PO PROMJERU

• 1034.Da li racunamo masu gole ili izolirane žice ?IZOLIRANE

• 1035.Kod potpunog proracuna da li treba izracunati otpor pojedinih svitaka ?DA

• 1036.Zašto se ponekad racuna otpor pojedinih svitaka ?DA BI IZRAČUNALI GUBITKE U POJEDINOM SVITKU

•1037.Kad se kod potpunog proracuna trafoa izracunaju gubici u namotima što tada racunamo ?ZAGRIJAVANJE TIH SVITAKA

• 1038.Zašto služe energetski trafoi?ZA PRIJENOS I DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

• 1039.Kakvi su to generatorski trafoi?ENERGETSKI TRAFOI KOJIMA JE PRIMAR

STEZALJKA

• 1040.Kakvi su to regulacioni trafoi?...U ČVORNIM TOČKAMA ELEKTRIČNE MREŽE

• 1041.Kakvi su to distribucioni trafoi?ZA RAZDIOBU ELEKTRIČNE ENERGIJE KRAJNJIM KORISNICIMA

• 1042.Koliko osnovnih vrsta mjernih trafoa ima?NAPONSKI I STRUJNI

• 1043.Kako se nazivaju trafoi koje koriste varioci ?TRAFOI ZA VARENJE

• 1044.Kakvi su to ispravljacki trafoi?ONI KOJIMA SE NA SEKUNDAR PRIKLJUČUJE ISPRAVLJAČ

• 1045.Da li postoje trafoi koji služe za taljenje rude ?DA

• 1046.Koristimo li trafoe za pokretanje (upuštanje) velikih asinkronih motora ? DA

• 1047.Što su to izolacioni trafoi?ODBOJNI TRANSFORMATORI – PRIJENOSNI OMJER 1 ... ZA GALVANSKO ODVAJANJE OD ELEKTRIČNE MREŽE

• 1048.Koliki je sekundarni napon zaštitnih trafoa ?24 ILI 42V

• 1049.Kakvi su to izlazni trafoi?POVEZUJU IZLAZNO POJAČALO SA ZVUČNICIMA ILI SLUŠALICAMA KAKO BI SE IZJEDNAČILE IMPENDANCIJE

• 1050.Transformatore koji se koriste u rudnicima nazivamo kako ?RUDARSKI TRANSFORMATORI

• 1051.Transformatori na brodovima sezovu kako?BRODSKI TRANSFORMATORI

•1052.Kod projektiranja trafoa projektanti se služe kojim zakonom ?ZAKONOM SLIČNOSTI

• 1053.Da li je zakon slicnosti prirodni zakon?DA

• 1054.Da li primjena zakona slicnosti ima neka ogranicenja ?IMA

• 1055.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca rashladna površina tog trafoa ?42=16x

• 1056.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca napon tog trafoa ?42=16x

• 1057.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca struja tog trafoa ?42=16x

• 1058.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se povecaju gubici tog trafoa ?43=64x

• 1059.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca masa tog trafoa ?43=64x

• 1060.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca volumen tog trafoa ?43=64x

• 1061.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko se poveca poveca snaga tog trafoa ?44=256x

• 1062.Ako sve linearne dimenzije nekog trafoa povecamo za 4 puta, koliko iznosi njegova korisnost ako je snaga polaznog trafoa P=1kW i Pgub.=80W ?eta= 1000/(1000+80) : 4 ..... ili 25600/(25600+64*80)

• 1063.Zašto se nešto vecim trafoima nerade kotlovi s glatkim stranicama ?

• 1064.Koja je svrha radijatora na trafoima?DA SE GUBICI PREDAJU OKOLINI (HLAĐENJE)

• 1065.Da li se uz radijatore kod velikih trafoa ugrađuju ventilatori ?DA

• 1066.Zašto vrlo veliki trafoi trebaju uz ventilatore još i pumpe za mineralno ulje ?DA BI SE JOŠ VIŠE POVEĆALA EFIKASNOST HLAĐENJA

• 1067.Kako to da najveci trafoi na sebi nemaju radijatore ?JER IMAJU RASHLADNA POSTROJENJA

•1068.Na koji se nacin rashlađuju najveci trafoi?IMAJU RASHLADNA POSTROJENJA POKRAJ TRANSFORMATORA

