AMINOKISELINSKI SLIJED:To je redoslijed AK u proteinskom lancu, ovisno o poretku N baza u mol DNA, odnosno mRNA, a poretkom N baza u mol DNA određena je genetska informacija za sintezu proteina. Najmanje 3 N baze određuje 1 AK. tRNA čita sekvence na mRNA i pretvara ih u sekvence AK, tj., tRNA veže slobodne AK u citoplazmi i dovodi ih u ribosome gdje se veže u proteinske lance, odnosno gdje dolazi do sinteze proteina. tRNA pomoću antikodona prepoznaje mjesto gdje treba dovesti AK u proteinski lanac

REPRESORTo je vrsta proteina koji proizvodi gen regulator. Represor ima sposobnost vezivanja sa INDIKATOROM (laktozom, triptofanom) i s OPERATOROM (mjesto na mol DNA). Negativna kontrola transkripcije – ako u stanici bakterije ima laktoze, potrebni su i enzimi za njenu razgradnju, tada će se represor vezati s laktozom u kompleks represor-laktoza, neće blokirati operator a enzim RNA-polimeraza može započeti transkripciju strukturalnih gena. Ako u stanici bakterije nije prisutna laktoza, nisu prisutni enzimi za njenu razgradnju, pa gen regulator proizvodi represor koji će doticati operator tako da enzimi RNA-polimeraza neće moći spojiti sa strukturalnim genom i njihova transkripcija se neće odvijati. Represor se može vezati i s triptofanom, ako u stanici ima triptofana tada će represor vezati AK u kompleks triptofan-represor koji blokira operator i RNA-polimeraza neće početi transkripciju strukturalnih gena. Pozitivna kontrola transkripcije – ako u stanici bakterije nema triptofana tada postoji potreba za stvaranjem enzima potrebnih za nastavak te AK, tada će represor biti neaktivan, neće doticati operator,RNA-polimeraza moći vršiti transkripciju strukturalnih gena.

OBJASNI ŠTO SE DOGAĐA KADA PRI SINTEZI PROTEINA U AMINOACILNO MJESTO UĐE JEDAN OD STOP KODONA:Kada u aminoacilno mjesto u ribosomu uđe jedan od STOP-kodona dolazi do prekidanja sinteze proteinskog lanca. On napušta ribosom i ta se faza translacije naziva TERMINACIJA, a u njoj sudjeluju faktori otpuštanja(RF1 i RF2)koji kodiraju STOP-kodone. Ako na aminoacilno mjesto uđe STOP-kodon UAG, na to će se mjesto vezati RF1 ili kiseli protein. Ako uđe UGA vezat će se RF2, a uđe li UAA vezat će se ili RF1 ili RF2 kiseli faktor.

ZAŠTO SE MOŽE ODVIJATI REPLIKACIJA DNA?Može se odvijati u dva lanca i pomoću enzima heliaze nakon čega SSB protein stabiliziraju jednostruki lanac da se ponovo ne uvije.

ULOGA OKAZAKI FRAGMENATANovi, kratki fragmenti DNA. Na lancu sa smjerom 5' – 3' sintetiziraju se okazakijevi fragmenti koji su komplementarni susjednom lancu. Okazakijevi fragmenzi se spajaju pomoću enzima DNA-ligaze i tako stvaraju zaostajući ili TROMI lanac. Služe za sintezu kraćih dijelova DNA.

GDJE SE U SINTEZI STVARA mRNA? ŠTO JE NJENA ULOGA? NABROJI OSTALE FAZE.mRNA u sintezi proteina ima ulogu prijenosa informacija i redoslijedu AK u proteinskom lancu. mRNA predstavlja vezu između DNA koji se nalaze u kromosomima u jezgri i proteina koji se sintetiziraju u ribosomima u citoplazmi. Prepisivanje informacije sa DNA na mRNA odvija se u jezgri na osnovi komplementarnosti N baza, a faza sinteze proteina u kojoj se odvija prepisivanje je transkripcija. Druga faza koja slijedi nakon transkripcije je translacija koja se dalje podijeli na: AKTIVACIJU(aktivira se AK i prenosi na tRNA),

INICIJACIJA(početak sinteze proteina), ELONGACIJA(produljenje proteinskog lanca), TERMINACIJA(završetak sinteze proteina).

