Filozofija politike, Puhovski

7/29/2019 Filozofija politike, Puhovski

1/105

Dobrodoli :D! Ja sam skripta za filozofiju politike :))

Na prvih 5 stranica su savjeti o literaturi, uenju i samom ispitu, a onda slijede pitanja s odgovorima.

1. literatura!

I. Obvezna:

+Aristotel, Politika

+Machiavelli, Vladar

+Morus, Utopija

+Hobbes, Leviathan

+ Locke, Dvije rasprave o vladi

+Montesquieu, Duh zakona

+Spinoza - Politiki traktat, Teoloko-politiki traktat

+Rousseau, Drutveni ugovor

+Kant, Politiki spisi

+Hegel, Osnovne crte filozofije prava

+Mill, O slobodi, O predstavnikoj vladi

(osim ovih, na listi su i mnoga druga djela i mnogi drugi autori, ali prof pita samo ove!)

(Olakavajua djela, u kojima se nalaze saeci teorija gorenavedenih filozofa, u obliku

priica, to olakava povezivanje i pamenje :) :

Enciklopedija politike misli

Klasici politikog miljenja 1 i 2)

II. izborna: jedna knjiga!

+Foucault M., Nadziranje i kanjavanje (za tu knjigu, i za knjigu od Ortege i Gasseta,

postoje pitanja u ovoj skripti, no budui da su je stoga mnogi uzimali za izbornu, prof. je

malkoc izmijenio pitanja koja pita na ispitu, pa uzmite to u obzir, ili naprosto uzmite

drugu knjigu, da mu ne bude dosadno :D)

+Ortega y Gasset J., Pobuna masa Hinsley F.H., Suverenitet

Hirschman A.O., Strasti i interesi

Maritain J., ovjek i drava

Arendt H., Vita activa

Rawls J., O liberalizmu i pravednosti (izbor)

Volkmann-Schluck K.-H., Politika filozofija

2. Kako ispit izgleda?

1


2/105

Ukoliko ste apsolvent/ica, i dolazite izvan rokova, za prijavljivanje ispita je dovoljno doi

tjedan dana unaprijed na konzultacije i najaviti se za sljedei tjedan.

Konzultacije su u ponedjeljak od 11:30 do 12:30

i u utorak 17 do 17:45.

Ispite odrava u ponedjeljak, u 11:30.

Dakle, ako dolazite izvan rokova, vrlo je vjerojatno da ete ui solo, a ako ste na

rokovima, ulazi se po troje.

Unutra, u toj maloj prostorijici, postoje tri stolice za studente/ice, pa se unutra sjednete,

i taj raspored sjedenja odreuje kojim redom e vas pitati.

Tj., pita tako da postavi pitanje jednoj osobi, i ako ona ne zna, tada to isto pitanje sljeduje osobu

na lijevo.

Pitanja su kratka i tiu se nekih tono odreenih momenata u teorijama filozofa koji su

na popisu. I zaista su to pitanja sakupljena u ovoj skripti .

Odgovori na pitanja mogu biti kratki ili opirni, no bitno je da priate, ili da kaete: samo malo, tj. da

mu nekako date do znanja da vam treba malo razmiljanja. Ako se ba niega to bi adekvatno moglo

odgovorit na pitanje ne moete sjetiti, ponite priati o neemu srodnom iz teorije tog filozofa, tako e

vidjeti da ipak znate, a i sami sebe ete dovesti do odgovora.

Prvo pita jednog od "manje baznih" filozofa - npr. Lockea, Rousseaua;i to tako da postavlja po pitanje svakome u prostoriji, idui u krug.

Ako jedna osoba ne zna, druge dvije imaju priliku odgovarati na isto pitanje, sistemom - prvo

odgovara osoba na lijevo.

Nakon toga pita jednog od "baznih" filozofa - to su Hegel i Kant - njih dvojica. Koliko sam shvatila,

jednog od njih uvijek pita, stoga svakako njihove teorije nauite!

Ukoliko vas nakon toga pone pitati izbornu knjigu, znai da ste svakako proli .

Ako je izborna knjiga ista osobama koje skupa odgovaraju, tada ih to pita na isti kruni nain kao i

prethodna dva filozofa.

Nakon zavrenog ispitivanja prof kae koju osobu ste zaradili, i onda vi moete birati:

ako ste zadovoljni ocjenom, ona se upisuje u indeks, ako niste, ona se upisuje u Puhijevu

tekicu i tamo stoji do slijedeeg puta kada doete odgovarati, i ako tada odustanete i

ipak odluite prihvatiti tu ocjenu, ona vam se zapisuje u indeks.

Ne znam to bi se desilo da npr. dobijete 3 i odbijete, te sljedei put znate za 2 - bi li vam se onda

upisala dvojka ili trojka, ali mislim da takva situacija i nije mogua.

Ispit je vrlo jasan, kratak, korektan. Puhi je skroz smiren, neutralan, uope vam nije

neugodno ako ne znate - ne radi one neugodne opaske i slino to neki znaju radit.

2


3/105

Znai, ugodan i drag na ispitu, pa se osjea ko ovjek.

3. Kako uiti za ispit?

Meni se ini da je za ovaj ispit najbolje uiti tako da: prvo poloite socijalnu filozofiju kod

Flege.

Naime, neki se autori preklapaju (i to oni najbitniji: Hegel i Kant, a onda i Locke i Rousseau), i, iako

Flego i Puhi imaju razliite metode pitanja, i iako je toka gledita na teorije istih filozofa razliita

ovisno o tome zanima li nas politika ili socijalna teorija (kod Flege je fokus na drutvu i vlasnitvu,

kod Puhija na dravi), ipak ete tako stei osnovu, vrstu bazu na koju e se novo znanje samo

lijepiti!

Nakon toga uzeti ovu skriptu i proitati pitanja za te filozofe, tako da otprilike znate to

se trai,i onda uzeti neku od saimajuih knjiga, npr. Enciklopedija politike misli i/ili Klasici

politikog miljenja 1 i 2, i proitati saetke tih glavnih filozofa,

uz itanje predgovora i/li samih knjiga koje su na popisu.

I nakon toga prostudirati skriptu, te joj iz svojih skripti/spoznaja dodati/izmijeniti

odgovore (jerbo skripta sadri ponekad ne dovoljno jasne odgovore), tj. smjestiti ta

pitanja u neku vlastitu smislenu cjelinu teorije pojedinog filozofa. To e vam uvelike

olakati pamenje odgovora na pitanja .

Istu proceduru preporuam za sve druge filozofe: proitati pitanja u skripti koja se njega

tiu, proitati saetak u pomonoj knjizi, i onda samo djelo, pa se vratiti skripti,

nadopuniti ju, i uiti iz nje.

Na popisu je 11 obaveznih filozofa i 1 izborni filozof.

Znai, imate 12 cjelina koje trebate proi .

Prema tome si moete organizirati vrijeme: jedan filozof na tri dana = 36 dana; jedan na dvadana = 24 dana; jedan na dan = 12 dana; 2 na dan = 6 dana ( i jedan dan ponavljanja

= jedan tjedan), itd.

Znam da znate matiu, al da je meni ovo neko ovako rekao to bi mi puno skratilo vrijeme

skontavanja i skuliravanja oko uenja.

Uite kako vam je lake - po svojim skriptama, po sebi prilagoenoj ovoj skripti, ili samo

po ovoj skripti.

Pitanja koja su u ovoj skripti su zaista i ona koja on postavlja - hvala svima koji su ih

skupljali !!

Obratite panju na nain na koji su formulirana pitanja: ponekad je samo formulacija

3


4/105

tricky, doim je odgovor neto to sto posto znate - dakle obratit panju na to kako

formulira pitanja!

U tome vam moe pomoi i to da odete posluati ispit, tako da steknete dojam kako pita,

i da si mozak pripremite na takav nain postavljanja pitanja.

(nije ni opako, samo ponekad zna postaviti pitanje koje zvui ludo, a zapravo je skroz

logino. U tim sluajevima je najbolje odgovoriti ono to vam se ini kao najloginije, a

ne utjet, jer je to ko u milijunau: misli da je trik pitanje, a zapravo je odgovor onaj

najjednostavniji ).

Svakako nauite kakav je idealan politiki poredak za svakog od filozofa!

Za Aristotela je to politeia (ustavna vladavina, sredina izmeu oligarhije i demokracije),

za Lockea ustavna monarhija,

za Hobbesa apsolutna monarhija,

za Machiavellija graanska monarhija (=jedina mogua u njegovom vremenu, smatra on,

doim bi ideal bio - republika),

za Morea - izborna demokracija (=PROVJERITE JO!!),

za Milla - predstavnika demokracija,

za Kanta - republikanska vladavina,

za Rousseaua - direktna demokracija (koja je meutim u realnosti neostvariva, pa je u realnom svijetu

najbolja: izborna aristokracija),

za Montesquieua - ustavna monarhija u kojoj je provedena tripartitna podjela vlasti,

a kod Hegela - ustavna monarhija.

to se itanja djela tie:

+Aristotel, Politika - to ste itali, a ima i dobre saetke posvuda (knjige, net)

+Machiavelli, Vladar - kratko i sa dosta dijelova koji se mogu preskoit

+Morus, Utopija - zabavno!

+Hobbes, Leviathan - dugako

+ Locke, Dvije rasprave o vladi - ita se samo druga rasprava -jasno i ok+Montesquieu, Duh zakona - veliko i ne ba jasno (htio zamaskirati bitna znanja od bedaka )

+Spinoza - Politiki traktat, Teoloko-politiki traktat - ok

+Rousseau, Drutveni ugovor, Rasprava o podrijetlu i osnovama nejednakosti meu ljudima

- ok!

+Kant, Politiki spisi - skroz ok i itljivo!!

+Hegel, Osnovne crte filozofije prava - skroz neitljivo

+Mill, O slobodi, O predstavnikoj vladi - prvo djelo super, drugo naporno

Evo, to su moji dojmovi, ali ja i nisam neka ljubiteljica politike niti filozofije koja se njome

bavi, pa to uzmite u obzir. Ako vas fil. politike inae uzbuuje, vjerojatno e vam vie

4


5/105

toga biti zabavno .

Na ovom linku do stare teme na forumu o istom ispitu imate super post od Bobbyja

Blacka, ful humoristino opisuje koja je knjiga kakva a i daje savjete za ispit:

http://forum.ffzg.hr/viewtopic.php?t=134518

Suma sumarum:

Ovo je ispit poput svih drugih - nema vajde radit frku oko njega.

Dapae, budui da su pitanja poznata, malo je iznenaenja - jednostavno treba nauiti odgovoriti na

njih.

Prof je ugodan i ispit je kratak, stoga se dajte na uenje i poloite to !!

to se skripte tie, ja sam je dobila mravu i zbrkanu, pa sam ju nadopunila svojim saecima knjiga

(veinu sam itala, al neke su mi bile prenaporne, pa sam saetke vadila iz saimajuih knjiga), pitanja

sam presloila tako da se lake uklope u priicu (jer je zaista teko memorirati sve te odgovore bez

smjetanje u kontekst) i veinu odgovora sam ispravila ili prilagodila. Ne garantiram za tonost svih

odgovora, ali sam poprilino sigurna da je veina njih sasma ok :).

Neka pitanja su ostala neodgovorena - ekaju da ih ti nadopuni svojim saznanjima (jer ja niti ekipa

prije nismo znali odgovore!), i da se tako nastavi ova lijepa praksa zajednikog djelovanja :)

Veliki pozdrav!

Maa

5
http://forum.ffzg.hr/viewtopic.php?t=134518http://forum.ffzg.hr/viewtopic.php?t=134518


6/105

ARISTOTEL:Politika, Ustav atenski, Nikomahova etika

Aristotel ideje svoje politike filozofije razlae prvenstveno u Nikomahovoj etici i Politici, kao i u

Ustavu atenskom, jedinom sauvanom od 158 ustava grkih dravica koje je Aristotel prikupio. Tu

je dana ustavna povijest Atene praena prikazom atenskog ustava iz Aristotelova doba.

Nikomahova etika

Aristotel smatra da SVE tei nekom dobru, pa tako i ovjek, ali i politika zajednica tee nekom

dobru.

Politika znanost je znanost koja istrauje kako ovjek djeluje u svojoj usmjerenosti ka najviem

dobru, te koja istrauje to je najvie dobro za ovjeka, tj. koji je ovjekov cilj, njegova prirodna

specifina funkcija.

