Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat ... ze web1.pdfGlasnik za istraživanje šišmiša Balkana . Journal of Bat Research in the Balkans Izdavači/publishers

ISSN 2490-3094

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the BalkansGodina II, Br. 1, 2017

Hypsugo Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana Journal of Bat Research in the Balkans

Izdavači/publishersCentar za krš i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Centar za životnu sredinu, Banja Luka, Bosna i HercegovinaDruštvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Beograd, Srbija

Crnogorsko društvo ekologa, Podgorica, Crna Gora

Redakcija/Editorial BoardMarina Đurović (Podgorica), Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović

(Sarajevo), Jasmin Pašić (Banja Luka), Primož Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb), Philippe Théou (Tirana)

Urednik/EditorJasminko Mulaomerović

Fotografija na korici/Cover photoVeliki potkovnjak R. ferrumequinum

Greater horseshoe bat (foto/photo: Goran Rnjak)

Dizajn korice/Cover designAleksandar Škorić

DTP & print TDP d.o.o. Sarajevo

ISSN 2490-3094

SADRŽAJ / CONTENT

A) ČLANCIDina Rnjak Goran Rnjak, Vida ZrnčićISTRAŽIVANJE FAUNE ŠIŠMIŠA JUGOISTOČNOG DIJELA ISTRE (HRVATSKA) 2013. GODINEBAT FAUNA RESEARCH IN THE SOUTH-EASTERN PART OF ISTRIA (CROATIA) IN 2013 . . . . . . . 1

Primož PresetnikREZULTATI ISTRAŽIVANJA FAUNE ŠIŠMIŠA I OSTALIH SISARA NA VI. INTERNACIONALNOM BIOLOŠKOM KAMPU “STOLAC 2016” (BOSNA I HERCEGOVINA)RESULTS OF OF BAT AND OTHER MAMMALS FAUNA SURVEY ON VI. INTERNACIONALNI BIOLOGY CAMP “STOLAC 2016” (BOSNA I HERZEGOVINA). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić, Maja Hodžić,

Ivan Napotnik, Simone Milanolo, Miralem HusanovićREZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2016/17SURVEY RESULTS OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2016/17 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Simone Milanolo, Jasmin Pašić, Baranko Karapandža, Jasminko Mulaomerović, Primož PresetnikNOVI NALAZI GOLOREPOG ŠIŠMIŠA (TADARIDA TENIOTIS) U BOSNI I HERCEGOVINI I PRATEĆA ZAPAŽANJA FURTHER RECORDS OF EUROPEAN FREE-TAILED BAT (TADARIDA TENIOTIS) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND ASSOCIATED OBSERVATIONS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

Jasminko MulaomerovićVELIKI MIŠOUHI ŠIŠMIŠ (MYOTIS MYOTIS) – PRVI ZABILJEŽENI SLUČAJ OLIGODONTIJE NA ZAPADNOM BALKANUGREATER MOUSE-EARED BAT (MYOTIS MYOTIS) – FIRST RECOREDED CASE OF OLIGODONTIA IN WESTERN BALKAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

ISSN 2490-3094

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the BalkansGodina II, Br. 1, 2017

B) TERENSKE BILJEŠKEPrimož PresetnikRHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS 20. 7. 2016, KOPRIVNA, SLOVENIA RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS 20. 7. 2016, KOPRIVNA, SLOVENIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Primož Presetnik, Ivana Budinski, Maja Hodžić, Jasminko MulaomerovićMINIOPTERUS SCHREIBERSII, MIGRATION: 7. 5. 2016, PETROVARADIN (SERBIA) – 19. 2. 2017, DARDAGANI-ZVORNIK (BOSNIA AND HERZEGOVINA)MINIOPTERUS SCHREIBERSII, MIGRACIJA: 7. 5. 2016, PETROVARADIN (SRBIJA) – 19. 2. 2017, DARDAGANI-ZVORNIK (BOSNA I HERZEGOVINA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

Miralem Husanović, Jasminko Mulaomerović, Primož PresetnikPLECOTUS MACROBULLARIS, 8. 11. 2016, CAVE PONIKVA, VAREŠ, BOSNIA AND HERZEGOVINA PLECOTUS MACROBULLARIS, 8. 11. 2016., PEĆINA PONIKVA, VAREŠ, BOSNA I HERCEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Jasminko MulaomerovićCHIROPTERA, 14. 10. 2006., PEĆINA U DUBOKOJ TAJAŠNICI, 21. 8. 2016., PEĆINA U SREDNJOJ STIJENI, TAJAN, BOSNA I HERCEGOVINACHIROPTERA, 14. 10. 2006, PEĆINA U DUBOKOJ TAJAŠNICI CAVE, 21. 8. 2016, PEĆINA U SREDNJOJ STIJENI CAVE, TAJAN, BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

1

Hypsugo, II, 1, 2017.

ISTRAŽIVANJE FAUNE ŠIŠMIŠA JUGOISTOČNOG DIJELA ISTRE (HRVATSKA) 2013. GODINE

BAT FAUNA RESEARCH IN THE SOUTH-EASTERN PART OF ISTRIA (CROATIA) IN 2013

Dina Rnjak1, Goran Rnjak1, Vida Zrnčić1

AbstractBaseline survey of present bat populations was conducted in south-eastern part of Istria, dur-ing the period from February to November 2013. Apart from surveys of 36 potential roost sites (31 underground and 5 overground sites), mist netting and acoustic surveys were also carried out to determine bat species composition. A total of 11 bat species (Rhinolophus eu-ryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, Hypsugo savii, Myotis blythii oxygnathus, M. emar-ginatus, Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhlii, P. pipistrellus, Miniopterus schreibersii, Tadarida teniotis) and genus Plecotus were recorded. Bats were recorded at 21 sites, out of which two previously unknown important roosts were discovered. Industrial plant in Bršica is an impor-tant roost site for a larger number of bats (R. ferrumequinum, M. blythii oxygnathus, M. emar-ginatus) that form maternity colonies. Another site determined as an important bat roost was tunnel Čepić polje – Plomin harbour (first entrance point near Vozilići), where R. euryale and R. ferrumequinum form maternity colonies, while M. oxygnathus blythii and R. hipposideros are sometimes present in smaller numbers. Due to its importance, this location was included into the List of internationally important underground sites for bats (UNEP/EUROBATS). Mist netting survey was conducted at three ponds in June, July and September 2013, during which five bat species (R. ferrumequinum, H. savii, M. emarginatus, P. kuhlii, Mi. schreiber-sii,) and an individual of genus Plecotus were captured. Acoustic survey resulted with 1 084 recorded bat contacts and eight bat species (R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, H. savii, N. noctula, P. pipistrellus, Mi. schreibersii, T. teniotis) with most of the calls from phonic species group P. kuhlii/nathusii.

Key words: bats, Chiroptera, roost sites, Istria, Croatia

SažetakIstraživanje nultog stanja prisutnih populacija šišmiša provedeno je na području jugoistoč-ne Istre, u razdoblju od veljače do studenog 2013. godine. Osim pregleda 36 potencijalnih skloništa (31 podzemnog i 5 nadzemnih objekata), istraživanje je uključivalo i uzorkovanje mrežama za hvatanje te snimanje glasanja šišmiša ultrazvučnim detektorima u svrhu utvr-đivanja sastava prisutnih vrsta šišmiša. Tijekom istraživanja zabilježeno je ukupno 11 vrsta (Rhinolophus euryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, Hypsugo savii, Myotis blythii oxy-gnathus, M. emarginatus, Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhlii, P. pipistrellus, Miniopterus schreibersii, Tadarida teniotis) i jedinka roda Plecotus. Prisutnost šišmiša zabilježena je na 21

1 Geonatura d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode (Hrvatska), e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

2

lokalitetu, pri čemu su otkrivena i dva nova važna skloništa. U napuštenom industrijskom postrojenju u Bršici prisutna je porodiljna kolonija većeg broja šišmiša (R. ferrumequinum, M. blythii oxygnathus, M. emarginatus). Tunel Čepić polje − Plomin luka (I. ulazna točka kraj mjesta Vozilići) utvrđen je kao važno sklonište šišmiša, gdje je prisutna porodiljna kolo-nija vrsta R. euryale i R. ferrumequinum, dok su vrste M. oxygnathus blythii i R. hipposideros prisutne u manjem broju. S obzirom na svoj značaj, ovaj lokalitet je uvršten u Listu međuna-rodno važnih podzemnih skloništa (UNEP/EUROBATS). Uzorkovanjem šišmiša mrežama za hvatanje provedenog na tri lokve u lipnju, srpnju i rujnu 2013. zabilježeno je pet vrsta (R. ferrumequinum, H. savii, M. emarginatus, P. kuhlii, Mi. schreibersii) te jedinka roda Plecotus. Snimanjem glasanja šišmiša zabilježeno je ukupno 1 084 preleta osam vrsta šišmiša (R. eu-ryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, H. savii, N. noctula, P. pipistrellus, Mi. schreibersii, T. teniotis) prilikom čega je najčešće bilježeno glasanje fonetske skupine P. kuhlii/nathusii.

Ključne riječi: šišmiši, Chiroptera, skloništa, Istra, Hrvatska

UvodŠišmiši na teritoriju Republike Hrvatske strogo su zaštićeni Zakonom o zaštiti pri-rode (Narodne novine 80/13), a obaveza očuvanja njihovih populacija proizlazi i iz potpisanog Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi UNEP/EUROBATS (NN-MU 06/66). Ipak, podaci o rasprostranjenosti pojedinih vrsta još uvijek su malobrojni, a brojnost populacija većine vrsta slabo poznata ili nepoznata (MZOIP & DZZP 2014). U okviru ovog rada predstavljeni su rezultati temeljnih istraživanja faune šišmiša jugoistočnog dijela Istre. S obzirom da pregledom dostupne objavljene literature nisu utvrđeni podaci o prijašnjim istraživanjima na ovome području, cilj je bio utvrditi sastav prisutnih vrsta i istražiti što veći broj potencijalno značajnih skloništa šišmiša.

Istra se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Jadranske obale i najveći je hrvatski poluotok (3 470 km2). Istraživanje je obuhvatilo jugoistočni dio istarskog poluotoka između Raškog i Plominskog zaljeva, na području općina Labin i Raša te manjim di-jelom općine Kršan i Sveta Nedjelja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine pod-ručje Labina ima ukupno 11 642 stanovnika i manje je regionalno središte (Službene novine Istarske županije 14/16), dok je područje općine Raša manje naseljeno s 3 183 stanovnika (DZS 2013). Nalazi se na prostoru umjereno tople vlažne klime s vru-ćim ljetom, dok se reljefno viši dijelovi nalaze i na prostoru umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom (Šegota & Filipčić 2003). Na spomenutom prostoru prevlada-vaju suhi travnjaci, primorske šume i šikare hrasta medunca i kultivirane površine, a mjestimično se pojavljuju i nasadi četinjača (HAOP 2017, WMS/WFS servis). S obzirom na geološku građu, područje se većim dijelom nalazi na prostoru Crvene Istre, nazvanim po zemlji crvenici koja velikim dijelom prekriva mlađe mezozojske i paleogenske karbonate. Manji dio područja nalazi se na prostoru Sive Istre, odnosno središnjeg flišnog bazena (Velić et al. 1995). Područje je u prošlosti bilo poznato po rudarskoj djelatnosti, odnosno prikupljanju i proizvodnji ugljena te obiluje brojnim rudnicima i industrijskim postrojenjima koji nisu u funkciji od 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća (Vorano 1997). Podzemni hodnici, poput rudnika Raše, prikupljaju

Dina Rnjak, Goran Rnjak, Vida Zrnčić

3Istraživanje faune šišmiša jugoistočnog dijela Istre (Hrvatska) 2013. godine

podzemne i površinske vode. Važniji površinski tok je Boljunščica, a rijeka Raše najveće je slivno područje (Šikić & Polšak 1973). Od ostalih površinskih voda česte su i povremene te stalne lokve, održavane za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina ili za napajanje divljači.