VRSTE NUKLEINSKIH KISELINA? NAVEDI DOI TRIPLETA U SEGMENTU POLOPEPTIDNOG LANCA?Nukleinske kiseline su makromolekule ili polinukleotidi. Rezlikuju se po: smještaju u stanici, funkciji koju vrše i svojoj strukturi. Dijelimo ih na 2 skupine:DNA i RNA.DNA je smještene u jezgri u kromosomima. Građena je od 2 polinukleotidna lanca koji se uvijaju u vidi spirale, a međusobno su povezani vodikovim vezama. Osnovna građevna jedinica DNA je NUKLEOTID koji se sastoji od 3 različite vrste:N baze(A i G odnosno purinske baze koje imaju po dva prstena, C i T odnosno pirimidinske baze koje imaju po jedan prsten), šećera deoksiriboze i fosfatne skupine.RNA je smještena u citoplazmi, većinom u ribosomima i u mitohondrijima ali manje. Građena je od jednostrukog polinukleotidnog lanca. Lanci su znatno kraći nego kod DNA. Osnovna građevna jedinica RNA je RIBONUKLEOTID koji je građen od dušičnih baza(umjesto timina ima uracil), šećer riboza i fosfatna skupina.

NEKODIRAJUĆI DIJELOVI(INTRONI)Kod eukariota lanac DNA sa smjerom 3'-5' sastoji se od kodirajućih dijelova egzona i nekodirajućih dijelova introna. Egzoni i introni sa lanca DNA sa smjerom 3'-5' prepisuju s4e na heterogenu RNA, dolazi do izrezivanja transkripta i međusobnog ponovnog spajanja transkripta egzona. Tako nastaje mRNA koja se sastoji samo od transkriptnih egzona.

KAKO SE ZOVU NEKODIRAJUĆI DIJELOVI GENA KOD EUKARIOTA? KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU EUKARIOTA I PROKARIOTA U TRANSKRIPCIJI?Nekodirajući dijelovi kod eukariota su INTRONI.Razlika u transkripciji eukariota i prokariota: kod prokariota(pr. Bakterija) molekule mRNA provode se u proteinski lanac kao direktna kopija gena. Sve vrste RNA sintetizira jedna vrsta RNA-polimeraze. Kod eukariota lanac molekule DNA smjera 3'-5' sastoji se od egzona i introna koji se najprije prepisuje na hnRNA, nakon čega još u jezgri dolazi do isjecanja introna. Stvori se mRNA koja sadrži samo kodirajuće dijelove, tj. egzone. Različite vrste RNA-polimeraze odgovorne su za sintezu različitih vrsta RNA. Ima 3 različite RNA-polimeraze:RNA-polimeraza1(prepisuje gene koji kodiraju rRNA), RNA-polimeraza2(prepisuje gene koji kodiraju proteine mRNA), RNA-polimeraza3(prepisuje gene koji kodiraju tRNA).

ULOGA INDUKTORA LAKTOZE U EKSPRESIJI E. COLI?Ako u stanici E. Coli nije prisutna laktoza, tada se RNA-polimeraza neće moći spojiti sa strukturalnim genima i transkripcija gena Z,Y,A se neće odvijati. Ako je laktoza prisutna u stanici E. Coli represor će se vazati s laktozom, bit će duži i neće blokirati operator tako da će RNA-polimeraza biti u mogućnosti katalizirati proces i počet će transkripciju strukturalnih gena i prevođenja u proteine.

DEFINIRAJ TRANZICIJU I TRANSFERACIJUTRANZICIJA – zamjena purinske baze purinskom ili pirimidinske baze pirimidinskom.TRANSFERIZACIJA – zamjena purinske baze pirimidinskom ili pirimidinske purinskom.

