Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte

8/4/2019 Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte

1/217

PRIRUNIK O FINANCIJSKOJ SURADNJI I PROGRAMIMA KOJE U HRVATSKOJPODUPIRE EUROPSKA UNIJA

Izrada ove publikacijeomoguena je uz

potporu Europske unije

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE


2/217


Prirunik o financijskoj suradnji i programimakoje u Hrvatskoj podupire Europska unija


3/217

Ova je publikacija nastala uz pomo programa Europske unije PHARE 2005-0707-010101,Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj

Glavni cilj programa PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj jest unapreenje planiranja, programiranja i provedbe instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) u Hrvatskojte ubrzanje provedbe pravne steevine EU-a (acquis communautaire). Sredinji dravni ured za razvojnustrategiju i koordinaciju fondova Europske unije glavni je korisnik toga projekta. Projekt je proveden u trimeuovisne komponente:

U I. komponentisredite aktivnosti bilo je pisanje i izdavanje ovoga Prirunika koji e sluiti kao vanapomo svima ukljuenima ili zainteresiranima za proces pristupanja EU-u, jer sadrava relevantne izvoreinformacija i internetske adrese;II. komponenta bavi se pruanjem pomoi u izgradnji kapaciteta i pruanju savjetodavnih usluga za iruskupinu korisnika u dvama glavnim podrujima: programiranju IPA 2008 i nabavi.III. komponenta odnosi se na obuku. I aktivnosti obuke podijeljene su s jedne strane na programiranje,razvoj i upravljanje projektom, te na pitanja nabave, s druge strane.

Program Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj provodi Metis GmbH u suradnji s GTZ GmbH.Projekt je trajao 13 mjeseci, od sijenja 2008. do veljae 2009.

Odricanje od odgovornosti:

Namjena je ove publikacije da dodatno pomogne u pruanju opih informacija o financijskoj suradnji i programimakoje u Hrvatskoj podupire EU.

U njoj sadrani podaci ne zamjenjuju niti dopunjuju ijedan slubeni ugovor, sporazum, dokument ili izvjetaj.

Za sadraj ove publikacije odgovaraju iskljuivo autori i ona ni na koji nain ne odraava miljenje Europske unije.

Prirunik je izvorno napisan na engleskome, hrvatska je verzija prijevod.

Autorska prava:

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2009.

Ako nije izriito reeno drukije, umnoavanje za osobnu upotrebu (tj. za obrazovne svrhe, istraivanje, privatnu

studiju ili internetsku cirkulaciju unutar neke organizacije) ili za daljnju nekomercijalnu diseminaciju krajnjimkorisnicima doputeno je uz navoenje izvora i Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinacijufondova Europske unije.


4/217


Prirunik o financijskoj suradnji i programimakoje u Hrvatskoj podupire Europska unija

Zagreb, 2009.


5/217

Autori:

Slaana Novota, Ivana Vlai, Rumiana Velinova, Kiril Geratliev, Olga Borissova

Urednici:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 688833ISBN 9789537443085

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju ikoordinaciju fondova Europske unije

Radnika cesta 80/V10000 Zagreb, HrvatskaTel.: (+ 385 1) 4569 179Fax: (+ 385 1) 4569 150

E-mail: [email protected]://www.strategija.hr

Hrvoje Dolenec Dravni tajnik, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondovaEU-a

Zvonimir Savi Zamjenik dravnoga tajnika, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinacijufondova EU-a

Tomislav Belovari Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

Iva Frki Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

Nika Tkalec Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

Borislav Bogunovi Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

Maja akarun Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

Tatjana orlija Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Ivana Buri Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Suzana Grizelj Sredinji dravni ured za upravu


6/217

Predgovor SDURF-a 7

Predgovor SAFU-a 9

I. poglavlje Financijska suradnja izmeu Europske unije i Hrvatske -

OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD

11

II. poglavlje IPA - novi pretpristupni financijski instrument 37

III. poglavlje Programi Zajednice u Hrvatskoj 75

IV. poglavlje Mogunosti financiranja iz EU-ovih fondova nakon pristupanjaHrvatske Europskoj uniji

111

V. poglavlje Kako iskoristiti pomo EU-a 139

VI. poglavlje Kako pripremiti prijedlog projekta 155

VII. poglavlje Kako uspjeno upravljati projektom 183

1. dodatak O SDURF-u 197

2. dodatak Popis tablica, slika i karata 198

3. dodatak Popis kratica s hrvatskim prijevodom i kraticom 200

4. dodatak Korisne poveznice i literatura 202

5. dodatak Rjenik pojmova 206


7/217


8/217

7

Potovani itatelji,

U rukama drite prvo izdanje prirunika Europski fondovi za hrvatske projekte ukojem su predstavljeni projekti financijske suradnje i programi financirani iz sredstavaEuropske unije u Republici Hrvatskoj. Ova je publikacija objavljena uz pomo Europskeunije i njezin je cilj osigurati bolji uvid i pomoi vam u boljem razumijevanju naina nakoji se europski fondovi planiraju i raspodjeljuju, kako se fondovima upravlja te kakooni mogu poduprijeti vau ideju, projekt, zajednicu ili organizaciju.

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije(SDURF) zaduen je za koordinaciju fondova EU-a u Hrvatskoj, te za pripremunacionalne razvojne strategije. On je sredinja institucija Republike Hrvatske zaplaniranje i nadzor fondova EU-a. On je isto tako kljuni posrednik izmeu VladeRepublike Hrvatske i Europske komisije u financijskom upravljanju fondovima EU-a,zajedno s nacionalnim dunosnikom za ovjeravanje i Nacionalnim fondom u sklopuMinistarstva financija. Dok Ministarstvo financija treba osigurati da se fondovi EU-a

(

troe u skladu s pravilima i na financijski opravdan nain, u irem je mandatu SDURF-a nadgledanje njihovaefikasnog troenja, priprema programa i projekata koji su u stanju apsorbirati sredstva iz fondova, te osiguranje

pune iskoritenosti nacionalnih i sredstava EU-a.

Ve nekoliko desetljea Europska je unija jedan od glavnih imbenika u meunarodnoj suradnji i najvei donatorrazvojne pomoi u svijetu. Kako bi podupro svoju politiku meunarodne pomoi, EU je razvio irok spektarfinancijskih instrumenata koji su veini ljudi poznati kao programi pomoi EU-a ili europski fondovi. Neki odtih instrumenata usklaeni su sa specifinim razvojnim prioritetima onih zemalja kojima su namijenjeni. Drugiinstrumenti oblikovani su kako bi se odgovorilo na hitne potrebe partnerskih zemalja i regija.

U Republici Hrvatskoj taj je proces financijske potpore pokrenut s uspostavom njezine neovisnosti. U svakojfazi tog procesa Europska unija svoju je potporu usklaivala s potrebama zemlje. Trenutno, Europska unijaprua pretpristupnu pomo Republici Hrvatskoj kako bi poduprla politike, gospodarske i institucionalne reforme,prekograninu suradnju, regionalnu konkurentnost, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa, te poljoprivredu

i ribarstvo. Na taj nain Europska unija pomae Hrvatskoj u ispunjavanju europskih standarda, da u najve ojmoguoj mjeri pripremi svoje institucije, administraciju, tvrtke i civilno drutvo za lanstvo.

U priruniku Europski fondovi za hrvatske projekte predstavljene su i financijske mogunosti koje za Hrvatskuve postoje, kao i one koje e se otvoriti u budunosti kad postane lanica Europske unije.

U ovom ete priruniku pronai:

to su pretpristupni instrumenti i kako se mogu iskoristiti;Pregled programa Europske zajednice koji predstavljaju dodatnu mogunost za financiranje vezano uzrazliite europske politike;to su Strukturni i Kohezijski fondovi, Europski fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo, te kako e oni djelovatiza Hrvatsku;

Objanjenje razliitih vrsta procedura javne nabave za dodjeljivanje bespovratnih sredstava i javnih ugovora u sklopu Europskih fondova;Preporuke o tome kako korak po korak pretvoriti neku ideju u prijedlog projekta, sluei se pristupomlogike matrice i drugim pomagalima za upravljanje projektnim ciklusima,Smjernice o tome kako uspjeno razviti europski projekt, te savjete o upravljanju, nadzoru i ocjeniprojekata.

Vjerujemo da bi vam ovaj prirunik mogao biti koristan te da bi vam mogao pomoi da saznate kako Europska unijasvojim financijskim instrumentima moe dodatno pridonijeti pozitivnim promjenama u vaoj zajednici, organizaciji,gradu i upaniji.

Hrvoje Dolenec

Dravni tajnikSredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

PREDGOVOR SDURF-a


9/217


10/217

9

Projekti koji se financiraju tim sredstvima odnose se primarno na izgradnju institucija, prilagodbu pravnimsteevinama EU-a i na velike infrastrukturne investicije, no ne treba zaboraviti ni niskobudetne projekte, kojeponekad ne primjeujemo, a rije je o raznim projektima nevladinih organizacija usmjerenima prema izgradnjicivilnog drutva.

Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, u decentraliziranomsustavu upravljanja pretpristupnim fondovima EU-a ima ulogu provedbene agencije. To znai da je nadlena zaupravljanje sredstvima iz programa pomoi, odnosno za raspisivanje i provedbu natjeaja. Agencija je nadlena iza plaanja i za izvjetavanje o financiranju procesa nabave, a naposljetku i za osiguravanje uspjene provedbeprojekata, prema odredbama ugovora i inicijalnih projektnih ciljeva, a sve u skladu s pravilima i proceduramaEU-a.

Hrvatskoj je kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 289,80 milijunaeura, od ega je dosad ugovoreno 217,8 milijuna eura. Stope ugovaranja po programima od 2003. do 2008.kreu se izmeu 85% i 95%. Tako dobri rezultati potvruju da su postavljeni ciljevi i metode kojima se Agencijasluila bili ispravni i dobro strateki usmjereni.

elim istaknuti da su decentralizirani projekti iz programa CARDS 2003 i 2004, a zatim i svi projekti iz programaPHARE i ISPA navedeni u prvom poglavlju, u nadlenosti Sredinje agencije za financiranje i ugovaranjeprograma i projekata Europske unije.

U narednim godinama slijedi isti zadatak ugovaranja i provedbe projekata iz novog pretpristupnog programaIPA, iji su ciljevi, namjena i struktura opisani u drugom poglavlju. Program IPA bit e Hrvatskoj dostupan sve dostupanja u punopravno lanstvo EU-a, nakon ega slijede Strukturni i kohezijski fondovi dostupni svim zemljamalanicama, o emu govori etvrto poglavlje.

Vjerujem da e vam ovaj prirunik biti zanimljiv i informativan i pomoi vam da bolje shvatite prednosti EU-ovefinancijske pomoi za sve graane Hrvatske.

Marija Tufeki

RavnateljicaSredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

PREDGOVOR SAFU-a

Potovani itatelji,

Pred vama je prirunik "Europski fondovi za projekte u Hrvatskoj", prvi takve vrsteu Hrvatskoj, koji transparentno i razumljivo objanjava to je i komu je namijenjenafinancijska pomo Europske unije, dostupna kroz pretpristupne programe CARDS,PHARE, ISPA, SAPARD i IPA te Programe Zajednice. Prema nainu na kojimediji izvjetavaju o fondovima EU-a, ini se da postoji nerazumijevanje i cijelogprograma i neposrednih koristi koje pruaju projekti iz EU-ovih fondova.