Materijali i metodeIstraživanje je provedeno u okviru osam terenskih izlazaka, u razdoblju od veljače do studenog 2013. godine. Uključivalo je pregled većeg broja nadzemnih i podze-mnih objekata kao mogućih značajnih skloništa šišmiša, uzorkovanje mrežama za hvatanje te snimanje glasanja šišmiša ultrazvučnim detektorima.

a) Istraživanje nadzemnih i podzemnih objekata kao mogućih značajnih skloništaPodzemni (špilje, jame, tuneli) i nadzemni objekti (kuće, crkve) o kojima su

prikupljene informacije od lokalnog stanovništva, članova Speleološkog društva “Istra” i Speleološkog kluba “HAD” (Rnjak et al. 2017), pregledani su tijekom dana te je procijenjen njihov značaj kao potencijalnih skloništa šišmiša. Procjena je izvr-šena na temelju morfologije objekta, mikroklimatskih značajki, zabilježenih tragova te prisutnosti i brojnosti šišmiša. U objektima gdje je zabilježeno više od 20 šišmiša ili velika količina tragova (guano, mrlje na stropu), brojnost, sastav i reproduktivni status zabilježenih populacija praćeni su i tijekom ostatka istraživanja, uključujući i vrijeme sezonskih migracija. Sastav vrsta određen je vizualno i ultrazvučnim de-tektorima (Elekon Batlogger, Petterson D240x), a brojnost populacija procijenjena je vizualno ili fotografiranjem kolonije uz mjerku (Battersby 2010). Bilježeni su mikro-klimatski parametri (temperatura, vlažnost zraka) unutar i izvan objekata (Kestrel 4000 Pocket Weather Tracker). Prema potrebi, za utvrđivanje vrste i reproduktivnog statusa korištena je ručna mreža za hvatanje. Datumi terenskih obilazaka prikazani su u Tablici 1 i 2.

b) Uzorkovanje šišmiša mrežama za hvatanjeMonofilamentne mreže za hvatanje (Ecotone Mist Net) postavljane su u lip-

nju 2013. uz lokvu Veli Kal, u srpnju uz lokvu Veli Kol i lokvu uz cestu između sela Knapići i Kaluševo te u rujnu ponovno uz lokvu Veli Kal, u trajanju 3 do 4 h od trenutka zalaska Sunca. Datumi terenskih istraživanja navedeni su u Tablici 3. Hvatanje šišmiša provedeno je u svrhu determinacije prisutnih vrsta koje nije moguće razlikovati na temelju glasanja i utvrđivanja njihovog reproduktivnog sta-tusa. Uhvaćenim životinjama na mjestu hvatanja određena je vrsta (Dietz & von Helversen 2004, Tvrtković et al. 2005, Dietz et al. 2009), spol, dob i reproduktivni status, nakon čega su puštene neozlijeđene na mjestu hvatanja.

Lokva Veli Kal (Slika 2), promjera je oko 15 m i nalazi se na manjoj livadi okru-ženoj šikarom hrasta medunca, dok se lokva Veli Kol (Slika 3), promjera oko 5 m, nalazi unutar šikare hrasta medunca koja postupno prelazi u stadij mlade šume. Oko lokve Veli Kol primijećeni su tragovi divljih svinja te se može pretpostaviti da je

4

Slika 1. Područje i točkasti lokaliteti istraživanja šišmiša jugoistočnog dijela Istre, veljača − studeni 2013.

(Brojevi na karti odgovaraju brojevima lokaliteta u Tablici 1 i 2). Figure 1. Bat research area and surveyed locations in the south-eastern part of Istria,

February − October 2013. (Numbers on the map refer to the numbers preceding each location name in Table 1 and 2).


5

divljač često koristi, iako za vrlo sušnih ljeta presušuje. Obje lokve udaljene su oko 1 200 m od najbližeg naselja. Lokva uz cestu između naselja Knapići i Kaluševo (Slika 4) dimenzija je 6 × 12 m, djelomično je okružena šikarom i smještena je oko 300 m od prvih kuća.

Slika 2. Lokva Veli Kal u lipnju 2013. (foto: Dina Rnjak). Figure 2. Veli Kal pond in June 2013 (photo: Dina Rnjak).

Slike 3, 4. Lokva Veli Kol u rujnu i lokva uz cestu Knapići – Kaluševo u srpnju 2013. godine

(foto: Dina Rnjak). Figures 3, 4. Veli Kol pond in September and pond near the road Knapići – Kaluševo in July

2013 (photo: Dina Rnjak).

c) Snimanje glasanja šišmiša ultrazvučnim detektorimaGlasanje šišmiša snimano je duž četiri osnovna (3,3 km; 5,0 km; 2,8 km; 3,8

km) i četiri kontrolna linijska transekta (11,0 km; 3,6 km; 3,7 km; 7,1 km) u trajanju do 2 h od trenutka zalaska Sunca, u razdoblju od travnja do listopada 2013. godine (15. – 17. travnja, 13. – 16. svibnja, 17. – 19. lipnja, 7. – 11. srpnja, 2. – 7. rujna, 14. – 17. listopada). Osnovni transekti su redovito ponavljani, a kontrolni transekti mijenjani su tijekom svakog istraživanja. Svi transekti nalazili su se na području suhih trav-njaka i šikara hrasta medunca koje su se postupno razvile na području nekadašnjih

Istraživanje faune šišmiša jugoistočnog dijela Istre (Hrvatska) 2013. godine

6

travnjaka i kultiviranih površina, a mjestimično prolaze i kroz kultivirane površine i nasade četinjača (HAOP 2017, WMS/WFS servis). Uz to, kontrolni transekti djelo-mično prate i lokalne ceste kroz manja naselja (Slika 1). U travnju 2013. je korišten ultrazvučni detektor Petterson D240x s „time expansion“ tehnikom (TE) i prijenosni digitalni snimač (Zoom H2), uz istovremeno slušanje glasanja u realnom vremenu „heterodyne“ tehnikom (HE). Od svibnja do listopada 2013. korišten je ultrazvučni detektor Elekon Batlogger koji snima u realnom vremenu s automatskom aktiva-cijom na zvukove frekvencija 12-155 kHz. Iako su u programu za analizu zvuka (BatSound Pro ver. 3.31b, BatExplorer ver. 1.8.), uz vrste i/ili fonetske skupine de-terminirane prema Barataud (2015), utvrđene i lokacije preleta te indeks aktivnosti za pojedina vremenska razdoblja, zbog velikog opsega istraživanja i količine priku-pljenih podataka, u okviru ovog članka prikazani su samo podaci o zabilježenom sastavu vrsta šišmiša.

RezultatiTijekom istraživanja zabilježeno je ukupno 11 vrsta: južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak (R. ferrumequinum), mali potkovnjak (R. hipposide-ros), primorski šišmiš (Hypsugo savii), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii oxygnathus), riđi šišmiš (M. emarginatus), rani večernjak (Nyctalus noctula), bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii), patuljasti šišmiši (P. pipistrellus), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), sredozemni slobodnorepac (Tadarida teniotis) i rod Plecotus.

a) Istraživanje nadzemnih i podzemnih objekata kao mogućih značajnih skloništaNa istraživanom području pregledano je ukupno 36 potencijalnih skloništa šiš-

miša (Slika 1, Tablica 1 i 2). Većina pregledavanih objekata su podzemni (18 jama, 8 špilja, 2 tunela, 3 bunkera), a istraženo je i pet nadzemnih objekata (nenaseljene kuće i zgrade, crkva). Među pregledavanim speleološkim objektima uglavnom je ri-ječ o onima jamskog karaktera dubine do 30 m, a najdublja istražena jama je Jama u ogradi (56 m).

Šišmiši, kao ni najčešće njihovi tragovi nisu uočeni u 15 objekata, dok je u 14 objekata pronađeno do 10 jedinki šišmiša (rod Rhinolophus). Ipak, za većinu obje-kata, naročito špilja i jama, nije isključena mogućnost da ih šišmiši, iako u malom broju, povremeno koriste u kraćim razdobljima. Posebno je važno istaknuti špilju Aldo Negri (Negrijeva špilja) (Slika 5) u kojoj je prilikom pregleda u studenom 2013. uočeno samo šest malih potkovnjaka te po jedan veliki i južni potkovnjak, ali veća količina tragova (guana) upućuje na mogućnost da u njoj boravi veća kolonija (do 50 jedinki) u nekom drugom razdoblju. Iz špilje izvire potok, a nalazi se uz planinarsku stazu, između naselja Labin i Rabac.

Do 20 šišmiša uočeno je u Bunkeru III u blizini napuštenog industrijskog po-strojenja kod Raše i u špilji Trdačina, u kojima prema tragovima tijekom godine ne obitava veći broj šišmiša. Bunker III duljine 30 m nalazi se u blizini napuštenog industrijskog postrojenja kod Raše. Prilikom istraživanja u listopadu 2013. godine


7

u njemu je uočeno 11 južnih i osam velikih potkovnjaka. Špilja Trdačina (Slika 6) duljine 27 m nalazi se uz planinarski put koji vodi od Sisola do Skitače. Špilja je u II. svjetskom ratu korištena kao sklonište i bolnica. Unutar nje vršena su i arheološka iskapanja. U veljači 2013. godine u špilji je zabilježeno sedam malih i jedan veliki potkovnjak, u travnju šest malih potkovnjaka te u studenom šest malih i jedan veliki potkovnjak.

Po prvi put otkriven je veći broj šišmiša u napuštenom industrijskom postroje-nju u Bršici i u tunelu Čepić polje − Plomin luka (I. ulazna točka kraj mjesta Vozilići), (Slika 1, Tablica 2), opisanim u nastavku teksta.

Tablica 1. Rezultati istraživanja potencijalnih podzemnih i nadzemnih skloništa šišmiša u jugoistočnom dijelu Istre, veljača – studeni 2013. godine (br. pločice – identifikacijska ozna-

ka na ulazu speleološkog objekta, g – mala količina guana). Table 1. Results of surveys of potential overground and underground bat roosts in south-eastern part of Istria, February – November 2013 (ID – identification marking at the cave

entrance, g – small amount of guano).

# Lokalitet (br. plocice) / Location (ID)

Sinonim/ Synonym

Dubina//duljina /Depth//length (m)

Datum / Date

Vrsta šišmiša (br. jedinki)/Bat species (no. of bats)

Tragovi/Traces

1 Bužorova jama (SK HAD 94)

Jama pod Oštri

29//42 18.4. Rhinolophus sp. (2) g

2 Jama Blizanci (03-0392) - 14//16 21.11. - -3 Jama III (03-0448) - 31//39 16.2. R. hipposideros (1) g

4 Jama kod dva lješnjaka (03-0386)

Jama IV 47//8816.2.

R. ferrumequinum (1)gR. hipposideros (3)

7.9. -

5 Jama kod lovočuvareve kuće (05-227)

- 26//28 5.9. - -

Slike 5, 6. Špilja Aldo Negri (Negrijeva špilja) i špilja Trdačina Figures 5, 6. Aldo Negri cave (Negrijeva špilja) i Trdačina cave

(foto/photo: Goran Rnjak i Dina Rnjak).


8


Sinonim/ Synonym


Datum / Date


Tragovi/Traces

6 Jama na Skitači(SK HAD 184)

Špilja kod Skitače

11//33 13.2. - -

7 Jama na vrhu Tihovinje (SK HAD 181)

- 26//? 18.4. - -

8 Jama pod Šikolov breg (SK HAD 96)

Jama u Šikolovoj kampanji

28//33 15.5. R. hipposideros (1) -

9 Jama pod Tihovinje I (03-0301)

- 5//5 18.4. - -

10 Jama pod Tihovinje II (03-0439)

- 16//25 18.4. - -

11 Jama pod Tihovinje III (03-0454)

- 16//17 18.4. - g

12 Jama pod Veli vrh (01-0305)

Jama II, Dupla jama

14//17 16.2. - -

13 Jama pod zid (01-0304) Jama I 26//53 16.2. R. hipposideros (10) g

14 Jama u ogradi (03-0397) Jama VI 56//59

16.2. R. hipposideros (1) g

20.11.R. euryale (1) gR. ferrumequinum (1) gR. hipposideros (3) g

15 Jama u vrtači (05-0307) - 14//16 17.4. - -16 Jama V (05-0225) - 30//44 17.4. R. hipposideros (1) g

17 Pećina Bršljonka (SK HAD 185)

- 22//48 13.2. - g

18 Pećina pod Tihovinje (SK HAD 182)

- 3//8 18.4. - -

19 špilja Brestovica (-) - 3//10 22.11. - -20 špilja Brestovica 2 (-) - 0//6 22.11. - -

21 Špilja Trdačina (03-0391)

- 6//27

16.2.R. ferrumequinum (1)

gR. hipposideros (7)

17.4. R. hipposideros (6)

20.11.R. ferrumequinum (1)R. hipposideros (6)

22 Jama kod crkve Sv. Nikole (03-0388)

- 17//34 16.10. R. ferrumequinum (1) g

23 Jama na Rive (03-0442) - 28//30 19.4. R. hipposideros (1) -

24 Špilja Aldo Negri (-)Negrijeva špilja

?//100+ 18.11.R. euryale (1)

gR. ferrumequinum (1)R. hipposideros (6)


9


Sinonim/ Synonym


Datum / Date


Tragovi/Traces

25 Špilja na Malom Kuku (03-0389)

- 2//14 18.10. - -

26 Špilja Rimska škulja (-)Vilinska pećina

5//100 8.9.R. ferrumequinum (5)

gR. hipposideros (1)

27 Bunker I 0//15 14.5. - g28 Bunker II 0//15 14.5. R. hipposideros (1) g

29 Bunker III - 0//30 15.10.R. euryale (11)

gR. ferrumequinum (8)

30 Ruševna zgrada - - 21.11. - g31 Sv. Matej, crkva - - 16.10. R. ferrumequinum (1) g

32 Šikul, nenaseljena kuća - -15.5. R. ferrumequinum (1)

g5.9.