OBJASNITE GENOTROPNE REGULATORNE MEHANIZME KOD PROKARIOTA

Gen regulator isključi represor od operatora i na promatranom mjestu ribosoma počinje sinteza proteina. Kad gen regulator uključi represor, s operatorom prestaje aktivnost operona i strukturalni geni prestaju vršiti transkripciju mRNA i sinteza proteina prestaje.

KROMOSOMI SE SASTOJE OD:DNA; RNA, bazičnih proteina tipa histoni, kiseli proteini(nehistoni). 60-90% mase kromosoma čini nukleoproteinski kompleks DNA i histona, a 10-40% otpada na mRNA i kisele proteine.

ŠTO SU INVERZIJE? OBJASNI POJAM PERICENTRIČNA INVERZIJA I PARACENTRIČNA INVERZIJA? O KOJOJ JE INVERZIJI RIJEČ (ABCDEF x HIJ -->ABFECD x HIJ)INVERZIJA – dio kromosoma se odlomi i okrene za 180°. To stvara drukčiji poredak gena u kromosomu, ali i novi poredak i organizacija gena lokusa. Izvor je genetski polimorfizam.PARACENTRIČNA INVERZIJA – dio koji ulazi u inverziju ne uključuje centromeru. Ako se dogodi rekombinacija, pola gameta će biti normalno, a pola s inverzijom.PERICENTRIČNA INVERZIJA – u inverzijski dio kromosoma uključena je centromera. Ako se rekombinacija dogodi u pericentričnoj regiji, polovica gameta će biti normalna sa drukčijim početnim razmještajem, a druga polovica će imati kromosome sa adicijom ili delecijom.

MITOZA I MEJOZA

TOČNO ODGOVORITE DOPUNJAVAJUĆI PRAZNINE RIJEČIMA „MITOZA“, „MEJOZA“, „MEJOZA2“Homologni kromosomi sparuju se tijekom mejoze1(zigoten), a ne tijekom mitoze ili mejoze2. crossino over događa se tijekom mejoze1. Sestrinske kromatide razilaze se tijekom mitoze i mejoze2, ali ne tijekom mejoze1.

DEFINIRAJ HOMOLOGNE KROMOSOME? ŠTO SU AUTOSOMI I ALOSOMI? KOLIKO AUTOSOMA I ALOSOMA IMA U TJELESNOJ STANICI ČOVJEKA?Homologni kromosomi su morfološki isti, nose gene za ista svojstva, a porijeklo im je jednom od oca a drugom od majke.Autosomi – ili tjelesni kromosomiAlosomi – ili spolni kromosomiOd 46 kromosoma koliko ima čovjek, 22 para su autosomi, a 1 par su alosomi

DEFINIRAJ HOMOLOGNI KROMOSOMSKI PAR? AKO JE BROJ KROMOSOMA KOD SMOKVE 13, KOLIKO JE HOMOLOGNIH KROMOSOMSKIH PAROVA U ZIGOTI? NACRTAJ METACENTRIČNI I TELOCENTRIČNI PAR KROMOSOMA.Homologni par kromosoma predstavljaju morfološki jednaki kromosomi koji nose gene za ista svojstva, jedan potiće od oca. A drugi od majke.Smokva: n=13, u zigoti 2n=36, tj. 13 homolognih parovaMetacentrični(1:1, dvokraki); telocentrični(0:1, jednokraki); submetacentrični(1:1.3); akrocentrični(1:7).