Cilj i sadraj politike znanosti je - ono dobro za ovjeka i za polis, tj. najvii cilj djelovanja, tj. srea.

Prema Aristotelu, ovjek postoji radi dobrog ivota, a dobar je ivot jednak za jednog ovjeka i zapolis.

Politika znanost je hijerarhijski na najviem mjestu od svih znanosti o ovjeku, te svakoj od drugih

praktinih znanosti i umijea odreuje njezino mjesto u ivotu polisa.

ovjek je politian po prirodi - on je ivo bie koje je po svojoj prirodi odreeno za ivot u ispravno

ureenoj zajednici, tj. bie koje ne moe dobro koje mu je primjereno pronai izvan zajednice.

Tko po prirodi, a ne samo sluajno ivi izvan polisa - ili je lo, ili je vie nego ovjek, a tko ne moe

ivjeti u zajednici ili mu ona nije potrebna, taj nije dio polisa, ve je ili ivotinja ili bog.

Stoga se u istraivanju toga koji je ispravan poredak za ljudsku zajednicu moramo voditi, smatraAristotel, time koji su ispravni ciljevi ovjekovog djelovanja. Samo ovjek moe djelovati - tj. voljno i

racionalno usmjeriti svoju aktivnost ka nekom cilju tj. dobru. Postoji hijerarhija ciljeva, tj. dobara

kojima se moe teiti, a najvie dobro kojemu svi tee i radi kojega ostvarujemo nia dobra, je -

srea. Srea nije instrumentalni cilj (ne slui tome da doemo njome do neeg drugoga), ve je ona

svrni cilj (eli ju se samo radi nje same).

Postoje uvrijeena mnijenja o srei:

da ivot posveen uivanju tei ugodi,

ivot dravnika - asti,

kontemplativan ivot filozofa - motrenju istine.

No, zapravo je srea najvie dobro, jer je ona cilj koji je savren (srei se moe teiti samo radi nje

same, a ne radi toga to emo uz pomo nje dobiti neto drugo) i ujedno autarkian (srea je samoj

sebi dovoljna da zadovolji ovjeka).

Sreaje djelatnost due u skladu s vrlinom, ono dobro za ovjeka i za polis, cilj ivota ovjeka kao i

polisa.

Jedan ovjek svojim vlastitim snagama rijetko moe osigurati uvjete sree. Sretni mogu biti samo

dobri ljudi, a dobri ljudi nastaju od dobrih zakona, doim dobri zakoni nastaju od dobre vlade.

Vrlina dobrog ovjeka sastoji se u tome da on dobro ispunjava svoju prirodnu funkciju ili zadau.

Funkcija neega je ono to je tom neemu inherentno kao potencija, njegova svrha, i bez ega to netone bi bilo to t jest. Npr. funkcija noa je rezanje, i ako no ne ree, to onda nije no ve komad metala

koji je sluajno u obliku noa.

6


7/105

Ono to je dobro za ovjeka, ovjekov cilj = ovjekova prirodna i specifina funkcija, ono to moe

initi samo on, ili to on moe najbolje uiniti.

Ono to ovjeka razlikuje od drugih ivih bia jest to je njegova dua podvrgnuta racionalnom

principu, pa je stoga ovjek - racionalno ivo bie.

Meutim, ovjekova dua nije samo racionalna - ona ima tri dijela:

nutritivan (obuhvaa neracionalne strasti i udnje koje se mogu podvrgnuti kontroli uma), vegetativan

(onaj koji se ne moe podvrgnuti kontroli uma) i aperceptivan (racionalan dio due).Ono dobro za ovjeka je djelatnost due u skladu s vrlinom. Vrline se mogu podijeliti na dvije grupe:

etike vrline (vrline iracionalnog dijela due strasti i udnji, podvrgnutih racionalnom dijelu, vline

koje se moraju utisnuti odgojnim procesom) i dijanoetike vrline (vrline racionalnog dijela due; one

ovjeku omoguuju spoznaju istine).

Etika vrlina je kvaliteta karaktera koja je poukom i vjebom postala navikom. Vrlina je tu navika da

se bira sredina izmeu prekomjernosti i nedostatka (npr. hrabrost je sredina izmeu kukaviluka i lude

smionosti).

Dijanoetike vrline su vrline znanosti (bavi se dokazivanjem iz prvih, nepromjenjivih principa koji se

mogu prouavati), vjetine, pameti (one se odnose na promjenjivo podruje djelovanja, gdje je vjetinaznanje o proizvoenju predmeta, a pamet - habitus djelovanja na osnovi ispravnog promiljanja u

podruju onoga to je za ovjeka dobro i zlo), razboritosti, uma i mudrosti.

Dijanoetike vrline su hijerarhijski nadreene etikim vrlinama. U djelovanju po dijanoetikim

vrlinama ovjek se moe uzdignuti do prave sree kontemplativnog ivota.

Djelatnosti koje tvore dobar ivot moraju biti poeljne radi sebe samih, a ne radi nekog vanjskog

cilja. Za tri vrste djelatnosti smatra se da ispunjavaju taj cilj:

1. djelovanje po vrlini

2. ugodna zabava - dokolica i oputanje

3. motrenje istine - mislilac vidi stvari kakve one jesu i postaje jedno s bogom.

Meutim, Aristotel smatra da zabava i dokolica ne mogu biti zadnji cilj ivota, pa tu djelatnost

izbacuje.

Djelovanje po vrlini (br. 1), pak, je ono najvie to veina ljudi moe dosei i u tome ostvariti svoju

funkciju, svoje najvie dobro, a samo neki, i to u samo odreenim trenucima, mogu doivjeti savrenu

sreu, i to u djelatnosti teorije, tj. motrenja boanske istine (br. 3).

Etike vrline se moraju utisnuti u pojedinca - to se vri odgojnim procesom koji pak ovisi o

institucionalnom ureenju okoline. Dakle, bitno je da se zna kakvo institucionalno ureenje drutva

pogoduje nastanku vrlina kojima se tei u graaninu, tj. kojima se omoguuje dobar ivot.

Prijateljstvoje izvor ljudske zajednice, i to prijateljstvo ne iz koristoljublja ili uitka, ve prijateljstvo

koje vrli ljudi imaju sami sa sobom (dakle, samoaktualizirani su, vole sebe i ive svoje ja), a potom i

sa drugim takvim ljudima, radi dobra. Svaki ovjek prirodno treba prijatelje. Politiko prijateljstvo ili

sloga stoga konstituira supstanciju polisa.

Politika je pamet u najirem podruju svoje primjene.

U poslovima polisa Aristotel razlikuje dvije vrste pameti: prva je nomotetika znanost stvaranja

ustava, a druga se bavi partikularnim djelovanjem savjetodavne, pravosudne i administrativne prirode.I jedno i drugo moe se nazvati politikom znanou u uem smislu (dok je opi oblik politike

znanosti - nauk o vrlini).

Povrh toga u podruje pameti pada i umijee gospodarenja.

7


8/105

Budui da znanje o tome to je dobro djelovanje nije dovoljno da ljude, koji su veinom ipak voeni

strastima a ne ratiom, usmjeri na dobro djelovanje, nuni su dobri zakoni, koji nas prisiljavaju da

djelujemo dobro. Kod Aristotela politika i etika su neodvojive - dobro djelovanje je omogueno tek

dobro organiziranom politikom u dravi.

Politika

U Politici Aristotel istrauje bit polisa, te raspravlja o razliitim problemima politikog poretka.

Polis nije logiki ekvivalent drave, jer je polis vrsta zajednice koja ukljuuje sve druge (i stoga

nie) oblike zajednice. Polis nije ni mjesto, ni stanovnitvo.

Polis je zajednitvo, politika zajednica, zajednica koja ukljuuje sve druge ljudske zajednice, a sama

nije ni u jednu ukljuena, te koja zbog svoje sveukljuivosti ukljuuje u sebi cilj ili svrhu svakog

drugog oblika zajednice.Prvo jedinstvo u polisu je jedinstvo mukarca i ene radi nastavka vrste, u domainstvu. Radi

zadovoljenja viih potreba vie domainstava se udruuju u seosku zajednicu, gdje vladaju kraljevi po

uzoru na monarhijsku vlast oca u domainstvu. Udruivanjem seoskih zajednica pak nastaje savrena

zajednica polisa. U polisu je svoj cilj dostigla prazajednica domainstva, tj. prazajednica domainstva

je u polisu dola do svoje prirode, pa se moe rei da polis postoji po prirodi (a ne samo po zakonu ili

ugovoru).

Polis je jedina zajednica prikladna za ispunjenje ovjekova specifino ljudskog potencijala, pa on

mora prethoditi domainstvu u smislu u kojemu hrast mora prethoditi iru. Polis prethodi i

pojedinanom ljudskom biu, jer ako ne ivi u polisu, ovjek ne moe ivjeti punim ljudskim ivotom,

ne moe postojati kao ovjek. Jer ovjek je umna i politika ivotinja.

Svaki polis je zajednitvo; (svako zajednitvo nastaje zajednikim djelovanjem, a svako djelovanje

tei nekom dobru, pa) svako zajednitvo tei nekom dobru, to u konanici znai da svaki polis tei

nekom dobru.

Ustav je zajednica graana, tj. poredak onih koji nastanjuju polis, a polis je neki broj graana.

Graani polisa imaju zajedniki cilj: dobrobit zajednice.

Graaninje onaj koji sudjeluje u donoenju i provedbi zakona.

Vrlina dobrog graanina je ovisna o poretku polisa, a ti poredci su razliiti, mogu biti dobri i zli, istoga postoje mnogi oblici graanske vrline, doim vrlina dobrog ovjeka moe postojati samo u

jednom obliku. Stoga se vrlina dobrog graanina razlikuje od vrline dobrog ovjeka.

Samo je u jednom sluaju vrlina dobrog graanina identina s vrlinom dobrog ovjeka, a to je u osobi

dobrog dravnika, dravnika koji je razborit, tj. sposoban za politiku vlast (dakle ne despotsku) nad

svojim sugraanima.

Onaj koji je sposoban vladati (premda ne mora biti vladar), bilo sam ili zajedno s drugima, u dobrom

poretku (tj. u onom koji graanstvo daje jedino onima koji su sposobni za praktinu mudrost i moralnu

krepost, tj. onima koji mogu aktualizirati svoje ljudske potencijale), istodobno je i dobar graanin i

dobar ovjek.Cilj je da imamo takav ustav da je pod njim vrlina dobrog graanina identina s vrlinom dobrog

ovjeka.

8


9/105

Pravi cilj polisaje ovjekov dobar ivot, a dobar ivot tvori zajedniku korist graana polisa.

Stoga je ispravan, pravedan, onaj poredakvlasti koji slui zajednikoj koristi graana, osigurava

zajedniko dobro, a neispravan onaj koji slui samo osobnoj koristi onih na vlasti.

Oblici polisa tj. oblici ustava

Tako Aristotel razlikuje est glavnih vrsta poredaka:

tri ispravna ustava i poretka: kraljevska vlast (vladanje jednog), aristokracija (vladanje manjine) i

politeia (vladanje mnotva, ustavna vladavina),i tri promaena: tiranija (vladar brine samo za vlastitu korist), oligarhija (vlada se na korist bogataa,

koji su malobrojnih) i demokracija (vlada se na korist siromanih, kojih je naravno vie, i kojima

nedostaje dokolica, pa ne dolaze do potpunog razvoja vrlina usaenih odgojem).

Poloteia je mjeavina dvaju izopaenih poredaka, demokracije i oligarhije. Tu zahtjevi mnotva

odgovaraju zahtjevima vrline.

Osim tih 6 glavnih, razlikuje i velik broj oblika svakog od njih, te beskonaan broj kombinacija oblika.

Najbolje dravno ureenje?

Aristotel daje hipotezu najboljeg poretka - to je poredak iji je cilj - vrlina, tj. to je poredak u kojemusu graani samo oni koji su sposobni za praktinu mudrost i moralnu krepost, tj. oni koji mogu

aktualizirati svoje ljudske potencijale. Najbolje dravno ureenje je tako ono pod kojim je vrlina

dobrog graanina identina s vrlinom dobrog ovjeka.

Meu tri ispravna ustava najbolji je onaj kojim upravljaju najbolji, i u kojemu se stoga ovjekova

priroda - njegov racionalni princip, ono boansko u njemu - moe najbolje aktualizirati i dosegnuti

svoj telos-svrhu.