R. ferrumequinum (1)R. hipposideros (5)

33 Tunel I - 3//43 15.4. R. ferrumequinum (1) g

34 Industrijsko postrojenje kod Vlaškog potoka

- 0//40 15.4. R. ferrumequinum (2) g

35 Tunel Čepić polje − Plomin luka Tunel Čepić polje − Plomin luka odvodni je sustav dug oko 4,5 km i ima veći broj odvojenih ulaza. Voda u tunel utječe na rubu Čepić polja (II. ulazna točka) i istječe iz njega kod Plomina (III. točka) nakon čega se ulijeva u more. Za vrijeme visokog vodostaja tunel u cijelosti bude potopljen, dok je u ljetnim mjesecima uglavnom suh. I. istražena ulazna točka kraj mjesta Vozilići sastoji se od ulaza s kosim kanalom duljine oko 150 m koji se spaja na polovini odvodnog tunela Ćepić polje − Plomin luka i 200 m udaljenog manjeg vertikalnog ventilacijskog okna koje se također spaja na glavni odvodni kanal. Na ulazu u tunel nalaze se vrata s vertikalnim rešetkama, međutim vrata nisu zatvorena u potpunosti pa je moguć prolaz ljudi i šišmiša. II. ulazna točka nalazi se u Čepić polju, a sastoji se od glavnog ulaza za vodu i 200 m udaljenog suhog ulaza koji se strmim stubama spušta na glavni odvodni kanal. III. ulazna točka nalazi se pored TE Plomin kroz koji otječe voda iz tunela, ali je ujedno i zaključan vratima s vertikalnim rešetkama.

Najveći broj šišmiša zabilježen je u pristupnom, kosom kanalu I. ulazne toč-ke kraj mjesta Vozilići (Slika 7). Ovdje je u veljači 2013. godine (za datume vidjeti Tablicu 2) otkrivena kolonija 130 velikih potkovnjaka, čija je prisutnost potvrđena i u travnju iste godine. U drugoj polovici lipnja 2013. zabilježeno je oko 200 jedinki ukupno četiri vrste šišmiša (riđi šišmiš, oštrouhi šišmiš, južni i veliki potkovnjak). Pri tom je uhvaćen odrasli mužjak oštrouhog šišmiša te trudne, laktirajuće i jedno-godišnje ženke riđeg šišmiša. Početkom srpnja 2013. detaljno je po prvi put istražen


10

cijeli tunel i sve tri ulazne točke. Tada je u pristupnom, kosom tunelu I. ulazne točke zabilježeno oko 750 šišmiša (oko 150 riđih šišmiša i miješana kolonija južnih i ve-likih potkovnjaka s oko 550 jedinki) (Slika 8). Uočeno je 5 − 10 odraslih mužjaka oštrouhog šišmiša za kojeg nije potvrđeno da u tunelu formira porodiljnu koloniju. Mladi riđi šišmiši već su letjeli i narasli gotovo do veličine odraslih jedinki, dok su mladi južnog i velikog potkovnjaka do tada narasli do polovice veličine odraslih. Od toga je 20-ak šišmiša uočeno u ventilacijskom oknu I. ulazne točke. Na II. ulaznoj točki u Čepić polju (Slika 9) zabilježeno je oko 240 šišmiša, odnosno oko 80 riđih šiš-miša (Slika 10), miješana kolonija od 150 jedinki velikog i južnog potkovnjaka i 5 −

Slika 7, 8. Tunel Čepić polje − Plomin luka, I. ulazna točka i dio kolonije velikog

potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum), južnog potkovnjaka (R. euryale), riđeg (Myotis emarginatus) i oštrouhog šišmiša (M. oxygnathus blythii) u srpnju 2013. (foto: Vida Zrnčić,

Dina Rnjak). Figures 7, 8. Tunnel Čepić polje − Plomin luka, first entrance point and part of mixed bat

colony of Greater Horseshoe Bat (Rhinolophus ferrumequinum), Mediterranean Horseshoe Bat (R. euryale), Geoffroy’s Bat (Myotis emarginatus) and Lesser Mouse-eared Myotis

(Myotis blythii oxygnathus) in July 2013 (photo: Vida Zrnčić, Dina Rnjak).

Slika 9, 10. Tunel Čepić polje - Plomin luka, II. ulazna točka i dio kolonije riđeg šišmiša (Myotis emarginatus) u srpnju 2013. (foto: Vida Zrnčić).

Figures 9, 10. Tunnel Čepić polje - Plomin harbour, second entrance point and part of bat colony of Geoffroy’s Bat (Myotis emarginatus) in July 2013 (photo: Vida Zrnčić).


11

20 oštrouhih šišmiša. Na III. ulazu kraj Plomina nije zabilježena prisutnost šišmiša, kao niti u unutrašnjosti tunela. Početkom rujna 2013. u pristupnom, kosom tunelu I. ulazne točke zabilježena je miješana kolonija južnih i velikih potkovnjaka s oko 500 jedinki te 17 oštrouhih šišmiša. Sredinom listopada 2013. je u tunelu na istom mjestu, kao i u proljetnom razdoblju, zabilježena kolonija 130 velikih potkovnjaka. U drugoj polovici studenog 2013. posjećena je ponovno i II. ulazna točka u Čepić polju gdje su zabilježena samo dva mala i jedan veliki potkovnjak.

Slika 11, 12. Industrijsko postrojenje u Bršici (zaljev Raša), kolonija južnog potkovnjaka

(Rhinolophus euryale) (12a) te miješana kolonija oštrouhog šišmiša (Myotis blythii oxygnathus), riđeg šišmiša (M. emarginatus) i dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii)

(12b) u lipnju 2013. (foto: Dina Rnjak). Figures 11, 12. Industrial Plant in Bršica (Raša bay), colony of Mediterranean Horseshoe Bat (Rhinolophus euryale) (12a) and mixed colony of Lesser Mouse-eared Myotis (Myotis blythii oxygnathus), Geoffroy’s Bat (M. emarginatus) and Schreiber’s Bent-winged Bat (Miniopterus

schreibersii) (12b) in June 2013 (photo: Dina Rnjak).

36 Industrijsko postrojenje u Bršici (zaljev Raša) Industrijsko postrojenje za čišćenje ugljena u Bršici već dulje vrijeme nije u funkciji, ali se dio objekta povremeno koristi za skladištenje sijena (Slika 11). Tijekom istra-živanja, unutar postrojenja uočena je i veća količina komunalnog i građevinskog otpada.

U veljači 2013. godine (za datume vidjeti Tablicu 2) u postrojenju nije zabilje-žena prisutnost šišmiša, ali je uočena velika količina njihovih tragova (hrpe guana i mrlje na stropu). Šišmiši nisu uočeni niti tijekom sljedećeg obilaska u travnju 2013. godine. U prizemnom dijelu zgrade po prvi put je 20. lipnja 2013. uočena koloni-ja oko 300 južnih potkovnjaka među kojima je potencijalno bilo i drugih jedinki roda Rhinolophus, ali ih zbog udaljenosti nije bilo moguće determinirati (Slika 12a). Otkrivena je i prostorno odvojena miješana kolonija ukupno oko 1 500 odraslih je-dinki (900 − 1 000 dugokrilih pršnjaka, 300 − 500 oštrouhih šišmiša i do 50 ri-đih šišmiša) (Slika 12b). Ženke dugokrilog pršnjaka su u tom razdoblju već okotile


12

mlade. Početkom srpnja 2013. zabilježeno je oko 1 000 jedinki u miješanoj koloniji (200 − 300 dugokrilih pršnjaka s mladima, 300 − 500 oštrouhih šišmiša s mladima, 60 − 100 riđih šišmiša s mladima) te miješana kolonija od 140 jedinki velikog i juž-nog potkovnjaka. Tijekom istraživanja u rujnu 2013. zabilježena je miješana kolonija ukupno oko 1 950 jedinki (oko 1 300 dugokrilih pršnjaka i 650 oštrouhih šišmiša) te 15 prostorno odvojenih jedinki južnih i velikih potkovnjaka. U listopadu 2013. uo-čena su samo tri velika potkovnjaka. Važno je napomenuti da, iako su sve uhvaćene jedinke (20) potvrđene kao jedinke oštrouhog šišmiša, nije isključena mogućnost prisutnosti i morfološki slične vrste veliki šišmiš (Myotis myotis).

Tablica 2. Rezultati istraživanja novootkrivenih važnih skloništa šišmiša u jugoistočnom dijelu Istre, veljača – studeni 2013. godine (T – prosječna temperatura zraka, H – prosječna

relativna vlažnost zraka, FiJUV – ženke s mladima, g – mala količina guana, G – veća količina guana, MS – mrlje na stropu).

Table 2. Results of surveys of newly discovered important bat roosts in south-eastern part of Istria, February – November 2013 (T – average air temperature, H – average relative

humidity, FiJUV – females with juveniles, g – small amount of guano, G – large amount of guano, MS – markings on the cave ceiling).

# Lokalitet / Location

Datum /Date T (°C) H (%) Vrsta šišmiša (broj odraslih jedinki / repr. status) /

Bat species (no. of adult bats / repr. status)Tragovi /Traces

35aČepić tunel (I. ulaz - Vozilići)

17.2. 9,8 86,0 R. ferrumequinum (~ 130)

G, MS

15.4. 12,2 87,5 R. ferrumequinum (~ 130)

20.6. - -R. euryale, R. ferrumequinum, M. oxygnathus blythii & M. emarginatus (~ 200)

8.7. 22,7 66,3

R. euryale & R. ferrumequinum (550 / FiJUV)M. oxygnathus blythii (5-10)M. emarginatus (150 / FiJUV)

3.9. 21,4 69,7R. euryale & R. ferrumequinum (500)M. oxygnathus blythii (17)

18.10. - - R. ferrumequinum (~ 130)

35b Čepić tunel (II. ulaz)

8.7. 22,7 66,3R. euryale & R. ferrumequinum (150)

g, MSM. oxygnathus blythii (5-20)M. emarginatus (80)

20.11. 13,4 89,1R. ferrumequinum (1)R. hipposideros (2)

35cČepić tunel (III. ulaz - Plomin)

8.7. - - - -


13

# Lokalitet / Location

Datum /Date T (°C) H (%) Vrsta šišmiša (broj odraslih jedinki / repr. status) /

Bat species (no. of adult bats / repr. status)Tragovi /Traces

36Ind.postrojenje u Bršici

15.2. - - -

G, MS

15.4. 16,9 60,5 -

20.6. 26,8 62,8

R. euryale & R. sp. (~ 300)M. oxygnathus blythii * (300-500)M. emarginatus (< 50)Mi. schreibersii (900-1000 / FiJUV)

9.7. 27,2 50,9

R. euryale & R. ferrumequinum (~ 140 / FiJUV)M. oxygnathus blythii * (300-500 / FiJUV)**M. emarginatus (60-100 / FiJUV)** Mi. schreibersii (200-300 / FiJUV)**

3.9. 25,1 55,2R. euryale & R. ferrumequinum (15)M. oxygnathus blythii * (~ 650)Mi. schreibersii (~ 1300)

15.10. 16,8 83,3 R. ferrumequinum (3)Napomene: * Iako su sve uhvaćene jedinke potvrđene kao jedinke oštrouhog šišmiša, nije isključena mogućnost prisutnosti i vrste veliki šišmiš (Myotis myotis) ** U brojnost jedinki uračunate su i mlade jedinke / Juveniles are included in the number of bats

b) Uzorkovanje šišmiša mrežama za hvatanjeMrežama za hvatanje uz tri lokve tijekom pet noći kroz lipanj, srpanj i rujan

2013. godine, ukupno je uhvaćeno sedam šišmiša, čime je zabilježeno pet vrsta (ve-liki potkovnjak, primorski šišmiš, riđi šišmiš, bjelorubi šišmiš i dugokrili pršnjak) te rod Plecotus čija je jedinka odmah odletjela iz mreže. Uhvaćena ženka primorskog šišmiša u lipnju bila je trudna, a u srpnju u stadiju laktacije.

