Sadržaj

Europski fondovi i propisi o državnim potporama

Odobrena nova karta regionalnih potpora

HŽ Cargo nije zlouporabio svoj vladajući položaj

Zakon o trošarinama usklađen je s propisima o državnim potporama

Nema koncentracije između Tiska i Distri Pressa

U 2012. donesene 43 presude kojima se odbacuju tužbe protiv rješenja AZTN-a

Odobreno jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi

Odobrena koncentracija Irikona i Radio Drave

AZTN u lipnju domaćin seminara o procesuiranju kartela

Kažnjen dogovor o nenatjecanju na Iberijskom poluotoku

EK blokirala UPS-ovo preuzimanje TNT Expressa

veljača 2013.

info

1.

ZRAČNI PROMET KULTURA POMORSKI PROMETdRžAvNE POTPORE

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj će na raspolaga-

nju biti sredstva iz strukturnih fondova EU - Europskog socijal-nog fonda (ESF) i Europskog fon-da za regionalni razvoj (ERDF) te Kohezijskog fonda EU. Da bi se sredstva iz europskih fondo-va mogla koristiti, Hrvatska ima obvezu izraditi jedan ili više ope-rativnih programa i dostaviti ih Europskoj komisiji na odobrenje.

U okviru operativnih progra-ma potrebno je razlikovati pro-jekte odnosno sredstva koja će se koristiti za ulaganja u “čistu” javnu infrastrukturu (nema dr-žavne potpore i udio sredstava iz fondova u ukupnim troškovima projekta je uobičajeno 85 posto) od sredstava koja su namijenjena poduzetnicima i koja mogu imati karakter državne potpore (regio-nalni razvoj, zaštita okoliša, istra-živanje i razvoj i slično). Stoga je važno voditi računa o tome da se sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog

Europski fondovi i propisi o državnim potporama

za koje se namjeravaju koristiti sredstva EU fondova obilježja dr-žavne potpore važna je zato što to u bitnom određuje mogućno-sti i dopušteni iznos ili intenzitet financiranja konkretnog projekta iz tih sredstava.

Premda je infrastruktura u pravilu izuzeta, ipak treba imati u vidu kako se to izuzeće ne od-nosi na sve vrste infrastrukturnih projekata financiranih iz javnih sredstava. Naime, nakon donoše-nja nekoliko presuda Općeg suda EU, a osobito nakon presude u slučaju Leipzig/Halle (T-455/08) tumačenje pojma potpora kod fi-nanciranja infrastrukture je bit-no pooštreno, bez obzira radi li se o sredstvima iz proračuna dr-žava članica ili sredstvima iz EU fondova.

Slučaj Leipzig/HalleNaime, neovisno o tome ulažu li se sredstva iz EU fondova u ce-ste, zračne luke, tunele, riječ-ne i morske luke ili u kulturne

fonda smatraju javnim sredstvi-ma i mogu se koristiti, između ostalog, poštujući EU acquis o državnim potporama, baš kao i u slučaju korištenja sredstava iz nacionalnih proračuna država članica.

Provjera projektaDakle, već u pripremi određenog projekta treba provjeriti je li ta-kva vrsta projekta obuhvaćena operativnim programom i uklju-čuje li njegovo financiranje držav-nu potporu. U dosadašnjoj praksi drugih država članica bilo je uobi-čajeno da se već operativni pro-grami pripreme na način sukla-dan uvjetima koje uređuju propisi o državnim potporama, primje-rice Uredbi o općim izuzećima (GBER), Uredbi o potporama male vrijednosti te propisima i odlukama sudova (Altmark Trans Gmbh – C280/2000) koji ure-đuju financiranje usluga od op-ćeg gospodarskog interesa. Pro-vjera ima li financiranje projekata

objekte (muzeji, galerije) i sl., i bez obzira na to što će objek-te koristiti veliki broj unaprijed nepoznatih korisnika, sa stajališta EU acquis o potporama, ako se, nakon izgradnje njihovo korište-nje obavlja uz tržišne uvjete od-nosno uz naplatu, radi se o do-djeli državne potpore. U takvim slučajevima potencijalni korisni-ci državne potpore putem sred-stava iz fondova mogu biti: podu-zetnici koji su vlasnici odnosno koji grade infrastrukturu, podu-zetnici koji upravljaju infrastruk-turom ili pak poduzetnici – kori-snici infrastrukture.