Ne moe svatko sudjelovati u potpunoj zajednici jednakih koja tvori pravi polis, primjerice siromani

koji nemaju dokolicu time nemaju ni vremena za potpun razvoj vrlina i stoga Aristotel savreni polis

zamilja kao grad bez demosa-puka, tj. grad koji se sastoji samo od plemstva na jednoj i robova na

drugoj strani. Tomu je tako jer, smatra on, neki ljudi su robovi po prirodi - nisu sposobni za potpunu

aktualizaciju svoje racionalne prirode, pa se njima mora vladati kao djetetom. Tako on opravdava

pravnu instituciju robovlasnitva koju ustanovljava u svom idealnom polisu.

U savrenom polisu treba biti i aristokrata i bogatih i dobrih. Svakog od njih moe se sprijeiti u elji

da apsolutiziraju svoja prava, tako to ih se upozorava da jedan / malobrojni / mnotvo mogu biti

bogatiji / kreposniji / plemenitija porijekla od njih. Tako svaki takmac ublaava svoj zahtjev, svjestan

da se moe okrenuti protiv njega.

Najbolje dravno ureenje je stoga Aristotelu - politeia, ustavna vladavina, poredak koji je mjeavina

demokracije i oligarhije. Taj poredak dovodi u ravnoteu dva elementa koji se sami ne mogukombinirati. Politeia je neka vrsta kreposne sredine izmeu dviju loih krajnosti koje tvore zahtjevi

bogatstva i siromatva, pomirenje tih zahtjeva, njihovo usklaivanje u zajednikom dobru. Na tlu

takve politeie moe poeti cvasti aristokracija, vladavina najboljih, estitih ljudi.

Podloga politeie je srednji stale, koji nije ni vrlo bogat ni vrlo siromaan.

Premda je politeia najire ostvariv poredak, ona nije prikladna za sve sluajeve, jer negdje, u nekim

uvjetima, moe uspjeti samo demokracija ili oligarhija. Bitno je za odabir vladavine nai koji stale je

po prirodi tu najjai.

Najbolji ivot pojedinca i polisa je - ivot vrline. Da bi se to omoguilo, nuno je da se zadovolje nekipreduvjeti:

- broj stanovnika treba biti takav da polis bude samodostatan, ali ujedno i pregledan,

9


10/105

- teritorij treba biti dovoljno velik i raznolik da osigurava produkte potrebne za ivot polisa, ali ujedno

i pregledan

- poloaj polisa treba biti takav da s jedne strane titi zemlju, ali da ujedno doputa lako trgovanje

- prirodna svojstva stanovnika trebaju biti takva da postoji mjeavina inteligencije, vjetine i energine

hrabrosti (poput osobina Helena)

Revolucija je za Aristotela proces kojim jedan poredak zamjenjuje drugi kada neka skupina osvajavlast u tom poretku ili kada se poredak mijenja tako da vie nije isti.

Zakonodavcem moe postati samo graanin koji postane vrli ovjek, i koji stoga znade drutvu dati

dobar oblik.

Atenski sustav koji je postojao u njegovo doba Aristotel ne smatra dobrim.

Razlika Aristotel / Platon

Aristotel Platonu zamjera ideju komunizma kojim on eli proizvesti najveu moguu koliinujedinstva u polisu, no tako on pretvara polis u obitelj, a obitelj u jednog ovjeka, kime se ne ujedinjuje

nego unitava polis. Zato? Zato to se zajednikom imovinom stvara problem svaa oko raspodjele

dobara, neki mogu raditi vie a neki zabuavati, a uostalom, smatra Aristotel, privatna imovina je

ukorijenjena u ljudskoj prirodi. Isto tako, dijeljenjem ena i slabljenjem veza privatne ljubavi ne

postie prijateljstvo ve sukob, kao i slabljenje moralnih zabrana.

Aristotel smatra da se upravo u obitelji postavlja temelj ogranienja ponaanja koja se kasnije

propisuju kao graanski moral, pa je ukidanje obitelji - razorno.

Nastojanjem da ukine prigode za zlo, sokratovski e komunizam u Dravi ukinuti mnoge prilike za

vrlinu.

Pravi uzrok zla, smatra Aristotel, nije odsustvo komunizma, nego pokvarenost. Stoga zajednikim ne

trebaju postati ene, djeca i imovina, ve odgojni sustav!

10


11/105

MACHIAVELLI: Vladar

Machiavellijeva je moda najvea zasluga SKIDANJE VELA MISTIFIKACIJE S FENOMENA

VLASTI I VLADARA.

Vladarom Machiavelli radi raskid s istoimenim djelima koje mu prethode, a koja su dolazila iz

srednjovjekovlja i opisivala etike osobine idealnog vladara, koji je shvaen kao instrument u bojoj

ruci, ili pak iz humanizma, i traila da vladar bude erudita i filozof.Machiavelli smatra da vladar treba, nasuprot tome, biti okrenut politikoj realnosti!

1. Kakav je Machiavellijev pristup politici?

Machiavellijev pristup politici je empirijski, znanstveni: i sam Machiavelli, u politikoj analizi, polazi

od neposredne, konkretne, postojee politike realnosti (u Vladaru dominiraju primjeri iz blie

povijesti i suvremenih zbivanja u Firenci i Italiji openito - tu Machiavelli daje kritiku vladara

talijanskih gradova-republika, koji nisu shvatili povijesne okolnosti, tj. to da vie nije vrijeme za

gradove-republike, ve za velike nacionalne monarhije).

Machiavelli ne eli zamiljati nepostojee idealne drave, i zato ralanjuje svijet onakav kakav on

jest, traei uzroke zbivanjima, kako bi mogao predviati zbivanja i planirati politiku.

Machiavelli politiku vidi kao ljudsku aktivnost par exellence, jer se u njoj afirmira i pobjeuje ljudski

razum.

Osnovni smisao Machiavellijeva Vladara jest stvaranje graanske vladavine, politikog oblika u

kojem e se vladar oslanjati na narod, a ne na plemstvo.

Machiavelli drutvenu strukturu vidi tripartitno, kao narod (popolo grasso: graanska klasa + popolo

minuto: sitni obrtnici, najamni radnici), velikae i vladara.

Rjeenje klasnih antagonizama vidi u stvaranju nove, graanske, vladavine. Svrha politike je

ostvarenje graanske vladavine. To moe napraviti idealni vladar, privatni graanin, koji ne

zlodjelima ili nekim drugim nepodnoljivim nasiljem, nego naklonou sugraana postaje vladarom u

svojoj domovini. Tu Machiavelli anticipira koncepciju ustavne vlasti do koje se dolazi

institucionaliziranim konsenzusom.

Vladar mora ugoditi narodu i drati ga u zadovoljstvu.

Machiavelli smatra da se vladar NE SMIJE slijepo drati uobiajenih predodbi o ovjekovoj dobroti:

on mora biti otar i odluan, te se ne smije plaiti pribjegavanju sili, jer se potovanje temelji na

ljubavi i strahu. Na taj nain e vladar s malo okrutnosti sprijeiti stvaranje nereda i spasiti svoj narodod stradanja koja od tuda mogu iznii.

2. Koje vrste monarhija razlikuje Machiavelli?

Machiavelli prvenstveno razlikuje republike od monarhija.

Monarhije mogu biti:

- nasljedne (kad loza njihova gospodara ve dulje vremena njima vlada)

ili

- nove, a nove monarhije mogu biti ili posve nove ili pripojene postojeim nasljednim kneevinama

(koje se pripajaju vjetinom, sreom, nasiljem ili pristankom svih sugraana).

Nasljedne su vladavine stabilnije, pa se vladar mora samo truditi ouvati poredak predaka i u

skladu s time prilagoavati se nepogodama koje s vremena na vrijeme mogu protresti kneevinu.

11


12/105

Za takvo je vladanje potrebna tek ordinaria industria, tj.obina umjenost. Nasljedni su vladari

omiljeniji u narodu, jer je narod na njih ve naviknut, kae Machiavelli.

Druga podjela monarhija (koje on naziva i kneevinama):

Monarhije mogu biti:

1. AUTOKRATSKE / APSOLUTNE monarhije, poput orijentalnih i

2. FEUDALNE monarhije, poput europskih (feudalne monarhije (npr. Francuska) je puno lake

pokoriti, jer su iznutra podijeljene - velikai su potkupljivi i imaju suprotstavljene interese. Apsolutnemonarhije (npr. Turska) je tee osvojiti, ali s obzirom da im je temelj vlasti ui, osvajau osim vladara

ne ostaje nitko drugi koga bi se trebao bojati, jer nitko nema toliki ugled u narodu.)

3. GRAANSKA VLADAVINA, tj. GRAANSKA / CIVILNA MONARHIJA - za Machiavellija je

to najciviliziraniji oblik vlasti, koji gotovo dostie vrline republikanskog modela.

4. CRKVENA/PAPINSKA MONARHIJA - o njoj Machiavelli pie s ironijom. Crkvene monarhije

pripadaju prolosti, budui da su suprotstavljene svakome obliku slobodnoga ivota - machiavelli

kritizira teokraciju.

3. Kakva je tehnika odravanja vlasti?Tehnika odravanja vlasti je kod Machiavellija pragmatika, tehnika i moralno neutralna.

Odravanje na vlasti se deava ovako:

* Kada se osvajaju slobodne drave, navikle ivjeti po svojim zakonima i u slobodi, tri su naina da ih

se zadri u svojoj vlasti:

1. moe ih se unititi - to je najpouzdaniji nain, jer ako vladar ne uniti osvojenu dravu, moe biti

siguran da e ona unititi njega

2. vladar se u njima treba nastaniti i sa podanicima dijeliti dobro i zlo i tako ispraviti pogreke

prethodne vladavine

3. ostaviti postojee zakone, a vlast svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine koja imaiste interese kao i vladar.

* * Kada se osniva nova drava, da bi vladar uspio, treba imati vrline (osobne sposobnosti), primijeniti

silu, te imati fortunu (stjecaj povoljnih okolnosti).

Vrlina je za Machiavellija liena tradicionalnog etikog sadraja: on vrlinu vidi kao zbir svih

dravnikih i politikih sposobnosti kojima se vladar razlikuje od obina ovjeka.

To je sinteza energije, volje, hrabrosti, snage, sposobnosti prilagoavanja okolnostima, a ujedno ona

znai i oprez, postojanost, marljivost i objektivnu procjenu raspoloivih snaga.

Za Machiavellija je, dakle, vrlina - politika vrijednost, sposobnost politikog ovjeka (homopoliticusa) da djeluje u skladu sa spoznatom dunou, koja je personificirana u fortuni.

Fortuna (=srea; sudbina) je sklop objektivnih okolnosti koje su izvan ovjekove moi, ali samo

prividno, jer se djelatnom vrlinom moe promijeniti tijek sudbine! ovjek ima slobodnu volju!

Srea je poistovjeena sa enom - treba ju tui i krotiti da se pokori. (:G)

Da bi ovladao fortunom, vladar mora imati razboritost (prije nego istu mudrost).

Vrlina se moe razvijati oponaanjem uzora iz prolosti, posebice iz antike (za razliku od klasine

politike misli koja dri da duhovna hrana za vladare ne trebaju biti uzori, nego - filozofija).

Machiavelli voli primjere jakih vladarskih linosti, te na njima gradi dosta svoje argumentacije istie

Aleksandra Velikoga, Cezara, Scipiona Afrikoga

12


13/105

Kao prototip novoga vladara, on obrauje primjere dva suvremena vladara Francesca Sforze i

Cesarea Borgie. (ovo nije toliko bitno - preskoiti ako si u urbi :)

Dok je Sforza postao vladar svojom iznimnom sposobnou - vrlinom i nakon velikih napora, ali je

zato vladao u miru i s malo truda,

Borgia je postao vladar zahvaljujui srei - okolnostima i, unato svojoj razboritosti i sposobnosti,

izgubio je vlast jer nije do kraja postupao u skladu sa zahtjevima vladarskoga umijea. Uspio jeunititi stare vladare, privukao je na svoju stranu rimske velikae i bogatae u Romanji, te je

uspostavio kontrolu nad kardinalskim kolegijem. Ostvario je tri pretpostavke uspjene vladavine, ali

nije uspio u etvrtoj konsolidirati svoju vlast i obraniti se od novog pape Julija II., koji ga je

uljuljkao u lanu sigurnost i potom unitio. Drave lako propadaju ako rastu brzo, a nemaju snaan

korijen (poput biljaka- Machiavelli ima naturalistiko shvaanje drave).