Tablica 3. Rezultati uzorkovanja mrežama za hvatanje u jugoistočnom dijelu Istre 2013. godine (AD - odrasla jedinka, SAD - subadultna jedinka, F - ženka, GF - trudna ženka,

LF - laktirajuća ženka, M - mužjak). Table 3. Mist netting results in south-eastern part of Istria, 2013 (AD - adult,

SAD - subadult, F - female, GF - gravid female, LF - lactating female, M - male).

Datum /Date

Lokalitet /Location

Vrijeme ulova / Capture time

Vrsta šišmiša /Bat species

Dob /Age

Spol /Sex

19.6.2013. Lokva Veli Kal 22:00 H.savii AD GF

8.7.2013. Lokva Veli Kol22:39 M. emarginatus AD M22:42 H. savii AD LF

9.7.2013Lokva Knapići - Kaluševo

22:30 Plecotus sp. - -22:45 Mi. schreibersii AD F

3.9.2013Lokva Veli Kal

20:35 R. ferrumequinum SAD F5.9.2013 20:30 P. kuhlii SAD F


14

c) Snimanje glasanja šišmiša ultrazvučnim detektorimaSnimanjem glasanja šišmiša duž osam transekta ukupne duljine 40,3 km ti-

jekom 42 sata i 45 minuta zabilježeno je 1084 preleta i osam vrsta šišmiša (južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, rani večernjak, primorski šišmiš, patuljasti šišmiš, dugokrili pršnjak i sredozemni slobodnorepac). Zabilježen je i veći broj fonetskih skupina unutar kojih vrste zbog sličnog glasanja često nije moguće razlikovati, kao što je primjerice slučaj s vrstama rodova Myotis i Plecotus (Tablica 3). Prilikom snimanja najčešće je zabilježeno glasanje fonetske skupine bjelorubi šiš-miš/mali šumski šišmiš (P. kuhlii/nathusii) (57,1%). Zabilježen je i veći broj preleta roda Myotis (12,0%), pogotovo kada se uzme u obzir slaba detektabilnost pojedinih vrsta šišmiša ovog roda na većim udaljenostima (Barataud 2015). Prilikom istraživa-nja uočena je i veća aktivnost primorskog šišmiša (14,9%).

Tablica 3. Vrste i fonetske skupine šišmiša zabilježene duž linijskih transekata u jugoistočnom dijelu Istre u razdoblju od travnja do listopada 2013. godine te njihov udio u

ukupnom broju zabilježenih preleta. Table 3. Bat species and phonic groups recorded along linear transects in south-eastern part of Istria, during the period from April to October 2013 and their percentage in total number

of recorded bat contacts.

Rod /Genus

Vrsta (takson) šišmiša /Bat species (taxons)

Br. preleta /No. of bat contacts

Postotni udio / Percentage

RhinolophusR. euryale 6

260,6%

2,4%R. ferrumequinum 14 1,3%R. hipposideros 6 0,6%

Myotis

M. blythii/brandtii/myotis/mystacinus 20

130

1,8%

12,0%M. blythii/myotis 7 0,6%M. brandtii/capaccinii/daubentonii/mystacinus 86 7,9%Myotis sp. 17 1,6%

Eptesicus/Nyctalus /Vespertilio

E. serotinus/N. leisleri/V. murinus 1630

1,5%2,8%

N. noctula 14 1,3%

Hypsugo/Pipistrellus

H. savii 162

855

14,9%

78,8%H. savii/P. kuhlii/nathusii 40 3,7%P. kuhlii/nathusii 620 57,1%P. pipistrellus 33 3,0%

Plecotus Plecotus sp. 1 1 0,1% 0,1%Miniopterus Mi. schreibersii 41 41 3,8% 3,8%Tadarida T. teniotis 1 1 0,1% 0,1%Ukupni broj preleta / Sum of bat contacts 1084 100,0%


15Istraživanje faune šišmiša jugoistočnog dijela Istre (Hrvatska) 2013. godine

DiskusijaTerenskim istraživanjima 2013. godine prvi put su prikupljeni podaci o fauni šišmiša na jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka. Utvrđena je prisutnost 11 vrsta šišmiša i visoka aktivnost fonetske skupine bjelorubi šišmiš/mali šumski šišmiš, pri čemu je vrsta bjelorubi šišmiš potvrđena i uhvaćena mrežom.

Na širem području nalazi se i veći broj potencijalno pogodnih skloništa šišmi-ša, a važna skloništa otkrivena su tijekom istraživanja u tunelu Čepić polje - Plomin luka i napuštenom industrijskom postrojenju u Bršici. Industrijsko postrojenje u Bršici važno je sklonište većeg broja vrsta šišmiša (južni potkovnjak, oštrouhi i riđi šišmiš te dugokrili pršnjak) u ljeto i ranu jesen, od kojih sve navedene vrste formiraju i porodiljne kolonije. Pri tom nije isključena mogućnost prisutnosti i vrste veliki šiš-miš u koloniji s oštrouhim šišmišem, a s obzirom da se ove dvije vrste često pojavlju-ju u zajedničkim kolonijama i morfološki su vrlo slične (Dietz et al. 2009). U tunelu Čepić polje - Plomin luka porodiljne kolonije formiraju veliki i južni potkovnjak te riđi šišmiš, a u manjem broju povremeno su zabilježeni još i oštrouhi šišmiš i mali potkovnjak. Osim toga, veći broj velikih potkovnjaka koristi ovo sklonište tijekom cijele godine. Podaci o novootkrivenim lokalitetima dostavljeni su 2014. godine Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te Državnom zavodu za zaštitu prirode (čije je poslove kao pravni slijednik preuzela Hrvatska agencija za okoliš i prirodu osnovana 2015. godine) za potrebe revizije popisa međunarodno važnih skloništa. Na teme-lju ovih podataka Čepić tunel uvršten je kao novo međunarodno važno podzemno sklonište šišmiša prema kriterijima UNEP/EUROBATS Sporazuma (DZZP 2014). U oba objekta postoji opasnost od uznemiravanja šišmiša i nekontroliranih posjeta zbog lakog pristupanja kolonijama te je iz tog razloga potrebno osigurati njihovo redovito praćenje i zaštitu.

Na istraživanom području utvrđen je veliki broj rudnika, špilja i jama od ko-jih je dio ostao neistražen ili samo djelomično istražen zbog ograničenog vremena istraživanja. Osim toga, s obzirom na geološku podlogu (Velić et al. 1995) posto-ji mogućnost nailaska na još neotkrivene speleološke objekte. U budućim istraži-vanjima potrebno je istražiti preostale rudnike, špilje i jame koje nisu pregledane. Posebno valja istaknuti špilju Aldo Negri (Negrijeva špilja) u kojoj je uz manji broj šišmiša u studenom 2013. uočena i veća količina tragova (guana) koja upućuje na mogućnost da u njoj boravi veća kolonija u nekom drugom razdoblju.

ZahvaleNa pojedine značajne lokalitete na području istraživanja ukazali su nam Kardi Županić, Antonio Ciceran, Loreto Bartolić i Branko Jalžić te im ovim putem za-hvaljujemo na svim informacijama. Puno hvala i Danieli Hamidović na uvijek spre-mnim savjetima i literaturnim podacima.

16 Dina Rnjak, Goran Rnjak, Vida Zrnčić

ReferenceBarataud M., 2015. Acoustic Ecology of European Bats: Species Identification, Study of their

Habitats and Foraging Behaviour. Biotope - Muséum National d’Histoire Naturelle, Paris, 352 pp.

Battersby J. (comp.), 2010. Guidelines for Surveillance and Monitoring of European Bats. EUROBATS Publication Series No. 5. UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 95 pp.

Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany, 35 pp.

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London, 400 pp.

DZS, 2013. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: Stanovništvo prema spolu i starosti. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS), Zagreb, 681 pp.

DZZP, 2014. Updated List of internationally important underground sites for bats - Croatia. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), Zagreb.

HAOP, 2017. Web portal informacijskog sustava zaštite prirode. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), <http://www.bioportal.hr> [28.4.2017.]

MZOIP, DZZP, 2014. Sixth National Report on the Implementation of the Agreement, UNEP EUROBATS Agreement. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH, Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), Zagreb, Croatia, 18 pp.

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama. Narodne novine, br. 144/13, 73/16.Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana Istarske županije. Službene novine

Istarske županije (SNIŽ), br. 14/16.Rnjak G., A. Ciceran, V. Zrnčić, K. Županić, I. Glavaš, D. Rnjak, 2017 (u tisku). Speleološka

istraživanja na području Labinštine. Subterranea Croatica 22. Šegota T., A. Filipčić. 2003. Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje. Geoadria 8(1): 17–

37.Šikić D., A. Polšak, 1973. Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumač za list Labin (L 33-

101), Institut za geološka istraživanja Zagreb (1963), Savezni geološki zavod, Beograd, 55 pp.

Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy, 1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution. Folia Zoologica 54 (1–2): 75–88.

Velić I., J. Tišljar, D. Matičec, I. Vlahović, 1995. Opći prikaz geološke građe Istre. U: Vlahović, I., I. Velić, (ur.): Vodič ekskurzija. Prvi hrvatski geološki kongres. Institut za geološka istraživanja, Hrvatsko geološko društvo, Zagreb, 5–30.

Vorano, T., 1997. Istarski ugljenokopi – Četiri stoljeća rudarenja na Labinštini. Istarski ugljenokopi Tupljak, Labin, 190 pp.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS). Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 06/00

Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine, br. 80/13.

17


REZULTATI ISTRAŽIVANJA FAUNE ŠIŠMIŠA I OSTALIH SISARA NA VI. INTERNACIONALNOM BIOLOŠKOM KAMPU “STOLAC 2016” (BOSNA I HERCEGOVINA)

RESULTS OF OF BAT AND OTHER MAMMALS FAUNA SURVEY ON VI. INTERNACIONALNI BIOLOGY CAMP “STOLAC 2016”

(BOSNA I HERZEGOVINA)

Primož Presetnik1

AbstractDuring 2. – 7. August 2016 the VI. Internacionalni biology camp “Stolac 2016” was organised by the Association of Biology Students in Bosnia and Herzegovina in the karstic area of town Stolac in Herzegovina (Bosnia and Herzegovina). On the camp a group for bats and occasion-ally other mammals was active from 3. till 6. August. With the help of direct observations, mistnets and ultrasound detectors, we have investigated bat fauna in valley of river Bregava close to town Stolac, where we inspected 6 buildings and 3 caves and mistnetted 4 times. Other mammals we have surveyed occasionally, e.g. during car transects, searching for traffic victims or by live traps. We identified 12 bat species or distinct higher bat taxons (Rhinolophus hipposideros, R ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. nattereri, M. daubentonii / capaccinii, Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhlii / nathusii, Hypsugo savii, Plecotus kolombatovici, Tadarida teniotis), five of them were recorded for the area for the first time. Of a special interest was the third site of Pl. kolombatovici and discovery of second and third maternity roost of R. hipposideros for Bosnia and Herzegovina. We have also recorded R. ferrumequinum and possibly of R. euryale and confirm reproduction of M. oxygnathus and H. savii in the investigated area. We also recorded 8 other mammal species in the wider vicin-ity of town Stolac (Sciurus vulgaris, Glis glis, Microtus sp., Rattus norvegicus, Vulpes vulpes, Martes foinea, Herpestes auropunctatus).

Key words: Chiroptera, Mammalia, summer survey, Herzegovina

SažetakVI. internacionalni biološki kamp ‘’Stolac 2016’’, u organizaciji Društva studenata biologije u Bosni i Hercegovini je održan od 2. – 7. augusta 2016, u krškom području grada Stoca u Hercegovini (Bosna i Hercegovina). Grupa za šišmiše i povremeno druge sisare je na kampu bila aktivna od 3. do 6. augusta. Uz pomoć direktnih obzervacija, mreža i ultrazvučnih de-tektora, istražili smo faunu šišmiša u dolini rijeke Bregave nedaleko od grada Stoca, gdje smo pregledali 6 zgrada i 3 pećine, kao i postavili mreže 4 puta. Drugi sisari su istraživani povreme-no, npr. tokom transekata autom, kada smo tražili žrtve saobraćaja ili živolovki. Identifikovali smo 12 vrsta ili različitih viših taksona sisara (Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum,

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

18 Primož Presetnik

R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. nattereri, M. daubentonii / capaccinii, Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhlii / nathusii, Hypsugo savii, Plecotus kolombatovici, Tadarida teniotis), pet od njih su zabilježeni u ovom području po prvi put. Od posebnog interesa je treći loka-litet vrste Pl. kolombatovici i otkriće drugog i trećeg skloništa porodiljske kolonije vrste R. hipposideros za Bosnu i Hercegovinu. Također smo potvrdili kotilište vrste R. ferrumequinum i moguće R. euryale, kao i potvrdili reprodukciju M. oxygnathus i H. savii u istraženom po-dručju. Zabilježili smo i 8 drugih vrsta sisara u široj okolini grada Stoca (Sciurus vulgaris, Glis glis, Microtus sp., Rattus norvegicus, Vulpes vulpes, Martes foinea, Herpestes auropunctatus).