Pravni status potencijalnog korisnika potpore pritom je ne-važan – potpora može biti bez obzira radi li se o poduzetni-ku u državnom ili privatnom vla-sništvu – vlasniku, upravitelju ili korisniku određene infrastruk-ture. Kao i kod dodjele sredsta-va iz nacionalnog proračuna dr-žave članice, postojanje potpore u projektima financiranim iz EU

fondova potrebno je sagledavati kroz pet kriterija:

1 Predstavlja li neka aktivnost gospodarsku -

tržišnu aktivnost Gospodarska aktivnost se defini-ra kao nuđenje proizvoda ili uslu-ga na određenom tržištu. Ukoliko se ne radi o gospodarskoj aktiv-nosti tada ne postoji niti potpo-ra. Međutim, stav je Komisije (koji proizlazi iz do sada donesenih od-luka koje su potvrđene i od stra-ne europskih sudova), da se radi o gospodarskoj aktivnosti čak i u kulturi, ako iste ili zamjenji-ve usluge istodobno pružaju pri-vatni poduzetnici, bez obzira na opseg i vrijednost takve usluge. No, ako je ispunjen test privat-nog investitora (market econo-my investor principle) odnosno

Važno je provjeriti sadrže li projekti za koje se namjeravaju koristiti sredstva EU fondova državnu potporu, jer to određuje dopušteni iznos financiranja

EU FONdOvI INdUSTRIJA ZNANOST

2.

UŠTEdA ENERGIJE ZAŠTITA OKOLIŠA POMORSKI PROMET SPORT MALOPROdAJAUSLUGE

Maksimalni intenzitet regionalnih potpora za velike poduzetnike u obje prostorne jedinice - Jadranskoj Hrvatskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj - iznosi 40 posto, a za male i srednje poduzetnike može se povećati za 10 odnosno 20 posto

MALI I SREdNJI POdUZETNICI

ako se sredstva iz EU fondova dodjeljuju određenom projektu pod istim uvjetima pod kojima su sredstva u projekt uložili privatni investitori, tada se najvjerojatni-je neće raditi o financiranju koje sadrži državnu potporu iz član-ka 107. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU).

2 Financiranje iz javnih izvora

Prilikom financiranja projekata iz strukturnih fondova ovaj uvjet, kada se procjenjuje postojanje potpore, uvijek je ispunjen.

3 Selektivna ekonomska prednost

Uvjet se smatra ispunjenim ako poduzetnik korištenjem jav-nih sredstava stječe ekonomsku prednost u odnosu na konkuren-te jer financiranje nije izvršio vla-stitim sredstvima.

Međutim, ima slučajeva kada korisnik sredstava strukturnih fondova ne stječe ekonomsku prednost već npr. služi samo kao posrednička institucija koja svu svoju korist prenosi na druge po-duzetnike koji se tada smatra-ju korisnicima potpore. Isto tako, ako se radi o financiranju javne infrastrukture koja je na nediskri-minirajući način otvorena svima i njezino se korištenje ne naplaću-je, tada se ne radi o potpori, od-nosno ovaj uvjet se ne smatra ispunjenim (ovo se naročito od-nosi na sektor prometa).

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja potvrdila je su-

kladnost Odluke o novoj karti regionalnih državnih potpora Republike Hrvatske sa Smjerni-cama za nacionalne regionalne potpore za 2007.-2013. iz Odlu-ke Vlade Republike Hrvatske o objavljivanju pravila o regional-nim potporama (“NN” 58/08).