Predavanje 13 - Teoretska pitanja

1069. Da li uz jednofazni sistem struja i napona postoje još neki sistemi struja i napona ? Ako da, koji ? DA, VIŠEFAZNI

1070. Gdje se najviše koristi jednofazni sistemstruja i napona ? U STANOVIMA KOD KUĆNIH PRIKLJUČAKA

1071. Što se ponekad koristi na udaljenim izdvojenim objektima za dobivanje potrebne elektricne energije ?ELEKTRIČNI AGREGAT

1072. Kada se za proizvodnju elektricne energije koriste elektricni agregati ?KOD UDALJENIH IZDVOJENIH OBJEKATA (U NUŽDI)

1073. Koliko vodica trebamo kod jednofaznog sistema struja i napona ?2 - (1 JE POVEZAN SA ZEMLJOM)

1074. Kako nazivamo vodic koji je uzemljen ?NULVODIČ

1075. Koji vodic se naziva “nul-vodic” ?ONAJ KOJI JE UZEMLJEN

1076. Kako nazivamo vodic koji nije uzemljen, vecje na povišenom potencijalu prema zemlji ?FAZNI VODIČ

1077. Koliko faza ima dvofazni sistem ?2

1078. Koliko razlicitih dvofaznih sistema poznajete ? Kako se nazivaju ?2-

SIMETRIČNI I NESIMETRIČNI

1079. Skicirajte fazore napona simetricnog dvofaznog sistema !

1080. Skicirajte fazore napona jednog od mnogih nesimetricnih dvofaznih sistema!

1081. Koliki je fazni kut između napona kod dvofaznog simetricnog sistema ?180°

1082. Gdje, odnosno za što koristimo dvofazni nesimetricni sistem struja i napona ?KOD TZV JEDNOFAZNIH ASINKRONIH MOTORA, TJ ZA POGON TIH MOTORA

1083. Koji sistem struja i napona koriste tzv. jednofazni asinkroni motori ?DVOFAZNI NESIMETRIČNI SISTEM

1084. Na koji sistem struja i napona se prikljucujutzv. jednofazni asinkroni motori ?JEDNOFAZNI SISTEM

1085. Kakav nam sistem struja i napona treba zastvaranje okretnog magnetskog polja ?TRI ILI VIŠEFAZNI NESIMETRIČNI SISTEMI STRUJA

1086. Za što, ili gdje, se koristi okretno magnetsko polje ?U ROTACIJSKIM ELEKTRIČNIM STROJEVIMA

1087. Pomocu cega tzv. jednofazni asinkroni motori dobivaju drugu (pomocnu) fazu ?PREKO KONDENZATORA

1088. Za što se ponekad koristi dvofazni simetricni sistem struja i napona ? ZA DOBIVANJE ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE

1089. Koliko i kakvih vodica treba dvofazni sistem struja i napona? DVA FAZNA I JEDAN NUL-VODIČ

1090. Na koji nacin dobivamo dvofazni simetricni sistem struja i napona ? GDJE SEKUNDAR IMA SREDNJI IZVOD

1091. Tko je izumio trofazni simetricni sistem ?NIKOLA TESLA

1092. Zašto je trofazni simetricni sistem vrlo pogodan ? JER MOŽE PROIZVESTI OKRETNO MAGNETSKO POLJE

1093. Skicirajte fazne napone trofaznog simetricnog sistema struja i napona !

1094. Koliki je kut između faza napona trofaznog simetricnog sistema ?120°(TJ-360/3)

1095. Da li se trofazni simetricni sistem danas puno koristi ili je njegovo korištenje vrlo rijetko ?ČESTO

1096. Kako se koristi 5-fazni simetricni sistem strujai napona ? NE KORISTI SE

1097. U koje svrhe se danas koristi 6-fazni sistem struja i napona ? KOD SNAŽNIH ENERGETSKIH ISPRAVLJAČA

1098. Na koji nacin se dobiva 6-fazni sistem struja i napona ?SVAKU FAZU PODIJELIMO U DVOSTRUKI SISTEM

1099. Da li se uopce ikada koristi 12-fazni simetricnisistem napona ?DA, KOD IZRAZITO VISOKIH STRUJA (?)

1100. Na koji nacin se dobiva 12-fazni simetricni sistem napona ?TRANSFORMACIJOM IZ 6-FAZNOG SISTEMA

1101. Koliko poluvodickih dioda treba 6-fazni ispravljac ?6

1102. Koliko poluvodickih dioda treba 6-fazni mosni ispravljac ?12

1103. Koliko poluvodickih dioda treba 12-fazni ispravljac ?12

1104. Koji ispravljac treba više poluvodickih dioda –6-fazni mosni ispravljac ili 12-fazni ispravljac ?TREBAJU JEDNAKI BROJ DIODA