Ključne riječi: šišmiši, sisavci, letni popis, Herzegovina

UvodIstraživački kampovi su prilika, da se u kratkom vremenu skupe brojni podaci o distribuciji živog ili neživog svijeta na nekom području. Tako su za poznavanje flore i faune te za terensku obuku studenata vrlo bitni kampovi u organizaciji Društva Studenata Biologije - Udruženja za promociju Biologije kao nauke (Sarajevo, Bosna i Hercegovina). Tako nam (Slika 1) se na VI. internacionalnom biološkom kampu “Stolac 2016” pružila odlična prilika da se malo detaljnije upoznamo sa faunom šiš-miša i ostalih sisara. Iako je Bosna i Herzegovina s obzirom na faunu šišmiša kao i ostalih sisara više ali manje neistražena, za okolinu grada Stolca je na sreću postojalo nekoliko recentnih publikacija. Pašić & Presetnik (2014) i Mulaomerović et al. (2015)

Slika 1. Članovi i gosti grupe za istraživanje šišmiša i ostalih sisara na VI. internacionalnom biološkom kampu “Stolac 2016”.

Slika 1. Members and guests of bat and other mammals group on VI. international biology camp Stolac 2016.

(foto/photo: Stefan Micev)

19Rezultati istraživanja faune šišmiša i ostalih sisara na VI. Internacionalnom

biološkom kampu “Stolac 2016” (Bosna i Hercegovina)

sa samo četiri lokacije navode prisustvo 10 vrsta šišmiša. Ti radovi su nam služili kao osnova za dalja istraživanja, sa kojima smo htjeli i) istražiti ljetno stanje šišmiša na već poznatih lokacija, ii) provjeriti nekoliko novih lokacija u svrhu iii) dopuniti listu šišmiša zabiljeleženih u okolini Stoca. Do sada su bili delomično publicirani samo rezultati istraživanja pećina na kampu koji su bili predstavljeni na speleološ-kom skupu (Babić et al. 2016), ali u ovom radu dajemo dodatne detalje i opisujemo ostale nalaze šišmiša. Uz rad za šišmiše zabiljeležili smo i zapažanja ostalih sisara, čije rezultate predstavljam, da ih se ne zaboravi i da bi ih mogli upotrijebiti drugi istraživači.

Materijali i metodeGrad Stolac leži uz rijeku Bregavu, koja se kod grada Čapljina, c. 20 km ZSZ, ulijeva u rijeku Neretvu. Grad i dolina rijeke sta na otprilike 70-90 m n.v. Rijeka Bregava teče po dubokoj dolini, zapravo kanjonu, urezanom u krečnjačke kamenine. Kanjon se zapadno od Stolca za c. 2 km širi, gdje je skoncentrisana sva poljoprivreda, a dalje opet prelazi u duboki kanjon (slika 2). U stijenama kanjona poznato je nekoliko pećina. Zbog blizine mora (35 km JJZ) klima je mediteranska što utiče i na sastav flore. Prosječna ja-nuarska temperatura u Stocu je 4,3°C. Ljeti je uticaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena, koje kad se zagriju mijenjaju temperaturu ovog područja, zato su ljeta veoma suha i vruća. Kolebanja temperature se kreću od 20° do 21°C. Najkišovitiji mjesec je oktobar, sa 200 mm padavina u prosjeku. Snijega skoro i da nema. Godišnja količina padavina se kreće od 1.000 do 1.500 mm (Anonymus 2017).

I ako je kamp trajao od 2. do 7. augusta 2016., istraživali smo samo od 3. do 6. augusta. Provjerili smo tri pećine, šest zgrada i četri puta hvatali šišmiše sa mrežom. Ukupno smo provjerlili 12 lokacija (Slika 2). Od toga smo provjerili dvije pećine koje su već bile poznate lokacije šišmiša (Drenovačku pećinu i Golobinu) i jednu novu (Potkapina iznad raja). Provjerili smo crkvu u Oršanićima, kao već poznato jesen-sko sklonište šišmiša i četiri napuštene kuće i napuštenu zgradu hidroelektrane, sve u neposrednoj blizini autokampa „Heaven in nature – Stolac“, odprilike 2,2 km SI od Stoca. Šišmiše u većim grupama smo fotografisali i broj procjenili na osnovu fotografija. Mrežili smo tri puta uz rijeku Bregavu; prvi put nekoliko stotina metara sjevero-istočno od autokampa i dva puta u samom gradu Stolac. Mreže smo stavili na zalasku sunca i sklonili otprilike 2,5 sata kasnije. Ispred pećine Golubinka mreže su stajale od zalaska do izlaska sunca. Upotrebljavali smo monofilamentne mreže za hvatanje (Ecotone Mist Net). Za uhvaćene šišmišime smo na mjestu hvatanja odre-dili vrstu (Dietz et al. 2009), spol, starost i reproduktivni status, nakon čega su bili pušteni. Uz te osnovne metode smo povremeno upotrebljavali i ultrazvučne detek-tore (Petterson D240x), i snimač (Maranz PMD 670), i kod kuće snimke analizirali uz pomoć programa (BatSound 4.14) te relevantne literature (npr. Barataud 2015).

Kod ostalih sisara sakupljali smo više ili manje samo slučajne opservacije čla-nova naše i ostalih istraživačkih grupa na kampu, a bitan doprinos za distribuciju munga u Hercegovini dao mi je Ilhan Dervović. Izveli smo jedan 24 kilomatra dug


auto transekt na putu Stolac—Fatnica. Od autokampa kod Stoca do izvora potoka Sušica na Dabarskom polju smo provjeravali sve leševe sisara – žrtava saobraćaja. Kod kampa smo jednu noć stavili živolovne zamke tipa Sherman, ali na žalost nismo uhvatili ništa.

Rezultati i diskusijaTokom četiri istraživačka dana na smo u okolini mjesta Stolac na 12 mjesta (Slika 2) našli ukupno 12 vrsta ili odvojenih taksona šišmiša (Tabela 1). To su bili: mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), veliki potkovasti šišmiš (R. ferru-mequinum), južni potkovasti šišmiš (R. euryale), veliki mišouhi šišmiš (Myotis myo-tis), mali mišouhi šišmiš (M. oxygnathus), Natererov šišmiš (M. nattereri), (M. da-ubentonii / capaccinii), noćni šišmiš (Nyctalus noctula), Kulijev / Natuzijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii / nathusii), Savijev šišmiš (Hypsugo savii), Kolombatovićev du-gouhi šišmiš (Plecotus kolombatovici) i golorepi šišmiš (Tadarida teniotis). Od čega za 5 vrsta (veliki mišouhi šišmiš, Natererov šišmiš, Savijev šišmiš, Kolombatovićev dugouhi šišmiš, golorepi šišmiš) dajemo prve podatke za okolinu Stoca.

Slika 2. Lokaliteti istraživanja šišmiša u u okolini Stoca u razdoblju od 3. – 6. augusta 2016. godine.

(brojevi na karti odgovaraju brojevima lokaliteta u Tablici 1) Figure 2. Surveyed bat sites in vicinity of town Stolac between 3. – 6. August 2016.

(numbers on the map refer to the numbers preceding each location name in Table 1)



Tabela 1. Lokaliteti, vrste, broj jedinka šišmiša i upotrebljene metode u okolini Stoca u raz-doblju od 3. – 6. augusta 2016. godine.

(juv – mlad, ad – odrasao, un – pol i starost nisu poznati, “- “–slijepi miševi nisu bili uočeni; metoda: D – ultrazvučni detektor, M – mjere / hvatanje za mrežu, O – opservacija, F – bro-

janje po fotografijama) Table 1. Sites, bats species and numbers and used methods in vicinity of town Stolac be-

tween 3. – 6. August 2016. (juv – juvenile, ad – adult, un – unknown age and sex, “- “– no bats found; method: D – ul-trasound detector, M – mesurments of bats / misttneting, O – visual observation, F – coun-

tuihg by using photography)

Br. lok / Loc. no.

Mjesto (geografska širina, dužina)Site (latitude, longitude)

Datum /Date

Vrsta šišmiša (br. jedinki) /Bat species (no. of bats)

Metoda / Method

1 Rijeka Bregava 2,2 km SI od Stolca (43,0987°N, 17,9791°E)

3.8.2016 Myotis oxygnathus (1 juv M, 1 ad F)M. daubentonii / capaccinii Pipistrellus kuhlii / nathusii Hypsugo savii

M O, D D D

2 Napuštena kuča A 1,5 km SI od Stoca (43,9070°N, 17,9690°E)

3.8.20164.8.2016

Rhinolophus ferrumequinum (1 un)/

O, DO

3 Napuštena kuča B 1,5 km SI od Stoca (43,9071°N, 17,9693°E)

4.8.2016 M. myotis/oxygnathus (1un) O

4 Napuštena kuča C 1,5 km SI od Stoca (43,9072°N, 17,9696°E)

4.8.2016 guano (malo) O

5 Napuštena kuča Č 1,5 km SI od Stoca (43,9073°N, 17,9703 °E)

4.8.2016 - O

6 Crkva Sv. Peter i Pavel, Ošanići (43,0950°N, 17,9388°E)

4.8.2016 R. hipposideros (17 un, 1 ad F sa mladuncem, 1 juv)

O, D

7 Golubinka (kat. broj. 5392) i okolina ulaza (43,0988°N, 17,9680°E)

4.8.2016 R. hipposiderosR. ferrumequinumM. myotis (1 ad M) M. nattereri P. kuhlii / nathusii H. savii (1 ad F) Plecotus kolombatovici (1 ad M) Tadarida teniotis

D D MDDMMD

8 Podkapina iznad raja (kat. broj. 5429) (43,0995°N, 17,9830°E)

5.8.2016 R. ferrumequinum (1 un) O, D

9 Napuštena zgrada hidroelekrarne 2,8 km SI od Stolca (43,0983°N, 17,9841°E)

5.8.2016 R. hipposideros (20, od toga min. 3 F sa mladuncima)

O, D

10 Kanal rijeke Bregave ispod tvrđave u Stocu (43,0820°N, 17,9535°E)

5.8.2016 Nyctalus noctula (2 ad M) M

11 Drenovačka pećina (kat. broj. 1583) (43,0815°N, 17,90294°E)

6.8.2016 R. ferrumequinum (300 ukupno ad + juv)R. euryale (odprilike 100)

O, D, F O, D, F


Br. lok / Loc. no.

Mjesto (geografska širina, dužina)Site (latitude, longitude)

Datum /Date

Vrsta šišmiša (br. jedinki) /Bat species (no. of bats)

Metoda / Method

12 Rijeke Bregava kod provalije na S strani Stoca (43,900°N, 17,9625°E)

6.8.2016 M. daubentonii / capaccinii P. kuhlii / nathusii

O, D D

Od značajnijih nalaza šišmiša treba prvo spomenuti nalaz odraslog mužjaka Kolombatovićevog dugouhog šišmiša (Slika 3) ispred pećine Golubinka. To je tek treći nalaz te vrste u Bosni i Herzegovini i prvi u zadnjih 25 godina. Ali sama lo-kacija je bila očekivana jer su i Đulić (1980) i Červeny & Kryštufek (1988) pronašli Kolombatovićevog dugouhog šišmiša u primorskom dijelu zemlje (Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, Široki brijeg = Lištica i ispred pećine Bjelušica kod Zavale), pa i u susjednoj Hrvatskoj je raširen u primorju (Tvrtković et al. 2005).

Slika 3. Kolombatovićev dugouhi šišmiš (Plecotus kolombatovici) uhvaćen izpred pećine Golubinke kod Stoca.

Slika 3. Kolombatovic’s long-eared bat (Plecotus kolombatovici) mistneted at the entrance of cave Golubinks by town Stolc.

(foto/photo: Adnan Zimić)



Bitni su i nalazi drugog i trećeg poznatog kotilišta malog potkovastog šišmiša u državi, poslije onog kojeg spominjaju Dervović & Presetnik (2016). Jednu porodilj-sku kolonijo pronašali smo provjeravanjem izjave Mulaomerović et al. (2015). Oni su kasno u jesen (22. 9. 2013.) vidjeli 4 jedinke malog potkovastog šišmiša u crkvi sv. Petra i Pavlja u selu Ošanići. Mi smo tamo 4. 8. 2016. vidjeli jednu ženku na koji je još visio mladunac, a između drugih 17 jedinki je bilo sigurno više potpuno samo-stalnih mladih. Drugo kotilište pronašli smo u napuštenoj zgradi hidroelekrarne na rijeki Bregavi (Slika 4). U uskom prostoru imeđu zadnjeg zida tla i prirodne kamene stijene, visilo je najmanje 20 malih potkovastih šišmiša, od kojih su minimalno tri ženke bile još sa mladuncima.

