Financijsko trite je ukupnost odnosa ponude i potranje za financijskim sredstvima

Financijsko trite je ukupnost odnosa ponude i potranje za financijskim sredstvima

Prva i osnovna funkcija financijskog trita je u efikasnom alociranju financijskih sredstava od suficitarnih na deficitarne ekonomske jedinice. Druga osnovna funkcija proizlazi iz podjela na:1. Neposredno i posredno financijsko trite. Na neposrednom financijskom tritu primarni vrijednosni papiri, dok na posrednom fin.tritu krajnji vjerovnici, odnosno kupci vrijednosnih papira dobivaju umjesto direktnih indirekte vrijednosne papire.

2. Primarno i sekundarno. Na primarnom, odnosno tritu emisije izdaju se novi vrijednosni papiri, a na sekundarnom se tritu obavlja promet ve emitiranih vrijednosnih papira.

3. Trite vrijednosnih papira s fiksnim prihodom ili trite duga(obveznice) i trite vrijednosnih papira s varijabilnim prihodom ili trite imovine.(dionice)

4. Trite novca i trite kapitala. Trite kapitala dijeli se na dva pojedinana trita i to na : trit dugoronih vrijednosnih papira i na trite dugoronih kredita.Razlika izmeu trita novca i trita kapitala je u roku na koji se prenose sredstva suficitarnih na deficitarne sudionike financijskog trita.

.

Struktura financijskog trita

Meunarodno trite kapitala

Trite kapitala se dijeli na:

nacionalna trita kapitala i

meunarodno trite kapitalaPod nacionalnim tritem kapitala podrazumijeva se susret ponude i potranje iskljuivo rezidenata dotine zemlje, a trguje se samo u valuti te zemlje.

Meunarodno trite kapitala je skup odnosa ponude i potranje za dugoronim financijskim sredstvima. Sastoji se iz trita euroobveznica, inozemnih obveznica i eurokredita.

Trite novca je skup odnosa ponude i potranje za kratkoronim financijskim sredstvima, s rokom dospijea kraim od jedne godine. Sastoji se od trita kratkoronih kredita, trita kratkoronih vrijednosnih papira i meubankarskog trita novca. Karakteristino je to to se sve transakcije obavljaju gotovo bez rizika.Meunarodno trite novca jest trite euronovca, odnosno eurodepozita.

Vrijednosni papiri na tritu novca

Najei kratkoroni vrijednosni papiri na tritu novca su:

a) Blagajniki zapis,b) Depozitni certifikat,c) Trgovaki papiri,d) Bankovni akcept.

a) Blagajniki zapis slui za reguliranje koliine novca u opticaju i reguliranje likvidnosti banaka. Njime si drava osigurava potrebna novana sredstva za pokrie svojih izdataka u sluaju neravnotee izmeu dravnih prihoda i rashoda. Rok dospijea blagajnikog zapisa moe biti od tri do devet mjeseci.b) Depozitni certifikat je vrijednosni papir kojeg izdaje depozitna banka na temelju oroenih sredstava po odreenoj kamatnoj stopi. Depozitni certifikat ima rok dospijea od 30 do 180 dana.

c) Trgovaki papiri ili komercijalni zapisi su vrijednosni papiri koje izdaju poduzea s rokom dospijea do 6 mjeseci. Prednost im je to svojim kupcima pruaju sigurnost koju ima garantira bonitet i kreditna sposobnost njihovog emitenta.

d) Bankovni akcept je u biti mjenica koju je komitent banke vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dunika potpisala, odnosno na nju stavila svoj akcept. Akceptuirajui je, banka se obvezuje da donosiocu mjenice na dan dospijea isplati mjenini iznos.