Machiavelli daje apologiju Borgiine vladavine.

Borgia je u Romanji ukinuo lokalnu samovolju feudalaca, te stanovnitvu omoguio pravnu sigurnost,

sigurnost imovine i ekonomski prosperitet, kojih nije bilo u feudalnoj anarhiji.To su i karakteristike nove monarhije, tj. nove vladavine: ona podanicima osigura PRAVNU

SIGURNOST, SIGURNOST IMOVINE i EKONOMSKI PROSPERITET, ime podanici drave

postaju GRAANI.

Novi je vladar, dakle, reformator dravnog poretka u cilju ostvarenja graanskoga drutva.

VLAST tu nije CILJ, ve SREDSTVO vladar vlada u interesu podanika, a ne u osobnom interesu.

Zato je opravdano da vladar bude okrutan i pragmatian, da se zna osigurati od neprijatelja, stei

prijatelje, pobijediti bilo silom, bilo izdajom, omiliti ljudima i zadati im strah, potamaniti nevjernu

vojsku i stvoriti novu

4. Na koji se nain moe monarhija zadobiti?

Monarhija se moe zadobiti:

a) vjetinom (VIRTU)

b) sreom (FORTUNA, sudbina)

c) zloinom i silom (nasiljem)

d) pristankom podanika (puka ili velikaa)

Novi vladar, ako eli stabilnu i trajnu vladavinu, pak pribjegava samo prividnoj podlosti, a zapravo

svoju vlast temelji na KONSENZUSU PODANIKA. Vladar treba biti potpora sugraana, tj.

GRAANSKI VLADAR, VLADAR-GRAANIN, vladar PO VOLJI GRAANA.

Tako nastaje CIVILNA / GRAANSKA MONARHIJA, koja se posve razlikuje od dosadanjih

oblika monarhije graanski vladar na vlast NE dolazi silom.

Graanska monarhija je od svih oblika monarhije najblii najviem obliku drutvenog ureenja kako

ga poima Machiavelli, SLOBODNOM DRUTVU, VIVERE LIBERO.

Dvije su razliite tenje u svakome gradu, odnosno dravi narod ne eli da njime vladaju velikai i

ugnjetavaju ga, a velikai ele vladati narodom i ugnjetavati ga. Iz ovih dijametralno suprotnihnastojanja ostvaruje se u dravama jedna od triju posljedica:

TIRANIJA,

SLOBODA (DEMOKRACIJA)

13


14/105

ili ANARHIJA (RASPUTENOST).

Graanski vladar se na vlast uspinje ili UZ POMO VELIKAA ili UZ POMO NARODA. Ako se

vlasti domogao uz pomo velikaa, bit e mu je i tee zadrati, dok, ako se na vlast uspeo uz pomo

naroda, njegova je vladavina vra i stabilnija, jer su tenje naroda mnogo asnije od tenji velikaa,

jer oni ele tlaiti, a narod samo ne eli biti tlaen.

Tu je Machiavelli dalekovidno anticipirao ideju USTAVNE MONARHIJE, smatrajui da vladar moe

opstati samo kao ustavni vladar, oslonjen na narodne interese i njihovo zadovoljenje. Vladar morasmisliti takav nain vladanja da njegovi podanici/graani uvijek, i u mirno i u ratno doba, osjeaju

potrebu za njim i dravom, pa e mu uvijek biti vjerni.

Machiavelli je shvatio klasne suprotnosti svog vremena (velikai i narod - djelovanje velikaa je

destruktivno jer ele podjarmiti narod, a djelovanje naroda je konstruktivno jer on samo ne eli biti

podjarmljen), te je osmislio civilnu monarhiju koja balansira izmeu suprotstavljenih tenji tih dviju

klasa, tj. izmeu krajnosti republike (=pobjeda buroazije) i oligarhije (=tiranija velikaa). Civilna

monarhija to postie kroz saveznitvo vladara i naroda!

Pribjegavanje vladaru je nuno u ovom trenu u povijesti, jer je republika je u krizi zbog korupcije, istoga treba pribjei autoritetu monarha.

Monarh civilne monarhije mora razumjeti duh vremena i njemu prilagoditi svoje metode: mora

potraiti saveznitvo irokih slojeva, buroazije i plebsa; mora uspostaviti takvu ravnoteu interesa da

u njoj prevlada INTERES NARODA i da se iz te FUZIJE INTERESA NARODA I INTERESA

VLADARA stvori nova drava, koja je u nepovoljnim povijesnim okolnostima jedina mogua

civilna monarhija. Vladar je u takvome ureenju tuma i predstavnik interesa buroazije i itave

zajednice. Takvo ureenje postaje DRUTVENI PAKT recipronih interesa.

Machiavelli ima utilitarnu logiku: dobro je ono to je korisno za politiku zajednicu (a ne ono to je

etino).

Machiavelli smatra kako je za ouvanje civilne monarhije vladaru potrebno povjerenje ljudi, graana,

poduprto orujem i utvrdama, dobro opskrbljena vojska za voenje otvorenih bitaka i utvrda za

obrambeni rat.

5. Razlika Machiavelli - More?

Prvi korak, opis postojeeg stanja, kod Morea je isti kao i kod njegova suvremenika, Machiavellija.

No, tu prestaju slinosti.

Ciljevi njihovih djela se razlikuju: cilj Vladara je dati vladaru konkretne smjernice o tome kako

najbolje voditi dravu, i to dravu moi, a cilj Utopije je doarati stanje idealne drave, drave

kulture i blagostanja.Machiavelli je realist, pa se fokusira na praktine, realistine naine rjeavanja drutvenih i politikih

problema njegova vremena, doim je More - idealist i utopist: on, nakon to je opisao svijet kakav on

jest, daje prikaz savrenog svijeta, svijeta kakav bi on, prema Moreu, trebao biti, i to bez konkretnih

uputa kako taj svijet ozbiljiti.

Machiavelli se pita kako se ivot moe osigurati politiki i zlo od kojeg polazi je nasilna smrt od

neprijatelja, a More se pita kako ivot osigurati socio-ekonomski, i zlo od kojeg polazi je smrt od

bijede i neimatine.

Machiavelli zagovara monarhiju, a More izbornu demokraciju u kojoj vlada komunizam.

Machiavelli smatra da su ljudi po svojoj prirodi - sebini, dok More smatra da ljudska priroda nije nidobra ni loa, ve je takva kakvom ju odgoji drava u kojoj ivi.

6. Glavni temelji svih drava?

14


15/105

Glavni temelj svake drave jesu DOBRI ZAKONI i DOBRA VOJSKA (i religija).

ZAKONI su za Machiavellija IZRAZ RAZBORITOSTI. Zakoni su tek instrumenti, kojima se vlast

odrava i realizira. Bez sile (vojske) koja ih osnauje zakoni ne ispunjavaju svoju svrhu.

Machiavelli smatra da e dobra vojska (sila) automatski dovesti do dobrih zakona.

Takoer smatra da se svaka vlast temelji na - SILI!, a pogotovo vladareva vlast. Sila koja odrava

republiku ne identificira se samo s vojskom i oruanom silom, ve se oituje u samoj zajednici

graana, u obliku njihovih interesa, u unutarnjoj koheziji koja ih sve povezuje.

7. Vojska moe biti kakva?

a) plaenika

b) pomona (ona koju vladar poziva u pomo i obranu)

- one su loe i pogibeljne jer je plaenika vojska razjedinjena, nevjerna i u ratu je dre samo novci, a

ne i ljubav prema domovini;

a pomona vojska je jo gora jer ako je ta vojska poraena, uniten si, pobijedi li u njezinoj si vlasti.

c) vlastita - jedina dobra vojska. Nijedna drava nije sigurna bez vlastite vojske sastavljene

od vlastitih motiviranih graana.d) mjeovita (plaenika i vlastita)

Dobra vojska je ona koja je disciplinirana, ima dobru podjelu dunosti, pravedna pravila, te koja

vojuje za vlastitu dravu, pa su pripadnici visoko motivirani jer su istodobno i graani svoje drave,

bez obzira je li rije o obrani ili osvajanju.

Problem vojske je, kao i problem etike i religije, lien vrijednosnih konotacija, te je najbitnija njena

EFIKASNOST.

Machiavelli smatra da je odranje vlasti bitno povezano s njenim proirenjem: vladar koji eli ouvati

vlast se mora posvetiti umijeu ratovanja, prouavanju vojnih pravila i disciplini.

8. Naini borbe?

U politici postoje dva naina borbe:

1. borba zakonima - svojstvena ovjeku

2. borba silom - svojstvena ivotinjama, ali se njome moe sluiti i ovjek. Vladar stoga mora imati

lukavost lisice i snagu lava - dakle, sila nije dovoljna, i tko god se znao bolje sluiti lisijim

svojstvima, bolje je proao. O tome svjedoi, bezbroj prekrenih ugovora o miru i ispraznih obeanja

vladara.

Politiku Machiavelli vidi kao nastavak ratovanja drugim sredstvima - sredstvima lisice (to je zakljuio

promatrajui politiku svog doba, koja je zaista i bila puna spletki i laganja).Vladar pak ne smije nikada priznati da posjeduje lisija svojstva, tj. da se njima slui. Nuno je znati

prikriti ta svojstva, pretvarati se. Priroda politike je takva, da vladar, elei se odrati na vlasti, mora

javno isticati kako se pridrava opeprihvaenih moralnih stajalita, no u praksi mora znati od njih i

odstupiti.

Kada bi ljudi po prirodi bili dobri, sve te malverzacije ne bi bile potrebne, no ljudi su po prirodi loi, te

vladar mora posjedovati praktinu mudrost kojom e podanike dovesti u red. Vladar se NE SMIJE

UDALJAVATI OD DOBRA, no ako ga prisile na to okolnosti, on MORA ZAGAZITI U ZLO (no tu

se ne radi nikad o zlu koje vodi u tiraniju).Prirodno stanje Machiavelli vidi kao dunglu u kojoj vlada zakon jaega. Jedino drava moe

ograniiti destruktivnost pojedinca te ga prisiliti na zajedniki ivot i izgradnju sustava vrijednosti.

zakoni djelovanja u politici tako se uvijek razlikuju od zakona djelovanja meu pjedincima.

15


16/105

9. Osobine za koje se treba initi da ih vladar ima?

? 5 osobina: blag, od rijei, ovjean, astan, poboan

A vladarev ugled stvara ovih pet osobina:

1. junaka djela

2. izvanredna sposobnost u unutarnjoj upravi (bitno je da vladar znade od dva zla odabrati manje)3. stvaranje slike o sebi kao ovjeka velika uma

4. iskazivanje pravog prijateljstva i pravog neprijateljstva (Machiavelli kritizira neutralnost, smatra da

vladar ne smije biti neodluan, nego se treba oitovati)

5. nagraivanje ljudi koji su vrsni u nekom umijeu

10. Cilj politike kao vjetine, tj. cilj politike tehnike?

Cilj politike tehnike je doi na vlast i odrati se na vlasti - odrati svoj ivot i svoju vladavinu.

11. Zlo od kojeg polazi Machiavelli za razliku od Morea?Machiavelli polazi od politikog zla (podjarmljenosti neprijatelju, smrti od neprijatelja, nemoi), a

Morus polazi od socio-ekonomskog zla (smrti od gladi i siromatva, a strah od toga raa pohlepu i

gramzljivost).

12. Normativni smisao zakona? - obuzdavanje ovjekove sklonosti ka zlu (vladar kao zakonodavac

moe za svoje podanike stvoriti nudu da imaju vrline, time to e njihove mane kanjavati

bespotednim kaznama; sustavnom i strogom primjenom zakona moe se kneeva herojska volja

preliti u njegove podanike)

13. Svrha vladara?

? - pobjeda i ouvanje drave, afirmacija i jaanje vlastite moi, odranje svog ivota i svoje

vladavine; sloga i pokornost podanika unutra, te potvrivanje vladareve moi prema van

14. Rat?

? - ne moe se izbjei, ve samo odgoditi; vladar ne smije imati druge brige osim rata, vojnih pravila i

stege, jer je on zapovjednik

- uloga rata: rat odrava one koji su roeni kao vladari i esto uzdie obina lica na vladarski

poloaj

- 1. uzrok gubljenja vladavine je zanemarivanje vojne vjetine- vladar treba vjebati i u ratu i u miru (djelom, razumom)

U ratu nije presudna materijalna sila (utvrde), ve odanost, disciplina i ratna vjetina vojnika.