1105. Što se dobiva korištenjem 12-faznog ispravljaca umjesto 6-faznog ispravljaca ?ZNATNO MANJA VALOVITOST NAPONA

1106. Da li sinkroni generator može raditi na vlastitu (bez drugih sinkronih generatora) ? MOŽE

1107. Ako sinkroni generator radi na vlastitu mrežu da li je onda moguce postici sinkronizam ? NE

1108. Da li se sinkroni generatori izrađuju s istaknutim ili s neistaknutim magnetskim polovima ? OBOJE

1109. Na koji nacin se uspijeva dobiti približno sinusoidalni oblik magnetskog polja kod sinkronih generatora s neistaknutim magnetskim polovima ? STEPENIČASTOM PROMJENOM MAGNETSKE INDUKCIJE

1110. Skicirajte konstrukciju sinkronog generatora s 2 para istaknutih magnetskih polova !

1111. Skicirajte konstrukciju sinkronog generatora s neizraženim magnetskim polovima !

1112. Kad pogonskom stroju sinkronog generatora povecamo dotok goriva što se događa ?DAJE VIŠE EL.ENERGIJE U EL.MREŽU

1113. Kad pogonskom stroju sinkronog generatora smanjimo dotok goriva što se događa ?DAJE MANJE EL.ENERGIJE U EL. MREŽU

1114. Kad sinkronom generatoru povecamouzbudnu struju što se događa ?POVEĆAVA SE NAPON

1115. Kad sinkronom generatoru smanjimo uzbudnu struju što se događa ?IMA MANJU EMS

1116. Što ce se dogoditi ako pogonskom stroju sinkronog generatora koji radi na

krutu mrežu potpuno iskljucimo dotok goriva ?OSTAT ĆE SE VRTITI SINKRONOM BRZINOM VRTNJE

1117. Na cemu se zasniva cijeli elektroenergetskisistem ?ZASNIVA SE NA PUNO GENERATORA KOJI RADE NA ISTOJ ENERGETSKOJ MREŽI

1118. Kako se, što se tice napona, projektira generator za neku elektranu elektroenergetskog sistema ?TAKO DA MU JE NAPON OPTIMALAN

1119. Da li izlazni naponi velikih generatorapodliježu standardima ?NE

1120. Koji sinkroni generatori imaju veci a koji manjinapon UG ?VEĆI IMAJU VEĆI NAPON A MANJI GENERATORI MANJI NAPON

1121. Nazivni napon sinkronog generatora je linijski ili fazni ? LINIJSKI

1122. Na koliko sinkronih generatora s istimizlaznim naponom dolazi jedan generatorski transformator ?1,2 ILI 3

1123. Na koji napon generatorski transformatoritransformiraju napon sinkronog generatora ?SA GENERATORSKOG NAPONA NA DALEKOVODNI NAPON

1124. Koji (ne koliki) naponi mreže dalekovoda sunazivni naponi ?400KV !?

1125. Najviši nazivni napon dalekovoda je kod nas 400kV. Da li se u svijetu koriste dalekovodijoš vecih napona ? Ako da, gdje ?DA, U ŠVEDSKOJ, KANADI, SAD, I VELIKIM ZEMLJAMA

1126. Da li na jedan sinkroni generator mogu biti spojena dva generatorska transformatora ?MOGU (KRŠKO)

1127. Zašto se kod prijenosa elektricne energije ide na sve više napone ?ŠTO JE VEĆI NAPON VEĆA KOLIČINA ENERGIJE SE MOŽE PRENIJETI NA VEĆU UDALJENOST

1128. Što dobivamo time ako za napon dalekovoda koristimo dva puta viši napon ?KOLIČINA ENERGIJE SE MOŽE PRENIJETI NA 2X VEĆU UDALJENOST

1129. Da li se koriste dvostruki dalekovodi ?DA

1130. Kakva su to alu-cel užeta ?ČELIČNA SREDINA, OKOLO ALUMINIJ

1131. Zbog cega se nastoji postici da je vanjski promjer vodica dalekovoda što veci (uz isti presjek) ?KORONA I SKIN EFEKT