Burze

Burza je organizirano trite na kome se po posebnim uzancama i pravilima trguje s novcem, vrijednosnim papirima, standardiziranom robom i uslugama. Poslovi se sklapaju na burzovnim sastancima. Kupoprodaja se odvija bez prisutstva robe odnosno predmeta kupopordaje.Vrste burzi

1. Prema predmetu poslovanja:

2. Robne ili produktne burze na kojima se trguje razliitim vrstama robe ili samo specijaliziranim vrstama robe.3. Novane ili devizne burze na kojima se trguje inozemnim efektivnim novcem i devizama.4. Burze vrijednosnih papira na kojima se trguje vrijednosnim papirima(obv,dion)5. Burze usluga na kojima se zakljuuju razni ugovori. Prema organizaciji:

1. Dravne burze su pod kontrolom drave koja daje dozvolu za osnivanje, donosi zakone o burzi i stvara propise za reguliranje organizacije, funkcioniranje i poslovanje burze.2. Privatne burze organizirane su u pravilu kao dionika drutva, u svom poslovanju nastoje realizirati to veu dobit koju zatim dijele svojim dioniarima.Devizna trita

Devizna trita su mjesto susreta ponude i potranje izmeu predstavnika banaka i drugih za devizne transakcije ovlatenih posrednika koji meusobno obavljaju kupoprodaju deviza.

Zadatak nacionalnog deviznog trita je da po postojeem teaju svoje valute izvrava sve traene konverzije.Tri osnovne funkcije deviznih trita:

1. Omoguiti kupovinu i prodaju deviza (inozemnih sredstava plaanja) po utvrenim deviznim teajevima;

2. Omoguiti zamjenu jedne strane valute za drugu radi zatite od promjene deviznog teaja (ostvarivanja devizne zarade);

3. Uskladiti ponudu i potranju deviza i regulirati devizne teajeve putem intervencije centralne banke

Operacije na deviznom trituTrgovina devizama je meusobna razmjena valuta na osnovi vaeih teajeva koje ugovaraju stranke kupoprodajnim ugovorom. Osim teaja, stranke ugovaraju i datum i nain plaanja kupljenih odnosno prodanih deviza. Kupoprodaja deviza moe se odvijati na tri naina, pa razlikujemo:

a) Promptna kupoprodaja deviza (spot transakcija)

b) Terminska kupoprodaja deviza (forward poslovi)

c) Swap poslovi

a) promptna kupoprodaja deviza obuhvaa poslove kod kojih se plaanja deviza izvravaju u roku od dva dana od dana zakljuenja ugovora o kupoprodaji deviza. Istog se dana prima kupljena valuta i plaa prodana.

b) ugovor o terminskoj kupoprodaji deviza je ugovor izmeu dvije stranke o razmjeni jedne valute za drugu, s tim da se plaanje obveza po ugovoru obavi odreenog dana u budunosti. Terminski teajevi u pravilu odstupaju od promptnih teajeva. Ako je kotirana valuta jaa od terminskog teaja u odnosu na baznu valutu naziva se diskont, a ako je kotirana valuta slabija prema baznoj naziva se premija.

c) Swap poslovi predstavljaju zamjenu jednog financijskog oblika za drugi

Tercijalna i kvartarna trita

Tree (tercijarno) i etvrto (kvartalno) trite zbog niih stopa provizije i manjih trokova poslovanja predstavljaju jaku konkurenciju organiziranim tritima kapitala.

Tree trite je OTC trite na kojem se trguje vrijednosnim papirima koji kotiraju na burzi tvore ga brokeri i dileri koji stvaranjem trita jednog ili vie kotirajuih vrijednosnih papira nastoje ostvariti odreenu zaradu. Sudionici treeg trita su pojedinci i institucionalni investitori, npr.: poslovne banke, osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, ponekad i specijalisti na burzama. Svi oni sudjeluju na treem tritu da bi smanjili trokove za proviziju, postigli bolju cijenu i ostvarili bre transakcije

Transakcije na etvrtom tritu omoguuje odreeni posrednik koji za to naplauje malu naknadu, ali sudionici potpuno zaobilaze usluge brokerskih kua i drugih posrednika na financijskom tritu.BLOK predstavlja jednu transakciju od 10.000 ili vie komada vrijednosnih papira

VRIJEDNOSNI PAPIRI NA FINANCIJSKOM TRITUVrijednosni papiri s fiksnim prihodom obveznice

Obveznica je potraivanje i pismena isprava u kojoj se izdavatelj obvezuje da e imatelju obveznice, tj. vjerovniku u odreenom roku i to duim od jedne godine vratiti pozajmljeni iznos uvean za kamate.