15. Machiavellijev nedostatak za potpunu znanstvenost?

Nedostatak koji Machiavellijevu teoriju ini ne potpuno znanstvenom, jest shvaanje da fortuna

upravlja dijelom naih akcija - djelujui tamo gdje nedostaje hrabrosti da joj se suprotstavimo.

Machiavelli se suprotstavlja humanistima 14. stoljea, koji su smatrali da je ovjeku uroena dobrota.

On smatra da je dobrota vrlina velikaa koji su dokoni i cijene viteke vrline; nasuprot tome njegov

ovjek je aktivni ovjek iz puka, koji je u svakodnevnoj borbi za opstanak. Tu je bitna razboritost, koja

16


17/105

pokazuje da ono to je naoko pozitivno zapravo vodi do propasti, i obratno. Pa tako vladar treba biti

okrutan, okrutno reagirati na tetu nanesenu zajednici.

Machiavelli se zalae za drakonske kazne, ali ne kao svrha sama po sebi, ve u funkciji odranja

poretka i vjere.

Machiavelli smatra da su ljudi nezahvalni, nepouzdani, pohlepni, prijetvorni; ako im ini dobro, uz

tebe su, ali kad doe nevolja - bjee. Ljudskoj prirodi je specifino da joj je vlastiti interes jai odljubavi - ljudi bre zaboravljaju smrt oevu nego gubitak imanja. Vladar upravo stoga nikada ne smije

posegnuti za imovinom svojih podanika, jer e tako na sebe navui istu mrnju (a ljubav moe postii

samo vladar koji uspostavi ili republiku ili graansku monarhiju, koja je jedini podnoljiv sustav vlasti

jer se bazira na konsenzusu podanika. Vladar koji nema konsenzus podanika iza sebe mora raunati

jedino na strah od kazne kako bi odrao poredak i vjeru). Vladar dakle mora imati sposobnost da

izbjegne prijezir i mrnju itave zajednice (jer uvijek e postojati neki koji ga mrze, ali to ne smije biti

veina).

Za mislioca modernoga doba kakav je Machiavelli, imovina je sveta kategorija drutva, privatno

vlasnitvo je nedodirljivo. Zatita privatne imovine je dakle najbolja zatita vladara od tzv. unutarnjegneprijatelja, tj. onog iji su konkretni, materijalni, interesi ugroeni, jer se zatitom privatnog

vlasnitva dobiva naklonost puka. Niccolo kao tiraniju vidi onaj sustav u kojemu nema zatite

privatnoga vlasnitva: treba puku osigurati pravnu sigurnost, sigurnost imovine i ekonomski

prosperitet!

17


18/105

MORE: Utopija

Thomas More je engleski humanist i utopijski socijalist.

U knjizi Utopija on prepriava svoj razgovor s nekim Rafaelom Hitlodejem - to je ime izvedeno iz

grkoga, a znai otprilike: ueni brbljivac. Rafael mu pria o zemlji u kojoj je bio tijekom svojih

putovanja - to je Utopija, zemlja u novom svijetu, na jednom otoku.

Utopija je naziv koji proizlazi iz grkoga, i znai ne-mjesto, tj. nepostojee mjesto, odnosnonepostojea zemlja.

Morus progovara kroz Rafaela Hitlodeja - prvo daje kritiku suvremene drave (u prvom redu drave u

kojoj sam ivi, Engleske), a potom daje sliku politikog ureenja svojeg idealnog drutva, u zemlji

Utopiji.

1. Razlika More - Machiavelli

Prvi korak, opis postojeeg stanja, kod Morea je isti kao i kod njegova suvremenika, Machiavellija.

No, tu prestaju slinosti.

Ciljevi njihovih djela se razlikuju: cilj Vladara je dati vladaru konkretne smjernice o tome kakonajbolje voditi dravu, i to dravu moi, a cilj Utopije je doarati stanje idealne drave, drave

kulture i blagostanja.

Machiavelli je realist, pa se fokusira na praktine, realistine naine rjeavanja drutvenih i politikih

problema njegova vremena, doim je More - idealist i utopist: on, nakon to je opisao svijet kakav on

jest, daje prikaz savrenog svijeta, svijeta kakav bi on, prema Moreu, trebao biti, i to bez konkretnih

uputa kako taj svijet ozbiljiti.

Machiavelli se pita kako se ivot moe osigurati politiki i zlo od kojeg polazi je nasilna smrt od

neprijatelja, a More se pita kako ivot osigurati socio-ekonomski, i zlo od kojeg polazi je smrt od

bijede i neimatine.

Machiavelli zagovara monarhiju, a More izbornu demokraciju u kojoj vlada komunizam.

Machiavelli smatra da su ljudi po svojoj prirodi - sebini, dok More smatra da ljudska priroda nije ni

dobra ni loa, ve je takva kakvom ju odgoji drava u kojoj ivi.

2. Kakvo je rjeenje politikih sukoba?

More smatra da je izvor svih drutvenih zala (tj. razdiobe na bogate i siromane, koja je dovela do

nepravde i politikih sukoba, rata), pa tako i politikih sukoba, postojanje privatne svojine.

Stoga rjeenje politikih sukoba (ali i kulturnih i ideolokih nedaa) nije politiko - politika ima tek

sekundarnu ulogu u drutvenom ivotu, dok primarnu ulogu ima ekonomija. Dakle, rjeenje politikih

sukoba je - socio-ekonomsko: treba naprosto ukinuti privatno vlasnitvo. To e rijeiti politike,kulturne i ideoloke nedae.

Izreeno Marxovim rjenikom, promijenimo li ekonomsku drutvenu osnovu, promijenit e se i

cjelokupna nadogradnja.

3. Na koji nain iz postojeeg stanja treba nastati eljeno?

More ne opisuje naine prelaska iz postojeeg u eljeno stanje.

Meutim, budui da on opisuje postojee, a onda i eljeno stanje, moe se zakljuiti da je potrebno u

postojeem stanju promijeniti sve ono to ga razlikuje od eljenog, a to prvenstveno znai ukidanje

privatnog vlasnitva, te pravedna raspodjela dobara, na emu se temelji idealno stanje Utopije.

4. Kakva je veza izmiljene zajednice i stvarnog stanja?

Utopija, ta izmiljena zajednica, je negacija postojeeg stanja.

18


19/105

5. Specifinost politike teorije?

Moreova politika teorija specifina je po tome to daje opis Utopije, ne-mjesta, nepostojee idealne

zemlje, koja predstavlja negaciju postojeeg stanja, a ujedno i metodiki ideal kojemu treba stremiti.

6. Privatno vlasnitvo?

U idealnom drutvu Utopije nema privatnog vlasnitva, jer More smatra da je privatno vlasnitvouzrok svih drutvenih zala.

I svojina i organizacija proizvodnje je - drutvena.

7. Drava?

Drava Utopija nije savez bogatih protiv siromanih, kao europske drave, nego je to drava opeg

blagostanja (ako se iskljue robovi, koji tu ipak postoje!).

U Utopiji postoji drutvena, planska, organizacija proizvodnje:

- 8.Rad? svi rade i proizvode (osim znanstvenika, koje predlau sveenici a odobravaju starjeine-sifogranti, i dravnih dunosnika, koji ipak ponekad dobrovoljno rade), i to su veinom - zanatlije

(prerada vune i lana, zidari, kovai, drvodjelje, ...), koji tek dio vremena, na smjenu, rade na selu. Tako

je More postigao besklasno drutvo, ukinuo suprotnosti grad/selo, jer nitko ne ivi na selu za stalno.

Meutim, tako je i osudio Utopiju na stagnaciju proizvodnih snaga, jer se dri iskljuivo zanatlijske,

srednjovjekovne, proizvodnje.

- proizvodi se samo za zadovoljenje realnih potreba (a ne za luksuz), a proizvodi se rasporeuju po

principu: svakome prema potrebi.

- neophodan rad je sveden na minimum (u Utopiji, to je 6 sati), i tako je osloboeno vrijeme za

slobodno kulturno stvaralatvo, te za ivot pun zadovoljstva i slobode.

Teke poslove obavljaju - robovi.

9. Na emu se temelji poloaj graana u Utopiji?

Poloaj graana u Utopiji temelji se na radu i sposobnostima, a ne na podrijetlu i bogatstvu.

10. Na emu je baziran poredak?

Poredak Utopije bazira se na jednakosti i nepostojanju privatnog vlasnitva.

11. Cilj drutvene organizacije?

Cilj drutvene organizacije je, po Moreu, da osigura svim svojim lanovima uvjete za sretan ivot u

blagostanju i zadovoljstvu.Taj cilj se ostvaruje ukidanjem privatnog vlasnitva, drutvenom planskom organizacijom

proizvodnje, te obrazovanjem graana (=svaki pojedinac u okviru obitelji dobiva proizvodno

obrazovanje, koje se potom dopunjava opom kulturom koja je pristupana svima. Pojedinac se

intelektualno usmjerava prema vlastitim interesima, slobodno, bez intervencije drave).

Kao humanist, dakle, More eli ostvarenje slobodnog, svestranog univerzalnog ovjeka, koji je sretan i

zadovoljan.

Smatra da je cilj ljudskog ivota ne u zagrobnom ivotu (tu se suprotstavlja skolastici), ve u

ovozemaljskoj srei, uivanju, ivotnoj radosti, koja se oituje u zdravom tijelu i u bogatom

unutranjem ivotu. Svatko tome tei, a u Utopiji pri tome ljudi paze da sluajno ne povrijede tuaprava na sreu; tovie, pomau drugima da sreu ostvare!

12. Kako su u Utopiji ureeni brak i obitelj?

19


20/105

U Utopiji postoji vrsta monogamna patrijarhalna obitelj, koja je - neraskidiva (praktiki nema

razvoda- senat odobrava zahtjeve za razvod, i to vrlo rijetko).

13. Rat?

More je u principu odluan protivnik rata, i u njemu vidi jedno od neizbjenih zala starog drutva.

Meutim, budui da je ostatak svijeta (osim Utopije) i dalje u starom poretku, do rata e vjerojatno

dolaziti.More tu razlikuje pravedne od nepravednih ratova.

Nepravedni su svi oni agresivni ratovi, kojima je cilj porobljavanje drugih naroda.

Pravedni rat je nuno zlo. Pravednim ratom More smatra:

- obrambeni rat

- oslobodilaki rat (tiu se obrane i oslobaanja kako Utopije, tako i pomoi prijateljskim zemljama)

- te rat koji lii na kolonizatorski - kad su uslijed prenaseljenosti Utopljani prisiljeni da se sele u druge

zemlje, oni se naseljavaju na neiskoritene povrine na kopnu, koje pripadaju drugim dravama. Ako

uroenici odbiju da tu ive s Utopljanima, i po utopljanskim zakonima, tada Utopljani vode rat protiv

uroenika, i tjeraju ih s tog podruja!Svrstavanjem ovog tipa rata u pravedne ratove More sam sebi skae u usta jer ovaj rat znai

porobljavanje drugih naroda, to je prije definirao kao nepravedni rat.

More zastupa ideju vojnog odgoja svih graana (i mukaraca i ena). Ali, tendencija je da se prvo

ratuje najamnikom vojskom - plaenicima, a tek onda vlastitim snagama, i to dobrovoljcima, ako

bude potrebno. Najamniku vojsku ine ratoborni narodi, koje Utopljani stavljaju na najgora bojina

mjesta, jer smatraju da je dobro da izgine to krvolono pleme.

Utopljani nastoje dobiti rat uz to manje rtve na obje strane, dakle uz to manje krvavih bitki, a uz to

vie lukavstava. Snagom duha nastoje uvoditi dezorganizaciju u neprijateljske redove - pijunaom,

ucjenama, atentatima na bitne glaveine (radije ubijaju nekolicinu krivaca nego gomilu nevinih),

psiholokim ratom propagandom, ... (tu se idejama More pribliava malkice Machiavelliju!)

No, More je protiv krvolonosti, ratnih zvjerstava i pustoenja.

Smatra da se trebaju kanjavati samo ratni zloinci, a pobijeenoj zemlji se namee danak.

Ratni zarobljenici NE postaju robovi!