1132. Užeta postavljena na vrhu stupovadalekovoda imaju kakvu svrhu ? ZAŠTITU OD UDARA GROMA

1133. Što je to kod dalekovoda gromobransko uže ?UŽE POSTAVLJENO NA VRHU DALEKOVODNIH STUPOVA KOJI ŠTITE VODOVE OD UDARA GROMA

1134. Koja je zadaca gromobranskog užeta kod nekog dalekovoda ? – ŠTITITI VODOVE OD UDARA GROMA

1135. Zašto izolatori na sebi imaju površinu ispunjenu rebrima a ne glatku ?DA IMAJU POVEĆAN KUT ZA KLIZAJUĆE STRUJE

1136. Da li se kod razvoda elektricne energije koriste neke druge izvedbe osim golih vodica na stupovima ?DA - ENERGETSKI I SAMONOSEĆI KABLOVI

1137. Kuda se postavljaju kabeli za razvod elektricne energije (narocito u gradovima) ?U ZEMLJU

1138. Što su to “samonoseci” kabeli ?U SEBI IMAJU JOŠ ČELIČNO UŽE KOJE GA NOSI

1139. Gdje i u koju svrhu se najviše koriste“samonoseci” kabeli ?ZA RAZVOD EL. ENERGIJE U PRIGRADSKIM NASELJIMA

1140. Zašto je zracni vod u prigradskim i seoskim naseljima nesiguran za prijenos elektricne energije ?

1141. Da li energetski kabeli imaju više vodica od telekomunikacijskih kabela ?NE

Predavanje 14 - Teoretska pitanja

1142. Koliko vrsta uzemljenja poznajemo ?3

1143. Nabrojite vrste uzemljenja !POGONSKO, ZAŠTITNO, GROMOBRANSKO

1144. Da li trebamo u normalnom pogonu pogonsko uzemljenje ?DA, ALI NE UVIJEK

1145. Što je to pogonsko uzemljenje ?UZEMLJENJE ZVJEZDIŠTA TRANSFORMATORA, GENERATORA

1146. Kakvo uzemljenje imamo kad zvjezdište generatora uzemljimo ?POGONSKO UZEMLJENJE

1147. Da li nul-vodic treba biti uvijek povucen ?NE

1148. Da li u slucaju kvara kucišta elektricnih strojeva mogu doci na povišeni potencijal prema zemlji ?MOGU

1149. Kako se štitimo od posljedica proboja izolacije prema kucištu elektricnih strojeva ?ZAŠTITNIM UZEMLJENJEM

1150. Što prvenstveno treba štititi zaštitno uzemljenje ?ONGA TKO RUKUJE

1151. Da li se kod proboja izolacije elektricnog stroja na njemu nešto primjecuje ?NE

1152. Kako se naziva uzemljenje koje se koristi zbog zaštite osoba koje rukuju elektricnim strojevima (aparatima, napravama) ?ZAŠTITNO UZEMLJENJE

1153. Koliki je po prilici maksimalni napon koji se smije u slucaju kvara pojaviti na kucištu ?OD 50 DO 60 V

1154. Ako je napon na kucištu veci od dozvoljenog što se treba vrlo brzo dogoditi ?NJEGOVA ZAŠTITA GA U VRLO KRATKOM VREMENU TREBA ISKLJUČITI

1155. Što je to gromobransko uzemljenje ?UZEMLJENJE SPOJENO NA GROMOBRANSKO UZEMLJENJE

1156. Što je to grom a što munja ?MUNJA JE ELEKTRIČNO PRAŽNJENJE IZMEĐU ČELA I ZAČELJA OBLAKA ILI IZMEĐU DVA OBLAKA, A GROM JE ELEKTRIČNO PRAŽNJENJE IZMEĐU OBLAKA I TLA ODNOSNO PREDMETA, BILJA I ŽIVIH BIĆA NA TLU.