Slika 4. Uzak prostor iza napuštene zgrade hidroelekrarne na rijeki Bregavi je kolitište malih

podkovnih šišmiša (Rhinolophus hiposidersos). Slika 4. Narrov space behing the abbandoned building of hidroelectic plant is maternity

roost of lesser horseshoe bat (Rhinolophus hiposidersos). (foto/photo: Primož Presetnik i Admir Aladžus)

U poznatom kotilištu velikog potkovastog šišmiša, u Drenovačkoj pećini (Mulaomerovič et al. 2015) i mi smo pronašli 300, ukupno odraslih i mladih (Slika 5). A kraju pećine bilo je prisutno i oko 100 južnih potkovastih šišmiša. Moguće je da i oni imaju u toj pećini porodiljsko koloniju, što bi objasnilo nalaz Mulaomerovića et al. (2015) iz godine 2013, kada su pronašli jednu mumiju juvenilnog mediteranskog potkovastog šišmiša.


Slika 5. Porodiljska grupa velikog potkovastog šišmiša (Rhinolophus ferrumequinum) u Drenovačkoj pećini.

Slika 5. Maternity group of greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum) in the cave Drenovačka pećina.

(foto/photo: Primož Presetnik)

Treba spomenuti i nalaze mladoga maloga mišouhog šišmiša i Savijeveg šiš-miša (Tabela 1), koji potvđuju pretpostavku o razmnožavanju ovih vrsta u okolini Stoca. Zanimljivo, je da su i Mulaomerović et al. (2015) na skoro istom mjestu iznad rijeke Bregave također uhvatili male mišouhe šišmiše. Ali naš nalaz starog mužjaka velikog mišouhog šišmiša ispred obljižnje pećine Golubinke (Tabela 1) potvđuje i prisustvo ovog malog mišouhog šišmiša vrlo slične vrste.

Pamćenja su vrijedni i nalazi dva odrasla mužjaka noćnih šišmiša uz adu u Stocu (Tabela 1), koji su se uhvatili brzo po zalasku sunca. Sumnjamo, da su mogli imat dnevno sklonište u šupljinama tamo stojećeg drvoreda.

Osim šišmiša zabilježili smo i 8 ostalih vrsta sisara (Tabela 2): bjelogrudog ježa (Erinaceus roumanicus), vjevericu (Sciurus vulgaris), običnog puha (Glis glis), jednu od voluharica (Microtus sp.), sivog pacova (Rattus norvegicus), lisicu (Vulpes vulpes), kunu bjelicu (Martes foinea) i malog indijskog munga (Herpestes auro-punctatus). Od tih zapažanja najznačajnija je opzervacija živog malog indijskog munga u Mostarskom blatu, c. 220 m n. v., u martu 2016. godine (Ilhan Dervović in lit., Tabela 2). Ćirović & Toholj (2015), navode samo jedan literaturni nalaz za Bosnu i Herzegovinui o prisustvu ove strane vrste u okolini Mostara i navode sve novije opzervacije mungusa sa lijeve strane toka Neretve. Zapažanje mungosa sa Mostorskog blata je prvo recentno zapažanje munga u unutrašnjosti BiH sa desne strane rijeke Neretve.



Tabela 2. Vrste i lokaliti ostalih sisara u široj okolini Stoca, zabilježene u razdoblju od 3. – 6. augusta 2016. godine.

(Metoda: S – slučajno zapažaje, AT – leševi na auto transektu) Table 2. Other mammal species and sites recorded in wider vicinity of town Stolac

between 3. – 6. August 2016. (Method: S – chanse observation, AT – carcases found during auto transect)

Vrsta sisara /Mammal species

Datum /Date

Mjesta (geografska širina i dužina) /Sites (latitude, longitude)

Metoda / Method

Erinaceus roumanicus 3.8.2016 put Stolac – Dabarsko polje (43,0989°N, 17,9843°E; 43,0863°N, 18,2082°E; 43,0793°N, 18,2220°E; 43,0783°N, 18,2276°E)

AT

Sciurus vulgaris 3.8.2016 put Stolac – Dabarsko polje (43,0832°N, 18,2161°E) ATGlis glis 4.8.2016 Okolina ulaza pećine Golubinka (kat. broj. 5392) (43,0988°N,

17,9680°E)S

Microtus sp. 3.8.2016 Dabarsko polje (43,0736°N, 18,2373°E) SRattus norvegicus 5.8.2016 rijeka Bregava uz kamp „Nature in haven“ (43,0971°N, 17,9736°E) SVulpes vulpes 3.8.2016 zamka uz put Stolac –Dabarsko polje (43,0977°N, 17,9875°E) S

3.8.2016 put Stolac – Dabarsko polje (43,0793°N, 18,2220°E) ATMartes foinea 3.8.2016 put Stolac – Dabarsko polje (43,0942°N, 18,1772°E; 43,0977°N,

17,9741°E)AT

Herpestes auropunctatus 12.3.2016 Mostarsko blato kod Ljutog Dolaca (43,3114°N, 17,7141°E) S26.3.2016 Svitavsko blato kod Sjekose (43,0332°N, 17,7363°E) S

ZaključciPoslije naših kratkih istraživanjima je u neposrednoj okolini Stoca (odprilike 15 km2) poznato 15 vrsta šišmiša, šta je za sada najveći broj zabilježenih vrsta šišmiša na tako malom području u BiH. Ali uz dodatna istraživanja ne sumnjamo, da će broj vrsta još porasti. Posebno pažnju treba dati očuvanju zgrada kako kotilišča malih potkovastih šišmiša i održavati povoljne uslove (sa što manje ljudskog uznemira-vanja) i staništima porodiljske kolonije velikih potkovastih šišmiša u Drenovačkoj pećini. Za praćenje populacijskog trenda predlažem da se sva porodiljska skloništa u sljedećim godinama posete u vrijeme kada još nema mladih (vjerovatno to znači u prvoj polovini mjeseca juna).

ZahvaleLijepo zahvaljujem Društvu Studenata Biologije koji je organizirao istraživački kamp i voditeljicima kampa Berini Vrhovac i Lejli Smailagić, koje su imale veliko razumije-vanje za specifične potrebe posebnih ljudi – istraživača šišmiša. Puno hvala Admiru Aladžuzu za prikaz hvatanja malih sisara sa živolovnim klopkama i za pomoć na te-renu. Zahvaljujem svim članoma herpetološke grupe za nekoliko bitnih zapažanja si-sara i sa sve slikovite razgovore o t.z. neradnih habitanih tipova i evoluciji brzog ježa. Zahvalan sam i Ilhanu Dervoviću za podatke o mungu, te Jasminku Mulomeroviću za savjete o lokacijama pećina. Maja Hodžić je ljubazno poboljšala jezik članka.


Sa riječima Ivana Mažuranića: Sluge zove Smail-aga, usred Stolca kule svoje, a u zemlji hercegovoj: „Ajte amo, sluge moje“, red je da se obratim i članicama i člano-vima grupe, iako samo privremenim. Dunja Aleksić, Neira Babić, Kristi Bego, Ivana Dočkal, Šejla Goletić, Katarina Klašnja, Melisa Nicević, Ajla Podrug, Klei Xinxo, iako niste uvijek ustali na vrijeme ili ste koji dan čak potpuno propustili rad, doka-zali ste da može funkcionirati i grupa sastavljena od ljudi iz četiri zemlje, naravno ako slušaju velikog majstora. Budite i dalje ponosni i otvoreni ljudi – bez svakog od vas uopšte ne bi bilo grupe ili bi bila bar mnogo, mnogo dosadnija.

ReferenceAnonimus 2017. Klima u Bosni i Hercegovini. <http://visitmycountry.net/bosnia_

herzegovina/bh/index.php/klima> [16.3.2017]Babić N., M. Nicević, K. Bego, K. Xinxo, Š. Goletić, I. Dočkal, D. Aleksić, K. Klašnja, A.

Podrug, A. Aladžuz, P. Presetnik, 2016. Zabilješke o šišmišima u par pećina u okolici Stoca. In: Husanović M. & J. Mulaomerović (Eds): Susret speleologa Bosne i Hercegovine, Konjuh – Javorje, 28.-30. 10. 2016. Knjižica sažetaka, Banovići – Sarajevo, pp. 5–6.

Barataud M., 2015. Acoustic ecology of European bats. Species Identification, study of therir habitats and foraging behaviour. Inventaires & biodiversite series. Biotope, Mèze. Muséum national d’Historie naturelle, Paris. 352 str.

Červeny J., B. Kryštufek, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik 36(4): 17–30.

Ćirović D., D. Toholj, 2015. Distribution of small indian mongoose (Herpestes auropunctatus) in the eastern Herzegovina – spreading inside Balkan mainland. Balkan Journal of Wildlife Research 2(2): 33–37.

Dervović I., P. Presetnik, 2016. Prvi nalaz porodiljske kolonije malog potkovastog šišmiša (Rhinolophus hipposideros) u Bosni i Hercegovini. Hypsugo 1(2): 49–52.

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London, 400 pp.

Đulić B., 1980. Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus austriacus in some regions of Yugoslavia. Proceedigns of Fifth International Bat Research Conference, Texas Tech Press, Lubbock: 151–161.

Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy, 1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution. Folia Zoologica 54 (1–2): 75–88.

Mulaomerović J., S. Milanolo, J. Pašić, 2015. Šišmiši dolnjeg toka rijeke Neretve. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 24 str.

Pašić J., P. Presetnik, 2014. Drugi nalaz vodenog šišmiša (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) i drugi i dalji nalazi kulijevega šišmiša (Pipistrellus kuhlii, (Kuhl, 1817)) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 11–15.

27


REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU

2016/17

SURVEY RESULTS OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2016/17

Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Jasmin Pašić3, Maja Hodžić2,

Ivan Napotnik4, Simone Milanolo2, Miralem Husanović5

AbstractDuring winter 2016/17 survey of 34 potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina we have with visual observations, occasional detailed examination of individuals and determi-nation of bone remains found 16 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. brandtii, M. mystacinus, M. dasycneme, M. ca-paccinii, Pipistrellus pipistrellus, Nyctalus noctula, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastel-lus and Miniopterus schreibersii. As usually most commonly observed were Rhinolophus hip-posideros and R. ferrumequinum and the most numerous were Miniopterus schreibersii. In cave Srednja Biambarska pećina we have second time confirmed presence of M. brandtii and M. dasycneme in the county, and in cave Ledanjača unusually high number (15) B. barbastel-lus were observed. Caves Devojačka pećina, Toplica, Hukavica and Ada were newly identified as important bat major hibernacula.

Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina

SažetakTokom zime 2016/17. istraživanjem 34 potencijalnih hibernacijskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini vizuelnim opažanjem, povremenim detaljnim ispitivanjem pojedinih životi-nja i određivanjem ostataka kostiju pronađeno je 16 vrsta šišmiša: Rhinolophus hipposide-ros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. brandtii, M. mystacinus, M. dasycneme, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Nyctalus noctula, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U pećinama smo kao u prošlim zimama najčešće zabilježili R. hipposideros i R. ferrumequinum, ali najbrojniji su bili Mi. schreibersii. U Srednoj Biambarski pećini smo drugi put u državi potvrdili prisustvo M. brandtii i M. dasyc-neme, a u Ledanjači smo vidjeli neobično visoki broj (15) B. barbastellus. Devojačka pećina i pećine Toplica, Hukavica i Ada su identifikovane kao nova vrlo bitna hibernacijska skloništa.

Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina

1 1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected] Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected], [email protected], [email protected] 3 Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Speleološko društvo Ponir (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Klub ekstremnih sportova Summit (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

28

Uvod i metode radaU zimu 2016/2017 proverili smo neke, sada možemo već reči tradicionalne, lokacije zimskog monitoringa šišmiša u BiH, ali smo provjerili i do sada još neprovjerene lokacije. Metodologija terenskog rada je bila kao što su je opisali Pašić et al. (2013) i Presetnik et al. (2014). Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra za krš i speleolohiju u Sarajevu (Mulaomerović et al. 2006).

Ukupno smo organizovali 17 ekskurzija u razne krajeve BiH i prvi put smo, u zimskom periodu, posjetili i nekolika pećina u Hercegovini te u okolini Velike Kladuše i Cazina, koje su do sada nekako ispale iz naših zimskih istraživanja.

Na kraju rezultata dajemo i dodatak pregledu zimovališta u zimu 2014/15, za nekoliko pećina koje na žalost nisu bile uključene u rad Presetnik et al. (2016).