14. Kriminalitet?

Kriminalitet u Utopiji ne postoji, jer svi uivaju zajednika dobra, pa nema pohlepe i gramzivosti. No,

ako i postoje prijestupi, oni se rjeavaju kaznama.

More naputa srednjovjekovnog shvaanja kazne kao odmazde (time se opravdavalo surovo inehumano kanjavanje), te uvodi shvaanje kazne kao odgojno-pravne mjere! Kazna dakle ima

korektivnu funkciju za prekritelja, a ujedno koristi i drutvu, jer osigurava radnu snagu za tee

poslove - mrtav prijestupnik dakle nikome ne koristi. (Meutim, More nije protiv smrtne kazne - npr.

ako se nevjera ponovi nakon to je prvi puta oprotena, slijedi smrtna kazna!)

Radnici tekih poslova (a meu teke poslove spada i klanje ivotinja, koje ne vre graani jer taj

posao u ovjeku unitava njegov najplemenitiji osjeaj - milosre) iliti - ROBOVI (!) su, osim

prekritelja zakona, i graani susjednih drava koji su tamo kanjeni na smrt, a Utopija ih otkupljuje,

te graani susjednih drava koji dobrovoljno stupaju u najamniki odnos, kojeg mogu raskinuti.Uvodei u Utopiju posebnu klasu robova, More opet ini proturjeje svojemu besklasnom sistemu

slobodnih ljudi.

20


21/105

Utopija je iznimno bogata zemlja, koja izvozi vunu, ito, med, drvo, ... a uvoze metal, zlato i srebro.

To zlato i srebro ne koriste kao novac (novac je u Utopiji izbaen iz upotrebe), ve ga uvaju kako bi

njime platili najamne ratnike, ako doe do rata, a u meuvremenu ga koriste pretvarajui ga u zlatno

posue koje svakodnevno svi koriste. Kako ljudi ne bi postali gramzivi za zlatom, uveden je obiaj da

zloinci, kao znak gubitka asti, moraju nositi zlatne naunice, prstenje, narukvice i krunu :))

15. Kakvo je u Utopiji dravno ureenje? Kakav oblik zajednice More predlae?Kako se u Utopiji bira vladar?

Utopija je ureena tako da svaka grupa od 30 obitelji sebi bira svake godine starjeinu (na staro-

utopijskom: sifogrant :). Starjeine-sifogranti tajnim glasovanjem biraju vladara izmeu etvorice

kandidata koje je izabrao narod.

Dakle, u Utopiji vlada izborna demokracija.

Svi se magistrati biraju svake godine, a vladar vlada doivotno. Dakle, kod Morea je, kao i kod

Machiavellija, vladar - profesionalni dunosnik.

Vladarova doivotna vlast moe se prekinuti samo ako je optuen za tiraniju. U tom sluaju narod imapravo na pobunu - dakle, More je ve u 16. stoljeu zastupao smjelu ideju narodnog suvereniteta!

Koja su vladarova ogranienja?

Vladareva ogranienja: ne smije donijeti niti jednu odluku bez da se prethodno o njoj 3 dana raspravlja

u senatu. Svako raspravljanje dravnih poslova izvan senata se kanjava smru! - time se spreava

nametanje tiranije koje bi kralj mogao dogovoriti s predstavnicima sifogranata - tiranborima.

16. Koje su funkcije javne i sredinje vlasti u Utopiji?

U Utopiji javna vlast ima kontrolnu (nadzornu) ulogu, koju vre sifogranti/starjeine,

a sredinja vlast ima ekonomsku funkciju - vladar treba omoguiti graanima sredstva za ivot, kao i

mirnu i sigurnu egzistenciju.

17. Koji je spoznajnoteorijski okvir ljudi u Utopiji?

Spoznajnoteorijski okvir ljudi u Utopiji je racionalistiki - vode se razumom, i usmjereni su

epikurejski, ka ostvarenju ljudske sree i ovozemaljskog uivanja. Pri ostvarenju sree se meutim ne

oslanjaju samo na razum, ve razumu trae i pomo nekih vjerskih naela (dakle, etika nije kod Morea

osloboena ovisnosti o religiji):

- dua je besmrtna i stvorena je da bude sretna

- nakon ovozemaljske smrti slijedi nagrada za dobra djela i kazna za loa

Uz pomo tih vjerskih naela i razumnog ivota, ljudi mogu uivati u pravoj mjeri i postii sreu.

Iako postoje razni kultovi za koje postoji velika tolerancija, veina Utopljana ipak vjeruje u jedno

boanstvo - Mitru, a spremno su prihvatili kranstvo koje je kod njih doveo Rafael :D

Zakonom je propisana vjerska tolerancija.

Politika i etika (koja je vezana za religiju) su u Utopiji odvojeni - sveenici nemaju nikakvu vlast,

crkva je odvojena od drave, nema nikakvu dravnu vlast, nema pravo kanjavanja heretika -

pravosue je iskljuivo u rukama drave.

18. Kakav je pravni sustav u Utopiji?

U Utopiji postoji jako malo zakona, jer je tamo drutveno ureenje takvo da im je tih nekoliko sasvim

dovoljno (Tacit kae: U najgoroj dravi najvie zakona). Zakoni su svima poznati i jasni, pa ne

21


22/105

postoje odvjetnici, kao u drugim dravama gdje su zakoni brojni i nejasni, nego svatko sam sebe

zastupa na sudu.

19. Koji je normativni smisao zakona u Utopiji?

Ustav Utopije ima samo jedan cilj: omoguiti svim graanima da to vie vremena provode u

uzdizanju i njezi duha - a to manje u mukotrpnom poslu. Cilj ustava je dakle ostvarenje sree

ovjeka, koja se nalazi u razvijenom duhu.- prinuda na rad, jer se samo tako pobjeuje prirodno zlo gladi

20. Pravda i napredak?

Pravde niti napretka nema tamo gdje postoji privatno vlasnitvo.

Pravda je ila kucavica svake drave.

Napredak ovisi o moralu onih koji dravom upravljaju, a do njega se onda dolazi racionalnom

organizacijom proizvodnje i pravednom raspodjelom dobara.

21. Koji su nedostaci Moreove teorije, koji ju ine nedovoljno znanstvenom?More na vie mjesta ima logike nedosljednosti u teoriji:

- Utopija je drava blagostanja, u kojoj ive slobodni graani, ali ipak postoje robovi?!

- svi osvajaki ratovi su neopravdani ratovi, a opet, opravdan je osvajaki rat kojeg vode Utopljani

protiv uroenika na iji teritorij se doseljavaju?!

+ More teoriju temelji na idealnom, a ne realnom politikom okviru; precjenjuje ovjeka konceptom

posvemanje racionalizacije drutvenih odnosa

22


23/105

HOBBES:Levijatan

Levijatan je ime koje je Hobbes preuzeo iz Knjige o Jobu, a kojim oznaava dravu, shvaajui ju

tako kao jedan veliki ivi organizam. --> Drava je umjetni ovjek, koji je vei i jai od onog

prirodnog, i koji slui da prirodnog ovjeka titi - namjena drave je dobrobit naroda.

1. Kako se zovu dijelovi "Levijatana"?O ovjeku, O dravi, O kranskoj dravi, O kraljevstvu tame.

I. O ovjeku

2. to je apetit ili elja?

Apetit ili elja je napor, stremljenje, kretanje koje jo nije preraslo u akciju, ali je prisutno u ljudskome

tijelu, a koje je usmjereno prema neemu to to stremljenje uzrokuje.

3. to je odvratnost ili averzija?Odvratnost ili averzija je napor usmjeren nasuprot neemu, tj. kretanje koje se povlai od neega, pa je

tako suprotno apetitu ili elji.

4. to je volja?

?- in, a ne sposobnost htijenja

5. to je mo?

Mo nekog ovjeka su sredstva kojima ovjek trenutno raspolae radi dobivanja nekog budueg dobra.

6. Koje su 2 vrste moi?

a) prirodna (izvorna) mo - tjelesne i duhovne sposobnosti (npr. snaga, mudrost, rjeitost,

velikodunost)

b) instrumentalna mo - steena pomou prirodnih moi ili sretnim stjecajem okolnosti, a slui

kao sredstvo pomou kojeg se stjee jo vie moi (npr. bogatstvo, ugled, prijatelji, dobra srea)

7. Koja je najvea ljudska mo?

Najvea ljudska mo je ona koja je sastavljena od moi najveeg broja ljudi, udruenih po sporazumu

u prirodnu ili graansku linost (npr. mo drave ili mo stranke).

8. Da li postoji najvie dobro? NE!

Najvie dobro (summum bonum) ne postoji, kao to ne postoji niti neka krajnja svrha (finis ultimus) -postoji samo stalno napredovanje elje od jednog predmeta prema drugome.

9. to je opa sklonost svih ljudi?

Opa sklonost svih ljudi, opa tenja ovjeanstva je vjena elja za sve veom moi. Ta elja prestaje

samo u smrti!

10. Koji je izvor graanske poslunosti?

Izvori graanske poslunosti, tj. poslunosti ovjeka prema nekoj opoj moi, su:

1) ljubav prema udobnosti i ulnim zadovoljstvima

2) strah od smrti ili ranjavanja

3) elja za dokolicom u kojoj se u miru moe stjecati znanja i uivati u umjetnosti.

11. Koji je prirodni uzrok religije?

23


24/105

Religija postoji samo kod ljudi i nastaje iz ljudskoga straha od neizvjesne budunosti iji tijek

odreuju neki ovjeku nevidljivi uzroci koje on eli spoznati. Te uzroke vidi kao nevidljive,

bestjelesne inioce, koje naziva bogovima ili demonima, te prema kojima osjea strahopotovanje, i

nastoji predvidjeti njihovo ponaanje pomou prolih dogaaja.

12. Polazne osnove kod Hobbesa?

Svi ljudi su po prirodi jednaki u tjelesnim i umnim sposobnostima, pa i najslabiji ima dovoljno snageda ubije najjaeg (bilo smicalicama ili udruivanjem) - od te prirodne jednakosti dolazi nepovjerenje,

tj. jednakost u nadi da emo postii svoje ciljeve, pa ako 2 ovjeka ele istu stvar koju pak ne mogu

uivati obojica, onda oni postaju neprijatelji i ele jedan drugoga unititi - od nepovjerenja tako nastaje

rat, jer u strahu od ugnjetavanja, tj. nasilne smrti od neprijatelja ovjek udara prvi na drugoga silom ili

lukavstvom.

Tako u ljudskoj prirodi postoje 3 osnovna uzroka sukoba: natjecanje (sukob nastaje radi dobiti),

nepovjerenje (radi sigurnosti) i slava (radi stjecanja ugleda).

13. to je prirodno stanje?

Prirodno stanje je prvotno stanje odnosa meu ljudima, u kojemu su svi jednaki i apsolutno slobodni,svi imaju pravo na sve (nema privatnog vlasnitva - razliito od Lockea), pa stvar pripada svakome tko

je se moe domoi i onoliko dugo koliko ju moe zadrati, pa nastaju borbe meu ljudima. To je stanje

u kojemu svatko sam sebi kroji pravdu, nema zakona, pa ne postoje ni pojmovi pravog i krivog, tj.

nita nije nepravedno.

Dakle, prirodno stanje jestanje rata svakog protiv svakog, stanje anarhije gdje vlada neprekidni strah

od nasilne smrti, svi su u stalnoj spremnosti za borbu, bez sigurnosti, a ljudski ivot je usamljeniki,

siromaan, prljav, teak i kratak.

To stanje vlada uvijek izvan ureenih drava, tj. sve dok ljudi ive bez zajednike vlasti koja e ih

drati u strahu.

Pravo daje slobodu injenja, a zakon injenje obavezuje (pravo i zakon nisu isto!).

14. to je prirodno pravo?

Prirodno pravo je sloboda koju svaki ovjek ima da upotrijebi vlastitu mo po vlastitu nahoenju u

cilju zatite svog ivota.

U prirodnom stanju svaki ovjek ima prirodno pravo na SVE, pa ak i na tue tijelo! (dakle u

prirodnom stanju nema privatnog vlasnitva!).

Prirodno pravo se moe ograniiti graanskim zakonom.

15. to je sloboda?Sloboda je odsustvo vanjskih zapreka kretanju.

16. Sloboda podanika?

Sloboda podanika sastoji se u slobodi od ugovora: podanik ima slobodu injenja ili neinjenja prema

vlastitom nahoenju, u sluajevima kada zakon uti (npr. sloboda da kupuju i prodaju, nain ishrane i

sl.).