Budući da je ukinuta podjela RH na tri prostorne jedini-ce za statistiku 2. ra-zine (Sjeverozapad-

na Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska), kako je to bilo utvr-đeno Odlukom o karti regional-nih potpora (“NN” 52/08), te da je Nacionalnom klasifikacijom prostornih jedinica za statistiku iz 2012. uvedena podjela na dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine - Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku, bilo je potrebno izraditi i novu kar-tu regionalnih potpora. Prema

njoj, maksimalni intenzitet

regionalnih potpora za velike po-duzetnike u obje prostorne jedi-nice iznosi 40 posto, a za male i srednje poduzetnike može se po-većati za 10 odnosno 20 posto. Postojanje regionalne karte uvjet je za dodjelu regionalnih držav-nih potpora koje se u Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, dodjeljuju ponajprije za poticanje početnih ulaganja u svrhu gospodarskog napretka područja s neuobičaje-no niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti.

Također, donošenje karte regionalnih potpora obveza je Republike Hrvatske iz Sporazu-ma o stabilizaciji i pridruživanju, a omogućava provedbu pojedi-nih važnih zakona, kao što je to primjerice Zakon o poticanju in-vesticija i unapređenju investicij-skog okruženja i ostalih progra-ma čiji je cilj razvoj najugroženijih područja poticanjem ulaganja i otvaranjem novih radnih mjesta. Inače, pravila o regionalnim dr-žavnim potporama odraz su ko-hezijske politike Europske unije s ciljem ujednačavanja gospodar-skog razvoja između pojedinih regija unutar zemalja i između zemalja članica EU.

Odobrena nova karta regionalnih potpora4 Učinak na trgovinuDodjela sredstava ima učinak

na trgovinu između zemalja člani-ca EU ako dolazi do jačanja polo-žaja poduzetnika koji je korisnik sredstava na određenom trži-štu. No, ako je riječ o sredstvi-ma za, primjerice, projekte lokal-nog značenja ili projekte gdje ne postoji tržište ili ono nije liberali-zirano, onda se ne može govoriti o ispunjavanju uvjeta narušavanja trgovine između zemlje članice i EU. Smatra se da ne postoji uči-nak na trgovinu u slučaju dodje-le potpora male vrijednosti od-nosno ako se radi o sredstvima iz fondova koja ne prelaze 200.000 eura u 3 godine.

5 Narušavanje tržišnog natjecanja

Ako se utvrdi da se radi o eko-nomskoj (tržišnoj) aktivnosti i prednosti koja se dodjelom sred-stava iz fondova daje određenom korisniku, potrebno je utvrdi-ti može li dodjela javnih sredsta-va ugroziti tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu. Pritom se u obzir uzima zakonsko uređenje na tržištu odnosno konkretnoj djelatnosti. Ako tržište nije otvo-reno konkurenciji (primjerice že-ljeznička infrastruktura), tada ne postoji ni rizik od narušavanja tr-žišnog natjecanja. Međutim, ako korisnik sredstava iz EU fondo-va djeluje na liberaliziranom trži-štu, tada to treba sagledavati kroz odredbe članka 107. UFEU.

Kontinentalna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Maksimalni intenzitet regionalnih potpora za velike poduzetnike je 40 posto, a za srednje i male poduzetnike može se povećati za 10 odnosno 20 posto.

Agencija nije pronašla ni jedan dokaz koji bi potvrdio navode Jadran-Metala da je HŽ Cargo primjenjivao nejednake uvjete na istovrsne poslove

Agencija je dala prethodno ob-vezujuće mišljenje da je ko-

načni prijedlog Zakona o trošari-nama izrađen sukladno Zakonu o državnim potporama. Naime, Agen-cija je u stručnom mišljenju koje je dala na nacrt prijedloga Zakona o trošarinama ukazala Ministarstvu fi-nancija da bi odredba prema ko-joj “za energente kojima je dodano

HŽ Cargo nije zlouporabio svoj vladajući položaj

Zakon o trošarinama usklađen je s propisima o državnim potporama

Agencija je obustavila postu-pak kojim je utvrđivala zlo-

uporabljuje li HŽ Cargo Zagreb vladajući položaj na tržištu obav-ljanja djelatnosti prijevoza tereta u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu.

