Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zavod za farmaceutsku botaniku

s Farmaceutskim botaničkim vrtom "Fran Kušan" Schrottova 39 10000 Zagreb

Hrvatska

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan"

NASTANAK VRTA Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" (u daljnjem tekstu Vrt) osnovao je 1946. godine prof. dr. sc. Fran Kušan, prvi profesor Farmaceutske botanike na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Te je godine Narodni odbor grada Zagreba dodijelio Farmaceutskom

fakultetu zemljište površine 2,49 ha za uređenje novog Botaničkog vrta. Svoja vrata Vrt je otvorio 5. svibnja 1947. godine te se u mnogim dokumentima ova godina i navodi kao godina njegova osnutka. Vrt je osnovan kao prvi Vrt u ovom dijelu Europe te kao jedan od malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta. Zato u početku Vrt i nosi naziv "Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja".

Usporedo s uređivanjem polja (ploha) u Vrtu gradi se vrtlarska zgrada uz Alagovićevu ulicu sa staklenikom, prostorijom za radnike, botaničkom zbirkom, laboratorijem i poslovnicom. Zgrada je dovršena 1950. godine i u nju je smješten Zavod za farmaceutsku botaniku. Te je godine 21. lipnja Vrt i svečano otvoren te predstavljen široj javnosti. Tijekom 1953. godine izgrađen je natkriveni trijem, a 1954. godine i vanjski, tzv. topli staklenik. Nova zgrada Zavoda za farmaceutsku botaniku na prilazu iz Schrottove ulice izgrađena je 1957. godine i u njoj su danas smješteni Zavod za farmaceutsku botaniku s Farmaceutskim botaničkim vrtom "Fran Kušan" i Zavod za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (u daljnjem tekstu FBF) Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 1981. godine obavljena je rekonstrukcija krova vanjskog staklenika, koji tako poprima današnji izgled. S obzirom da se Vrt s vremenom razvio u prepoznatljivi obrazovni i svojevrsni kulturni objekt, Republički zavod za zaštitu prirode SRH stavlja Vrt 1969. godine pod posebnu zaštitu kao "Spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture – botanički vrt)". Tako je Vrt zbog vrijednog vrtno-arhitektonskog rješenja i specifičnog biljnog fonda upisan u posebni registar zaštićenih objekata.

Vrt od njegova osnutka pa do svoje smrti 21. svibnja 1972. godine vodi prof. Kušan, a potom stručne poslove u Vrtu preuzima dr. sc. Božena Klapka, dipl. biolog. Od 1977. do 2004. godine voditelj Vrta je Dragomir Brkić, dipl. biolog, a od 2004. godine znanstveni savjetnik dr. sc. Dario Kremer.

Prof. dr. sc. Fran Kušan. Julijske Alpe, 1954. god. SMJEŠTAJ VRTA

Vrt se nalazi u sjevernom dijelu grada Zagreba na 45°50' sjeverne zemljopisne širine i 15°59' istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 195 m i zapadnoj ekspoziciji. Prosječni nagib terena iznosi 13 %, a geološku podlogu čine diluvijalni nanosi.

Ukupna površina Vrta danas iznosi 23 680 m2, a podijeljen je na dva podjednako velika dijela. U prvom su, sistematskom dijelu Vrta, biljne vrste raspoređene prema razvojnom slijedu, počevši od evolucijski starijih (preslice, paprati, četinjače), pa do onih koje su na vrhuncu stvaranja novih oblika (npr. vrste porodica štitarke i glavočike). Ukupno se u sistematskom dijelu Vrta nalazi 39 polja od kojih je na planu Vrta brojevima označeno 31 polje, a slovima (A, B, C, D, E, F, G, H) osam polja. Svako polje obuhvaća jedan ili nekoliko biljnih redova s važnijim porodicama, rodovima i vrstama. Na travnatim se površinama svakog polja, bliže puteljcima, nalaze gredice na kojima su zasađene pojedine biljne vrste.

Drugi, vegetacijski dio Vrta oblikovan je tako da su na pojedinim poljima predstavljene čitave biljne zajednice, uglavnom šuma kopnenog dijela Hrvatske, s pripadajućim ljekovitim biljem. Ovdje je raznoliko položen teren razdijeljen prirodno izvedenim puteljcima u veći broj nejednakih površina s umjetno podignutim kamenjarama, uzvisinama i vrtačama. Na tim su površinama smještene naše najvažnije biljne zajednice poput dalmatinske kamenjare, makije, šume hrasta lužnjaka, šume hrasta kitnjaka i običnog graba, pretplaninske bukove šume. U vegetacijskom dijelu Vrta nalazi se ukupno 26 polja označenih na planu Vrta brojevima od 32 do 55.