1157. Da li je grom i grmljavina isto ?NE, GRMLJAVINA JE ZVUK KOJI PRATI POJAVU GROMA

1158. Gdje se postavlja gromobranska instalacija ?NA KROVOVIMA ZGRADA

1159. Što nastaje kad grom udari u gromobransku instalaciju ?NASTAJU PRENAPONI KOJI SE ŠIRE GOMOBRANSKOM INSTALACIJOM

1160. Zašto gromobransko uzemljenje mora biti zasebno izvedeno ?UDARCEM GROMA NASTAJU UDARNI NAPONI KOJI U SEBI SADRŽE VELIK SPEKTAR NAPONA RAZNIH FREKVENCIJA I KAD BI UZEMLJENJE BILO ZAJEDNIČKO PREKO NJEGA BI SE TI PRENAPONI ŠIRILI KROZ INSTALACIJU PODIŽUĆI TRENUTNO NAPON PREMA DIJELOVIMA ZGRADE. TO BI MOGLO BITI VRLO OPASNO.

1161. Iz kojih razloga je nužno imati tri zasebna uzemljenja ?DA JEDNO UZEMLJENJE NE DJELUJE NA DRUGO

1162. Da li isti propisi vrijede za sva tri uzemljenja ?SVAKO OD OVIH UZEMLJENJA REGULIRANOJE POSEBNIM PROPISIMA, ZAHTIJEVA DRUGAČIJE OTPORE UZEMLJENJA ITD.

1163. Da li sva tri uzemljenja moraju imati jednakotpor ?NE

1164. Da li je postupak mjerenja otpora uzemljenja razlicit ili je isti za sva tri uzemljenja ?ISTI

1165. Kakvom strujom se obavezno provodi postupak mjerenja otpora uzemljenja ?IZMJENIČNOM

1166. Koja pojava u zemlji zahtijeva da se mjerenje provodi izmjenicnom strujom ?POJAVA POLARIZACIJE

1167. Što treba napraviti s uzemljivacem prije pocetka mjerenja ?ODSPOJITI OD OSTATKA NJEGOVE INSTALACIJE

1168. Koliko mjernih sondi zabijamo u zemljuprilikom mjerenja otpora uzemljenja UI-metodom ?2 MJERNE SONDE

1169. Kako izgleda i iz cega je napravljena mjerna sonda ?MJERNE SONDE SU

ČELIČNE ŠIPKE DULJINE CCA 1M, KRUŽNOG PRESJEKA PROMJERA 10MM DO 20MM.

1170. Koje instrumente koristimo kod mjerenja otpora uzemljenja UI-metodom ?VOLTMETRE I AMPERMETRE

1171. Gdje se pojavljuju lutajuce struje ?U TLU

1172. Da li lutajuce struje djeluju povoljno kodmjerenja otpora uzemljenja ?NEPOVOLJNO

1173. Zbog cega trebamo za mjerenje otpora uzemljenja koristiti relativno veliku struju ?ZBOG LUTAJUĆIH STRUJA

1174. Koji je najmanji razmak između sondi ?20M

1175. Koliko puta treba razmak sondi biti veci od dimenzija uzemljivaca ?DVA I POL PUTA VEĆI

1176. Da li najmanji razmak mjernih sondi može biti i nekoliko kilometara ?DA

1177. Skicirajte shemu spoja kod mjerenja otpora uzemljenja UI-metodom !

1178. Kako se izracunava otpor uzemljenja RZ,mj. ?

• RZ,mj=UV / IAILI TOČNIJE:

1179. Da li je struja ampermetra veca ili manja od struje uzemljivaca ?STRUJA AM JE VEĆA OD STRUJE V.METRA

1180. Da li voltmetar mjeri veci ili manji napon od napona na uzemljivacu ?MANJI NAPON

1181. Koliko puta bi trebao biti otpor voltmetra veci od otpora uzemljenja da zanemarimo pogrešku zbog utjecaja otpora voltmetra ?10-100X VEĆI

1182. Koliko puta treba otpor voltmetra biti veci od otpora uzemljenja sonde 1 a da bi pad napona na sondi 1 mogli zanemariti ?BAR 100X

1183. Sa koliko mjernih sondi se provodi mjerenje specificnog otpora tla ?SA 4 SONDE

1184. Ako se sonde redom zovu A, B, C i D na koje se prikljucuje voltmetar kod mjerenjaspecificnog otpora tla?NA SONDE B I C

1185. Ako su sonde redom s imenima A, B, C i D na koju se prikljucuje ampermetar kod mjerenja specificnog otpora tla ?NA SONDU A ILI D