Ovaj prirunik stoga daje jasne i konkretne primjere kojima se pokazuje kako senovac poreznih obveznika Europske unije troi, te kako je snaan njegov utjecajna cijelu nau zajednicu, ali i na ivot svakog graanina Hrvatske.


11/217

10


12/217


13/217

Europski fondovi za hrvatske projekte

12

U OVOM SE POGLAVLJU NALAZI:

Kratak pregled:humanitarne pomoi EU i programa OBNOVA,Programa CARDS iPretpristupnih instrumenata PHARE, ISPA i SAPARD.

Europska unija (EU) utjee na nae ivote na mnogovidljivih i nevidljivih naina. Koristei samo 1%ukupnog bogatstva Unije na godinu, proraun EU-aosigurava sredstva za izgradnju cesta, eljeznica,mostova, zranih luka, plovnih puteva, dalekovoda,plinovoda i naftovoda; promie razvoj informatikogdrutva te kulturnu i jezinu raznolikost; pomaeizobrazbu nezaposlenih i financira stvaranjenovih radnih mjesta; bori se protiv diskriminacije,ukljuujui i diskriminaciju osoba s posebnim

potrebama; odrava na ivotu ruralna gospodarstva;financira istraivanja dje jih bolesti, prirodnihstanita, opasnih kemikalija, sigurne hrane, ekolokiprihvatljivijih vozila, novih izvora energije i sigurnostina moru; potie studentsku razmjenu i razmjenumladih; financira urbanu obnovu; pomae osnivanjei razvoj malih poduzea. Odluke o financiranjui potpori razliitim projektima usmjerene su naodgovaranje izazovima modernog svijeta u interesuboljeg ivota svih njezinih graana.

Ispravna, transparentna i uinkovita potronja

prorauna EU-a provodi se kroz paljivo planiranjetemeljeno na razliitim vrstama dokumenata.EU prua podrku strategijama i programimanacionalnog razvoja kroz odgovarajue financijskeinstrumente koje odreuje Europska komisija:

Instrumente namijenjene zemljama lanicamapoput Strukturnih fondova EU-a, Kohezijskogfonda, fondova EU-a u podru ju ruralnograzvoja i ribarstva1,Pretpristupne instrumente namijenjenezemljama koje se pripremaju za prikljuenjeEU-u, primjerice PHARE, ISPA i SAPARD, kojisu nakon 2007. zamijenjeni Instrumentom zapretpristupnu pomo2 (IPA),Financijske instrumente namijenjene treimzemljama, primjerice OBNOVA i CARDS.

KAKO JE EU POMOGAO HRVATSKOJU RAZDOBLJU OD 1990. DO 2001.

GODINE

Podrka Europske unije Hrvatskoj poela je tijekom

vrlo tekog razdoblja rata i tranzicije nakon ratnihsukoba poetkom devedesetih godina 20. stoljea.

Od 1991. do 2000. pomo koju je Europska unijapruila Hrvatskoj iznosila je ukupno 381,6 milijunaeura. U razdoblju od 1991. do 1995. kriza u regijizahtijevala je sveobuhvatnu mobilizaciju financijskihsredstava u obliku humanitarne pomoi kroz Uredza humanitarnu pomo Europske komisije poznatkao ECHO. Ta pomo (243,2 milijuna eura odukupno 244,8 milijuna eura) veim je dijelom bilausmjerena na rjeavanje kriznih situacija i obnovu.Osim toga, pruana je medicinska pomo i pomo u

hrani onima kojima je bila potrebna.

Potom, izmeu 1996. i 2000. pomo Europskeunije preusmjerena je na potporu nastojanjimahrvatske vlade usmjerenima na obnovu privatne i javne infrastrukture, kao i ivota u zajednici, krozpromicanje potovanja ljudskih prava i pomirbe.Od 1996. kroz program OBNOVA realizirane subrojne aktivnosti usmjerene na poticanje povratka ireintegracije izbjeglica i prognanika.

Pomo kroz program OBNOVA bila je usmjerena

na povratak izbjeglica te ostvarenje uvjeta za njihovnormalan ivot. Obnova kua odvijala se paralelno sponovnom izgradnjom domova zdravlja i kola. Manjiradovi na vodoopskrbnim sustavima, mreama zaopskrbu elektrinom energijom i objektima lokalneuprave financirani su u sklopu programa obnovekua, te javne i socijalne infrastrukture. Osim toga,OBNOVA je u manjoj mjeri pomagala revitalizacijugospodarstva usmjerenog na svakodnevni ivotpovratnika, u prvom redu kroz pakete financijskihpoticaja i pomoi u obnovi malog poduzetnitva,osobito u sektorima turizma, poljoprivrede iobrtnitva.

2000. godine, Europska komisija je proirila opsegpomoi Hrvatskoj. Proraun programa OBNOVAosigurao je sredstva za tehniku pomo odabranimministarstvima u ukupnoj vrijednosti od 4,5 milijunaeura. Poele su postupne pripreme za programCARDS. Hrvatska se kvalificirala i za pomo upodru ju visokog obrazovanja, kroz programTempus te u podruju zatite okolia kroz programLIFE za tree zemlje.

Tablica 1 prikazuje pomo Europske unije pruenu

Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine

1 Strukturni i Kohezijski fondovi, te EU fondovi u podruju ruralnog razvoja i ribarstva predstavljeni su u Poglavlju IV2 Pretpristupni instrumenti na raspolaganju Hrvatskoj i detaljni pregled IPA instrumenta predstavljeni su u Poglavlju II


14/217

13

FINANCIJSKA SURADNJA IZMEU EUROPSKE UNIJE I HRVATSKE - OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD

1991. - 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Ukupno

Humanitarna pomo (ECHO) 243,2 21,15 14,5 6,95 8,0 293,8

Povratak izbjeglica (OBNOVA) 7,02 8,59 14,0 13,6 10,0 53,21

Razminiranje 1,0 0,5 1,5

Demokracija I ljudska prava,mediji (nacionalni programi)

0,77 1,74 6,59 5,5 0,96 15,56

Demokracija I ljudska prava,mediji (regionalni programi)

0,2 0,2 0,3 6,44 7,14

Carina 1,0 1,0

Tempus (s pripremnimaktivnostima)

0,1 1,5 1,6

Zatita okolia (LIFE) 0,7 0,76 1,46

Jaanje institucija (OBNOVA) 3,0 3,0

Pravosue (OBNOVA) 0,6 0,6

Malo i srednje poduzetnitvo(OBNOVA)

2,34 2,34

Operacije manjeg opsega 0,4 0,4

Ukupno 244,87 29,91 29,88 28,51 30,64 17,8 381,61

Tablica 1. Pomo EU-a Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine (u milijunima eura)

Izvor: Europska komisija

Program: OBNOVA - Program za povratak prognanih osoba u ratom razorena podru ja Banovine i IstoneSlavonije koji je proveo UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge)

Proraun: 1,5 milijuna eura

Ciljevi i rezultati:Cilj je bio povratak prognanih osoba pruanjem potpore obiteljima s niskim primanjima (osnovni paketi izravnepomoi povratnicima), revitalizacija regionalnog gospodarstva (Jamstveni fondovi za zajmove i uspostava dvijulokalnih agencija za gospodarski razvoj (LEDA) radi pruanja pomoi malim tvrtkama/poduzeima, promicanjastvaranja radnih mjesta i zapoljavanja, te identifikacija prilika za ulaganja, ne samo u smislu kapitala ve i uproizvodnu infrastrukturu potrebnu regijama u kojima se odvijao povratak).

Tko je imao koristi od tog projekta?Ukupno je posjeeno 1080 obitelji a osnovne pakete izravne pomoi dobilo je njih 566. Na temelju prosjeka od 3osobe po obitelji, pomo programa primilo je nekih 1700 osoba.


15/217


14

Program: OBNOVA Obnova lokalnog gospodarstva ratom pogoenih podru ja i drugih nerazvijenih regijaHrvatske Potpora malom poduzetnitvuProveo ga je UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge)


Ciljevi i rezultati:Cilj projekta bio je poveati razinu zaposlenosti i prihoda u ratom pogoenim podrujima i drugim manje razvijenimregijama Hrvatske Dalmaciji, Banovini i zapadnoj Slavoniji te tako pridonijeti odrivom procesu povratka kroz:

Aktivnosti jaanja kapaciteta (Lokalne razvojne agencije i obuka za poduzetnike)Kredite za male poduzetnike putem hrvatskog bankarskog sustavaRegionalne podsektorske projekte odnosno seoski turizam i proizvodnju zdrave hrane

Tko je imao koristi od tog projekta?Projekt je pomogao malim poduzetnicima (postojeim i novim), lokalnim agencijama za gospodarski razvoj,lokalnim i povratnikim obiteljima te lokalnim pruateljima turistikih usluga.

Doprinos Europske unije aktivnostimahumanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj

Programi pomoi Europske unije sudjeluju uhrvatskim projektima razminiranja od 1998.godine. Vijee Europske unije 9. studenoga 1998.godine usvojilo je odluku o posebnom djelovanjuEuropske unije u podru ju pomoi u razminiranju.Tom odlukom Vijea, Europska unija je zahtijevala,pod lankom J.4.2 Sporazuma iz Maastrichta, dazemlje Zapadnoeuropske unije (WEU) proveduakcije koordinacije, nadzora i obuke strunjaka

Od 1998. do 2001. godine Europska unija osigurala je sredstva za ciljeve programa UN-a, djelovanje WEUDAM-ai znanstvena istraivanja. Sredstva su alocirana kroz UN Voluntary Fund i WEUDAM, s izuzetkom sredstavaza znanstvena istraivanja razminiranja koja su usmjeravana izravno Hrvatskom centru za razminiranje (HCR).Ukupna vrijednost odobrenih sredstava za te projekte u razdoblju od 1998. do 2001. godine iznosi 3,1milijun eura.

Zahvaljujui financijskom doprinosu Europske unije za aktivnosti razminiranja u Hrvatskoj,u razdoblju od 2001. do 2008. godine provedeno je vie od 60 projekata , kojima jeuklonjena opasnost od mina na podruju veliine 12 km2.

Ukupan doprinos Europske unije aktivnostima razminiranja u Hrvatskoj od 1998.godine do danas premauje 14,8 milijuna eura.

za razminiranje te instruktora za razminiranjeu Hrvatskoj. Potpisivanjem memoranduma orazumijevanju izmeu Vlade Republike Hrvatske iWEU-a u travnju 1999. godine, u Hrvatsku je mjesecdana poslije upuena WEU-ova misija za pomo urazminiranju (WEUDAM).


16/217

15


KAKO JE HRVATSKOJ KORISTIOPROGRAM CARDS U RAZDOBLJU OD

2001. DO 2004. GODINE

Europska unija je Hrvatskoj 2000. godine ponudilanovi program pomoi nazvan CARDS (CommunityAssistance for Reconstruction, Development

and Stabilization Pomo Zajednice za obnovu,

razvoj i stabilizaciju). Program CARDS sluio jekao instrument potpore i provedbe Sporazuma ostabilizaciji i pridruivanju. Openiti cilj programaCARDS jest puna integracija Hrvatske u Europskuuniju te kao takav ima jasno pretpristupnousmjerenje.