Poduzetnik Jadran-Metal je u svojoj incijativi naveo kako HŽ Cargo, kao jedini poduzetnik u Hrvatskoj koji obavlja djelatnost prijevoza tereta u željezničkom prometu, zlorabi vladajući polo-žaj jer korisnicima svojih usluga, u konkretnom slučaju kod prije-voza starog željeza, na istim re-lacijama zaračunava različite ci-

biogorivo korisnik ima pravo na po-vrat ili na umanjenje od plaćanja trošarine razmjerno udjelu dodat-nog biogoriva odnosno proizvoda, ali najviše do 5 posto” mogla sadr-žavati elemente državne potpore, s obzirom na to da je riječ o povratu ili umanjenju od plaćanja trošarina. Stoga je Agencija Ministarstvu uka-zala kako je potrebno u posebnoj

odredbi Zakona o trošarinama pro-pisati da se na njegovu primjenu u cijelosti primjenjuju i propisi o dr-žavnim potporama. Prijedlog Zako-na predstavlja pravni temelj za do-nošenje programa državne potpore prema Zakonu o državnim potpora-ma, a ukoliko će se temeljem Zako-na o trošarinama dodjeljivati držav-ne potpore, Ministarstvo je u obvezi

jene prijevoza za istovrsnu robu. Agencija je postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja pokrenula u listopadu 2011. No, nakon analize ugovora, korisnič-kih tarifa i računa koje je HŽ Cargo ispostavljao korisnicima odnosno dubinske ekonomske i pravne analize tržišta, nije pro-našla ni jedan dokaz da je HŽ Cargo prema Jadran-Metalu zlo-uporabno postupao te da je zbog toga poduzetnika C.I.O.S. doveo u povoljniji položaj.

Utvrđeno je kako je HŽ Car-go korisnicima koji su s njim sklapali ugovore o prijevozu ve-

3.

ENERGETIKA TELEKOM INdUSTRIJA AUdIOvIZUALNE dJELATNOSTI vELIKI POdUZETNICIžELJEZNIČKI PROMET

ćih količina tereta u pravilu odo-bravao niže cijene, što s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natje-canja nije zabranjeno.

Riječ je o tržišno i ekonom-ski utemeljenom postupanju ko-jim se postižu učinci ekonomije obujma te istodobno utječe na smanjivanje troškova.

Također, analiza razlika u ci-jenama koje je HŽ Cargo odo-bravao pojedinim korisnicima primjenom korisničkih tarifa za prijevoz starog željeza u 2010. i 2011., pokazala je kako u cije-nama nije bilo međusobnog zna-čajnijeg odstupanja niti je bilo

koji korisnik usluga HŽ Carga sustavno ostvarivao najpovoljni-ju cijenu prijevoza na svim prije-vozničkim pravcima (relacijama). Budući da nisu pronađeni dokazi, a niti nove činjenice koje bi uka-zivale na zlouporabno ponašanje HŽ Carga, Agencija je postupak obustavila.

donijeti program državne potpore, koji može biti pravilnik, uredba ili bilo koji drugi akt na temelju kojeg se dodjeljuju državne potpore. Takav će akt biti potrebno prijaviti Agenciji na odobrenje, kako je to propisano ZDP-om, ukoliko bude izrađen prije 1. srpnja 2013., a za odobrenje pro-grama, nakon 1. srpnja 2013. bit će nadležna Europska komisija.