Obveznice u odnosu na vrste mogu se podijeliti na:

1. klasine obveznice

2. ostale obveznice

a) klasine obveznice dijele se prema emitentu na:

1. dravne obveznice obveznice centralne vlade ili federalnih vlasti (pruaju najveu sigurnost da e kamate bit plaene a iznos duga vraen)2. komunalne obveznice izdaju ih javno-pravne financijske organizacije, ali centralna vlada ne garantira vraanje duga i plaanje kamate.

3. hipotekarne obveznice/zalonice izdaju ih javno-pravne financijske organizacije, a garanciju vraanja predstavlja hipoteka,odnosno pravo zaloga na nekretnine

4. obveznice financijskih institucija emitiraju ih banke, tedionice i druge financijske organizacije

5. obveznice poduzea izdaju ih velika i mala poduzea

b) u ostale obveznice ubrajaju se:

1. obveznice s varijabilnom kamatnom stopom

2. nul-kupon obveznice

3. obveznice koje glase na dvojnu valutu

Osim toga postoje i inozemne obveznice koje se emitiraju za nerezidenta na domicilnom tritu kapitala i euroobveznice koje se emitiraju na eurotritu.

Formiranje teaja, kamate i stope prihoda

Kod emisije obveznice emitent se obvezuje da e imatelju obveznice plaati unaprijed utvrenu kamatu u odreenom postotku od nominalne vrijednosti obveznice. U sluaju kada se vrijednost obveznice, utvrene na tritu poklapa s njezinom nominalnom vrijednou, onda se poklapa i stopa prihoda obveznice i nominalna kamatna stopa. Ako je potranja vea od ponude teaj obveznica raste iznad njihove nominalne vrijednosti a stopa prihoda se smanjuje. Obrnuto, kada je ponuda vea od potranje, teaj obveznica pada ispod svoje nominalne vrijednosti a stopa prihoda se poveava. Teaj se utvruje na osnovi ponude i potranje.

1.Kvantitativni izraz kretanja teaja i stope prihoda obveznica bez roka dospijea:

PV = R i

PV teaj ili sadanja vrijednost obveznice

R iznos periodine isplaene kamate

i kamatna stopa, stopa prihoda do dospjea

Kako je rijetkost koristiti obveznice bez roka dospijea tada korigiramo prethodnu jednadbu sljedeom.

PV = R1+ R2 + . . . + Rn + F

(1+i) (1+i) (1+i) (1+i)

PV teaj ili sadanja vrijednost obveznice

R iznos periodino isplaene kamate

i kamatna stopa, stopa prihoda do dospjea

n broj godina do dospjea

F nominalni iznos obveznice koji se vraa po dospjeu

to je stopa prihoda (i) u nazivniku vea to je teaj obveznice (PV) manji.Nominalna kamatna stopa i stopa prihoda

Dok je kamatna stopa cijena koju treba platiti kao naknadu za ustupljena novana sredstva, dotle kod ulaganja u obveznice treba razlikovati dva oblika stope prihoda, tj. tekuu stopu prihoda i stopu prihoda od dospijea ili ukupnu stopu prihoda obveznice.

Tekua stopa prihoda obveznice moe se definirati kao odnos nominalne kamatne stope i teaja po kome je odreena obveznica kupljena, i to:

Yc = i

Ph Yc tekua stopa prihoda

i - nominalna kamatna stopa

Pb kupovni teaj obveznice

Ukupna stopa od prihoda obveznice moe se definirati kao zbroj odnosa izmeu kamate i kupovnog teaja obveznice uzimajui u obzir i otplatu glavnice, odnosno duga o dospijeu, a izraunava se u pravilu pomou financijskih tablica ili raunala. Ukupna stopa od prihoda obveznice moe se izraunati i aproksimativno:

Ytm = i * 100 + Pp Pb Pb nYtm ukupna stopa prihoda

i - nominalna kamatna stopa

Pb - kupovni teaj obveznice

Pp - nominalni teaj obveznice (odnosno prodajni teaj)

n - ostatak vremena do roka dospijea

Prednosti financiranja obveznicama

1. isplaene kamate na obveznice poduzea mogu odbiti od poreza, dok to isto u sluaju isplaenih dividendi za obine ili prioritetne dionice ne mogu.2. obveznice se na primarnom tritu mogu lake plasirati od dionica za koje su trokovi odravanja teaja zbog vee konkurencije vii nego kod dionica

3. emisija obveznica je za emitenta jeftinija od izdavanja prioritetnih dionica i obinih dionica

Vrijednosni papiri s varijabilnim prihodom dionice

Dionice su vlasniki papiri, odnosno predstavljaju udio u imovini dionikog drutva.