Pravni je temelj uspostave programa CARDSUredba (EC) 2666/20003 o pomoi Hrvatskoj i

drugim zemljama u regiji. Pomo je prije svegausredotoena na izgradnju institucionalnih,zakonodavnih, gospodarskih i socijalnih temeljau skladu s vrijednostima Europske unije tepromoviranje razvoja trinog gospodarstva.Preduvjet za dobivanje pomoi bilo je potivanjedemokratskih naela, vladavine prava, potovanjeljudskih i manjinskih prava i temeljnih sloboda.Ukupni iznos financijskih sredstava Nacionalnogprograma CARDS za razdoblje od 2001. do 2004.u Hrvatskoj je bio 260,0 milijuna eura. U Tablici 2.prikazani su godinji iznosi pomoi kroz Nacionalniprogram CARDS od 2001. do 2004.

Prioritet MjereSredstva alocirana po godinama

(u milijunima eura)

2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno

1. Demokratskastabilizacija

1.1. Povratak izbjeglica iprognanika

23,2 14,0 15,0 14,0 66,2

1.2. Civilno drutvo 1,0 2,0 2,0 3,5 8,5

2. Gospodarski i

socijalni razvoj

2.1. Trgovina 3,0 3,0 2,5 4,75 13,25

2.2. Poticanje ulaganja 3,3 9,0 6,15 6,0 24,452.3. Socijalna kohezija(ukljuuje i Tempus)

7,6 6,0 8,85 7,0 29,45

3. Pravosuei unutranjiposlovi

3.1. Modernizacijapravosudnog sustava

1,5 4,0 4,0 4,5 14,0

3.2. Policija i organiziranikriminal

- 2,0 3,0 3,4 8,4

3.3. Integriranoupravljanje granicama

12,6 4,0 5,0 18,95 40,55

4. Izgradnjaadministrativnihkapaciteta

4.1. Reforma dravneuprave

2,5 6,0 6,0 9,1 23,6

4.2. Nacionalni,regionalni i lokalni razvoj

1,5 2,0 3,0 3,0 9,5

4.3. Javne financije 4,0 2,8 3,0 9,8

5. Zatita okoliai prirodnihresursa

1,8 3,0 3,7 3,8 12,3

UKUPNO: 58,0 59,0 62,0 81,0 260,0

Tablica 2. Pomo EU-a kroz nacionalnu komponentu programa CARDS u Hrvatskoj od 2001. do2004. godine (u milijunima eura)

3 Europska Komisija, Generalna uprava za proirenje:http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/financial_assistance/cards/general/2666_00_en.pdf

Izvor: Delegacija EK-a u Hrvatskoj

Osim u Nacionalnom CARDS programu, Republika Hrvatska je u razdoblju od 2001. do 2006. godine sudjelovalai Regionalnom CARDS programu. Drave korisnice Regionalnog CARDS programa bile su sve drave koje su

koristile nacionalnu komponentu CARDS programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, BivaJugoslavenska Republika Makedonija (BJRM) i Srbija), a priprema i provedba Regionalnog CARDS programa


17/217


16

Program Godinja alokacija (u milijunima eura)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno

Regionalni program CARDS 14,0 43,5 31,5 15,0 47,9 31,8 183,7

Tablica 3. Pomo Europske unije kroz Regionalni program CARDS dravama korisnicama programa(Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, BJRM, Srbija) od 2001. do 2006. godine (u milijunima eura)

Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

Pomo je odreena dvama glavnim dokumentimaza Hrvatsku Strategijom EK za zemlju-korisnika(SEK) i Viegodinjim indikativnim programom(VIP). Strategija EK za zemlju-korisnika (SEK)za Hrvatsku odreuje ciljeve suradnje, politiku iprioritetna podruja suradnje.

U okviru programa CARDS svi su projekti u cijelosti financirani iz EU-ovih fondova bez uvjetovanog sufinanciranja,izuzev manjih potpora za koje su korisnici morali osigurati dodatna sredstva u iznosu od 20%.

Modernizacija hrvatskih carinskih slubi potaknula je trgovinu.

Ojaana je sposobnost djelovanja policije, osobito hrvatske granine policije.

U podruju zatite okolia, zakonodavstvo vezano uz kljune sektore (otpad, voda, zrak) usklaeno je s EU-ovimzahtjevima, s glavnim naglaskom na horizontalna podruja Procjene utjecaja na okoli investicijskih projekatate Strateke procjene utjecaja na okoli planova i programa. Takoer je znatna potpora usmjerena na pomoorganizacijama civilnog drutva aktivnima u podruju zatite okolia.

Kao dopuna SEK-u, VIP utvruje programe sodreenim ciljevima i oekivanim rezultatima, kojie se financijski podrati kroz program CARDS,kao i pokazateljima za ostvarivanje tih prioriteta irezultata.

provodila se prema centraliziranom modelu, toznai da su za pripremu, provedbu i praenjeprovedbe regionalnih projekata bila zaduenasredinja tijela Europske komisije iz Bruxellesa,koja su na tim poslovima suraivala s nacionalnim

dravnim tijelima drava korisnica programa.Aktivnosti unutar Regionalnog CARDS programazamiljene su kao komplementarne aktivnostimakoje se provode unutar nacionalnih programa u

podru jima u kojima zajedniko djelovanje moedovesti do boljih rezultata (kao npr. na podrujuborbe protiv organiziranog kriminala, upravljanjagraninim prijelazima, zatite okolia i sl.). Ukupaniznos financijske pomoi kroz Regionalni program

CARDS za razdoblje od 2001. do 2006. iznosi 183,7milijuna eura (vidi Tablicu 3).


18/217

17


Neki primjeri projekata CARDS prikazuju opsegfinancijske pomoi EU-a i postignutih rezultata.

Program: CARDS 2002-2004 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujima

CARDS 2002 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujima Zadarske i ibensko-kninske upanije


Ciljevi i rezultati: Glavni cilj projekta bio je pruiti doprinos auriranju i provedbi Regionalnih operativnih programa(ROP), kojima su definirani prioriteti razvoja Zadarske i ibensko-kninske upanije. U skladu s praksom Europskeunije, u obje su upanije uspostavljena Regionalna partnerstva za razvoj, sastavljena od 36 predstavnika lokalnihvlasti, socijalnih partnera, lokalnih agencija i civilnog drutva. Kljuni ishod njihovih nastojanja jest identifikacija iodabir projekata koji e se financirati iz prorauna programa CARDS 2002 te auriranje Regionalnog operativnogprograma. U skladu s odlukom Partnerstva koju su podrale vlasti ibensko-kninske i Zadarske upanije, projekt jefinancirao niz velikih infrastrukturnih radova (vodovod, poslovna zona, poslovni inkubator Mandalina u ibeniku),koji su pridonijeli poboljanju uvjeta ivota lokalnog stanovnitva. U Zadru, Partnerstvo za regionalni razvojodluilo je financirati razminiranje vanih poljoprivrednih podru ja u mjestima Nadin Luci, Babin Dub, Kai,Tinj, Benkovac, Islam Latinski, Kai Veljane, Tinj-Gubavice te u stambenoj etvrti Bazdarici i Islamu Latinskom.Projekt je takoerfinancirao glavni i marketinki plan turizma ibensko-kninske upanije koji je pruio korisnepreporuke za razvoj turistikih potencijala upanije bez opasnosti po njezin jedinstven okoli.

Lokalne regionalne razvojne inicijative takoer su potaknute kroz program bespovratnih sredstava, kojim sefinanciralo 15 projekata u podru ju turizma, malog i srednjeg poduzetnitva (SME) te poljoprivrede, u skladu sprioritetima koje su parnerstva utvrdila za 2004. godinu. Devet ih se provelo u Zadarskoj upaniji, etiri u ibensko-kninskoj te jo po dvije u objema upanijama zahvaljujui sljedeim nositeljima projekata: u ibensko-kninskojupaniji: Turistike zajednice Skradina i Knina, Toscana Promozione (Italija) i Regionalna razvojna agencija 'Mura'iz Slovenije; u Zadarskoj upaniji: Gradska knjinica, Grad Benkovac, opine Polaa, Novigrad, Galovac i Kukljica,Nacionalni park Paklenica i Park prirode Vransko jezero, kao i Obrtnika komora Zadarske upanije.

Gradovi Knin i Drni dobili su tehniku pomo u pripremi natjeajne dokumentacije za modernizaciju svojih sustavavodoopskrbe i odvodnje, a grad Benkovac dobio je pomo u pripremi natjeajne dokumentacije: studije izvedivostii prijavnog obrasca za bespovratna sredstva za izgradnju poslovne infrastrukture. Projekt je takoer posluio kaovano iskustvo uenja za lokalne dionike koji su prvi put dobili priliku primijeniti naela i mehanizme Regionalnepolitike Europske unije u svojoj upaniji. Pritom su ibensko-kninska i Zadarska upanija daleko odmakle na putupripreme za budue Strukturne fondove koji e biti dostupni nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Projekt jetakoer osmislio i proveo poseban program edukacije za lanove Partnerstva kako bi se upoznali s institucijamai politikama Europske unije te utvrdili svoje znanje na podruju politike regionalnog razvoja.

Tko je imao koristi od tog projekta?Lokalne i regionalne vlasti, poljoprivrednici, mali poduzetnici, javne institucije, razne organizacije i stanovnici togapodruja.


19/217


18

Program: CARDS 2004 Odrivi razvoj ratom pogoenih podruja Razvoj kapaciteta i upravljanja upanijom

Proraun: 11,1 millijuna eura

Ciljevi i rezultati: Opi je cilj ovoga projekta osigurati jaanje kapaciteta i edukaciju za identifikaciju, pripremu,

upravljanje i nadzor lokalno voenih razvojnih projekata na upanijskoj i opinskoj razini.Prema prioritetima utvrenima u svakom od upanijskih Regionalnih operativnih programa (ROP), upanijskiOdbori za partnerstvo (CPC) odabrali su i uz tehniku potporu upanijske Jedinice za upravljanje projektima(PMU) pripremili projekte koji su bili u skladu s ROP-om te tako pridonosili cjelokupnom razvoju upanije.

Jedan od specifinih ciljeva bio je pripremiti projekte za sudjelovanje u natjeajima u skladu s proceduramajavne nabave Europske unije. Trinaest projekata pripremljenih i predanih u skladu s procedurama javne nabaveEuropske unije uspjeno je prolo natjeaj te su u lipnju 2007. godine ugovoreni putem Sredinje agencije zafinanciranje i ugovaranje (SAFU). Neki su projekti bili vezani uz infrastrukturu, dok su drugi bili usmjereni napoboljanje poslovnih ulaganja, razminiranje, pruanje tehnike potpore visokokolskim obrazovnim ustanovamaili jednostavno na turistiku promidbu.

Tko je imao koristi od tog projekta?Od ovoga su projekta koristi imala etiri ratom pogoena podruja: Karlovaka upanija (Karlovac), Liko-senjskaupanija (Sveto Brdo, Krasno), Poeko-slavonska upanija (Poega, Pakrac) te Brodsko-posavska upanija(Slavonski Brod, Nova Gradika), lokalne i regionalne vlasti, javne institucije (kole, tehniki fakulteti, turistikeinstitucije, bolnice), gradske tvrtke, mali poduzetnici te stanovnitvo tih regija.