KUKURUZ IMA DIPLOIDAN BROJ KROMOSOMA 2n=20. NAVEDITE KOLIKO JE SLJEDEĆIH „STRUKTURA“ PO FAZAMA MITOZE ILI MEJOZE(U JEDNOJ STANICI)a)centromera u kasnoj anafazi – 40 ukupno, 20 prema polovimab)centromera u anafazi1 – 20 ukupno, a 10 prema polu

c)kromatida u metafazi1 – 20 djelomično udvostručenihd)kromosoma u kasnoj telofazi2 – u svakoj od 4 tetrade po 20 kromosoma

TJELESNA STANICA RIŽE IMA 2n=24 KROMOSOMA. KOLOKO ĆE SLJEDEĆIH STRUKTURA BITI PRISUTNO U?a)centromera u anafazi mitoze – ukupno 48b)kromosoma u anafazi mitoze – 48c)kromosoma na kraju telofaze1 – 12 djelomično udvostručenih kromosoma u 1 novonastaloj stanicid)kromosoma u telofazi2 – po 12 kromosoma u svakoj od 4 novonastale stanice tetradeKAKO ĆE NASTATI EMBRIO A KAKO ENDOSPERM I KOLIKO ĆE IMATI KROMOSOMA?EMBRIO – nastaje kad jedna generativna jezgra polenovog zrna oplodi jajnu stanicu. Embrio ima diploidan broj kromosoma(2n=24).ENDOSPERM – nastaje spajanjem druge generativne jezgre polenovog zrna sa sekundarnom jezgrom. Endosperm ima (3n=36 kromosoma)

DIPLOIDAN BROJ KROMOSOMA KOD BRESKVE IMA 16 KROMOSOMA(2n=16)?a)koliko homolognih kromosomskih parova ima u zigoti – 8b)koliko različitih kromosoma nalazimo u sinergidama i antipodama u embrionalnoj vreći – 8c)koliko različitih kromosoma nalazimo u sinergidama i antipodama u jajnoj stanici – 8koliko homolognih parova kromosoma imaju stanice vegetativnog vrška – 8

U STANICAMA BRESKVE U MEJOZI IMA 8 BIVALENATA?a)u kojoj fazi mejoze bivalenti nastaju – u profazi1 u zigotenu

b)nacrtajte 1 bivalent c)napišite koja je svrha nastajanja bivalenta – njihovo približavanje dovodi do c.o.d)koji je diploidni broj kromosoma breskve – 2n=16

KOJA PROMJENA U STRUKTURI KROMOSOMA UKLJUČUJE PRIJENOS SEGMENATA KROMOSOMA NA NEHOMOLOGNI KROMOSOM(ZAOKRUŽI)- translokacija

ŠTO JE MULTIPLI ALELOMORFIZAM? NAVEDITE SVE GENOTIPOVE KOJE MOŽE IMATI OSOBA A KRVNE GRUPEMultipli alelomorfizam je pojava kad 1 svojstvo kontrolira 1 gen, ali taj gen ima više od 2 alela. Nastaje na temelju mutacije gena.A genotip: IAIA , IAIO

NA KOJIM KROMOSOMIMA MORAJU BITI GENI ZA SVOJSTVA KOD MUŠKARACA DA BISMO MOGLI REĆI DA SU MUŠKARCI ZA TA SVOJSTVA HEMIZIGOTNI? NAVEDITE BAREM JEDNO TAKVO SVOJSTVO!Na X kromosomima, pr. boja očiju

PO KOJEM TIPU SPOL NASLJEĐUJU PTICE – abraxas tipDA LI SU KOKOŠI ILI PIJETLOVI HETEROGAMETNI I HEMIZIGOTNI – kokoši su heterogametne i hemizigotne, a pijetlovi homogametniDEFINIRAJTE POJMOVE HETEROGAMETAN I HEMIZIGOTAN –

Heterogametan – daje 2 ili više vrsta gameta obzirom na spolne kromosome

Hemizigotan – organizam koji za neko svojstvo sadrži samo 1 alel, bio to dominantan ili recesivan

MIŠ KAO I SVI SISAVCI SPOL NASLJEĐUJE PO DROSOPHILA TIPU, U TJELESNIM STANICAMA IMA 40 KROMOSOMA

a)koliko kromosoma miš dobije od oca – 19 autosoma i 1 spolni xyb)koliko autosoma imaju gamete miša – 19c)koji spolni kromosom sadrže jajne stanice miša – xd)koji spolni kromosom mogu imati spermiji miša – x i ye)koliko autosoma ima u tjelesnim stanicama ženki – 19 parova(ili 38)