Postoje etiri osnovne razlike izmeu dionica i obveznica, odnosno trita na kojima se njima trguje:a) dionice su vrijednosni papiri bez roka dospijea

b) s obzirom na nepostojanje roka dospijea veina se prometa dionica obavlja na sekundarnom tritu

c) promet dionica na sekundarnom tritu obavlja se u jednakoj mjeri prodajom ''licem u lice''(OTC - over the counter) i na burzama vrijednosnih papira, dok se obveznicama uglavnom trguje na OTC tritu, odnosno preko telefona.

d) dok obveznice karakteriziraju fiksne kamatne stope i vrijednost o dospijeu, dotle za dionice ne postoji unaprijed utvrena stopa prihoda.

Osim udjela u dionikom drutvu dionice daju i odreena dodatna prava:

a) pravo na isplatu dividende

b) pravo prvenstva kupovine novih dionica

c) pravo glasa na skuptini

d) pravo na obavjetavanje

e) pravo na udio u likvidacijskoj masis obzirom na vrstu, razlikuju se u osnovi obine i preferencijalne dionice. Dok su prava obinih dionica utemeljena zakonom odreene zemlje i internim propisima dionikih drutava, dotle su kod preferencijalnih dionica poznate one koje daju prednost:

kod isplate dividende

u sluaju likvidacije

Formiranje teaja, dividende i stope prihoda

Kod dionica treba razlikovati njihovu nominalnu, knjigovodstvenu i trinu vrijednost.

Nominalna vrijednost- otisnuta na dionici, a njezino je znaenje da definira udio u dionikom drutvu, a posebno u sluaju likvidacije dionikog drutva vlasnik dionice ima pravo na udio u likvidacijskoj masi samo do nominalnog iznosa dionice bez obzira koliko je za istu prilikom kupovine platio.

Knjigovodstvena vrijednost- u sluaju postojanja njezine nominalne vrijednosti izraunava dodavanjem iznosa rezervi po jednoj dionici na nominalnu vrijednost ili ako ona ne postoji, dijeljenjem ukupnog kapitala i rezervi poduzea s brojem dionicaTrina vrijednost- utvruje se na tritu u prvom redu prema oekivanim buduim prihodima dotinoga dionikog drutvaTeaj dionica u krajnjoj liniji opet ovisi o oekivanoj buduoj dividendi. Za dionice je uz teaj karakteristina i dividenda. Ona predstavlja udio u dobiti dionikog drutva koji otpada na jednu dionicu.

Osim apsloutnog iznosa dividende postoji i njegov relativni iznos poznat kao dividendna stopa a izraunava se dijeljenjem dividende po dionici s aktualnim teajem dionice na tritu.

Vrijednosni papiri u Hrvatskoj

Vrijednosni papir je definiran kao isprava ili elektroniki zapis koji sadri prava koja se bez istih ne mogu ni ostvariti ni prenositi.

Bitni sastojci vrijednosnih papira su:

a) naznaka vrste v.p

b) serijski i kontrolni broj v.p.

c) tvrtka,sjedite i adresa izdavatelja

d) naznaka da vrijednosni papir glasi na donositelja ili na ime

e) opis prava i obveza koje sadri v.p.

f) mjesto i nadnevak izdavanja v.p.

g) potpise osoba koje su za to ovlatene statutom izdavatelja

Vrijednosni papiri izdaju se u nematerjaliziranom obliku te postoje samo u obliku elektronikih zapisa na medijima kod sredinje depozitarne agencije.Tri zakonitosti koje su bitne za funkcioniranje trita kapitala:

METODE ANALZE OBVEZNICA

1. zakonitost

Teaj obveznice je obrnuto proporcionalan s kamatnom stopom tj. stopom prihoda obveznice ime se objanjava njihovo inverzno kretanje (ako teajevi obveznica na burzama v.p.rastu, onda im stope prihoda opadaju i obrnuto)

2. zakonitost

Odnos izmeu teajeva obveznica i njihovog roka dospijea obrnuto je proporcionalan. Obveznice s duim rokom dospijea podlijeu veim promjenama teaja u odnosu na obveznice s kraim rokom dospijea.3. zakonitost

Ukazuje na obrnuto proporcionalan odnos izmeu teajeva obveznica i njihovih kamatnih stopa.Teaj obveznice s niom nominalnom kamatnom stopom vie e se poveati nego teaj obveznice s viom kamatnom stopom.

Osnovni oblici krivulje stope prihoda

Teorije krivulje stope prihodaNajznaajnije su: teorija oekivanja, teorija preferiranja likvidnosti i teorija segmentiranih trita.

Teorija oekivanja

Prema toj teoriji oblik stope prihoda ovisi o predvianju ulagaa o buduem kretanju stope prihoda. Ako ulagai u odreenom trenutku oekuju da e kamatne stope u budunosti rasti, onda e u tom trenutku krivulja stope prihoda poprimiti rastui oblik, tj. tada e dugorone kamate biti iznad kratkoronih

Teorija preferiranja likvidnosti

Ako se oekuju da e kamatne stope u budunosti biti iste kao npr.danas, prema teoriji preferiranja likvidnosti krivulja stope prihoda poprima rastui oblik jer spomenutom oekivanju ulagaa treba dodati premiju likvidnosti koja raste usporedno s veim rokom i rizikom ulaganja. U sluaju da se oekuje snienje kamatnih stopa, odnosno stope prihoda u budunosti, krivulja bi prema teoriji oekivanja bila opadajua, no dodavanjem premije likvidnosti ona se moe pretvoriti u svoju suprotnost, odnosno rastuu krivulju.Teorija segmentiranih trita

Ovom teorijom oblik krivulje stope prihoda moe se objasniti tako da je razina kamatnih stopa za kratkorone i dugorone vrijednosne papire odreena nezavisno na osnovi ponude i potranje na svakom pojedinanom tritu.

Faktori koji utjeu na krivulju stope prihoda

a) inflacijab) rizik nepodmirenja obvezec) oporezivanjed) fungibilnoste) mogunost prijevremenog opozivaf) trokove posredovanjaRIZICI ULAGANJA NA FINANCIJSKOM TRITU

Pod pojmom rizika obino se podrazumijeva mogunost da stopa prihoda kod ulaganja bude manja od oekivane.

Rizici ulaganja u vrijednosne papire

Prilikom ulaganja u v.p. na financijskom tritu svaki investitor izloen je jednom ili vie od sljedeih rizika: riziku od promjene kamatnih stopa (interest rate risk), riziku nepodmirenja obveze (default risk), riziku od promjene kupovne moi (purchasing power risk), trinom riziku (market risk) i ostalim faktorima rizika kao to su: rizik likvidnosti (liquidity risk) rizik opoziva (call risk), rizik od promjene deviznog teaja (currency risk), rizik ulaganja po zemljama (country risk), politiki rizik (political risk) i ukupni rizik (total risk).

Rizik od promjene kamatnih stopa

Do pojave ovog rizika dolazi zbog mogunosti varijacije stope prihoda kod ulaganja u v.p., posebno obveznice, zbog oscilacija u kamatnim stopama na financijskom tritu. Taj se rizik moe podijeliti u dva dijela i to:

a) rizik investiranja u kamate pretpostavlja da se sva isplaena kamata reinvestira po stopi prihoda koja je bila u trenutku kupovine obveznice i da se obveznica ne proda do dospijea.

b) rizik od promjene teaja v.p.- pretpostavlja da je kretanje teajeva v.p.s fiksnim prihodom suprotno od promjena kamatnih stopa.