Program: CARDS 2003 Potpora reformi dravne uprave i dravne slube


Ciljevi i rezultati: Cilj je projekta pruanje snane potpore razvoju profesionalne dravne slube - transparentne,pouzdane, odgovorne, uinkovite, fleksibilne i praktine. Rie je o jednom od najveih izazova s horizontalnimi transsektorskim djelovanjem na razvoj gospodarstva i drutva u cjelini, koji je stvorio temelje za uspostavufunkcionalne i uinkovite dravne uprave s novom kulturom orijentiranom prema graanima. Projekt je slijediozahtjeve Europske unije i primjenu novih rjeenja u razmjeni podataka i komunikacijskim tehnologijama(organizacija "e-administracije" i "one-stop-managementa") te modernizirano upravljanje ljudskim potencijalima.Njegovi su kljuni rezultati novi nacrt Zakona o opem upravnom postupku, pilot-provedba Zakona o dravnimslubenicima, te razvoj upravljanja ljudskim potencijalima.

Tko je imao koristi od tog projekta?Izravni je korisnik projekta Sredinji dravni ured za upravu, ali i cijela dravna uprava i dravne slube. U

ovom konkretnom sluaju ciljevi projekta srednjorono takoer utjeu na svakodnevni ivot svakog graaninaHrvatske.


20/217

19


KAKVA JE POTPORA HRVATSKOJPRUENA KROZ PHARE, ISPA I SAPARD U

RAZDOBLJUOD 2005. DO 2006. GODINE?

Nakon to je Europska komisija objavila pozitivnomiljenje o hrvatskoj aplikaciji za lanstvo uEuropskoj uniji, Hrvatska je u lipnju 2004. postalazemlja kandidat. Strateki dokument Europskekomisije o napretku u procesu proirenja4 sadrielemente pretpristupne strategije za Hrvatskui temelj je za koritenje pretpristupnih fondova(instrumenata) PHARE, ISPA i SAPARD, koji zacilj imaju poticanje vanih politikih, gospodarskih,socijalnih i institucionalnih reformi. Potpora u okviru

Tablica 4. Pomo Europske unije kroz CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, od 2001. do 2006. (u milijunima eura)

Programi 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno

CARDS nacionalni 58,00 59,00 62,00 81,00 - - 260,00

Pretpristupni: 105,00 140,00 245,00

PHARE 80,00 80,00 160,00

ISPA 25,00 35,00 60,00

SAPARD 0,0 25,00 25,00

UKUPNO 58.00 59.00 62.00 81.00 105.00 140.00 505.00

4 Europska komisija: COM(2004), Miljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji, Bruxelles, 20045 vie o programima Zajednice u III. poglavlju

Pretpristupna strategija namijenjena je pripremanjuHrvatske za budue lanstvo. Osim pretpristupnepomoi, primijenjeni su sljedei okvirni dokumenti imehanizmi:

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju,Pristupno partnerstvo,Sudjelovanje u programima Zajednice 5,Nacionalni program Republike Hrvatske zapristupanje Europskoj uniji,

Godinja izvjea o napretku.

pretpristupnih fondova za postupnu integraciju uEuropsku uniju, u usporedbi s programom CARDS,postaje znatno vea te usmjerena na financijskiopsenije projekte, uz obavezno sufinanciranjezemlje korisnika. Za provedbu triju programa u2005. godini alocirano je 105 milijuna eura, a u2006. godini 140 milijuna eura. (vidi Tablicu 4).


21/217


20

to je izvjee o napretku Hrvatske?

To je godinje izvjee o pripremama Hrvatskeza lanstvo u Europskoj uniji. Napredak se mjerina temelju donijetih odluka, usvojenih zakona teprovedenih mjera.

Izvjee se temelji na informacijama koje prikuplja ianalizira Komisija. Upotrebljava se i niz drugih izvora,ukljuujui podatke hrvatske Vlade, zemalja lanica,izvjea Europskog parlamenta te informacije odraznih meunarodnih i nevladinih organizacija.Izvjee u osnovi:

ukratko opisuje odnose izmeu Hrvatske iEuropske unije;analizira situaciju u Hrvatskoj prema politikimkriterijima za lanstvo (demokracija i vladavinaprava, ljudska prava i zatita manjina);analizira situaciju u Hrvatskoj na temelju

gospodarskih kriterija za lanstvo (postojanjefunkcionalnog trinog gospodarstva i sposobnostsuoavanja s pritiscima konkurencije i trinimsilama unutar Europske unije);procjenjuje sposobnost Hrvatske dapreuzima obveze lanstva, odnosno pravnusteevinu utvrenu u Ugovorima, sekundarnozakonodavstvo te politiku Europske unije.

to je Nacionalni program Republike Hrvatskeza pristupanje Europskoj uniji (NPPEU)?

Nacionalni program predstavlja godinji plan mjera -zakonskih, administrativnih i institucionalnih - nunihza ostvarenje politikih i gospodarskih kriterija te

sposobnosti preuzimanja obveza lanstva u EU.NPIEU mjere definirane su u skladu s prioritetimanavedenima u Pristupnom partnerstvu ipregovarakom okviru Hrvatske.

Trima pretpristupnim programima upravljajunacionalna tijela, no njihovu provedbu nadzire

Europska komisija kroz svoje slube u Bruxellesu(Opa uprava za proirenje, Opa uprava zaregionalnu politiku, Opa uprava za poljoprivredu)te Delegacija Europske komisije u Zagrebu.

Iako svaki od tih pretpristupnih programa ima svojespecifine ciljeve, svi slue pripremi Hrvatskeza buduu upotrebu financijskih instrumenatanamijenjenih zemljama lanicama Europske unije:

PHARE je pripremni program za Strukturnefondove Europske unije koji podupiru projekteusmjerene na regionalni razvoj i razvoj ljudskih

resursa.ISPA je prethodnik Kohezijskog fonda Europskeunije koji se bavi velikim infrastrukturnimprojektima u sektorima prometa i zatiteokolia.SAPARD je program zagrijavanja za Europskipoljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Akumulirano iskustvo u upravljanju pretpristupnimprogramima, ukljuujui propise i procedure

Europske unije bit e od nedvojbene koristi ubuduem upravljanju Instrumentom za pretpristupnupomo (program IPA) te Strukturnim i Kohezijskomfondovima Europske unije.


22/217

21


Saznajte vie

Prioriteti koji se odnose na financiranje za Hrvatsku,u sklopu pretpristupnih instrumenata Phare, ISPAi SAPARD, temelje se na posebnom dokumentu okojemu su se usuglasili EU i Hrvatska, a zove sePristupno partnerstvo. Tim su dokumentom odreenikratkoroni i srednjoroni prioriteti za pristupanjeHrvatske Europskoj uniji i u osnovi predstavljapodruja kojima su usmjerena financijska sredstva.Povremeno se dopunjava kako bi to bolje odraavaorazvojne procese odreene zemlje.

Saznajte vie

Prioriteti koji se odnose na financiranje za Hrvatsku,u sklopu pretpristupnih instrumenata Phare, ISPAi SAPARD, temelje se na posebnom dokumentu okojemu su se usuglasili EU i Hrvatska, a zove sePristupno partnerstvo. Tim su dokumentom odreenikratkoroni i srednjoroni prioriteti za pristupanjeHrvatske Europskoj uniji i u osnovi predstavljapodruja kojima su usmjerena financijska sredstva.Povremeno se dopunjava kako bi to bolje odraavaorazvojne procese odreene zemlje.

Svrha programa Phare bila je poduprijeti viegodinjeprojekte, primjerice projekte koji se odvijaju u fazamakroz viegodinje procese programiranja, meutimu sluaju Hrvatske viegodinje programiranje nijebilo primjenjivo zbog ograniene raspoloivostiprograma za Hrvatsku od samo dvije godine. Zaobje godine - 2005. i 2006. potpisani su odvojeniSporazumi o financiranju. Sporazumi o financiranjukoje su potpisali predstavnici Europske komisijei Vlade Republike Hrvatske pravni su temelj zafinanciranje projekata u tim razliitim proraunskimgodinama.

to je Acquis communautaire ili skraenoacquis (pravna steevina)?

Rije je o francuskom izrazu koji u osnovi znai "EU,onakav kakav jest". Drugim rijeima, izraz se odnosina prava i obveze koje dijele sve zemlje EU-a."Acquis" ukljuuje sve ugovore i zakone EU-a, svedeklaracije i rezolucije, meunarodne sporazume oposlovima EU-a iIi presude Suda pravde. Ukljuujei aktivnosti to ih zajedno poduzimaju vlade zemaljalanica EU-a na podru ju pravosua i unutarnjihposlova te u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnojpolitici. "Prihvatiti acquis" znai prihvatiti EU onakvimkakav jest.Zemlje kandidatkinje moraju u cijelosti prihvatiti"acquis" i tek potom se mogu pridruiti EU-u,

nakon ega zakoni EU-a postaju dijelom njihovanacionalnog zakonodavstva.

Projekti Phare podupiru osam prioriteta ustanovljenihPristupnim partnerstvom: 1) demokratizaciju ivladavinu prava, 2) ljudska prava i prava manjina, 3)gospodarske kriterije, 4) unutarnje trite i trgovinu,5) sektorske politike, 6) suradnju na podrujupravosua i unutarnjih poslova, 7) programe potporei 8) gospodarsko-socijalnu koheziju.

Veina projekata koja se provodi u sklopu programaPhare financira se putem tehnike pomoi i twinningmehanizma, najee upotpunjena nabavom robato ih zahtijeva provedba acquisa7.

PROGRAM PHARE

Program Phare glavni je financijsko-tehnikiinstrument pretpristupne strategije za dravekandidatkinje, ija je korisnica i Republika Hrvatskaod proraunske godine 2005.

Program je uspostavljen Uredbom Vijea 3906/1989/EC6, a kratica PHARE dolazi od francuskog: Pologneet Hongrie - Aide Restructuration Economique

(Poljska i Maarska Pomo za ekonomsku

obnovu), jer je Phare prvobitno zamiljen kaopotpora procesu reformi u Poljskoj i Maarskoj.Financiranje iz programa Phare za Hrvatsku provodise u dva glavna smjera:

Glavni dio financijskih sredstava namijenjen je jaanju institucionalnih/ljudskih potencijalau procesu ujednaavanja nacionalnogzakonodavstva s pravnom steevinom (acquis)

Europske unije te njezinom primjenom iprovedbom.Drugi dio financija namijenjen je potporiaktivnostima i ulaganjima u gospodarsku isocijalnu koheziju.

6 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Phare,http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=357 Vie o javnim ugovorima koje financira EU u V. poglavlju


23/217


22

to je tehnika pomo?

To je vrsta aktivnosti koja buduoj zemlji lanicipoput Hrvatske pomae u razvoju javnih struktura,strategija reformi, ljudskih potencijala i menaderskih

znanja, kako bi se ojaao gospodarski, socijalni,zakonodavni i administrativni kapacitet zemlje.Tehnika pomo uglavnom se osigurava transferomznanja, primjerice pruanjem pomoi u procesuujednaavanja i provedbe zakonodavstva, izravnompomoi pri izradi strateki vanih dokumenata,obrazovnim aktivnostima itd.

to je twinning?

Twinning projekti jo su jedan instrumenttehnike pomoi. Daju mogunost dravnoj upravi ipolujavnim organizacijama u zemlji kandidatkinji da

surauje s dravnom upravom i kolegama iz jedneili vie zemalja lanica EU-a.Twinning model obino je najprikladniji pristup uprocesu prihvaanja standarda i najboljih praksi uprovedbi acquisa.