1186. Na koje mjerne sonde se prikljucuje napon kod mjerenja specificnog otpora tla

RZ,mj' =

UVI A−IV

=UV

I A−UVRV

|:I AI A

=

UVI A

1−U V

RV⋅I A

=RZ ,mj

1−RZ ,mjRV

?IZMEĐU SONDI A I D

1187. Na kojem međusobnom razmaku trebaju biti mjerne sonde kod mjerenja specificnog otpora tla ?50M

1188. Da li su mjerne sonde relativno male prema njihovom međusobnom razmaku ?DA

1189. Koju racunsku metodu koristimo za izvođenjejednadžbe za izracun specif. otpora tla ?METODU SUPERPOZICIJE

1190. U racunskom modelu za izracun specificnog otpora tla cime zamjenjujemo mjernu sondu ?SA METALNOM POLUKUGLOM RADIJUSA R0

1191. U racunskom modelu za izracun specificnog otpora tla gdje se nalazi povratni prikljucak ?NA BESKONAČNOJ UDALJENOSTI OD MJERNE SONDE

1192. Napišite jednadžbu elementa otpora (dR) kod racunskog modela za proracun specificnog otpora tla !dR=ro*dr/(2pi*r2)

1193. U racunskom modelu za izracun specificnog otpora tla na koju sondu ulazi a na koju izlazi struja I ?ULAZI NA SONDU A A IZLAZI NA SONDU D

1194. Po jednadžbi za izracun r o kojim velicinama ovisi njegova vrijednost kod mjerenja ?MORAMO UVRSTITI UDALJENOST A (UDALJENOST IZMEĐU SONDE A I B), ODNOSNO 2A (UDALJENOST IZMEĐU SONDE A I C).

1195. Što je to dodirni napon ?NAPON KOJI SE JAVLJA IZMEĐU STROJA I TOČKE STAJANJA S TIME DA JE RAZMAK 1M

1196. Što je to napon koraka ?NAPON KORAKA JE NAJVEĆI NAPON KOJI SE BILO GDJE U OKOLINI UZEMLJIVAČA POJAVLJUJE IZMEĐU DVIJE TOČKE TLA KOJE SU MEĐUSOBNO UDALJENE 1M

1197. Kolika se udaljenost uzima za određivanje dodirnog napona ?1M

1198. S kako dugackim korakom se mjeri napon koraka ?KORAKOM OD 1M

1199. Što treba snimiti da se odredi dodirni napon i napon koraka ?POTENCIJALNI LIJEVAK

1200. Zašto kod projektiranja uzemljivaca treba voditi racuna o pravilnoj raspodjeli potencijala u blizini uzemljivaca ?

1201. Da li se stupovi dalekovoda uzemljuju ?DA, (OBAVEZNO ONI METALNI)

1202. Da li kod neispravno projektiranog i izvedenog uzemljivaca može u slucaju kvara nastupiti neka opasnost za životinje koje pasu u blizini stupova dalekovoda ?MOŽE

1203. Cemu služi elektrolitska kada ?DA SE MODELIRA I SNIMI POTENCIJALNI LIJEVAK OKO UZEMLJIVAČA

1204. Što se modelira u elektrolitskoj kadi ?UZEMLJIVAČ

1205. Skicirajte graf potencijalnog lijevka !

1206. Što je elektricni vod ?SKUP VODIČA KOJI POVEZUJU IZVOR I TROŠILO (ELEKTRIČNI VOD JE SKUP VODIČA KOJI SPAJAJU IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE S TROŠILOM)

1207. Koliko vodica ima u elektricnom vodu ?3 ILI 4 (SAMO IZNIMNO 2 ILI 5)

1208. Koja je razlika između vodica i voda ?VOD IMA VIŠE VODIČA

1209. Kad cemo vod nazvati dalekovodom ?AKO PRENOSI ELEKTRIČNU ENERGIJU NA DALEKO (VELIKE UDALJENOSTI)

1210. Kako nazivamo velicine u vodu ?LINIJSKE VELIČINE

1211. Kako se nazivaju vodovi u telefoniji ?TELEFONSKE LINIJE

1212. Koliko vrsti kvarova u vodovima poznajemo ?3

1213. Nabrojite kvarove na vodovima !PREKID VODIČA ILI VODA, KRATKI SPOJ IZMEĐU SUSJEDNIH VODIČA I DOZEMNI SPOJ – SPOJ IZMEĐU VODIČA I ZEMLJE