Rizik od nepodmirenja obvezeOvaj rizik predstavlja rizik da emitent obveznice ne vrati dug, odnosno glavnicu i ne plati kamate prema planu otplate kamate

Rizik od promjene kupovne moi

Ili rizik od pojave inflacije predstavlja rizik kolika e biti realna vrijednost uloenog kapitala u budunosti. Taj se rizik u praksi iskazuje u doba pojave inflacije, odnosno deflacije.

Trini rizik

Moe se definirati kao odstupanje, odnosno varijabilnost u stopama prihoda dionica do kojih dolazi zbog promjena u oekivanjima investitora.

Ostali faktori rizika

a) rizik likvidnosti - predstavlja rizik utrivosti v.p. On se pojavljuje kod potrebe za brzom prodajom nekog v.p. koja onda povlai za sobom prodaju po nioj cijeni i plaanje posebno visoke provizije radi to bre prodaje na sekundarnom tritu.

b) rizik opoziva mnoge obveznice sadre u sebi mogunost opozva emitenta prije njihova roka dospijea. To je esto sluaj kod obveznica poduzea.

c) rizik od promjene deviznog teaja promjene deviznog teaja mogu bitno izmjeniti visinu stope prihoda koju se moe ostvariti ulaganjem kapitala na meunarodnome fin.tritu.

d) rizik ulaganja po zemljama moe se definirati kao gubici koji proizlaze iz meunarodnog kretanja novca i kapitala, a uzrokovane su dogaajima u nekoj zemlji za koje je odgovorna vlada ili javna vlast.

e) politiki rizik uzrokovan je promjenama u politikoj okolini koji utjeu na cijenu, odnosno teaj vrijednosnog papira.

f) ukupni rizik pod ukupnim se rizikom podrazumjeva utjecaj mnotva pojedinih rizika na kretanje teaja v.p., a to se na kraju iskazuje u njihovim sve veim oscilacijama

Rizici u meunarodnim transakcijama

Do rizika u meunarodnim transakcijama dolazi prilikom realizacije meunarodnih plaanja ili ulaganja kapitala u inozemstvu, a sastoje se iz vie vrsta rizika od kojih su najznaajniji valutni rizik i rizik ulaganja po zemljama.a) valutni rizik podrazumijeva opasnost od promjene deviznog teaja u razdoblju od trenutka ulaganja do povratka kapitala uloenog u inozemnu valutu. Valutni rizik predstavlja mogue oscilacije, odnosno odstupanja deviznog teaja odreene valute oko njezine oekivane srednje vrijednosti, a moe se mjeriti standardnom devijacijom. Pojedini oblici valutnog rizika dijele se dalje na temelju kriterija vremena i to: u odnosu na budunost ekonomski rizik deviznog teaja, u odnosu na prolost rizik preraunavanja d.t. i u odnosu na sadanjost transakcijski rizik d.t.

kako se valutni rizik ili rizik od promjene deviznog teaja u transakcijama ne da izbjei razvijene su metode za osiguranje od tog rizika. Posebne mjere zatite jesu: paralelni krediti, devizni ugovori i currency-swap poslovi, hedging i leading and laging.U sluaju paralelnog kredita dogovaraju se dvije multinacionalne kompanije iz razliitih zemalja da e njihovim filijalama dodijeliti kredit u valuti dotine zemlje.

Do currency-swap posla dolazi izmeu banaka s jedne strane i poduzea, odnosno centralnih banaka s druge strane. Bit swap poslova sastoji se iz poduzimanja paralelnih mjera u suprotnom pravcu, a currency-swap je istodobno zakljuivanje promptnog i terminskog deviznog posla. Osim valutnih postoje i tzv. Kreditni swap, swap na temelju kamatnih stopa i kombinirani oblici.

Hedging je takva vrsta poslova na deviznom ili fin.tritu kad se postojei rizik kompenzira preuzimanjem drugog rizika.