Temeljem medijskih napi-sa o mogućoj vlasničkoj

povezanosti poduzetnika Ti-sak i Distri-Press, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provela je istraživanje kako bi utvrdila je li između tih podu-zetnika došlo do povezivanja koje bi predstavljalo koncen-traciju u smislu Zakona o za-štiti tržišnog natjecanja te po-stoji li u tom slučaju obveza podnošenja prijave koncen-tracije Agenciji na ocjenu nje-zine dopuštenosti. Agencija je, temeljem očitovanja podu-zetnika te uvidom u javno do-stupne podatke o vlasničkoj strukturi poduzetnika, utvr-dila kako između Tiska i Dis-tri pressa ne postoji kapitalna i personalna povezanost koja bi predstavljala koncentraciju u smislu Zakona o zaštiti tr-žišnog natjecanja. Stoga ni ne postoje uvjeti za pokretanje postupka ocjene koncentraci-je Tiska i Distri-Pressa.

Nema koncentracije između Tiska i Distri PressaAgencija je istraživala je li bilo povezivanja koje bi predstavljalo koncentraciju u smislu ZZTN-a

NIJE BILO ZNAčAJNOG ODSTUPANJA CIJENA

!

ELEKTRONIČKI MEdIJI

Visoki upravni sud u siječnju je potvrdio odluke Agencije protiv devet poduzetnika trgovaca uredskim materijalom, Proplina, Vipneta i Adria Lade

U 2012. donesene 43 presude kojima se odbacuju tužbe protiv rješenja AZTN-a

Visoki upravni sud i Upravni sud su u 2012. donijeli uku-

pno 43 presude kojima se od-bacuju tužbe poduzetnika protiv rješenja AZTN-a. U 37 slučajeva tužbe su bile odbijene, a u ostalim slučajevima su tužbe odbačene kao nepravodobne ili je postupak obustavljen.

Statistika prekršajnih sudova, pak, pokazuje da je u razdoblju 1997. do 2011. na prekršajnim sudovima vođeno 150 postupaka

procesa ili ukidanjem presuda smanjen na 1,9 milijuna kuna.

Inače, Agencija je tijekom si-ječnja zaprimila četiri presude Vi-sokog Upravnog suda Republike Hrvatske kojima su u cijelosti po-tvrđene njezine odluke odnosno odbijene su tužbe protiv njezinih rješenja.

Tako je odbijena tužba devet poduzetnika na rješenje Agen-cije od 21. srpnja 2011. kojim je utvrđeno da su Udruga trgovaca

4.

EdUKACIJA ZAŠTITA OKOLIŠA MEĐUNAROdNI OdNOSI MALOPROdAJAžELJEZNIČKA INFRASTRUKTURASUdSTvO

temeljem rješenja Agencije za za-štitu tržišnog natjecanja. Od toga su presude donesene u 134 pred-meta dok u 16 predmeta nema presude.

Prosjek trajanja postupka na prekršajnom sudu bio je 2,1 go-dinu, a najduži postupak vođen je na Prekršajnom sudu u Splitu – 6,7 godina. Sudovi su prvom stupnju poduzetnicima izrekli ukupno 5,1 milijun kuna kazni, no taj je iznos po završetku drugostupanjskog

SPORT

Odobreno jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi

Na zahtjev Ministarstva pomor-stva, prometa i infrastrukture

Agencija za zaštitu tržišnog natje-canja odobrila je državno jamstvo sadržano u prijedlogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o dava-nju državnog jamstva na kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture u Zagrebačkoj banci. Kredit od 450

je tvrtka HŽ Infrastruktura zadu-žena za upravljanje željezničkom infrastrukturom kao općim do-brom i stoga je obvezna osigurati gradnju i održavanje. S obzirom da prihodi poduzetnika nisu dovoljni da bi ispunjavao tu svoju obvezu, RH izdaje jamstvo za kredit kod komercijalnih banaka kako bi se iz-

vršili predviđeni radovi. Jamstvom se ne podmiruju operativni troš-kovi poslovanja, a temeljem jam-stva HŽ Infrastruktura ne ostva-ruje selektivnu prednost na tržištu. Jamstvo ne predstavlja potporu ni Zagrebačkoj banci jer je izabrana u transparentno provedenom po-stupku javne nabave.

uredskim materijalom te članovi te Udruge, 6. veljače 2008. sklopili sporazum o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala ko-jim su izričito dogovorili način for-miranja cijene i podjelu kupaca pri prodaji. Time su sklopili zabranjeni sporazum kojim su u razdoblju od 6. veljače 2008. do 15. stude-nog 2010. ograničili tržišno na-tjecanje na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim materijalom na teritoriju Republike Hrvatske.

Pravomoćna su postala i rješenja iz 2008. kojima je Agencija utvrdila da je poduzetnik Proplin zlorabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu ukapljenog naftnog plina te rješenje da je poduzetnik Vipnet ograničio tržišno natjecanje skla-panjem zabranjenih sporazuma, a sud je potvrdio i rješenje kojim je AZTN poduzetniku Adria Lada na-ložio provođenje privremene mje-re kojom se uklanja izravan štetan učinak na tržišno natjecanje.

Jamstvo ne predstavlja državnu potporu budući da je tvrtka HŽ Infrastruktura obvezna osigurati gradnju i održavanje željezničke infrastrukture koja je u vlasništvu RH

milijuna kuna namijenjen je financi-ranju osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture te izradi dokumentacije za projekte izgrad-nje koridorske željezničke pruge koji su nominirani za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Agenci-ja je utvrdila da jamstvo ne pred-stavlja državnu potporu budući da

Jedinstvenom kaznom od 66,9 milijuna eura Europska komisija je kaznila španjolsku Telefonicu i portugalski Telecom zbog me-đusobnog dogovora o nenatje-canju na iberijskom tržištu tele-komunikacijskih usluga. Umjesto da su se natjecali, pritom nudeći korisnicima svoje najnapredni-je usluge, Telefonica i Portugal Telecom sklopili su dogovor ko-jim jedno drugom nisu zadirali u domaće tržište. Dogovori o nenatjecanju predstavljaju jedan od najtežih oblika kršenja EU pravila tržišnog natjecanja, jer nerijetko dovode do povećanja cijena i smanjenja mogućno-sti izbora za krajnjeg korisnika. Poduzetnici su dogovor o ne-natjecanju sklopili krajem rujna 2010. i primjenjivali su ga do veljače 2011. kada je Europska komisija pokrenula istragu.

AZTN u lipnju domaćin seminara o procesuiranju kartela

U OECD-ovom Regionalnom centru za tržišno natjecanje u Budimpešti, 21. siječnja je odr-žan sastanak šefova agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na kojem je sudjelovala i Olgica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a. Između ostalog, odr-žana je rasprava o budućim edukativnim programima koji se od utemeljenja centra 2005. održavaju za države nečlanice OECD-a među kojima je i Hr-vatska. U 2013. godini Centar će organizirati devet seminara o raznim temama iz nadlež-nosti nacionalnih agencija i sudova, od kojih se jedan tra-dicionalno održava u nekoj od zemalja sudionica. Ove godine domaćin seminara je upravo hrvatska agencija. Seminar će se održati od 11. do 13. lipnja te će biti vezan uz procesuira-nje kartela: programe oprosta, nenajavljene pretrage i kartel-no dogovaranje u postupcima javnih nabava.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Savska cesta 41, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 617 64 48, fax: +385 1 617 64 50, www.aztn.hr, agencija.ztn@aztn.hr

Uredništvo: Snježana Vujisić Sardelić, Savjetnica za komunikacije AZTN-a snjezana.vujisic@aztn.hr

mr. sc. Branimira Kovačević, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju branimira.kovacevic@aztn.hr

Tatjana Jakovljević, voditeljica Odjela za politiku i promicanje tržišnog natjecanja tatjana.jakovljevic@aztn.hr

dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur, zamjenica voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju mirta.kapural@aztn.hr

Nenad Livun, stručni suradnik u Odjelu za međunarodnu suradnju nenad.livun@aztn.hr

Agencija je donijela odluku o do-puštenosti koncentracije podu-zetnika iz područja elektronič-kih medija kojom Irikon d.o.o. iz Koprivnice preuzima kontro-lu nad radijskim nakladnikom Ra-dio Drava iz Koprivnice. Irikon je preuzeo 100 posto udjela u te-meljnom kapitalu Radio Drave. Agencija je ocijenila da koncen-tracija nema negativan učinak na tržišno natjecanje na mjerodav-nom tržištu djelatnosti radija i radijskog oglašavanja na područ-ju grada Koprivnice budući da se njome ne stvara novi niti jača po-stojeći tržišni položaj njezinih su-dionika. Odluka Agencije, koja je donesena samo temeljem propi-sa o zaštiti tržišnog natjecanja i sa stajališta učinka koncentracije na tržišno natjecanje, dostavit će se i na znanje regulatoru Agenciji za elektroničke medije.

Odluke i mišljenja AZTN-a objavljene u siječnju 2013.:

• Hrvatska narodna banka – mišljenje o namjeri provedbe koncentracije Karlovačke banke d.d., Zagreb i Nava banke d.d., Zagreb

• AZTN protiv Hrvatska pošta d.d., Zagreb - Zaključak o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv Zagrebačka burza d.o.o., Zagreb - Zaključak o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv četiri autobusna prijevoznika u Međimurju - Rješenje o zabranjenom sporazumu

• AZTN protiv HŽ Cargo d.o.o., Zagreb - Rješenje o obustavi postupka

• AZTN protiv SC Dubrovnik, Dubrovnik, utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja - Zaključak o odbacivanju inicijative

• Expres radio d.o.o., Zagreb / Janus d.o.o., Osijek i Otočni radio Kornati d.o.o., Murter - Ocjena dopuštenosti koncentracije

• Irikon d.o.o., Koprivnica / Radio Drava d.o.o., Koprivnica - Ocjena dopuštenosti koncentracije

• HBOR – kratkoročna izvozna kreditna osiguranja - Rješenje kojim se utvrđuje da nije riječ o državnoj potpori

• Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture - Izmjena Odluke o obavljanju domaćeg linijskog zračnog prijevoza Croatie Airlines od 2007. - 2011. - Rješenje o obustavi postupka

5.

MEĐUNARODNI ODNOSI SUDSTVO TELEKOM INDUSTRIjA ELEKTRONIČKI MEDIjI UŠTEDA ENERGIjEZRAČNI PROMETVIjESTI

EK blokirala UPS-ovo preuzimanje TNT Expressa

Europska komisija blokirala je preuzimanje nizozemskog TNT Expressa od strane UPS-a, naj-veće svjetske logističke kom-panije iz Atlante. Ta bi koncen-tracija, po mišljenju Komisije, broj poduzetnika koji se bave ekspresnom dostavom pošte smanjila s tri na dva u čak 15 zemalja članica, a gotovo sigur-no dovela do povećanja cije-na usluga i smanjenja izbora za korisnike. Čim je u lipnju 2012. zaprimila prijavu, Komisija je otvorila dubinsku istragu. Kao mjeru za otklanjanje negativ-nih učinaka na tržište, Komisi-ja je od UPS-a tražila da dosta-vi unaprijed poznatog kupca za onaj dio kompanije koji je bilo potrebno dezinvestirati kako bi se koncentracija odobrila. No, UPS je od Komisije prvo htio odobrenje koncentracije, a po-tom bi tražio kupca. Komisiji to nije bilo dovoljno pa je, na kon-cu, blokirala preuzimanje vri-jedno 7 milijardi dolara.

Kažnjen dogovor o nenatjecanju na Iberijskom poluotoku

Odobrena koncentracija Irikona i Radio Drave