Saznajte vie

Uz pretpristupne programe EU-a, Hrvatskoj jedostupan jo jedan financijski instrument - TAIEX iliinstrument za tehniku pomo i izmjenu podataka.Rije je o instrumentu Ope uprave za proirenjeEuropske komisije. TAIEX pomae dravama uprocesu pribliavanja, primjene i provedbe EU-ovih zakona. Uglavnom funkcionira na zahtjevi kanalizira zahtjeve za pomo ime pridonosipruanju specifine strune pomoi radi brzogrjeavanja problema.

Saznajte vie

Uz pretpristupne programe EU-a, Hrvatskoj jedostupan jo jedan financijski instrument - TAIEX iliinstrument za tehniku pomo i izmjenu podataka.Rije je o instrumentu Ope uprave za proirenjeEuropske komisije. TAIEX pomae dravama uprocesu pribliavanja, primjene i provedbe EU-ovih zakona. Uglavnom funkcionira na zahtjevi kanalizira zahtjeve za pomo ime pridonosipruanju specifine strune pomoi radi brzogrjeavanja problema.

Program: PHARE 2005. Poveanje administrativnog kapaciteta za pomorsku sigurnost

Sredstva: 0,6 milijuna eura

Ciljevi i rezultati: Cilj je ovoga projekta uspostava slube za nadzor i upravljanje pomorskim prometom uzodgovarajui sustav informiranja i u skladu s preporukama Meunarodne pomorske organizacije (MPO) teDirektive 2002/59/EC o primjeni Informacijskog sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) naJadranu.Primjena sustava VTMIS trebala bi omoguiti: nadzor nad pomorskim prometom, manje nesrea na moru, boljerezultate u akcijama potrage i spaavanja na moru, manju zagaenost mora koja dolazi od plovila, bolji nadzor iupravljanje lukim resursima i operacijama te poboljanu uinkovitost u kombiniranom prometu.Projekt je poeo u sijenju 2008. i trebao bi zavriti za 18 mjeseci.

Tko ima koristi od ovoga projekta?Korisnici projekta su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nadlene luke vlasti te Nacionalna sredinjicaza usklaivanje traganja i spaavanja na moru.

Popis projekata CARDS i Phare koji se provodeu Hrvatskoj moe se pronai na internetskimstranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnustrategiju i koordinaciju fondova Europske unije,zaduenog za ukupnu koordinaciju EU-ovihfondova8.

8 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije - http://www.strategija.hr


24/217

23


Program: PHARE 2005. Provedba ekoloke mree - NATURA 2000. u Hrvatskoj

Sredstva: 2,5 milijuna eura

Ciljevi i rezultati: Cilj je poduprijeti hrvatske vlasti u njihovu pribliavanju Direktivama EU-a o stanitima i

Direktivama o pticama u odreenim zatienim podrujima. Unato tomu to je Dravni ured za zatitu prirodeve pripremio prijedlog provedbe ekoloke mree NATURA 2000. u Hrvatskoj, mrea e se poeti doista provoditii biti operativna tek za nekoliko godina, nakon to Hrvatska postane lanicom EU-a. Projekt je stukturiran nasljedei nain:

definiranje konanog prijedloga za ekoloku mreu NATURA 2000.priprema provedbenog plana za Park prirode Vransko jezero i Jasenrazvoj i primjena provedbenog plana za velike mesodere u Gorskom Kotaruposebni teaji o procjeni uinka projekata i programa o ekolokim podrujima NATURA 2000.

Tko ima koristi od ovoga projekta?Glavni su korisnici Dravni ured za zatitu prirode, Ministarstvo kulture i Uprava za zatitu prirode. Istodobnosu korisnici i lokalne i regionalne vlasti, turistike organizacije, mali poduzetnici, poljoprivrednici, stanovnici

spomenutih podruja i posjetitelji.www.natura2000.hr

PROGRAM ISPA

Od 1. sijenja 2005. Hrvatska je korisnik programaISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession, ili Instrument za strukturne politikeu pretpristupnom razdoblju) koji je uspostavljenUredbom Vijea 1267/1999/EC9, a cilj mu jeustanoviti nacionalne prioritete kad je rije o okoliui prometnoj infrastrukturi10. ISPA se temelji nanaelima Kohezijskog fonda koji djeluje u zemljamalanicama Unije

Program ISPA podupire velike investicije, a za njega je odgovorna Opa uprava za regionalnu politikuEuropske komisije.

Osnovu za koritenjefinancijskih sredstava programaISPA ine nacionalne ISPA strategije za promet izatitu okolia koje odraavaju sektorske prioritete,prijedloge projekata i kriterije za selekciju.

Saznajte vie

Kad je rije o sektoru zatite okolia, fokus programa je na investicijski zahtjevnim direktivama (eng.Heavy investment directives). Stoga su prioritetprojekti koji se odnose na:

kvalitetu i opskrbu pitkom vodom;prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama;prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada;smanjenje zagaenosti zraka.

Kad je rije o transportnom sektoru, u programu

ISPA preferiraju projekte prometne infrastrukturekoji potiu odrive naine prijevoza osoba i dobara,posebice projekte od zajednikog interesa zacjelokupnu zajednicu, poput projekata uzdupaneuropskih prometnih koridora.

ISPA pridonosi i razvoju eljeznice, cesta, pomorskihluka i zranih luka uzimajui u obzir i zahtjev zaodrivim razvojem.

aznajte vie

Kad e rije o sektoru zatite okolia, fokus programa je na investicijski zahtjevnim direktivama (eng.

eavy nvestment rect ves). Stoga su prioritetprojekti koji se odnose na:

kvalitetu i opskrbu pitkom vodom;prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama;prikupljanje i zbrin avanje krutog otpada;sman en e zagaenosti zraka.

Kad je , gramu

ISPA preferiraju projekte prometne infrastrukturekoji potiu odrive naine prijevoza osoba i dobara,posebice projekte od zajednikog interesa zacjelokupnu zajednicu, poput projekata uzdupaneuropskih prometnih koridora.

ISPA pridonosi i razvoju eljeznice, cesta, pomorskihluka i zranih luka uzima ui u obzir i zaht ev zaodrivim razvojem.

9 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju ikoordinaciju fondova Europske unije, ISPA http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=3610 vie podataka o Kohezijskom fondu u IV. poglavlju


25/217


24

ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor zatite okolia:

Sektor voda

Naziv projekta: Program za vode i otpadne vode KarlovacUkupna vrijednost investicije: 36 milijuna eura (ISPA: 22,5 milijuna eura)Krajnji korisnik: Vodoopskrba d.o.o. Karlovac, Karlovaka upanija

Opis projekta:Ciljevi projekta su proiavanje otpadnih voda, smanjenje trenutno relativno visokih gubitaka i nenaplaenepotronje vode te smanjenje infiltracije podzemnih voda u vodoopskrbni sustav. Predviena je izgradnja ureaja

za proiavanje koji e biti smjeten nizvodno od Karlovca, izgradnja crpnih stanica, 10 km nove kanalizacijskemree i izmjena dijela postojee kanalizacije. Projekt ukljuuje i izmjenu deset kilometara vodovodnih cijevi,nabavu opreme i obuku zaposlenih za rukovanje njome.

Sektor krutog otpada

1. Naziv projekta: upanijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC), Faza 12. Ukupna vrijednost investicije: 8,8 milijuna eura (ISPA: 6 milijuna eura)3. Krajnji korisnik: Gradska istoa d.o.o. ibenik, ibensko-kninska upanija

Opis projekta:Ova se investicija realizira kao potpora prvoj fazi izgradnje modernog, za okoli nekodljivog regionalnog sustavaupravljanja otpadom u ibensko-kninskoj upaniji. Projektom e se poduprijeti I) izgradnja novog upanijskogcentra za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC) i zatvaranje postojeeg sustava koji se nalazi na toj lokaciji,II) provedba pilot-projekta razdvajanja i recikliranja prikupljenog otpada, III) zatvaranje i popravak postojeegodlagalita otpada u Pirovcu i IV) tehnika pomo za provedbu projekta te poduku osoblja budueg RWMC-a.Svrha projekta je zatvaranje i obnova postojeih osam neodrivih odlagalita krutog otpada te njihova zamjenaRWMC-om koji e se koristiti iduih 25 godina. Nakon provedbe ovog projekta slube koje se bave prikupljanjemotpada moi e pokriti sve gradove i opine te smanjiti za najmanje 25% koliinu opinskog krutog otpada do2025. te ubrzano uvesti proces recikliranja i razdvajanja otpada, a do 2025. trebalo bi pokriti sve gradove i opineu upaniji.

Projekt tehnike pomoi: ukljuuje pripremu investicijskih projekata koji se odnose na koritenje pitkevode i otpadnih voda te gospodarenje podsektorima za otpad, u sklopu budueg financiranja (IPA, Kohezijskifond).

U nastavku predstavljamo tri infrastrukturna projektaiz sektora zatite okolia i prometa, odabrana zafinanciranje u skladu s programom ISPA za 2005. i2006. godinu, uz ravnomjernu podjelu raspoloivihsredstava od 50%:50% na dva sektora:


26/217

25


ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor prometa:

Naziv projekta: Vinkovci - Tovarnik - dravna granica - Obnova eljeznike prugeUkupna vrijednost investicije: 75,761 milijun eura (ISPA: 28,8 milijuna eura)Krajnji korisnik: Hrvatske eljeznice Infrastruktura

Opis projekta:Ovaj projekt podupire financiranje modernizacije eljeznike infrastrukture i sigurnosnog sustava na relacijiVinkovci-Tovarnik-dravna granica, a dio je X. koridora Transeuropske mree.

Projekt vrijedan preko 60 milijuna eura sufinancira se iz pretpristupnog fonda ISPA.

Europska komisija sufinancira projekt u iznosu od 28,789 milijuna eura (38%) u sklopu programa ISPA ,a ostala sredstva idu iz dravnog prorauna Hrvatske. Rekonstrukcija eljeznike pruge od Vinkovaca prekoTovarnika do dravne granice, prvi je projekt ovih razmjera u Hrvatskoj koji e sefinancirati u sklopu pretpristupnogfonda i prvi u ijem e se investiranju u eljezniku infrastrukturu realizirati i sufinanciranje. Korisnik projekta suHrvatske eljeznice, a koordinira ga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Radovi na modernizaciji ukljuuju: I) radove na obnovi eljeznike infrastrukture, II) elektrifikaciju, III) novisignalizacijski sustav, IV) obnovu eljeznikih prijelaza, V) telekomunikacijski sustav i VI) ulaganje u eljeznikepostaje.

Provedbom ovoga projekta, brzina kretanja vlakova trebala bi se sa sadanjih 40 km/h poveati na 160 km/h.Hrvatski ministarfinancija, ministar mora, prometa i infrastrukture te ef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoju rujnu 2008. na eljeznikoj postaji eletovci obiljeili su poetak radova na rekonstrukcijji eljeznike prugeVinkovci - Tovarnik - dravna granica, od eletovaca do dravne granice.Tehnika pomo projektima ukljuuje i pripremu investicijskih projekata u transportnom sektoru zabudue financiranje (IPA, Kohezijski fond)


27/217


26

Za svaki projekt koji se realizira u sklopu programaISPA predstavnici Europske komisije i VladeRepublike Hrvatske potpisuju Memorandum ofinanciranju. Svakim memorandumom definiraju seobveze i modaliteti provedbe pojedinog projekta,

raspodjelafi

nancijskih sredstava koje osiguravaISPA te udio kojim e u sufinanciranju sudjelovatiHrvatska. Udio u sufinanciranju varira od projekta doprojekta i temelji se na specifinoj analizi trokovai koristi.