U pregledima je u zimu 2016/2017 sarađivalo 29 pojedinaca: Amel Selimović (AS), Alma Krdžalić (AlK), Amina Krivošić (AmK),

Behudin Alimanović (BA), Bojan Divčić (BD), Boško Vuković (BV), Danijel Prpoš (DP), Danijela Berbić (DBe), Dejan Blaženović (DB), Ivan Napotnik (IN), Jasminko Mulaomerović (JM), Jasmin Pašić (JP), Joviša Bajić (JB), Kabir Gutić (KG), Mehmed Prelić (MP), Maja Hodžić (MH), Maja Subočić (MS), Miralem Husanović (MiH), Milanko Vuković (MV), Ognjen Matović (OM), Primož Presetnik (PP), Rada Bonjaš (RB), Senad Mulaomerović (SM), Siniša Popadić (SP), Simone Milanolo (SM), Tarik Dervović (TD), Tijana Miladinović (TM), Vilko Korošec (VK) i Vladan Smrekić (VS).

Rezultati i diskusijaU zimu 2016/2017. pregledali smo ukupno 34 potencijalnih zimskih skloništa šiš-miša (Slika 1) i u 26 njih pronašli zimska skloništa. Provjerili smo 31 pećina, jedan rudnik, jedan podzemni kamenolom i jedno nalazište u zgradama.

Ukupno smo pronašli 16 vrsta šišmiša i još nekoliko šišmiša, kojima nismo mo-gli tačno odrediti vrstu (Tabela 1). U pogledu diverziteta vrsta, najviše različitih vr-sta šišmiša pronašli smo u Srednjoj Bimbarskoj pećini, gdje smo vidjeli 7 vrsta. Tamo smo npr. drugi put u BiH pronašli Brantovoga šišmiša (Myotis brandtii) (Milanolo et al. 2009, Mulaomerović 2013), a isto tako i drugi put Barskog šišmiša (M. dasycne-me), koji je bio uhvaćen na ulazu Srednje Bimbarske pećine tek u maju 2016. godine (Pasić & Mulaomerović 2016).

Kao i obično, u najvećem broju nalazišta zabilježili smo malog potkovastog šiš-miša (Rhinolophus hipposideros), kojeg slijedi veliki potkovasti šišmiš (R. ferrumequ-inum) (Tabela 1). Po broju zabilježenih jedinki opet je na prvom mjestu Šrajberov šiš-miš (Miniopterus schreibersii), koga slijede veliki i mali potkovasti šišmiš. U pećini Ledenjači smo pronašli čak 15 jedinki širokouhog šišmiša (Barbastella barbastellus), što je najveći broj te vrste pronađen tokom zimovanja u jednom objektu na prosto-ru republika bivše Jugoslavije, barem prema literaturi koju smo mogli pronaći (npr. Rebernik 2011).

Primož Presetnik et al.

29Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša

u Bosni i Hercegovini u zimu 2016/17

Kao vrlo bitna zimovališta većeg broja šišmiša u BiH smo ove godine kao nova identifikovali Devojačku pećinu (Brateljevićku pećinu) te pećine Toplica, Hukavica i Ada (npr. Slika 2). Pri tome treba naglasiti, da praktično sve pećine posjećene ove zime treba provjeriti i u ljetnjem periodu (najbolje krajem maja i početkom juna), jer su bar neke od njih vrlo vjerovatno i mesta kotilišta šišmiša.

Tabela 1. Vrste, ukupan broj živih životinja, broj nalazišta i pregled nalazišta šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2016/17.

(# – nađene samo kosti ili čuli samo glasanje, * – broj ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima)

Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2016/17.

(# – only bone remains found ot social calls heard, * – number preceding the sites names in following subchapters)

Vrsta (takson) / Species (taxon)

Broj životinja /No. of bats

Broj nalazišta /No. of sites

Šifra nalazišta / Site codes*

Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) 252 27 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33

Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) 1.479 19 3, 6, 7, 15, 17, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 32, 33, 34

Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) 74 4 15, 21, 24, 33Veliki / Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum / euryale)

175 2 5, 21

Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) # 1# 10Mali mišouhi šišmiš (Myotis oxygnathus) 10 3 10, 15, 16, 21Veliki/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis / oxygnathus) 12 2 10Trobojni šišmiš (Myotis emarginatus) 3 1 3Brantov šišmiš (Myotis brandtii) 2 1 10Mali brkati šišmiš (Myotis mystacinus) 5 3 10, 16, 29Barski šišmiš (Myotis dasycneme) 3 1 10Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) 57 2 15, 20Male vrste mišouhih šišmiša (Myotis sp. (small)) 10 3 9, 10, 31Vrsta mišouhih šišmiša (Myotis sp.) 8 2 5, 10Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) 22 2 3, 17Noćni šišmiš (Nyctalus noctula) # 1# 14Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) 1 1 10Alpski dugouhi šišmiš (Plecotus macrobullaris) 0 1 2Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 19 2 17, 19

30

Vrsta (takson) / Species (taxon)

Broj životinja /No. of bats

Broj nalazišta /No. of sites

Šifra nalazišta / Site codes*

Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) 6.957 9 5, 15, 17, 18, 20, 26, 27, 33, 34

Šišmiši (Vespertilionidae) 8 2 10, 17Ukupno / Total 9.097 - -

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2016/17.

(brojevi odgovaraju broju ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima) Figure 1. Sites of surveyed potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina

in the winter 2016/17. (number refers to number preceding the site name in following subchapters)




1. Mračna pećina, katastarski broj 2416(naselje Bijela, distrikt Brčko, 611 m n.v., lat: 44,7822 / long: 18,5487) Mračna pećina je jednostavan speleološki objekat koji se sastoji od jedne velike dvo-rane i manjeg kanala. Ukupna dužina objekta je 33 m. Ulaz u objekat je širok 10, a visok 6 m. 6. 11. 2016. (MIH, AlK, DBe):- Nisu nađeni šišmiši.

2. Pećina/tunel Ponikva, katastarski broj 2956(Ponikva, Općina Vareš, 900 m n.v., lat: 44,1795 / long:18,1795)8. 11. 2016. (MIH, KG):- Pl. macrobullaris 1 leš (detajli u Husanović et al. 2017).

3. Studešnica, katastarski broj 5006 (lokalitet Jelova glava, planina Konjuh, općina Banovići, 611 m n.v., lat: 44,3414 / long: 18,5760) Jednostavan speleološki objekat dužine 46 m. Ulaz je širok 7,5 m i visok 2,5 m. 13. 11. 2016. (MIH, AlK, Dbe, VK):- R. hipposideros 8,- R. ferrumequinum 2,- M. emarginatus 3,- P. pipistrellus 13.Ostale primjećene životinje: Euscorpius tergestinus (determiniral JM).

4. Jama u Borovcu, katastarski broj 5002(selo Borovac, općina Banovići, 415 m n.v., lat: 44.44019 / long: 18.43761)Jednostavan speleološki objekat sa ulaznom vertikalom i jednom dvoranom, ukupne dužine oko 100 m.24. 12. 2016. (MH, AlK, Dbe):- Nisu nađeni šišmiši.

5. Rudnik Čelebići, katastarski broj 5393(dolina rijeke Idbar, selo Čelebići, općina Jablanica, 350 m .n. v., lat: 43,6742 / long: 17,8821)Rudnik se sastoji od ulaznog kanala relativno ujednačene veličine oko 3-4 m, a zatim se, nakon kratke vertikale od nekoliko metara proteže na istok i zapad jednostavnim kanalima. Ukupna dužina kanala je 87 m.25. 12. 2016. (SM, MP):- R. hipposideros 12,- R. ferrumequinum / euryale 25, - Myotis sp. (?) 4-5 (skriveni u pukotini),- Mi. schreibersii 1.

32

6. Vukovića pećina (Cerovića pećina), katastarski broj 5018 (Vukovića šuma, selo Cerovica, općina Stanari, 250 m n.v., lat: 44,7060 / long: 17,8801)Horizontalni speleološki objekat ukupne dužine 96 m, sa ulazom širine 3,3 i visine 0,9 m. Je jednostavni speleološki objekat sa jednom manjom dvoranom na samom ulazu i jednim kanalom koji se na kraju razdvaja na dva manja, te se nakon nekoliko metara oba završavaju.15. 1. 2017. (MH, AlK, AS):R. hipposideros 6,R. ferrumequnium 2.

7. Šabića pećina, katastarski broj 4801(brdo Buturovica, opština Ljubuški, 285 m.n.v., lat. 43,2007 / long. 17,5561)Nalazi se nedaleko od trvđave Hercega Stjepana, srednjovjekovne tvrđave smještene također na brdu Buturovica. Pećina se nalazi nedaleko od puta i lako je dostupna. Dužine je od oko 30 m. Za c. 3 m širokoim ulazom, je dvorana 24 m duga, široka 4 m a visoka do 8 m. Iz ulazne dvorane se penje u drugu koja je oko 6 m duga.2. 2. 2017. (BD, MH, MP):- R. hipposideros 2,- R. ferrumequinum 6.Napomena: Ima malo guana, ne bi loše bilo provjeriti ljeti ili na jesen.

8. Ravlića pećina, katastarski broj 3226 (zaseok Peć Mlini, mjesto Drinovci, opština Grude, 230 m.n.v., lat. 43,3385 / long. 17,3230)Pećina duga oko 200 m, ulaz je prostran, oko 27 m širine. Velika prostrana dvorana je visine do 10 m nakon čega se spušta do niskog prolaza koji vodi do drugog dijela pećine nakon čega se ona završava. Arheološka istraživanja su pokazala da je bila je naseljena od ranog neolitika do srednjeg bronzanog doba.2. 2. 2017. (MP, BD, MH):- R. hipposideros 2.Napomene: u ulazni dio pećine ulazi dosta svjetlosti jer je ulaz okrenut ka jugu, nema guana.

9. Pećina na vrelu Željeznice, katastarski broj 3823(selo Godinja, opština Trnovo, 1.050 m n. v., lat: 43,6472 / long: 18,378511. 2. 2017. (JM, SM):- R. hipposideros 1,- Myotis (mali) 1.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix

10. Srednja Bijambarska pećina, katastarski broj 1379 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 935 m n. v., lat: 44,0949 / long: 18,5033)




18. 2. 2017. (MH, JM, PP):- R. hipposideros 23 (u krajnoj dvorani, T = 5,3 °C),- M. myotis (lobanja: CBL = 23,8 mm, CM3 = 10,4 mm),- M. oxygnathus 6 (odrastao mužjak: AB = 56,9 mm, CM3 = 8,3 mm; odrastao muž-jak: AB = 56,9 mm, CM3 = 8,8 mm; 4 ex: jasna bijela tačka na tjemenu),- M. myotis/oxygnathus 9,- M. brandtii 2 (mužjak: AB = 36,0 mm; mužjak: AB = 36,7 mm; kod prvog T = 3,1 °C),- M. mystacinus 2 (odrasla ženka, već je rađala; ženka: AB = 36,9 mm),- M. dasycneme 3 (mužjak: 47,9 mm, 15,5 g; mužjak: 46,9 mm, 15,5 g, kod prvog T = 3,1 °C, jedan determiniran prema veličini tijela),- M. sp. (mali) 8,- M. sp. 4,- E. serotinus 1 (početni dio pećine),- Vespertilonidae 1 (početni dio pećine).Napomene: Kod raskrsnice turističkih staza T = 3,1 °C, u krajnoj dvorani T = 5,3 °C.

11. Gornja Bijambarska pećina, katastarski broj 1378 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 965 m n. v., lat: 44,0946/ long: 18,5028)18. 2. 2017. (MH, JM, PP):- R. hipposideros 1.Ostale primijećene životinje: S. libatrix.

12. Donja Bijambarska pećina, katastarski broj 1377 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 920 m n. v., lat: 44,0944 / long: 18,5028)18. 2. 2017. (MH, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Led još duboko u pećini.

13. Đuričina pećina, katastarski broj 1634 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 970 m n. v., lat: 44,0890 / long: 18,5080)18. 2. 2017. (MH, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Ostale primijećene životinje: S. libatrix.

14. Neboderi, Trg solidarnosti brojevi 1, 3 i. 5 (naselje Alipašino polje, Sarajevo, 510 m n. v., lat: 43,8464 / long: 18,3519)31. 1. 2016. (JM):- Nyctalus noctula (socijalna glasanja, oko 19:30 h).20. 2. 2016. (JM, PP): - Nyctalus noctula (socijalna glasanja, oko 19:30 h).23. 2. 2016. (JM, PP): - Nyctalus noctula (socijalna glasanja, oko 19:30 h).