Od ostalih tehnika osiguranja od valutnog rizika poznato je tzv.plaanje unaprijed (leading) i plaanje sa zakanjenjem (lagging). Prijevremeno plaanje koristi se kada postoji obveza koja glasi na inozemnu valutu, a oekuje se deprecijacija domae valute, s druge strane plaanje sa zakanjenjem izmeu razliitih pravnih osoba je povreda ugovora i njime se u takvom sluaju obino ne postiu pozitivni uinci.

b) rizik ulaganja po zemljama

obuhvaa iroko podruje rizika, ukljuujui politiki i ekonomski rizik, a moe se definirati kao izlaganje gubicima u kreditnim poslovima s inozemstvom zbog okolnosti do kojih dolazi na temelju utjecaja ili mijeanja drave u te poslove.

Uzroci koji mogu dovesti do poveanja rizika ulaganja po zemljama mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

1. politiki uzroci: rat,pobuna,politiki nemiri2. socijalni uzroci: graanski ratovi, neredi, razlike meu klasama drutva

3. ekonomski uzroci: niska ili opadajua stopa rasta drutv.proizv, trajkovi, porast tr.proizvodnje,itd.

rizik ulaganja po zemljama manifestira se prvenstveno kao nemogunost vraanja kredita, zatim kao reprogramiranje uz uvoenje preioda mirovanja otplate duga, a nakon toga nastupa moratorij kod kojeg se plaanje dospjelih otplata duga i kamate odgaa za odreeno vrijeme.

Kako je rizik po zemljama veoma znaajan jer moe doi do gubitka ukupno uloenih sredstava, razvijene su posebne metode za njegovu ocjenu:

a) potpune kvalitativne metode- u obliku izvjea daju ekonomski, politiki i socijalni pregled stanja u odreenoj zemlji

b) strukturne kvalitativne metode koje na temelju usporedbe statistikih podataka omoguuju komparativnu analizu i ocjenu rizika ulaganja u odreenim zemljama

c) metoda ocjene ili rating uvrtava svaku zemlju u odreen stupanj rizika to u sluaju ocjene mnotva zemalja omoguuje njihovo svrstavanje.

d) matematiko-statistike metode kojom se iz mnotva postojeih varijabli pokuava izdvojiti nekoliko faktora iji je utjecaj na rizik ulaganja po zemljama dominantan

e) simulacije baziraju se na mat-stat-metodama ali je njihov prvenstven zadatak prikazivanje to realnije slike buduih kretanja odreene pojave.

FINANCIJSKE INOVACIJE

Financijske inovacije definiraju se kao trine usluge koje za komitente banaka predstavljaju novinu, a sainjavaju ih odreeni financijski instrumenti ili financijski tokovi. Financijski instrument postaje inovacijom ako predstavlja novu kombinaciju sljedeih njegovih svojstava:

ukupne stope prihoda

oekivane stope prihoda

stupnja rizika

likvidnosti ili fungibilnosti

roka dospijea ili prosjenog vremena vezivanja

raspoloivosti sredstava ili potraivanja

djeljivosti

valute na koju glasi

pravne nadlenosti odreene zemlje

Njihova je primarna svrha da financijske rizike kao to su rizik od promjene teaja, kamatnih stopa, deviznog teaja i sl.preraspodjele na vei broj nosilaca. Kao glavni uzroci, odnosno faktori postanka financijskih inovacija mogu se izdvojiti:

inflacija,

vea varijabilnost kamatnih stopa i deviznih teajeva,

promjene u strukturi zemalja vjerovnika i dunika na meunarodnom tritu kapitala,

postojanje restirktivnih dravnih propisa u odnosu na kretanje kapitala

tehniki napredak.

Vrste financijskih inovacija

1. obveznice s varijabilnom kamatnom stopom kod tog tipa obveznica, kamatna stopa se periodino, svakih est mjeseci, usklauje s kretanjem referentne kamatne stope, ali s dodatkom odreene mare. Na ovom tritu razvijeni su posebni podtipovi obveznica:

convertible floating-rate note to je obveznica s varijabilnom kam.stopom koja se moe pretvoriti u obveznicu s fiksnom kam.stopom

drop-lock floating-rate note obveznica s varijabilnom kam.stopom koja se pretvara u obveznicu s fiksnom kam.stopom ako varijabilna s vremenom padne ispod odreene razine.

Putable-perpetual floating-rate note je obveznica s varijabilnom kamatnom stopom na neodreeni rok kojeg samo vjerovnik moe pretvoriti u odreeni.