ČOVJEK S NEKOM BOLEŠĆU OŽENIO JE ZDRAVU ŽENU. IMALI SU 8 DJECE(4 DJEČAKA I 4 DJEVOJČICE). SVE DJEVOJČICE IMALE SU OČEVU BOLEST, A DJEČACI SU BILI ZDRAVI. O KOJEM OBLIKU NASLJEĐIVANJA SE RADI?- spolno vezano na X kromosom-dominantno

GENOMSet kromosoma koji odgovara haploidnom setu speciesa ili je skup određenog broja kromosoma koji imaju zajedničko filogenetsko podrijetlo. Skup svih gena u osnovnom setu kromosoma. Skup svih različitih kromosoma određene vrste u kojem se pojedini kromosom svaki samo jedanput pojavljuje u tom skupu su gen lokusi za sva svojstva nekog organizma.

ŠTO SU MUTACIJE I KOJE POSLJEDICE IZAZIVAJU?Mutacije su iznenadne i trajne promjene u genetskom materijalu koje se prenose na potomstvo. Mogu biti spontane, odnosno prirodne i inducirane. Spontane mutacije nastaju u prirodi, to su nasljedne promjene dominantnog gena nad recesivnim. Inducirane mutacije uzrokuju i elektromagnetsko zračenje(ionizirajuće, X i gama zrake, neionizirajuće UV zrake), kompuskularno zračenje(Ł i ß zrake, neutroni), kemijski mutagensi(HNO“, HN“OH, antibiotici).Mutacije gena posljedica su promjene u jednom ili više nukleotidau DNA i pojavljuju se kod svih vrsta organizama. Mogu izazvat promjene u visini, težini, a posljedica toga je genotipovima ili poligenima i teško su uočljive na fenotipu, letalne mutacije su posljedica promjene gena koja dovodi do uginuća organizama(albinizam kod biljaka)ali sprečavaju njegovu daljnju reprodukciju. Makromutacije su uočljive promjene na fenotipu, a posljedica su promjena na major genima.Kromosomske mutacije su posljedica promjene u broju i strukturi kromosoma. Promjene u strukturi kromosoma zovemo kromosomske aberacije. One imaju znatan utjecaj na razvoj prganizma. Održavaju se na promjenama gena i svojstava, dovode svojstva u nove odnose, izazivaju djelomičnu ili potpunu sterilnost organizma. Mogu biti letalne, to su: delecije, duplikacija, inverzija.

ŠTO SU MUTACIJE? NAVEDITE MUTACIJE U BROJU KROMOSOMA I DEFINIRAJTE IH?MUTACIJE – su iznenadne i trajne promjene u genetskom materijalu koje se prenose na potomstvo. Mogu biti spontane(prirodne) i inducirane.Promjene u broju kromosoma zovemo EUPLOIDI=monoploidan broj kromosoma povećan N puta.ANEUPLOIDI=smanjen ili povećan broj pojedinih kromosoma iz genoma

OPIŠI TRISOMIK

Organizam koji ima jedan kromosom viška i njegova opća formula je 2n+1. nastaje kao rezultat nerazdvajanja pojedinih kromosoma u mitozi ili mejozi, tako da stvorena gameta n+1 kad se spoji s gametom n u kromosomu nastaje organizam 2n+1. najsigurniji nastanak trisomika su triploidi i haploidi. Primjer trisomika kod ljudi je Downov sindrom, muška sterilnost. Kod biljaka su trisomici slabije razvijeni, a višak kromosoma se različito manifestira na određeno mjesto.

GAMETA, ŠTO JE?Gameta je muška ili ženska spolna stanica sa haploidnim brojem kromosoma, spremna za oplodnju.

TRIPLOID, ŠTO JE?To je organizam koji ima tri puta zastupljen isti genom(AAA, BBB). Obično su autoploidi(povećan broj kromosoma istog gena). Nastaju na 2 načina:1)križanjem tetraploida(4n) s diploidom(2n); 2)jajnu stanicu s nereduciranim brojem kromosoma oplodi polen(n). Triploidi su sterilni kao posljedica nepravilnog parenja kromosoma u mejozi.