PROGRAM SAPARD

SAPARD Posebni pristupni program zapoljoprivredu i ruralni razvoj (SpecialAccessionProgramme forAgriculture & Rural Development

(Uredba Vijea 1268/1999/EC11) cilj mu je pomoiHrvatskoj da se uhvati ukotac s problemimastrukturne prilagodbe na podru ju poljoprivrede irazvoja ruralnih krajeva te da povea konkurentnostna tritu EU-a. Uz to, SAPARD priprema zemljukandidatkinju za provedbu acquisa na podrujuZajednike poljoprivredne politike EU-a takoto relevantnim tijelima prua zakonodavnu,administrativnu i institucionalnu potporu.

Primjena programa SAPARD u Hrvatskoj temelji sena Dravnom planu za poljoprivredu i ruralni razvitak

za razdoblje od 2005. - 2006. godine, a u skladu sViegodinjim sporazumom o financiranju (VSoF).

Program se provodi u skladu s decentraliziranimmodelom, a cjelokupna odgovornost za upravljanjeprogramom prenesena je na nacionalna tijela.Operativna provedba SAPARD programa i Planaza poljoprivredu i ruralni razvitak u RepubliciHrvatskoj, odnosno funkciju SAPARD agencije,obavlja Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu

u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja. U provedbi svojihzadaa ministarstvo usko surauje s Upravom zapoljoprivredu Europske komisije.

U skladu s programom SAPARD u Hrvatskoj sefinanciraju sljedee mjere:

Mjera 1 - poboljanje kakvoe proizvoda,smanjenje proizvodnih trokova, poveanjekonkurentnosti, moderniziranje proizvodnogsustava, smanjenje zagaenja okolia,dostizanje standarda EU-a vezanih zahigijenska, veterinarska i pitanja zatiteokolia;

Mjera 2 - moderniziranje pogona za preradupoljoprivredno-prehrambenih proizvoda,poboljanje zbrinjavanja otpada ivotinjskogpodrijetla, poveanje konkurentnosti tritai dostizanje standarda EU-a vezanih zahigijenska, veterinarska i pitanja zatiteokolia.

Dva primjera u nastavku predstavljaju projektefinancirane u sklopu navedenih mjera.

11 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, SAPARDhttp://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=37

Dodatne informacije o programu ISPA u Hrvatskojdostupne su na internetskim stranicama Sredinjegdravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinacijufondova EU, zaduenog za ukupnu koordinaciju EUfondova u Hrvatskoj.

Program: SAPARD Mjera 1 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstvasektor itarica i uljaricaKorisnik projekta: Poljoprivredna zadruga akovec

Godina ugovaranja: 2007.

Ukupna vrijednost investicije: 591.767 eura

Opis projekta: projekt e financirati izgradnju objekata i kupnju opreme za suenje i skladitenje itarica iuljarica

Ciljevi projekta:Poveanje skladinih kapaciteta za 990 tonaPoveanje broja zaposlenih i stvaranje 5 novih radnih mjestaPoveanje proizvodnje i prodaje itarica za 997 tona, uljarica za 7 tona, povra za 96 tona, eerne repe za

9 tona i proizvonje svinja za 93 tone


28/217

27


Dodatne informacije o programu SAPARD u Hrvatskoj dostupne su na internetskoj stranici Sredinjeg dravnogureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova koji je zaduen za cjelokupno koordiniranje EU fondova uHrvatskoj te na stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja12.

Svi spomenuti financijski instrumenti, programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD, imaju zakonske temeljeuspostavljene na razini EU-a. Uz to, iri politiki kontekst (primjerice, proirenje okvira za pretpristupne programe)i zahtjevi politike EU-a (poput politike zatite okolia, politike koja se odnosi na promet) preba eni su u dio to ihpodupire poseban financijski instrument za odreenu zemlju. Te aktivnosti trebale bi biti u skladu s nacionalnimstratekim i razvojnim dokumentima.Tablica 5. donosi saetak dokumenata relevantnih za razliite programe:

Tablica 5. Relevantni dokumenti za EU-ove pretpristupne programe

Program CARDS PHARE ISPA SAPARD

Pravna osnova Uredba Vijea br.266/2000/EC

Godinji sporazumi ofinanciranju (2002. 2004.)

Uredba Vijea br.3096/1989/EC

Godinji sporazumi ofinanciranju(2005. i 2006.)


Memorandumio financiranju


VIegodinji sporazum ofinanciranju

Godinji sporazum ofinanciranju

Plan za poljoprivredui ruralni razvitak zaprogram SAPARD

Stratekidokumenti

Strategija EK-a za zemljukorisnika

VIegodinji indikativni

program

Opi strateki dokumentiu pretpristupnom procesu Pristupno partnerstvo,NPPEU, Izvjea o

napretku

ISPA Strategija za okoli

ISPA Prometna strategija

Operativnidokumenti

Smjernice zaprogramiranje za 2005.i 2006.

Prirunik o nadzoruprovedbe projekata

Operativni prirunici

Prirunik o nadzoruprovedbe projekata ISPA

Uputstva za provedbuSAPARD-a

Provedbenidokumenti

Saeci projekata

Natjeajna dokumentacija(Opisi posla, tehnikespecifikacije, trokovnici,prijave)

Izvjea o praenjuprojekta

Evaluacijska izvjea

Prijave projekata



Evaluacijska izvjea

Prijave projekata



Evaluacijska izvjea

Program: SAPARD Mjera 2 - Unapreenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda sektor ribarstva

Korisnik projekta: Arbacommerce Zadar

Godina ugovaranja: 2006.

Ukupna vrijednost investicije: 818.071 euraOpis projekta: projekt e financirati izgradnju i adaptaciju pogona za preradu, koji e izvriti poetnu pripremui preradu ribe i koljaka, izgradnju i adaptaciju centra za ienje koljaka i njihovih objekata za zagrijavanje.Oprema kupljena u sklopu ovog projekta bit e za hlaenje, preradu i pakiranje ribljih proizvoda.

Cilj projekta je poveanje proizvodnje morske ribe, svee i smrznute, za 1423 tone.

12 http://www.mps.hr/projekti/projekt.asp?PID=42


29/217


28

Tablica 6. Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2001

Nacionalna komponenta programa CARDS za 2001. godinu milijuna eura

1. Politiki prioriteti 23,20

1.1. Povratak izbjeglica 1.1.1. Obnova i srodna pitanja 19,00

1.1.2. Gospodarska odrivost 4,20

2. Gospodarski razvoj 12,40

2.1. Ljudski resursi 2.1.1. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje 0,60

2.1.2. TEMPUS 4,002.1.3. Restrukturiranje trita radne snage 3,00

2.2. Industrijski standardi EU 3,00

2.3. Jaanje institucionalne sposobnosti i poboljanja infrastrukture u segmentu zatite okolia, a u opinamakoje se nalaze na podrujima od posebne dravne skrbi

1,80

3. Obaveze iz SSP-a 20,40

3.1. Pravosue i unutarnji poslovi 3.1.1. Reforma sudstva 1,50

3.1.2. Reforma politike azila

3.2. Integrirano upravljanje granicama 12,60

3.3. Reforma dravne uprave 1,50

3.4. Statistika 1,50

3.5. Intelektualno vlasnitvo 1,803.6. Politika trinog natjecanja 1,50

4. Komplementarne mjere 2,00

4.1. Operacije malih razmjera 1,00

4.2. Razvoj sposobnosti za strateko planiranje 1,00

UKUPNO 58,00

Unato tomu to dokumenti nose razliite nazive i u pojedinostima se razlikuju od programa do programa, svima je zajedniki isti nazivnik - viegodinje strateko planiranje i transparentna primjena programa u skladu sastandardiziranim pravilima.

Svi projekti koji se ostvaruju pod Nacionalnim programom CARDS 2001. 2004. i Nacionalnim programom Phare

2005. 2006. prikazani su u sljedeim tablicama (Tablice od br. 6 do br. 11).

Sporazum o financiranju programa CARDS 2001 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 12. srpnja 2002. godine


30/217

29



1. Demokratska stabilizacija 16,00

1.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.1.1 Odriv razvoj u podrujima povratka 14,00

1.2 Civilno drutvo 1.2.1 Promicanje demokracije i ljudskih prava 0,50

1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprofitnog sektora 1,50

2. Gospodarski i drutveni razvoj 18,00

2.1 Trgovina 2.1.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede iprehrambenih proizvoda

1,75

2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite potroaa 1,25

2.2 Investicijska klima 2.2.1 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra 5,00

2.2.2 Poticanje klime pogodne za poslovanje i ulaganja uHrvatskoj

1,80

2.2.3 Jaanje hrvatskog sustava javne nabave 1,00

2.2.4 Podrka hrvatskom sustavu dravnih potpora 1,20

2.3 Socijalna kohezija 2.3.1 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija ijaanje institucija

1,50

2.3.2 Lokalna partnerstva za zapoljavanje mladih 0,90

2.3.3 Mobilnost u visokom obrazovanju: politika i zakonodavstvoo priznavanju diploma

0,60

2.3.4 Program TEMPUS 3,00

3. Pravosue i unutarnji poslovi 10,00

3.1 Modernizacija pravosua podrka uinkovitijem radu i funkcioniranju hrvatskih sudova 4,00

3.2 Policija i organizirani kriminal 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza I 2,00

3.3 Intgrirano upravljanje granicama 3.3.1 Razvoj nacionalnog informacijskog sustava za upravljanjedravnim granicama

2,50

3.3.2 Jaanje granine sanitarne inspekcije i kontrole kvaliteteprehrambenih namirnica 0,75

3.3.3 Jaanje sustava fitosanitarne inspekcije 0,75

4. Jaanje upravnih sposobnosti 12,00

4.1 Reforma dravne uprave 4.1.1 Pomo u jaanju sposobnosti hrvatskih dravnih instituci ja 3,50

4.1.2 Jaanje sposobnosti Ureda za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminala (USKOK)

1,00

4.1.3 Fiskalna decentralizacija, jednakost i mjerenje sposobnosti 1,50

4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.2.1 Izrada strategije i jaanje sposobnosti za regionalni razvoj 2,00

4.3 Javne financije 4.3.1 Razvoj javne financijske kontrole i unutarnjeg nadzora 1,50

4.3.2 Jaanje sposobnosti za upravljanje javnim dugom 1,50

4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka 1,005. Okoli i prirodni resursi 3,00

5.1 Strategija usklaivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a na podruju zatite okolia 1,20

5.2 Ogledna strategija gospodarenja otpadom u Dalmaciji 0,80

5.3 Informacijski sustav za vode standardizacija i praenje 0,80

5.4 Potpora mrei nevladinih organizacija na podruju zatite okolia 0,20

UKUPNO 59,00


Sporazum o financiranju programa CARDS 2002 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. prosinca 2002. godine


31/217


30



1.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.1 Odrivi razvoj u podrujima povratka 15,00