2. nul-kupon obveznice glase na dugi rok od 10-30 godina, kod njih se pripadajua kamata ne isplauje ve se obraunava, odnosno nalazi u diskontiranom teaju nul-kupon obveznice.3. obveznice na dvojnu valutu su obveznice koje domai ulaga kupuje kod inozemnog emitenta u domaoj valuti. Obraunata se kamata takoer isplauje u domaoj valuti ali se dug, odnosno glavnica, vraa u inozemnoj valuti po unaprijed utvrenom teaju.

4. obveznice zamjenjive u dionice su obveznice s fiksnom stopom prihoda koje, imatelju daju u odreenom vremenskom razdoblju pravo da ih po unaprijed utvrenom omjeru, tj.teaju pretvori u dionice.

5. obveznice s varantnom su u obveznice s fiksnom kamatnom stopom koje vlasniku daju pravo da u odreenom roku po unaprijed utvrenoj cijeni kupi odreeni broj dionica.

6. opcije su pravo na kupovinu ili prodaju odreenog broja dionica u utvrenom roku po unaprijed fiksiranoj cijeni. Razlikuju se opcije za kupovinu dionica i opcije za prodaju dionica.

7. swap poslovi razlikujemo kamatni swap, valutni swap i kombinirani swap

Kod kamatnog swapa dvije se ugovorne strane obvezuju da e uzajamno preuzeti obveze ili potraivanja po osnovi kamate druge strane do kojih e doi na temelju zaduivanja ili ulaganja iste sume novaca ali uz razliitu kamatnu stopu. Razlikujemo dvije vrste kamatnog swapa i to: kuponski i bazni swap.

U sluaju kuponskog swapa plaa jedna strana fiksne, a dobiva zauzvrat kamate po varijabilnoj stopi, dok suprotna strana dobiva kamate po fiksnoj stopi a plaa po varijabilnoj. Kod baznog swapa dolazi do zamjene plaanja kamate, koja se bazira na dva razliita varijabilna indeksa. Kod valutnog swapa osnovu za swap predstavljaju obveze odnosno potraivanja koja glase na suprotnu valutu ali s identinim nainom obrauna kamata tj. fiksno/fiksno ili varijabilno/varijabilno. Za razliku od kamatnog swapa u ovom do zamjene kako kamata tako i glavnice dolazi na poetku i na kraju posla po fiusnom deviznom teaju.

Kombinirani swap predstavlja spoj oba prethodno objanjena swap posla. Dolazi do zamjene plaanja kamata izraunatih na razliiti nain i do zamjene valuta.

8. terminski poslovi (futures) predstavljaju standardizirane terminske ugovore s kojima se stvara pravo, odnosno obveza da se odreeni financijski instrument kupi ili isporui na neki budui dan, naznaen u ugovoru. Operacije s terminskim poslovima odvijaju se na posebno za to osnovanim burzama. Razlikuju se devizni, kamatni i terminski poslovi na bazi indeksa dionica.

Utvrivanje vrijednosti opcija Opcije su pravo na kupovinu ili prodaju odreenog broja dionica u utvrenom roku po unaprijed fiksiranoj cijeni. Razlikuju se opcije za kupovinu dionica tzv. call-opcije i opcije za prodaju dionica tzv.put-opcije.

Kupovina call-opcija

Kupovinom call-opcije kupac sebi osigurava pravo da od prodavaa opcije kupi odreen broj dionica po unaprijed utvrenom tzv.baznom teaju uz plaanje tzv.opcijske cijene koja je zbroj vrijednosti same opcije i opcijske premije.Kupac call-opcije oekuje budui rast teaja dionice na koju glasi opcija zato to e samo u tom sluaju ostvariti oekivanu dobit.

Kupovina put-opcija

Kupovinom put-opcije kupac sebi omoguava da u odreenom vremenu pojedince dionice proda po baznom unaprijed poznatom teaju. Kupac put-opcije oekuje pad teaja dionice za koju je kupio pravo prodaje po unaprijed utvrenom teaju.

EMBED PBrush

Meubankarsko trite

novca

Kratkoroni vrijednosni

papiri

Kratkoroni

krediti

Trite novca