KSENIJE?Promjene u nasljeđivanju gdje se utjecaj oca vidi već u godini oplodnje i može se uočiti na direktnom produktima oplodnje.

MAKROSPOROGENEZAProces nastanka jajne stanice i sekundarne jezgre kod biljaka. Unutar tučka je embrionalna vreća koja je diploidna. Megaspora ulazi u diobu, stvore se 4 haploidne stanice, 3 odumiru a živa ostaje jedna velika haploidna jezgra odnosno makrospora. Makrospore ulaze u 3 uzastopne mitotske diobe, 8 identičnih jezgara u 1 citoplazmu, 2 sinergide, jajna stanica, sekundarna jezgra, 4 antipode

MIKROSPOROGENEZANastajanje polenovog zrna. Antere imaju 4 polenove vreće unutar koje su mnoge diploidne majčinske stanice odnosno mikrospore. Svaka majčinska stanica u mejozi stvara 4 haploidne mikrospore. Svaka mikrospora se dijeli mitozom.

ŠTO JE CROSSING OVER. PRIKAŽI GACrossing over je recipročna izmjena homolognih dijelova nesestrinskih kromatida homolognih kromosoma. Događa se u pahitenu profaze I, a prethodi mu sinapsis ili stvaranje bivalenata. Svrha mu je osiguravanje novih rekombinacija već postoječih alela, posljedica je genotipska i fenotipska varijabilnost organizama. Nakon crossing overa dvije sestrinske kromatide nisu više identične.

KADA U MEJOZI DOLAZI DO REKOMBINACIJE SESTRINSKIH KROMATIDA?KOJI PROCES I KADA SE MORA DOGODITI PA DA 2 SESTRINSKE KROMATIDE NISU VIŠE IDNETIČNE?To dolazi u pahitenu profaze I(mejoza 1) kod crossing overa, a njemu prethodi sinapsis, tj. stvaranje bivalenata.

GDJE SE DOGAĐA:- skraćivanje diobenog vretena: u profazi- skraćivanje kromatide: u profazi- odlazak na polove: u anafazi

- sparivanje kromosoma: samo u mejozi- ekvatorijalnu ravninu:metafaza

KOJE MUTACIJE NA BAZI PROTEINA MOGU BITI?SILENT MUTACIJE: promjena u kodonu tako da promijenjeni kodon kodira istu AKSMISLENE MUTACIJE:promjene u kodonu tako da promijenjeni kodon kodira drugu AKNONSENS MUTACIJE:promjene kodona za neku AK u STOP kodonuFRAME SHIFT MUTACIJE:promjena je rezultat adicije ili delecije jedne ili dvije AK

NAVEDITE MUTACIJE U BROJU KROMOSOMA I DEFINIRAJTE IH:EUPLOIDI – monoploidan broj kromosoma povećan N puta- Haploidi – n, homozigoti,(AB organizmi koji imaju gametni broj kromosoma)- Dihaploidi – n*2=2n, AABB- Diploidi – n+n=2n, AABB(heterozigot)- Poliploidi – a)autoploidipovećan broj kromosoma istog genoma;

b)alopoliploidipovećan broj kromosoma različitog genoma- Triploidi – 2n+n=3n, AAABBB- Tetraploidi – 2n*2=4n- Heksaploidi – - Oktaploidi – ANEUPLOIDI – smanjen ili povećan broj pojedinih kromosoma iz genoma

NABROJI SVE FAZE MITOZE I MEJOZEMITOZA:1)interfaza-G1 period-predsintetski

-S period-sintetski-G2 period-postsintetski

2)profaza 3)metafaza 4)anafaza 5)telofaza

MEJOZA: 1)interfaza 2)profaza1-leptoten, zigoten, pahiten, diploten, dijakineza 3)metafaza1 4)anafaza1 5)telofaza1 Kratki odmor ili se odma nastavlja druga mejotička dioba 1)interfaza2 2)profaza2 3)metafaza2 4)anafaza2 5)telofaza2