1214. Kako se naziva spoj faznog vodica i zemlje ?DOZEMNI SPOJ

1215. Što je to dozemni spoj ?SPOJ FAZNOG VODIČA I ZEMLJE

1216. Kojom metodom se određuje udaljenost mjesta kratkog spoja ?MURAYEVOM METODOM

1217. Shema Murayeve metode za određivanje mjesta KS s jednim pomocnim vodicem je ustvari koji most ?WHEATSTONOV MOST

1218. Da li osim Murayeve metode s jednim pomocnim vodicem za određivanje udaljenosti mjesta kratkog spoja postoji još neka Murayeva metoda s 1 pomocnim vodicem ? Ako da, što se njome određuje ?DA. ZA ODREĐIVANJE MJESTA DOZEMNOG SPOJA

1219. Murayeva metoda s jednim pomocnim vodicem za određivanje udaljenosti mjesta dozemnog spoja je ustvari koji most ?WHEATSTONOV MOST

1220. Da li se udaljenost mjesta dozemnog spoja može osim s Murayevom metodom s jednim pomocnim vodicem odrediti i s još nekom metodom ? MURAYEVOM METODOM S 2 POMOĆNA VODIČA

1221. Da li velike otpore mjerimo bez problema ?NE

1222. Kakve su struje kod mjerenja velikih otpora ?EKSTREMNO MALE

1223. Da li s obicnim ampermetrima možemo mjeriti od nekoliko A ?NE

1224. Da li struje od nekoliko A možemo mjeritigalvanometrima ?NE

1225. S kojim elektricnim mjernim instrumentommjerimo struje od nekoliko A ?ELEKTROMETRIMA

1226. Na koji nacin mjerimo struju s elektrometrom ?KORISTI SE POZNATI VELIKI OTPOR KROZ KOJI TEČE MJERENA STRUJA A ELEKTROSTATSKIM INSTRUMENTOM (ELEKTROMETROM) MJERIMO PAD NAPONA NA TOM OTPORNIKU.

1227. Kad mjerimo specificni otpor izolacionihmaterijala da li je to mali ili veliki otpor ?VELIKI

1228. Zašto se kod mjerenja specificnog otporaizolacije stavlja zaštitni otpor ? DA IZVOR NAPONA ZAŠTITIMO OD MOGUĆEG KRATKOG SPOJA

1229. Koliki je iznos otpora zaštitnog otpornika kodmjerenja specificnog otpora izolacionihmaterijala ?10M

1230. Što se radi s vodicem koji od mjerenog uzorkaizolacionog materijala vodi do elektrometra ?POVEZAN JE NA MASU ILI UZEMLJEN

1231. Kolika nas tocnost mjerenja zadovoljava kodmjerenja otpora do 10G ?+-5%

1232. Kolika nas tocnost zadovoljava kod mjerenjaotpora do 1000G, tj. do 1T ?+-20%

1233. Osim U – I metode za mjerenje velikih otpora da li postoje još neke ?DA, POSEBNA IZVEDBA WHEATSTONEOVOG MOSTA ZA MJERENJE SPECIFIČNOG OTPORA IZOLACIONOG MATERIJALA, METODA IZBIJANJA KONDENZATORA KOD MJERENJA VELIKIH OTPORA, FRISCHOVA METODA

1234. Otpor elektricnih instalacija je veliki ili mali ?VRLO VELIKI

1235. Za što služi Frischova metoda ?ZA MJERENJE OTPORA IZOLACIJE ISTOSMJERNIH POSTROJENJA DOK SU ONA POD POGONSKIM NAPONOM, TJ. DOK POGON RADI

1236. Koliko je mjerenja potrbno obaviti Frischovommetodom ?2

1237. Da li se mjerenje otpora izolacije Frischovommetodom obavlja kad je postrojenje izvanpogona ili postrojenje radi bez prekida ?DOK POGON RADI

1238. Frischova metoda se koristi za mjerenjeotpora izolacije u istosmjernim ili u izmjenicnim mrežama ?ISTOSMJERNIM

1239. Kojim mjernim instrumentom se služimo kodmjerenja otpora izolacije Frischovommetodom ?VOLTMETROM

1240. Da li Frischovu metodu mjerenja otporaizolacije možemo koristiti u izmjenicnim pogonima ?NE

1241. Zašto Frischovu metodu ne možemo koristiti za mjerenje otpora izolacije u izmjenicnim mrežama ?JER U IZMJENIČNOJ MREŽI POSTOJI DJELOVANJE KAPACITETA I INDUKTIVITETA.