17. to je prirodni zakon?

Prirodni zakon je ope pravilo iznaeno pomou razuma, koji ovjeku zabranjuje da ini ono to moe

unititi njegov ivot, tj. prirodni zakoni su upute prema kojima se ljudi vode pri izbjegavanjunesigurnog anarhinog prirodnog stanja rata svih protiv sviju (str. 237.).

18. Koji je osnovni prirodni zakon?

24


25/105

Osnovni prirodni zakon je da svaki ovjek treba teiti miru sve dotle dok postoji nada da se mir moe

postii; tek ako ga ne moe postii, onda smije pribjei ratu.

Drugi prirodni zakon je da ovjek bude voljan odloiti svoje prirodno pravo na sve i zadovoljiti se s

onoliko slobode prema drugima koliko bi drugima dopustio prema samome sebi.

19. emu slue prirodni zakoni?

Prirodni zakoni slue odranju ivota, tj. mira, jer su oni propisi razuma koji ovjeku zabranjuju da

ini ono ime se unitava njegov ivot - prirodni zakon ograniava prirodno pravo, tj. apsolutnuslobodu.

20. Saeti prirodni zakon?

Ne ini drugome ono to ne eli da drugi uine tebi!

21. to je ugovor?

Ugovor je uzajamno prenoenje prava.

Znaci ugovora su preutni ili izriiti (rijei: Dajem, darujem...).

Ugovorom naputamo prava i prenosimo ih na nekoga drugoga - to je voljna radnja koju ovjek ini

da bi postigao neko dobro za sebe. Prenoenjem prava na nekog drugog taj drugi preuzima prava i

obveze, a krenje obveza kanjava se u graanskom stanju, gdje postoji zajednika sila nad objemastranama.

22. Kako prirodni zakoni obvezuju?

Prirodni zakoni obvezuju po savjesti, i to obvezuju na elju i nastojanje da ih se provodi, ali oni

obvezuju stvarno tek u dravi, tj. tamo gdje postoji sigurnost.

Prirodni zakoni su nepromjenjivi i vjeni.

23. Koji su prirodni zakoni?

1) teiti miru

2) spremnost na naputanje vlastitog prirodnog prava na sve stvari, u ime mira (te pristajanje

na onoliko slobode koliko smo i sami voljni priznati drugima)

3) svi trebaju biti pravedni, u smislu potivanja sporazuma.

Pravda je mogua tek s uspostavom graanskog stanja, gdje postoji zajednika sila koja podjednako

primorava ljude da izvravaju sklopljene sporazume, i to pod prijetnjom kazne.

Pravda moe biti:

- distributivna (pravda presuditelja, akt kojim se definira to je pravedno)

- komutativna (pravda ugovaraa, injenje po sporazumu)

4) zahvalnost za milost, darivanje od strane nekoga drugoga

5) meusobna susretljivost - svatko treba teiti tome da se prilagodi ostalima, da bude

drutven

6) spremnost na pratanje7) da se pri osveti potuje budue dobro (kazna samo u svrhu popravljanja poinitelja zlodjela,

a ne svirepost)

8) ne iskazivati prijezir

9) ne biti ohol

10) ne biti neskroman i traiti za sebe ono to ne bi dao drugim ljudima

11) biti pravedan, a ne pristran - ravnomjerno raspodijeliti svakome ono to mu po razumu

pripada

12) ono to se moe dijeliti trebamo uivati zajedniki

13) ako je nemogua podjela ili zajedniko koritenje dobara, da se pravo u cjelini ilinaizmjenino koritenje odredi arbitrarnom kockom

14) kocka moe biti proizvoljna - kad se oko nje dogovore svi natjecatelji, ili

prirodna/primogeniturna - kada ono to se ne moe dijeliti pripadne prvom posjedniku

25


26/105

15) da se svima koji posreduju radi mira da slobodan prolaz

16) da oni koji su u sporu trebaju podvri svoje pravo sudu arbitra

17) nitko nije sudac u vlastitoj stvari

18) sudac ne moe biti nitko tko bi mogao biti pristran

19) u sporu se sudac treba oslanjati na svjedoenja raznih ljudi

II. O Dravi

24. Da li je ovjek po prirodi drutveno bie? - ne, egoist je, bie interesa, koristoljublja.

25. to je krajnji cilj ljudi u dravi?

Ljudi nad samima sobom uvode ogranienja i stupaju u dravu zato to ele sigurnost i zadovoljniji

ivot mirnoga stanja.

26. to je drava?

Drava je jedinstvo svih pojedinaca u jednoj te istoj osobi, stvoreno sporazumom/suglasnou svakog

sa svakim, s ciljem da prui sigurnost svojim lanovima.To je umjetna pravna linost koja raspolae neogranienom, suverenom vlau, daje nam mir i obranu

- smrtni bog ili Levijatan, umjetni proizvod straha i razboritosti.

27. Cilj drave?

Cilj drave je zatita naroda, pruanje narodu sigurnosti.

28. Osnovne odrednice osoba u dravi?

Drava je jedina sila koja moe obraniti pojedince od prodora stranaca ili od meusobnih povreda.

Drava nastaje sporazumom svakoga sa svakim kojim se ljudi usuglauju da se uspostavi jedna

zajednika vlast (jedna osoba ili skupina ljudi) kojoj povjeravaju sve svoje moi.

Volje svih pojedinaca u dravi putem veine glasova svode se na jednu volju, pa tako svaki pojedinac

postaje autorom svega to uini nosilac njihove linosti u stvarima koje se tiu zajednikog mira i

sigurnosti - ta velika, jedinstvena osoba je drava (civitas), Levijatan, smrtni bog, a nosilac te linosti

je vrhovni vladar- njemu pripada vrhovna vlast, a svi ostali su njegovipodanici.

Podanici ne mogu promijeniti oblik vladavine koju su jednom zasnovali, a vrhovni vladar ne moe

izgubiti svoju vlast, jer on ne sklapa ugovor, pa njime nije niti vezan, a isto tako sve to on ini je izraz

odabira njega kao vladara, odabira kojega su napravili podanici, stoga on to ini po njihovoj ovlasti, pa

se podanici ne mogu pozvati na vladarevo krenje ugovora! Dakle, prosvjed protiv vrhovnog vladara

je nezakonit, jer je svaka zapovijed vrhovne vlasti opravdana, jer je njezin tvorac zapravo svaki

podanik.Sloboda podanika postoji kod svih vrsta radnji koje zakonima nisu regulirane (o kojima zakon uti).

U aktu podinjavanja je naa obaveza, ali i naa sloboda.

Prilikom stvaranja drave svaki je ovjek napustio pravo da brani nekoga, ali nije napustio pravo da

brani samoga sebe protiv onoga koji ga napada; postoje, naime, prava koja ovjek ne moe napustiti,

npr. pravo da se odupre onima koji ga silom napadaju da bi mu oduzeli ivot, u sluaju ranjavanja,

okova i liavanja slobode, jer je izbjegavanje toga upravo jedini razlog za naputanje nekog prava.

Obveza podanika prema suverenu traje samo onoliko dok je suveren u stanju tititi podanike .

29. Vrste drava (prema razliitosti vladara/suverena)?Postoje tri vrste drava: monarhija, demokracija, aristokracija (vrhovnu vlast ima jedan ovjek, svi ili

nekolicina).

30. to je monarhija?

26


27/105

Monarhija je ustanovljena drava u kojoj je suverenost kod jednog ovjeka; on predstavlja sve lanove

drave.

31. Kako dolazi do vlasti apsolutne monarhije, tj. do suverene vlasti?

Do suverene vlasti dolazi na jedan od dva naina:

a)prirodnom silom - drava po steevini je ona u kojoj je vrhovna vlast steena silom, kad su

ljudi u strahu od vladara, pa biraju vrhovnog vladara iz straha od smrti ili ropstva.b) dragovoljnim sporazumom - Drava po uspostavi - politika ili uspostavljena zajednica

je ona u kojoj ljudi biraju vrhovne vladare ne iz straha prema vladaru, ve iz straha jedni od drugih , pa

se dogovore da veinom glasova predaju nekom ovjeku ili skupu ljudi pravo da predstavlja linost

svih njih s ciljem da bi ih titio jedne od drugih.

32. Kako se stjee vlast?

Vlast nad drugima stjee se na dva naina: roenjem i osvajanjem. Pravo vlasti po roenju koje

roditelj ima nad svojom djecom je oinska vlast, a vlast steena osvajanjem naziva se despotska vlast.

Obitelj je poput male monarhije gdje vlada otac, a djeca i sluge su pod njim.

33. to su sistemi/sustavi?

Sistemi su mnotva ljudi udruenih u jedan interes ili jedan posao.

34. Kako se dijele sistemi?

Sistemi mogu biti:

1) ureeni - sistemi koji imaju predstavnika

a) apsolutni i nezavisni - podinjeni samo svome predstavniku

b) nesamostalni (ovisni) - podinjeni nekoj suverenoj vlasti zajedno sa svojim

predstavnikom i lanovima

-politiki (pol. tijela i pravne osobe)

-privatni: zakoniti (npr. porodica) i nezakoniti

2) neureeni - sistemi koji nemaju predstavnika, a ini ih samo skup ljudi. Mogu biti zakoniti -

ako ih drava nije zabranila, ili nezakoniti.

35. to je predstavnik?

Predstavnik je nositelj linosti, ujedinitelj mnotva.

36. Koji je smisao zakona?

Smisao zakona je pravinost.37. Cilj donoenja zakona?

Zakoni se donose radi ograniavanja prirodne slobode/prirodnih prava.

Graanski zakoni su pravila za svakog podanika koja mu propisuje drava u obliku zapovijedi da bi se

njima sluio za razlikovanje pravog od nepravog.

Prvi zakon je dioba zemljita, izvrena u cilju opeg mira i sigurnosti.

38. to je pravo, a to graanski zakon?

Graanski zakoni pravila koja drava nalae svakom svom podaniku. Graanski zakon je obveza, on

nam oduzima prirodnu slobodu, ograniava nam naa prirodna prava!

Vrhovni vladar je zakonodavac, i on ne podlijee graanskom zakonu, ve samo prirodnom zakonu jersu prirodni zakoni boanski i ne moe ih ukinuti niti jedan ovjek i niti jedna drava.

Prirodni zakon (svaki nepisani zakon) je dio graanskog zakona, a graanski zakon je dio naloga

prirode - oni se meusobno sadravaju.

27


28/105

Pravo, pak, je sloboda koju nam ostavlja graanski zakon.

39. Kako se dijele zakoni?

Zakoni se dijele na:

a) prirodni (moralni) zakoni - nepisani zakoni koji vrijede od pamtivijeka, vjeni su i

nepromjenjivi, i sumiraju se u izreci ne ini drugome ono to ne eli da on tebi ini.

Prirodni zakoni su zapravo, najjednostavnije, upute prema kojima se ljudi vode kako bi izbjeglinesigurno anarhino prirodno stanje rata svakog protiv svakoga.

Prirodni zakon je ope pravilo iznaeno pomou razuma, koji ovjeku zabranjuje da ini ono to moe

unititi njegov ivot. Prirodni zakoni uvijek obvezuju po savjesti, ali stvarno samo ako postoji

graansko drutvo.

b) pozitivni zakoni - ne postoje oduvijek, nego ih donosi suverena vlast, i koji mora biti

objavljen svima koji ga moraju potovati; pozitivni zakon je dio graanskog prava, pismeno je izraen;

dijeli se na boanske i ljudske zakone.

40. Kako se dijele pozitivni zakoni?

a) boanski zakoni (boje zapovijedi koje su vjene i openite)b) ljudski zakoni: - distributivni (odreuju prava podanika)

- kazneni (odreuju kazne za povrede zakona)

41. to su boanski pozitivni zakoni?

Boanski pozitivni zakoni su pozitivni, tj. od suverene vlasti doneseni zakoni koji su kao zapovijedi

Boje upueni izvjesnom narodu i proglaeni takvima od onih ljudi koje je Bog ovlastio za to.

Podanici su duni da kao boanski zakon potuju ono to je kao takvo proglaeno dravnim zakonima,

ako to nije protivno moralnom, tj. prirodnom zakonu.

42. to su dobri zakoni?