Detalj Vrta. BILJNI FOND VRTA Prvi biljni materijal zasađen u Vrtu bio je porijeklom iz Pokusne stanice za ljekovito bilje Filozofskog fakulteta smještene na Volovčici u Zagrebu, zatim iz Planinskog vrta na Zagrebačkoj gori, Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Šumskog vrta Šumarskog fakulteta u Zagrebu te iz nekoliko drugih zagrebačkih, odnosno hrvatskih rasadnika. Dio biljnog materijala pribavljen je i od privatnih osoba, osobito od gospodina Tome Jerale iz Savskog Marofa. Znatan dio biljnog materijala prikupljen je i prenešen u Vrt neposredno s terena. U tome su prof. Kušanu pomogli suradnici Zavoda za farmaceutsku botaniku dr. sc. Božena Klapka, dr. sc. Zlatko Malović, dr. sc. Ivana Volarić-Mršić, dr. sc. Ljubica Barbalić, Sonja Poje, dipl. ing. agr., vrtlar Ivan Mihetec, Anđelka Kralj Papa i Martin Papa te sin Zlatko Kušan.

Lijevo: vrtlar Ivan Mihetec; desno: prof. dr. sc. Fran Kušan. Silazak sa Snježnika, 1954. god.

Uskoro slijedi i razmjena sjemenskog materijala s drugim botaničkim vrtovima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu tako da je broj biljnih vrsta u Vrtu tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća narastao do oko 2000. To je ujedno i najveći broj vrsta koji je u jednom razdoblju rastao u Vrtu. Smanjenju broja vrsta pridonio je i razvoj šumskih zajednica u vegetacijskom dijelu Vrta zbog čega mnoge vrste više nisu mogle opstati u sjeni izraslih stabala bukve, smreke, hrasta, jasena, javora. Danas u Vrtu raste oko 1000 biljnih vrsta, od kojih je njih 650 ljekovito i/ili otrovno.

Dio biljnog materijala koji danas raste u Vrtu predstavljen je i u dvjema objavljenim publikacijama. Oko 230 farmaceutski zanimljivih biljnih vrsta koje rastu u Vrtu opisano je u knjizi ''Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botanički i farmaceutski podaci'', dok je u knjižici ''Otrov i lijek skriven u biljci'' opisano 45 otrovnih vrsta.

Od 1952. godine Vrt povremeno izdaje Delectus seminum (ili Indeks seminum) s popisom sjemenskog materijala namijenjenog razmjeni s drugim botaničkim vrtovima u svijetu. Od 2014. godine Vrt je uključen u međunarodni sustav razmjene biljnog materijala (International Plant Exchange Network, skraćeno IPEN) putem IPEN broja. U tu je svrhu Svjetska udruga botaničkih vrtova (Botanic Gardens Conservation International, skraćeno BGCI) dodijelila Vrtu međunarodnu kraticu ZAGMP, neophodnu za tvorbu IPEN broja. Na taj način stvoren je osnovni preduvjet za buduću razmjenu sjemenskog materijala prema međunarodnim standardima.

Autor teksta: dr. sc. Dario Kremer, znanstveni savjetnik Adresa: Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan"

Schrottova 39 10000 Zagreb Hrvatska

Vrt je otvoren za javnost radnim danom od 8 do 15 sati te subotom od 8 do 12 sati. Nedjeljeom i praznikom Vrt je zatvoren. Grupne posjete potrebno je najaviti. Djelatnici Vrta: Dr. sc. Dario Kremer, dipl. ing., znanstveni savjetnik – voditelj-upravitelj Vrta Tel. 01 4619 422; e-mail: dkremer@pharma.hr Mirjana Kolar – vrtlarska tehničarka Dragica Radulović – pomoćna vrtna radnica Mirela Jurak – pomoćna vrtna radnica Božica Matasović – pomoćna vrtna radnica Luca Petrić – pomoćna vrtna radnica Antun Lovrenčec – pomoćni vrtni radnika Tomislav Kompasi – pomoćni vrtni radnika Tel. 01 4683 071 Zagreb Studeni, 2014.