1.2 Civilno drutvo 1.2.1 Bespovratna pomo nevladinim organizacijama koje djelujuna podruju ljudskih prava, demokracije i medija 0,50

1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprofitnog sektora 1,50


2.1 Trgovina 2.1.1 Razvoj sustava akreditacije i podrka nacionalnimlaboratorijima za standardizaciju i mjeriteljstvo

1,30

2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite bilja 0,60

2.1.3 Jaanje hrvatske veterinarske slube 0,60

2.2 Ulagaka klima 2.2.1 Registriranje vlasnitva u obalnom podruju 2,00

2.2.2 Strateki plan za dugoroan razvoj postojeih slobodnihzona u Hrvatskoj

2,10

2.2.3 Daljnje jaanje Agencije za zatitu trinog natjecanja i

provoenje zakona i politike o zatiti trinog natjecanja

0,45

2.2.4 Jaanje sustava za provedbu prava intelektualnog vlasnitva 1,00

2.2.5 Razvoj infrastrukture za intelektualno vlasnitvo na podrujuistraivanja i razvoja

0,60

2.3 Socialna kohezija 2.3.1 Unapreivanje kola za strukovno obrazovanje iosposobljavanje - uspostavljanje centara kvalitete

4,00

2.3.2 Decentralizacija i modernizacija Hrvatskog zavoda zazapoljavanje

0,50

2.3.3 Unapreenje statistike trita rada 0,35

2.3.4 Daljnje unapreivanje Agencije za osiguranje kvalitete iprateeg informacijskog sustava u visokom obrazovanju

1,00

2.3.5 TEMPUS III 3,00

3. Pravosue i unutarnji poslovi 12,00

3.1 Modernizacija pravosua 3.1.1 Obuka i obrazovanje tuitelja 1,00

3.1.2 Nastavak podrke uinkovitijem radu i funkcioniranjuhrvatskog sudskog sustava

3,00

3.2 Policija i organizirani kriminal 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza II 2,00

3.2.2 Spreavanje i borba protiv pranja novca 1,00

3.3 Integrirano upravljanje granicama 3.3.1 Jaanje institucionalne sposobnosti graninog sanitarnoginspektorata

0,50

3.3.2 Jaanje sposobnosti fitosanitarne inspekcije 0,85

3.3.3 Jaanje sustava fitosanitarne inspekcije 0,75

3.3.4 Daljnja obuka granine policije i meunarodna suradnja 0,50

3.3.5 Izgradnja sposobnosti na polju ilegalnih migracija 1,15

4. Jaanje upravnih sposobnosti 11,80

4.1. Reforma dravne uprave 4.1.1 Potpora decentralizaciji hrvatske dravne uprave 1,50

4.1.2 Provedba programa reforme tijela dravne uprave 2,00

4.1.3 Potpora hrvatskim dravnim tijelima u koordinaciji pomoiEU i EU integracijskim procesima

0,50

4.1.4 Daljnja potpora jaanju kapaciteta odabranih hrvatskihdravnih institucija

2,00

4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.2.1 Planiranje nacionalnog i regionalnog razvoja i jaanjeinstitucija

2,00

4.2.2 Suradnja u pograninim podrujima 1,00

4.3 Javne financije 4.3.1 Jaanje vanjskog nadzora nad koritenjem prorauna 2,004.3.2 Razvoj metodologije za izradu kljunih statistikihpokazatelja na polju javnih financija

0,80

4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka 1,00



32/217

31


5. Okoli i prirodni resursi 3,70

5.1 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva o upravljanju vodama s pravnom steevinom EU 0,80

5.2 Procjena uinka razvojnih strategija na okoli 1,00

5.3 Provedba smjernica o procjeni uinka na okoli i obuka 0,70

5.4 Promicanje pristupa informacijama i javnog sudjelovanja u pitanjima zatite okolia u skladu s Arhukomkonvencijom

0,30

5.5 Potpora nevladinim organizacijama na podruju zatite okolia 0,20

5.6 Procjena izvora energije od vjetra i solarnih izvora energije u hrvatskoj pilot regiji 0,70

UKUPNO 62,00

Sporazum o financiranju programa CARDS 2003 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 2. rujna 2003. godine


33/217


32




1.1 Odrivi razvoj u podrujima posebne dravne skrbi 14,00

1.2. Razvoj civilnog drutva 3,50


2.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede, uzgoja ivotinja i prehrambenih proizvoda 1,50

2.2 Nastavak jaanja sposobnosti na podruju zatite potroaa 1,25

2.3 Razvoj nacionalnih sustava mjeriteljstva, standardizacije, ocjene sukladnosti i ovlaivanja/akreditacije 2,00

2.4 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra - faza II 4,50

2.5 Unapreivanje informiranja hrvatske poslovne zajednice 1,50

2.6 Obrazovanje odraslih 1,50

2.7 Lokalna partnerstva za zapoljavanje - faza II 1,50

2.8 Program TEMPUS III 4,00

3. Pravosu

e i unutarnji poslovi 21,853.1 Unapreivanje sustava upravljanja sudovima i spisima na Visokom prekrajnom sudu i odabranimprekrajnim sudovima

2,50

3.2 Potpora uinkovitijem djelotvornijem i modernijem djelovanju Upravnog suda Republike Hrvatske 1,00

3.3 Poboljanje mogunosti pristupa pravosuu kroz jaanje sustava pravne pomoi u Hrvatskoj 1,00

3.4 Borba protiv trgovine ljudima 1,00

3.5 Jaanje sposobnosti za borbu protiv trgovine drogama i zlouporabe droga 1,00

3.6 Borba protiv nedoputene trgovine orujem, streljivom i eksplozivnim sredstvima 1,40

3.7 Reforma politike azila II 1,20

3.8 Jaanje sposobnosti veterinarske granine inspekcije 0,75

3.9 Modernizacija nadzora dravne granice 8,00

3.10 Suradnja u graninim regijama 4,004. Jaanje upravnih sposobnosti 15,10

4.1 Jaanje poreznog sustava u Hrvatskoj 1,50

4.2 Program za jaanje institucionalne sposobnosti i pripremu projekata 6,60

4.3 Jaanje sposobnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije 1,00

4.4 Jaanje sposobnosti za upravljanje sredstvima za regionalni razvoj 3,00

4.5 Jaanje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru 1,50

4.6 Modernizacija Carinske uprave 1,50

5. Okoli i prirodni resursi 3,80

5.1 Potpora daljnjem usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju zatiteokolia

2,10

5.2 Jaanje sposobnosti i izrada smjernica za provedbu Okvirne direktive na podruju voda (WFD) 1,205.3 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju obnovljivih izvoraenergije i oznaavanje energetske uinkovitosti

0,50

UKUPNO 76,00

Sporazum o financiranju programa CARDS 2004 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 29. studenog 2004. godine, a njegoveizmjene i dopune 4. veljae 2005. godine


34/217

33


Tablica 10. Popis projekata iz nacionalne komponente programa PHARE 2005

Br. Institucija nositelj Naziv projekta Phare iznosu EUR

Iznossufinanciranja

RH u EUR

Ukupnou EUR

1 Ministarstvo pravosua Jaanje mirenja kao alternativnognaina rjeavanja sudskih sporova 1.112.000 32.000 1.144.000

2 Ministarstvo pravosua Potpora pravosudnoj akademiji:Razvoj sustava sudskogvjebenitva

1.200.000 0 1.200.000

3 Ured za nacionalne manjine Projekt potpore Romima 1.300.000 167.000 1.467.000

4 Dravna geodetska uprava iMinistarstvo pravosua

Modernizacija zemljine uprave uRH i pilot projekt za 324 opine usjevozapadnoj Hrvatskoj

5.165.000 361.158 5.526.158

5 Dravni inspektorat Sustav nadzora nad tritem upodruju tehnikih proizvoda

1.300.000 75.000 1.375.000

6 Agencija za zatitu trinognatjecanja

Jaanje sposobnosti za primjenupolitike EU na podruju trinog

natjecanja i dravnih potpora

1.800.000 100.000 1.900.000

7 Porezna uprava Ministarstvafinancija

Podrka Poreznoj upravi RH urazvoju aktivnosti koje se temeljena dokumentu Fiscal Blueprint

3.000.000 0 3.000.000

8 Carinska uprava Ministarstvafinancija

Meusobna operativnost ITsustava s EU carinskim sustavom

7.075.000 1.625.000 8.700.000

9 Ministarstvo poljoprivrede,umarstva i vodnog gospodarstva

Institucionalno jaanje i potporaprovoenju programa SAPARD/IPARD

4.045.000 15.000 4.060.000

10 Ministarstvo poljoprivrede,umarstva i vodnog gospodarstva

Potpora VRH u pripremi iimplementaciji Strategije za razvojsektora ribarstva u kontekstuusklaivanja i provedbe pravne

steevine EU ukljuujui i CFP

4.500.000 1.313.750 5.813.750

11 Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka

Sigurnost na moru:Jaanjeupravne sposobnosti zaupravljanje i nadzor nad plovilima

2.150.000 400.000 2.550.000

12 Hrvatski zavod za zapoljavanje Aktivne mjere zapoljavanja zaskupine kojima prijeti socijalnoiskljuivanje

2.000.000 250.000 2.250.000

13 Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetnitva

Institucionalno jaanje malogi srednjeg poduzetnitva irazvoj politike za usklaivanje sEuropskom poveljom o malomi srednjem poduzetnitvu ipoglavljem acquis communataireaza malo i srednje poduzetnitvo

2.500.000 0 2.500.000

14 Ministarstvo znanosti, obrazovanjai porta

TEMPUS 5.000.000 0 5.000.000

15 Dravni zavod za statistiku Tehnika pomo Dravnomzavodu za statistiku RH priusvajanju acquisa

4.660.000 140.000 4.800.000

16 Ministarstvo zatite okolia,prostornog ureenja i graditeljstva

Jaanje inspekcije za zatituokolia u svrhu primjene novogzakonodavstva na podruju zatiteokolia

2.060.000 196.700 2.256.700

17 Dravni zavod za zatitu prirode iMinistarstvo kulture

NATURA 2000 u Hrvatskoj 2.500.000 100.000 2.600.000

18 Ministarstvo unutarnjih poslova iPolicijska akademija

Jaanje sustava za upravljanjeljudskim potencijalima,obrazovanje i usavravanje

1.700.000 87.500 1.787.500


35/217


34


Iznossufinanciranja

RH u EUR

Ukupnou EUR

19 Ministarstvo unutarnjih poslova Uspostavljanje sustavaupravljanja granicama sukladno

Schengenskom sporazumu

3.300.000 770.000 4.070.000

20 Ministarstvo vanjskih poslova ieuropskih integracija

Program jaanja sposobnosti ipripreme projekata

4.515.000 0 4.515.000


Sudjelovanje Hrvatske uprogramima Zajednice

3.618.000 5.199.250 8.817.250


Komponenta institucijskog jaanja 2.000.000 0 2.000.000


Shema dodjele bespovratnepomoi za poslovnu infrastrukturu

5.000.000 1.660.000 6.660.000

UKUPNO 71.500.000,00 12.492.358,00 83.992.358,00

Sporazum o financiranju programa PHARE 2005 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. svibnja 2006. godine