Dobri zakoni su oni koji su potrebni za dobrobit naroda, te koji su posve razgovijetni, a to znai da je

svima jasan razlog njihove potrebitosti.

43. Koji je osnovni zakon u dravi?

Osnovni/temeljni zakon u dravi je onaj bez ijeg postojanja drava propada; to je zakon koji obvezuje

podanike da se pokoravaju suverenovoj vlasti.

44. to je sudac?

Sudac je tuma zakona - on tumai zakon i primjenjuje ga shodno tome na dane sluajeve.

45. Koja su obiljeja dobrog sudca?

Dobar sudac mora:

1) ispravno razumjeti osnovni prirodni zakon - pravednost2) mora osjeati prezir prema nepotrebnom bogatstvu i poastima, tj. biti nepotkupljiv

3) pri suenju, on mora biti osloboen od bilo kakvog straha, mrnje, ljubavi i saaljenja

4) treba imati strpljenja da svako lice paljivo saslua, sve to upamti i primijeni

46. to ovjek gubi, a to dobiva ulaskom u civilno stanje?

ovjek ulaskom u civilno stanje gubi dio prirodne slobode, tj. svoje prirodno pravo da se osigura

vlastitim snagama, ini sve to je u njegovoj moi, i napada druge i tako ih preduhitri; no, ulaskom u

civilno stanje, zauzvrat, ovjek dobiva zajamenu zatitu ograniene slobode, tj. vlastitu sigurnost.

Ulaskom u civilno stanje ovjek dobiva prava - slobode, ali i obveze, u obliku graanskog zakona.

47. Koji su razlozi raspada drave?

Drava se raspada zbog svog nesavrenog ustrojstva, a ono se oituje u slijedeim sluajevima:

28


29/105

1) kada vladar sebi uzima manje apsolutne vlasti no to je to potrebno za odranje mira i

obrane drave

2) kada svaki graanin sam rasuuje o tome to je dobro a to zlo, umjesto da o tome sudi

graanski zakon

3) kada se graani vode samo svojom individualnom savjeu, a ne zakonom, kao oblikom

javne savjesti

4) kada onaj koji ima vrhovnu vlast potpada pod graanski zakon5) kada svaki pojedinac ima takvo apsolutno vlasnitvo nad svojim dobrima, da to iskljuuje

pravo vrhovnog vladara

6) kada je vrhovna vlast podijeljena

7) kada narod oponaa susjedne narode, mijenjajui oblik vladavine po uzoru na susjede

8) ugledanje na Grke i Rimljane, kroz itanje knjiga koje opisuju antike vladavine, veliaju

demokraciju i monarha prozivaju tiraninom

9) miljenje da u dravi ima vie od jednog vladara, naime uz svjetovnog, da postoji i duhovni

vladar - nuno je da je ili svjetovna vlast nadreena duhovnoj ili obratno, jer dva vladara ne mogu

vladati istom dravom10) kada ne vlada jedan vladar nego jedni donose zakone, drugi zapovijedaju, treu ubiru

porez itd.

11) kada drava nema dovoljno novca

12) kada novac stoji kod nekih, kroz monopole i zloupotrebe zakupaca dravnih prihoda

13) kada postoje popularni ljudi koji lako zavedu narod protiv vlasti

14) kada grad dosegne pretjeranu veliinu i mo, te kad postoji mnotvo korporacija

15) kada postoji sloboda kritiziranja suverene vlasti

Zato narod treba pouavati da ne prigrli ni jedan oblik vladavine koji vidi kod susjednih nacija vie od

svog vlastitog, te da ne eli i ne izaziva promjenu vladavine!

48. to je suveren?

Suveren je vrhovni vladar, bio to monarh ili skuptina, tj. nosilac jedinstvene, zajednike linosti

(drave) kojemu pripada suverena vlast.

On je dua koja dravi daje ivot i kretanje - bez njega drava ne postoji.

Funkcija mu je briga o sigurnosti naroda - na to je obvezan prema prirodnom zakonu i za to polae

raun samo Bogu, tvorcu prirodnog zakona. Za sigurnost naroda se brine javnom poukom, uenjima,

kao i donoenjem i provoenjem dobrih zakona.

On je neogranieni gospodar nad vlasnitvom i ivotima graana i jedini koji je zadrao prirodno

pravo na sve; on je i svjetovni i duhovni vladar.Suveren donosi zakone, primjenjuje kazne i nagrade.

49. Prava i ovlatenja onoga kojemu je povjerena suverena vlast?

Suveren ili vrhovni vladar ima nedjeljiva i neprenosiva prava, tj. neogranienu (apsolutnu) vlast, jer

dioba vlasti dovodi do graanskog rata. Ta prava su:

1) podanici ne mogu promijeniti oblik vladavine, jer se time vraaju u prirodno stanje

2) suverena vlast ne moe se izgubiti (suveren ne moe kriti sporazum)

3) nitko ne moe pravedno protestirati protiv ustanovljenja suverena kojeg je proglasila veina

4) podanik se ne moe pravedno aliti na suverenove radnje, jer su sve suverenove radnje

injene po ovlasti koju je dobio od podanika, dakle sve suverenove radnje su zapravo radnje podanikakoji su ga ovlastili da bude vladar

5) suveren ne moe biti kanjen od svojih podanika

29


30/105

6) suveren odluuje to je potrebno za mir i obranu podanika, koja su uenja podobna, a koja

tetna

7) suveren je jedini zakonodavac

8) suveren vri pravosue i rjeava sporove (izvrna i pravosudna vlast) - vrhovni je sudac u

sporovima

9) suveren ima pravo na voenje rata i sklapanje mira

10) on bira svoje savjetnike i ministre11) ima pravo nagraivanja i kanjavanja

12) dodjeljuje poasti

50. Kojem je zakonu podinjen suveren?

Suveren je podinjen samo prirodnim zakonima, jer su oni boanski, ali nije podinjen zakonima koje

on sam stvara.

51. Kakva je vrhovna vlast?

Vrhovna vlast je apsolutna (neograniena) i nedjeljiva.

52. Zato vlast mora biti apsolutna i nedjeljiva?

Vlast mora biti apsolutna i nedjeljiva zato to dioba vlasti dovodi do graanskog rata i propasti drave(graanski rat uzrokovan je neposlunou podanika); podijeljena vlast unitava jedna drugu; jer bi

ograniavanje vlasti ili njena podjela znaila obnovu prirodnog stanja anarhije.

53. Zato je kod Hobbesa monarhija apsolutna?

Monarhija je apsolutna jer svako ograniavanje vlasti dovodi do rata.

54. U emu se sastoji dvostruki ugovor?

- inae tradicionalno postoji:

a) sporazum o udruivanju - pojedinci stvaraju civilizirano drutvo

b) sporazum o podanitvu - podanici se odriu svojih prava u korist neke izdvojene vlasti,

posredovanjem temeljnih zakona

- drutveni ugovor ima 2 bitna elementa:

a) neopozivo prenoenje prirodnog prava na suverena

b) apsolutno podinjavanje suverenu (tek ovim se gomila jedinki sjedinjuje u 1 politiku

linost)

Hobbes nijee ovu teoriju o dvostrukom ugovoru (o ogranienoj monarhiji), tj. odbacuje sporazum o

podanitvu, jer je to proturjeno: tei za podjelom suverenosti izmeu vladara i podanika, a suverenost

se ne moe podijeliti bez opasnosti po dravu - on prihvaa da svaki pojedinac sklapa ugovor sa svim

drugim pojedincima koji ele stvoriti civilizirano drutvo i po tom ugovoru on se obvezuje otuiti

svoju slobodu u korist treega (ovjeka ili zajednice), uz uvjet da i drugi tako uine - tako je svatkovezan za suverena koji se, sa svoje strane, ni na to ne obvezuje.

55. Koji je prvi uvjet uspostave drave?

Prvi uvjet uspostave drave jest elja ljudi da izau iz nesigurnog, anarhinog i pogibeljnog prirodnog

stanja, elja koja dolazi iz ovjekovih strasti i iz razuma (strasti koje ovjeka navode na tenju miru

su: a) strah od smrti, b) elja za udobnim ivotom, c) nada da radom moe stvoriti taj udoban ivot,

a razum sugerira ovjeku stavke mira s kojima se ljudi mogu usuglasiti - to su prirodni zakoni);

a potom sklapanje drutvenog ugovora, tj. prenoenje prirodnog prava na suverena i podinjavanje

suverenu.

56. Zato dolazi do neprijateljstva i rata svih protiv svih?

Do neprijateljstva i rata svih protiv svih dolazi zbog nedostatka prostora potrebnog za ivot (to je

bitno jer je ovjek - materija u kretanju).

30


31/105

57. Kakva je to koncepcija?

To je antropomehanika i materijalistika koncepcija.

58. Kada nastaje vlasnitvo? - uspostavom dravne vlasti, kad se zakonima raspodjeljuju dobra.

59. Kakvu koncepciju o drutvu i dravi zastupa Hobbes?

Hobbes zastupa naturalistiku koncepciju o drutvu i dravi: sve prirodne, ali i drutvene i duhovne

pojave su kauzalno povezane, priroda je veliki mehanizam kojim vlada nunost, a drava i ljudi susamo modificirane, neto sloenije maine.

S obzirom na shvaanje o mogunosti spoznaje ljudskih prava Hobbes (kao i LOCKE) zastupa

naturalistiku kognitivistiku teoriju: ljudska prava su objektivne injenice koje su neovisne o naim

vjerovanjima - prirodno pravo na samoodranje je opravdano, jer je izvedeno iz osnovnih vjerovanja o

materiji, kretanju i zakonima prirode.

60. Koje su posljedice rata?

Posljedice rata su da ljudi ive bez ikakve sigurnosti do one koju im daje vlastita snaga i dovitljivost,

nema radinosti ni kulture, vlada stalan strah od nasilne smrti, ivot je usamljeniki, siromaan, opasani kratak.

61. Koje su 2 osnovne "vrline" u ratu? - sila i prijevara

62. to su dobro i zlo?

Dobro i zlo su nazivi za ono to je predmet nae elje ili mrnje nae apetite i averzije. Dobro ili zlo je

neto uvijek u odnosu na nas - ne postoji nita to je naprosto i apsolutno dobro ili zlo, ve je to takvo

tek po ovjeku koji ima svoje preferencije ili, u dravi, po sudcu.

63. Tko stvara moral?

Moral stvara politika, tj. graanski zakoni - dakle, morala nema u prirodnom stanju.

III. O Kranskoj Dravi

64. Kakvo je Kraljevstvo Boje?

Kraljevstvo boje je dvovrsno: prirodno i proroko.

a) prirodno boje kraljevstvo - ono gdje bog vlada nad onoliko ljudi koliko ga priznaje, putem

prirodnih zakona.

b) proroko boje kraljevstvo - ono gdje bog vlada nad izabranim narodom - idovima, i to ne samo

putem prirodnih zakona nego i putem pozitivnih zakona koje im je dao preko proroka.

65. Iz ega proizlazi pravo Boje suverenosti?

Pravo boje suverenosti iliti boja vrhovna vlast izvedena je iz njegove svemogunosti (a ne iz togato je on stvoritelj svijeta i ovjeka).

66. Koji su oblici potovanja Boga?

Oblici potovanja boga su unutarnji i vanjski: unutarnji su 3 strasti: nada, strah i ljubav, a vanjski su

pohvala, velianje i blagosiljanje.

Isto tako, potivanje boga moe biti propisano ili svojevoljno/slobodno; javno ili privatno, putem

molitve, darova, rtvi.

IV: O Kraljevstvu Tame

Pored boanske i ljudske vrhovne vlasti, Hobbes smatra da postoji i kraljevstvo tame, sotone, tj.

varalica koji nastoje mranim i pogrenim uenjima narod zavesti na krivi put, udaljiti od boga i

zavladati nad njima na ovome svijetu.

31


32/105

SPINOZA: Teoloko-politiki traktat, Politiki traktat

Spinoza odbacuje tradicionalnu politiku filozofiju, te ono to on smatra beskorisnim koncepcijama

tradicionalne filozofije on zamjenjuje realistinim, znanstvenim analizama politikog ivota (takav put

je imao i Machiavelli).

Spinoza eli oblikovati politiki nauk koji e biti relevantan za politiku praksu, to je mogue samoako se on utemeljuje u realistinim znanstvenim analizama politikog ivota, te u svijesti da je to

postojee stanje pro

Documents

Filozofija politike, Puhovski