U KOJIM FAZAMA MITOZE I MEJOZE SE UDVOSTRUČUJE DNA?U mitozi u „S“ periodu u kracima kromosoma i u anafazi u centromeramaU mejozi u „S“ periodu, u interfazi1 u kromosomima u kracima, i u anafazi2 u centromeri

U KOJOJ FAZI MITOTSKE DIOBE DOLAZI DO UDVOSTRUČENJA DNA I U KOJOJ JE VEZI DUPLIKACIJA DNA SA FORMIRANJEM NOVIH SESTRINSKIH KROMATIDA?

DNA se udvostručuje u 2 periodu interfaze u kracima kromosoma i u anafazi u centromerima, kromatide su nosioci genetskog materijala ili DNA.

KOJA SE STVAR DEŠAVA SAMO U MEJOZI I U KOJOJ FAZI?Sparivanje kromosoma odnosno sinapsis u mejozi1 i crossing over u pahitenu isto u mejozi1

PROMJENE U STRUKTURI KROMOSOMAZovemo ih kromosomske aberacije i imaju znatan utjecaj na razvoj organizama. Odražavaju se na promjege gena i svojstava. Dovode svojstva u nove odnose, a mnoge izazivaju djelomičnu ili potpunu strerilnost ili su letalne:delecije, duplikacije, inverzije, translokacije.

ŠTO SU MAKROMUTACIJE, A ŠTO LETALNE MUTACIJE?Makromutacije ili morfološke mutacije su lako uočljive promjene u fenotipu(oblik, boja, veličina), a posljedica su promjena u oligogenima.Letalne mutacije su promjene gena koje dovode do uginuća organizama ili sprečavaju daljnje reprodukcije(albinizam). Kod viših biljaka zovu se i sterilne mutacije.

NEVEZANO NASLJEĐIVANJE

MULTIPLI ALELOMORFIZAM? KOJI GENOTIP MOŽE OMATI OSOBA KRVNE GRUPE A?Multipli alelomorfizam je pojava kad jedno svojstvo kontrolira jedan gen, ali taj gen ima više od dva alela. Nastaje na temelju mutacije gena.Genotip krvne grupe A su:IAIA i IAI0

INTERMEDIJALNI ODNOS ALELA-oba alela imaju jednak doprinos za razvoj nekog svojstva

EPISTAZETo su genetske interakcije u kojoj jedan gen prekriva odnosno sprečava fenotipsku izražajnost drugog nealelnog gena. Gen koji maskira drugi gen u njegovoj je ekspresiji epistatski, a gen čija je ekspresija maskirana nealelnim genom je hipostatski gen.Dupla recesivna epistaza-dva dominantna alela zajedno u zigoti tvore drugačiji fenotip, a ako je svaki taj dominantni alel s recesivnim alelom drugog gena, tada je fenotip isti kao recesivni genotip(obično je to divlji tip)-9:7

DIHIBRID je organizam koji se razlikuje u dva alelna para i koji je heterozigot.

ŠTO SU TRANSGRESIJE, KAKVE MOGU BITI?Transgresija je pojava da je svojstvo kod potomstva jače ili slabije izraženo nego kod bilo kojeg roditelja, postoji dominantna i recesivna transgresija, a za roditelje smatramo p1 generaciju.

ŠTO JE NASLJEDNOST ILI HERITABILNOST? KAKO PROCJENJUJEMO NASLJEDNOST U UŽEM, A KAKO U ŠIREM SMISLU?Nasljednost je mjera koja kaže koliko su geni utjecali na razvoj nekog svojstva u određenoj populaciji.Nasljednost u širem smislu – udio genotipske varjance u ukupnoj fenotipskoj varijanci, predstavlja nasljednost u širem smislu.

Nasljednost u užem smislu – predstavlja udio aditivne varjance u ukupnoj fenotipskoj varjanci.