36/217

35


Table 11. List of projects under the PHARE National Programme 2006


Iznossufinanciranja

RH u EUR

Ukupnou EUR

1 Vrhovni sud Republike Hrvatske Harmonizacija i objavljivanje

sudske prakse

1.560.000 190.000 1.750.000

2 Ministarstvo pravosua Potpora sudskoj administraciji ipotpora upravljanju predmetima

3.000.000 0 3.000.000

3 Sredinji dravni ured zae-Hrvatsku (nositelj),

Jaanje kapaciteta dravne ijavne uprave za pruanje uslugakorisniku

2.525.000 175.000 2.700.000

4 Sredinji dravni ured zaupravu, Ministarstvo pravosua,Financijska agencija i dr. ukljuenaadministrativna tijela

Projekt potpore Romima 2.500.000 1.071.429 3.571.429

5 Ured za nacionalne manjine Omoguavanje aktivnog doprinosasektora civilnog drutva upretpristupnom procesu

2.400.000 600.000 3.000.000

6 Ured za udruge Unapreenje proraunskihprocedura u cilju postizanjauinkovitog upravljanjafinancijama

3.071.250 1.023.750 4.095.000

7 Ministarstvo financija, Dravnariznica

Jaanje kapaciteta za provedbuprava intelektualnog vlasnitva uHrvatskoj

1.472.500 157.500 1.630.000

8 Dravni zavod za intelektualnovlasnitvo, Ministarstvopravosua, Ministarstvo unutarnjihposlova, Ministarstvo financija Carinska uprava, Dravniinspektorat

Jaanje i unapreenjeinformacijskog sustava Porezneuprave RH u cilju postizanjastandarda EU na podruju PDV-a

3.000.000 0 3.000.000

9 Ministarstvo financija, Poreznauprava Integriranje informacijskih sustavaCarinske uprave RH s carinskiminformacijskim sustavima EU

5.275.000 1.175.000 6.450.000

10 Ministarstvo financija, Carinskauprava

Restrukturiranje i razvoj hrvatskogeljeznikog sustava u okvirueuropskog zakonodavstva

2.800.000 200.000 3.000.000


Pomorska sigurnost: Unapreenjeadministrativnih kapaciteta unadzoru i upravljanju brodovima -Faza II

4.725.000 1.375.000 6.100.000


Generalna revizija klasifikacija iunapreenje odabranih granskihstatistika

2.000.000 38.000 2.038.000

13 Dravni zavod za statistiku TEMPUS 4.500.000 4.500.00014 Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i portaUspostava sustava za nadzor iupravljanje kvalitetom zraka

2.387.000 563.000 2.950.000


Razvoj sustava upravljanjaopasnim otpadom ukljuujuiidentifikaciju i upravljanjelokacijama u okoliu visokooptereenima opasnim otpadom

2.425.000 75.000 2.500.000


Nadzor plave granice 1.292.500 97.500 1.390.000

17 Ministarstvo unutarnjih poslova Razvoj institucionalnihsposobnosti za upravljanjeStrukturnim fondovima EU nakonpristupanja

7.000.000 0 7.000.000

18 Sredinji dravni ured za razvojnustrategiju

Programi Zajednice 4.500.000 0 4.500.000


37/217


36

Br. Razna resorna ministarstva Naziv projekta Phare iznosu EUR

Iznossufinanciranja

RH u EUR

Ukupnou EUR

19 Sredinji dravni ured za razvojnustrategiju (nositelj), Ministarstvo

mora, turizma, prometa i razvitka,Institucije RH korisnici EUsredstava pomoi na nacionalnoj iregionalnoj razini

Priprema projekata za programIPA

2.628.750 0 2.628.750

20 Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetnitva

Potpora podizanju konkurentnostii izvoza hrvatskih malih i srednjihpoduzea

2.000.000 700.000 2.700.000

UKUPNO 61.062.000 7.441.179 68.503.179

Sporazum o financiranju programa PHARE 2006 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 31. sijenja 2007. godine.


38/217


39/217


38

CARDS

PHARE i ISPA + SAPARD

I P A

STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FONDFONDOVI ZA POLJOPRIVREDU I

RURALNI RAZVOJ

2000.-2004./2006.

2005.-2006.

2007. -

nakon pristupanja

EU-u

U OVOM ETE POGLAVLJU NAI:

Iscrpan pregled Instrumenta pretpristupne pomoiIscrpan pregled Operativnih programa u Hrvatskoj

Politiki put pristupanja Republike Hrvatske uvijek je bio popraen odgovarajuim financijskim instrumentimakako bi joj se pomoglo da pravovremeno i djelotvorno ispuni pristupne prioritete. Ovakvim se postupkom,Europska komisija na najbolji nain slui prijanjim iskustvima proirenja i ugrauje prethodno steena iskustva usvoje budue aktivnosti s ciljem da prole nedostatke svede na najmanju moguu mjeru. Slika 1 prikazuje razvojpretpristupnih financijskih instrumenata dostupnih Republici Hrvatskoj.

Slika 1. Razvoj financijske pomoi Hrvatskoj

U tom pogledu, Europska komisija je razvilanovi pretpristupni instrument nazvan IPA. Novimpristupom ovog instrumenta racionalizira sepretpristupna pomo tj. usmjeravaju se aktivnosti inapori unutar cjelokupnog procesa i usredotoujese na ono to e se uskoro oekivati od Hrvatskekao zemlje lanice13.

Kao novi instrument, IPA takoer jasno razlikujedvije skupine zemalja korisnica, tj. zemlje kandidate

i zemlje potencijalne kandidate. Zato? Za zemljekandidate, kao to je Hrvatska, dio sredstavaIPA-e namijenjen je pripremi dravnih institucija zaupravljanje fondovima EU-a nakon pristupanja, toe zemljama potencijalnim kandidatima biti potrebnoznatno poslije. U tim dvjema skupinama zemaljarazliit je i administrativni, programski i upravljakikapacitet. U Hrvatskoj, na primjer, odgovorne javneinstitucije ve djeluju u decentraliziranom sustavuupravljanja i razvile su autonomne programske iupravljake kapacitete to nije sluaj u zemljamapotencijalnim kandidatima za pristupanje EU-u.

13 vie o fondovima EU-a za zemlje lanice u IV. poglavlju

Saznajte vie

IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu financijskupomo sljedeim skupinama zemalja:

zemljama kandidatima - Hrvatskoj, Turskoj iBivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji izemljama potencijalnim kandidatima - Albaniji,Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Svrha ove financijske pomoi jest da pomognetim zemljama da provedu potrebne politike,gospodarske i institucionalne reforme u skladu sastandardima EU-a.

Saznajte vie

IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu financijskupomo sljedeim skupinama zemalja:

zemljama kandidatima - Hrvatskoj, Turskoj iBivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji izemljama potencijalnim kandidatima - Albaniji,Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Svrha ove financijske pomoi jest da pomognetim zemljama da provedu potrebne politike,gospodarske i institucionalne reforme u skladu sastan ar ma -a.


40/217

39

IPA - NOVI PRETPRISTUPNI FINANCIJSKI INSTRUMENT

OKVIR PROGRAMA IPA -PRAVNI, PROGRAMSKI I

INSTITUCIONALNI ASPEKTI

Program IPA zamiljen je kao pomo Hrvatskoj uprovedbi potrebnih reforma da postane zemlja

lanica Europske unije, ali s jasnom perspektivomi naglaskom na izgradnji sustava, kako bi moglaupravljati buduim fondovima EU-a, znatnoveima i irima. Glavni cilj IPA-e jest kanaliziratisvu pretpristupnu pomo EU-a Hrvatskoj kakobi se postigli prioriteti navedeni u i) dokumentu oPristupnom partnerstvu, ii) godinjem IzvjeuEuropske komisije o napretku Hrvatske u procesupristupanja Europskoj uniji i iii) godinjemNacionalnom programu Republike Hrvatske zapridruivanje Europskoj uniji.

IPA je uspostavljena Uredbom Vijea br. 1085/200614

koja odreuje cjelokupni okvir pomoi i opa naela

pomoi. Detaljnija pravila provedbe iznesena su uUredbi br. 718/200715.

Osim toga, financijski okvir programa odreen je Viegodinjim indikativnim financijskimokvirom Europske komisije (VIFO) s podacimafinancijske raspodjele po zemljama korisnicama ikomponentama IPA-e (vidi Sliku 2) i Viegodinjimindikativnim planskim dokumentom (VIPD) kojinavodi prioritete za svaku zemlju po raznimsektorima.

PAKET ZA PROIRENJE,S viegodinjim financijskim okvirom (VIFO)

podijeljenim po zemljama i komponentama IPA

Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD)po zemljama za sve relevantne komponente

8operativnihprograma

2007. 2013.

3operativnaprograma

2007. 2009.

1operativniprogram

1plan

ruralnograzvitka

Nacionalniili

regionalniprojekti

Saeci

pojedinanihprojekataza svaku

financijskugodinu

2007., 2008.,2009.

Maarska - Hrvatska

Slovenija - HrvatskaJadranskaprekogranina

suradnjaHrvatska-Bosna i

HercegovinaHrvatska Crna Gora

Hrvatska Srbija

Mediteran

Jugoistona Europa

III a) PrometIII b) OkoliIII c) Regionalnakonkurentnost

OperativniprogramRazvojljudskih

potencijala2007. - 2009.

IPARDprogram- Plan za

poljoprivredu iruralni razvoj2007. - 2013.

Komp.I

Komp.II

Komp.III

Komp.IV

Komp.V

Slika 2. Tri razine okvira za provedbu IPA

14 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_210/l_21020060731en00820093.pdf15 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_170/l_17020070629en00010066.pdf


41/217


40

IPomo programa IPA osigurava se u skladu sVIPD-om odreene zemlje putem viegodinjih igodinjihprograma ovisno o komponenti programa,to je relativno nov pristup kad je rije o potpori EU-aHrvatskoj. Ovaj pristup omoguuje bolje planiranje

sredstava i postizanje veeg uinka kad je u pitanjumodernizacija onih podru ja koja pokriva pomoEuropske unije. Po svojoj prirodi program IPA jeviegodinji instrument, ali se revidira na godinjojosnovi, a iznosi po prioritetnim sektorima takoer seplaniraju na godinjoj osnovi.

Novost programa IPA jest da predstavlja strukturnefondove malog kapaciteta, te je stoga pripremniinstrument za uporabu fondova Europske unije kaoto su kohezijski i strukturni fondovi koji e Hrvatskojpostati dostupni kad postane lanica EU-a. IPAu velikoj mjeri odraava uredbe o strukturnim

instrumentima.

Nakon to se utvrde prioriteti, imenuje seodgovarajua struktura iz postojeih javnihadministrativnih tijela za provedbu programa.Nova institucionalna struktura zasniva se na dvjemaglavnim razinama odgovornosti:

Sredinji dravni ured za razvojnu strategijui koordinaciju fondova EU-a (SDURF), tijelo je zadueno za koordinaciju cjelokupnogprocesa pripreme i koordinaciju koritenjasredstava IPA-e u Hrvatskoj. Ministarstvo

financija odgovorno je za ukupno financijskoupravljanje IPA-om, i

Resorna ministarstva i dravna tijelazaduena za upravljanje i provedbu razliitihkomponenta IPA-e; ova tijela nazivaju seoperativnim strukturama. U gotovo svimsluajevima, operativne strukture, tj. odgovornaministars

Documents

Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte