EUROPSKI PROSVJETITELJI

2. razred gimnazije

Carlo GOLDONIFrançois-Marie Arouet VOLTAIRE

Jelena Marušić, prof.

Gimnazija fra Dominika Mandića Široki Brijeg

VOLTAIRE (François-Marie Arouet)

Francuski književnik, povjesničar i filozof

enciklopedist

Najznačajnija djela:

CANDIDE ili Optimizam, 1759. –filozofski roman

Henrijada – pokušaj nacionalne epopeje

Edip, Zaire, Merope – klasicističke tragedije

Candide, Micromégas, Zadig – filozofske pripovijetke i romani u kojima daje oštru društvenu satiru i na ironičan način ismijava ljudske mane i predsrasude.

•18. st. nazvano „Voltaireov vijek”

Klasicistički i prosvjetiteljski elementi u Voltaireovim

djelima:

prosvjetiteljski

elementi:

klasicistički

elementi:

jednostavnost

jasnoća stila

slobodoumlje

zahtjev za tolerancijom

vjera u zdrav razum

filozofske

rasprave

romani

novele

Candide ili Optimizam, Voltaire

remek-djelo francuske prosvjetiteljske

literature

uzor > Engleska (građanske slobode)

Candide (lat. Candidus) = bijel, čist,

iskren, nevin, bezazlen, naivan

filozofski roman

struktura pustolovnoga romana

stilski postupci: humor, ironija, satira i

groteska

parodiranje optimizma: uperen

protiv Leibnizove filozofije

optimizma koja drži da je svijet u

kojem živimo nužno najbolji od svih

mogućih svjetova jer ga je Bog izabrao

po svojoj volji.

više od 40 izdanja za Voltaireova života

Candide, Voltaire

Candide u početku ima idiličan doživljaj stvarnosti, ljudi koji ga okružuju, učenja i učitelja, ljubavi i voljene osobe.

Kasnije doživljava razne neugodnosti i okrutnosti što mu dokazuje da sve potpuno suprotno od onoga što je on zamišljao.

Voltaireov životni pesimizam: u svijetu je jedino

postojana > nesreća

EMPIRIZAM - John Locke: čovjek spoznaje svijet samo

na temelju vlastita iskustva

Na kraju romana Candide govori: “Dobro rečeno – no

nama valja obrađivati svoj vrt.”

Ideja (zaključak djela): „Najbolje je obrađivati svoj

vrt“ (vrt = svoj duh i intelekt)

Voltaire, CandidePozorno pročitaj priloženi tekst i odgovori na sljedeća pitanja.

„U zamku gospodina baruna Thunder-ten-tronckha, u Vestfaliji, živio je jedan mladi dječak, kome je priroda bila dala najblaže navike.

Duša mu se na licu ogledala.Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno: zato su ga, mislim, i zvali Candide.

Stare su kućne sluge naslućivale, da je sin sestre gospodina baruna i nekog dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva, za koga se ta djevojka nije nikad htjela udati, jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno; ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena.”

1. Kakvim je tonom napisan

polazni tekst

a) idiličnim

b) sarkastičnim

c) ironičnim

d) uzvišenim

2. Zašto se Candideova majka nije

udala za njegova oca?

a) Jer nije bio dovoljno plemenita

roda

b) Jer nije bio dovoljno razborit

c) Jer je imao već sedamdeset i

jednu godinu

d) Jer je ona već udana

3. Zašto se dječak, prema polaznom

tekstu, zvao Candide?

a) jer je bio blag

b) jer je bio prostodušan

c) jer je bio plemenit

d) jer je bio zdrav

4. Kako glasi cjeloviti naslov

romana iz kojeg je polazni tekst?

a) Candide ili idealizam

b) Candide ili pesimizam

c) Candide ili optimizam

d) Candide ili racionalizam

5. Kojem je razdoblju pripadao

Voltaire?

a) baroku

b) klasicizmu

c) prosvjetiteljstvu

d) romantizmu

Candide, Voltaire

“Istina, bijaše to tužna gozba; uzvanici su

zalijevali kruh vlastitim suzama, ali ih Panglos

utješi uvjeravajući ih da drukčije i ne može biti.”

“U sjevernih naroda krv

nije dovoljno vruća.

Nema u njih ludila za

ženama u mjeri u kojoj

je to uobičajeno u Africi.”

“Napokon, gospođice, imam iskustva, poznajem svijet.

Dajte sebi na volju, zamolite svakoga putnika da vam

ispriča svoje doživljaje pa ako se nađe samo jedan koji

nije često prokleo vlastiti život, koji nije često sam sebi

rekao da je najnesretniji među ljudima, bacite me

naglavce u more.”

“Kraljevstvo već ima više od tri stotine milja u

promjeru; podijeljeno je na trideset pokrajina. „Los

Padres” imaju sve, a narod ništa.”

“Jedva da sam vidio grada

koji ne bi priželjkivao

propast susjednoga ni

obitelji koja ne bi htjela

uništiti neku drugu obitelj.”

“Na ovaj prizor barun problijedje. Nježni

zaljubljenik Candide, videći krasnu Kunegudnu

potamnjele puti, krvlju podlivenih očiju, uvelih

grudi, naboranih obraza, crvenih i ispucalih ruku,

od užasa ustuknu za tri koraka, a potom joj iz

pristojnosti pristupi.”

Cijelo se društvo uključi u taj hvalevrijedan

naum; svatko pokaza nadarenost za nešto.

Maleno imanje donese obilan urod.

Kunegunda bijaše uistinu ružna, ali postade

izvrsna slastičarka. Paskvica je vezla, a starica

se brinula o rublju, čak i brat Šeboj ispade

koristan – bijaše vrlo dobar stola te postade

čak i čestit čovjek (…)”

Candideovo razmišljanje prije upoznavanja vanjskog svijeta:

“Zaključivao je da je poslije sreće da budeš rođen kao barun od Thunder-ten-tronckha, drugi stupanj

sreće biti gospođica Kunegunda; treći, svakodnevno je viđati, a četvrti, slušati meštra Panglosa,

najvećega filozofa u toj pokrajini, prema tome i na cijelom svijetu.”

Candide upoznaje svijet: Candide dolazi do spoznaje da „treba obrađivati svoj vrt”:

Rješenja prethodnog zadatka: 1.c, 2.a, 3.c, 4. b, 5. c

Carlo Goldoni (1707. – 1793.)

Najveći talijanski komediograf

Stvarao je pod utjecajem Molierea i Machiavellija.

Reformirao je talijansku komediju na načelima klasicističke poetikeoslobodivši je dominacije komedije dell'arte.

Napisao je niz melodrama, tragikomedija i više od 200 komedija.

Najznačajnije su njegove komedije:

Gostioničarka Mirandolina

Kavana

Grubijani

Ribarske svađe

Goldonijeva reforma komedije

ODLIKE GOLDONIJEVE

KOMEDIJE

komedija ima zabavnu, ali i poučnu ulogu

pisani predložak

dijalozi su improviziraniutemeljitelj komedije

karaktera

utemeljitelj društvene

komedije (komedije

običaja)

izgrađeni karakteri

teme su preuzete iz svakodnevice

komedija - kopija onoga što se

događa u životu

prikaz trgova

ugođaj kavana

prikaz ribarskih naselja

prikazuje svakodnevni život

Najznačajnija njegova

komedija: Gostioničarka

Mirandolina

utemeljitelj

građanske komedije

Gostioničarka Mirandolina, Carlo Goldoni

• Rod i vrsta: dramski, komedija u tri čina

• Remek-djelo građanske drame (komedije)

• Sadržaj: komedija ima jednostavan zaplet bez čudesnih peripetije, likovi su prosječni i svakodnevni, ali po

svojoj osobnosti i navikama jedinstveni ljudi

• Likovi: Mirandolina, markiz, grof, vitez, sluga/sobar Fabrizio

• Mirandolina – slobodoumna, igra svoju igru zavođenja, ali ne izlazi iz društveno opravdanih obrazaca

ponašanja: na kraju ispunjava zadano obećanje ocu i udaje se za svojega sobara.

Ipak, odluči se udati za

slugu Fabricija,

ispunjavajući tako

posljednju želju svoga oca

i pokazujući pobjedu

razuma.

Gostioničarka Mirandolina

Glavni sukobi:Mirandolina i njezini

udvarači

Mirandolinini

udvarači: markiz od Forlipopolija

grof d'Albafiorite

Treći gost, vitez od

Ripafrate, okorjeli

je ženomrzac

Mirandolinin cilj:

natjerati viteza od

Ripafrate da se u nju

zaljubi

Mirandolina

uspijeva pridobiti

naklonost svakog

muškarca pa čak i

ženomrsca

Gostioničarka Mirandolina, GoldoniDeveti prizor: Mirandolinin monolog

MIRANDOLINA (sama):Ohoho, što to čujem! Preuzvišeni gospodin markiz od Presušenih

Džepova bi me rado uzeo za ženu? Ipak i kad bi me doista i htio uzeti, tu

bi postojala mala zapreka. Ja ga ne bih htjela. Sviđa mi se pečenje, ne

znam što bih s dimom. Da sam se udala za sve one koji su rekli da me

hoće, oh, koliko bih samo muževa imala! Tko god stupi nogom u ovu

gostionicu - u mene se zaljubi. Svi izgaraju od ljubavi, mnogi me i za

ženu žele uzeti.

A taj neotesani gospodin vitez s manirima jednog medvjeda, usuđuje se

sa mnom postupati tako grubo i bezobrazno? To je prvi stranac u

gostionici kojem se ne sviđam. Ne kažem da se svi moraju zaljubiti na

prvi pogled. Ali tako me otvoreno prezirati? Bijesna sam! Neprijatelj

žena? Ne podnosi ih? Jadna luda! Još nije našao onu koja zna znanje.

Ali naći će. Naći će! A tko zna nije li već i našao? U ovom slučaju ću se

baš zainatiti.

Oni koji trče za mnom, vrlo mi brzo dosade. Plemstvo nije za mene.

Bogatstvo cijenim i ne cijenim. Svo je moje zadovoljstvo u tome da mi

udvaraju, čeznu za mnom, da me obožavaju. To je moja slabost, a to je i

slabost gotovo svih žena. I ne pomišljam o udaji, ne treba mi nitko. Živim

pošteno i uživam u svojoj slobodi. Sa svima sam ljubazna, ali se nikad ni

u koga ne zaljubljujem. Želim se narugati svim tim karikaturama od

cmizdravih ljubavnika i iskoristit ću svu svoju ženstvenost i umijeće da

pobijedim, smrvim, svladam ta barbarska i kruta srca koja su

neprijateljska prema nama ženama, nama, koje smo ono najbolje što je

svijetu dala lijepa majka priroda.

1. Kako Mirandolina naziva

markiza od Forlipopolija na početku svoga monologa?

________________________Koju njegovu osobinu ističe?

_______________________

2. Što se dogodi svakom muškarcu koji kroči u

Mirandolininu gostionicu?

________________________

3. Koju osobinu viteza Mirandolina ističe i kakvi su

njegovi maniri? Mirandolina

viteza naziva _____________

s manirima ______________.

4. Zašto je Mirandolina bijesna

na viteza? 5. Želi li se Mirandolina udati?

6. Po čemu je Mirandolina

drukčija od svih ženskih likova

koje si dosad upoznao/la?