34

15. Rimski kamenolom Dardagani (naselje Grbavci, Gornji Zvornik, 175 m n. v., lat: 44,4317 / long: 19,0885)19. 2. 2017. (MH, JM, PP):- R. hipposideros 33,- R. ferrumequinum 525 (48 pojedinačnih, ostali u velikim grupama u istoj dvorani, djelomično izmiješani sa Mi. schreibersii),- R. euryale 65,- M. oxgnathus 1 (mlada ženka, nije još rađala): AB = 58,7 mm, CM3 = 8,4 mm),- M. capaccinii 43 (1 odrasla ženka, nije još rađala),- Mi. schreibersii 1.000 (880 u jednoj grupi u rimskem dijelu kamenoloma, ostali iz-miješani sa R. ferrumequinum). Nađena ženka prstanovana u Petrovaradinu u Srbiji (Presetnik et al. 2017).Ostale primijećene životinje: izmeti kune (Martes sp.).

16. Megara, katastarski broj 2358 (Lanište, Preslica, Bjelašnica planina, 1.290 m n.v., lat: 44,4104 / long: 16,72475)Jednostavan speleološki objekat u ubliku kanala koji se širi u dvije velike dvorane, ukupne dužine oko 220 m. Značajno paleontološko nalazište pećinskog medvjeda.21. 2. 2016. (MH, PP):- R. hipposideros 5 (svi u završnoj dvorani, T = 7,0 °C),- M. myotis/oxygnathus 3 (svi u Fialinoj dvorani),- M. mystacinus 2 (2 x odrasao mužjak).Ostale primijećene životinje: Troglophilus sp., T. dubitata, S. libatrix.

17. Devojačka pećina (Brateljevićka pećina), katastarski broj 1551(selo Brateljevići, opština Kladanj, 980 m n.v., lat: 44,4104 / long: 16,72475)Djevojačka pećina se nalazi unutar Zaštićenog pejzaža Konjuh. Od lokalne ceste pristup stepenicama koje se nastavljaju u ulaznom dijelu pećine. Na lijevoj strani ulaza nalaze se gravure iz prethistorije i srednjeg vijaka. Cijela pećina je jedan kanal velikih dimenzija, jednim dijelom uređena za posjetioce. Dužina pećine je oko 250 m. Pećina služi kao dovište (molitvište).5. 2. 2016. (AmK, JM):- R. hipposideros 17,- R. ferrumequinum 282 (45 pojedinačnih, ostali u dvije grupe),- M. myotis/oxygnathus 1 (i nađen jedan humerus).22. 2. 2016. (TD, MH, JM, PP):- R. hipposideros 34,- R. ferrumequinum 317 (18 pojedinačnih, ostali u više grupama u krajnoj dvorani, T = 10,1 °C),- P. pipistrellus 9 (1 odrasla ženka, koja još nije rađala),- B. barbastellus 4 (mužjak: AB = 38,9 mm),- Mi. schreibersii 92 (u jednoj grupi u krajnoj dvorani),




- Vespertilonidae 7 (ulazni dio pećine visoko u pukotini).Napomene: Pregled 22. 2. 2016 je bio detalniji tako da ga treba uzeti kao osnovu za monitoring.

18. Toplica, katastarski broj 3491 (selo Donji Budanj, naselje Miljevina, opština Foča, 635 m .n. v., lat: 43,5191/ long: 18,6683)Pećina formirana u više nivoa, sa fosilnim i dva aktivna kanala ukupne dužine 800 m. Za ulazak u dublje dijelove potrebna speleološka oprema.5. 2. 2016. (OM, VS, MV, BV):- velika kolonija šišmiša.23. 2. 2016. (OM, JM, PP):- R. hipposideros 38,- Mi. schreibersii 880 (svi ui jednoj grupi u velikoj donjoj dvorani).

19. Ledenjača, katastarski broj 2201 (selo Donji Budanj, naselje Miljevina, opština Foča, 615 m .n. v., lat: 43,5208 / long: 18,6698) Pećina predstavlja fosilni ponor potoka Platice. Sastoji se od jednog glavnog i dva manja sporedna kanala. U ulaznom dijelu se dugo zadržava led. Na ulaznom dijelu se nalaze gravure iz predhistorije.23. 2. 2016. (OM, JM, PP):- R. hipposideros 5 (od toga 4 u unutrašnji dvorani, T = 5,2 °C),- B. barbastellus 15 (ulazni dio pećine, pojedincii i dve gruči sa 5 i 6 jedinki).Napomene: Led još duboko u prvom dijelu pećine.

20.Vukovska pećina, katastarski broj 725 (Vukovo selo, opština Ključ, 280 m n. v., lat: 44,5730 / long: 16,7674)24. 2. 2017. (TD, MH, JM, PP, BA):- R. hipposideros 3,- R. ferrumequinum 10,- M. capaccinii 14 (9 u grupi, ostali pojedinačno),- Mi. schreibersii 70 (u jednoj većoj i nekoliko manjih grupa poslije ulaznog kanala).

21. Hukavica, katastarski broj 1817 (selo Gornja Vidovska, opština Velika Kladuša, 200 m .n. v., lat: 45,1013 / long: 15,8214) Pećina jednostavne morfologije, sastoji se od samo jednog kanala koji se širi u dvije dvorane koje su između pregrađene zidom (pećina je vjerovatno služila kao srednjo-vjekovno sklonište). Ukupna dužina kanala je 280 m.25. 2. 2017. (TD, MH, JM, PP, BA):- R. hipposideros 8 (6 u ulaznom delu, T = 10,2 °C),

36

- R. ferrumequinum 2,- R. euryale 2 (2 mužjaka),- R. ferrumequinum / euryale 150 (u nekoliko grupa),- M. myotis / oxygnathus 3 (u grupi),Napomene: posle prvog zida više ostataka vatre i spreman roštilj, provjeriti na ljeto zbog velike količine guana; nađen Ixodes cf. vespertilionis.

22. Pećina kod Jusinog puta, katastarski broj 5421 (selo Hajdarevići, opština Cazin, 350 m. n. v., lat: 45,0128 / long: 15,9028) Pećina sa stalnim izvorom vode, jednostavne morfologije, ukupne dužine kanala oko 120 m.25. 2. 2017. (BA, TD, MH, JM, PP):- R. ferrumequinum 2.Napomene: poplavljena, velike nakupine guana; provjeriti na ljeto.

23. Pećina ispod Radetine kule (Radetina pećina), katastarski broj 5418(naselje Ćoralići, opština Cazin, 340 m .n. v., lat: 44,9957 / long: 15,9207)Pećina se nalazi na lijevoj obali Radetine rijeke, neposredno ispod Radetine kule. Morfološki jednostavna – samo jedan kanal dužine je oko 120 m. Cijelom dužinom pećine vrlo sporo protiče voda. 25. 2. 2017. (TD, MH, JM, PP, BA):- R. hipposideros 2,- R. ferrumequinum 4.Napomene: poplavljena, velike nakupine guana; provjeriti na ljeto.

24. Mindžina pećina, katastarski broj 5424(selo Rujnica, opština Cazin, 300 m .n. v., lat: 44,9446 / long: 15,7948) Pećina nastala kao ponor povremenog potoka. Čini je samo jedan relativno uski ravni kanal bogato zasigan cijelom dužinom koji na kraju dovede do aktivnog kana-la sa potokom i mogućim nastavkom. Provejrili oko 200 m, zaključno sa vodenim dijelom.25. 2. 2017. (TD, MH, JM, PP, BA):- R. hipposideros 7,- R. ferrumequinum 2,- R. euryale 1 (odrasla ženka, već je rađala).

25. Kežina pećina (Pećina u Peckoj), katastarski broj 4890 (selo Pecka, MZ Glinica, opština Velika Kladuša, 185 m .n. v., lat: 45,1909 / long: 15,9095) Manja pećina koja nakon 20 metara završava sifonom i manjom suhom dvoranom.26. 2. 2017. (TD, MH, JM, PP, BA):- R. hipposideros 4 (u ulaznom kanalu; T = 8,7 °C),




- R. ferrumequinum 1 (dublje u pećini).Napomene: Iz pećine izvire voda tokom cijele godine; ima dosta guana, treba pro-vjeriti ljeti. Pećina nazvana po babi iz sela (vjerovatno je uvredljiv naziv) pa je nisu smjeli javno tako zvati dok je baba bila živa. Za šišmiše koriste izraz sljepići ili sljepići miši (kazivanje Mustafe Abdića i Šerifa Šakanovića iz Pecke).

26. Ada, katastarski broj 5425 (selo Jezerski Grad, opština Bosanska Krupa, 345 m .n. v., lat: 44,9766 / long: 16,1223) Pećina nastala djelovanjem potoka Velika Pecka. Istraženo oko 100 m fosilnog i oko 50 m aktivnog kanala. Ulaz u pećinu je prostran, kao i istraženi kanali.26. 2. 2017. (TD, MH, JM, BA):- R. hipposideros 1,- R. ferrumequinum 129,- Mi. schreibersii 2.700 (Slika 2).Napomene: Pećinu bi trebalo pregledati ljeti jer se radi o plitkom kršu i moguće ve-ćem speleološkom objektu.

27. Kamena kuća (Mala Bukovica), katastarski broj 2022(planina Kozara, selo Rakovica, opština Gradiška, 415 m n.v., lat: 45,0665 / long: 16,9269)24. 2. 2017. (IN, DP, DB, RB, SP):- R. hipposideros 7 (sve jedinke u suženju koje slijedi nakon ulazne galerije),- R. ferrumequinum 21 (sve jedinke u suženju koje slijedi nakon ulazne galerije),- Mi. schreibersii 103 (u ulaznoj dvorani, u hibernaciji u dvije grupe od 83 i 17 jedin-ki. Poslije suženja koje slijedi dalje u pećini, primjećene još 3 jedinke).Napomene: veći broj žaba i kostiju glodara, vjerovatno su se sklanjale od povreme-nih potoka nastalih oborinskim vodama.

28. Gumlinska pećina, katastarski broj 4987(planina Kozara, lokalitet Gumline, opština Prijedor, 560 m n.v., lat: 44,9955 / long: 16,9116)25. 2. 2017. (JP):- R. hipposideros 1,- R. ferrumequinum 1.

29. Fajtovačka pećina, katastarski broj 1638 (selo Fajtovci, opština Sanski Most, 395 m n. v., lat: 44,7885 / long: 16,5243)25. 2. 2017. (IN, JB, DB, RB, SP):- R. hipposideros 15 (svi u glavnoj dvoranisa lijeve strane od ulaza), - R. ferrumequinum 108 ( u glavnoj dvorani podijeljeni u dvije kolonije od 16 i 76 jedinki), - Myotis mystacinus 1 (na zidu srednjeg dijela glavne dvorane, na visini oko 2 m).

38

Napomene: Kolonija Mi. schreibersii, čiju brojnost pratimo već par godina, nije pri-mjećena prilikom obilaska.

30. Strikina pećina, katastarski broj 3384 (naselje Krupa na Vrbasu, opština Banja Luka, 345 m .n. v., lat: 44,6214 / long: 17,10985) 26. 2. 2017. (JP):- R. hipposideros 10, - R. ferrumequinum 1.

31. Orlovača, katastarski broj 2486 (selo Donje Sinjevo, Sumbulovac, Opština Pale, 980 m n. v., lat: 43,8852 / long: 18,5839)Pećina sa relativno složenom morfologijom, ukupne dužine kanala oko 2,5 km. Za turističku posjetu uređeno 560 m. Prilikom obilaska pregledan samo turistički dio.4. 3. 2017. (JM, SM):- R. hipposideros 11,- Myotis (mali) 1.

32. Puzovac, katastarski broj 3198(selo D. Pribitkovići, općina Banovići, 315 m n.v., lat: 44,4286 / long: 18,4270)Na ulazu u pećinu postavljene su rešetke i metalna vrata (kod posljednjeg istraži-vanja vrata nije bilo). Širina ulaza je 3,5 metra, visina 2 metra, a dužina objekta je 377,50 metara. 5. 3. 2017. (MIH):- R. hipposideros 8,- R. ferrumequinum 7.

33. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050 (selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061)17. 3. 2017. (JP, IN, TM, DB, RB, MS):- R. hipposideros 5 (1 na ulaznom kanalu, 1 nakon prve galerije u desnom kanalu i 3 kod završne galerije u okolini dijela koji se naziva „Kolaps“) - R. ferrumequinum 329 (2 u ulaznom kanalu, 2 u galeriji na završetku ulaznog ka-nala, kolonija od 324 jedinke se nalazi na mjestu provlačenja nakon ulazne galerije u središnji dio pećine, 1 u završnoj galeriji),- R. euryale 6 (sve jedinke registrovane u završnoj galeriji, na samom kraju pećine. Izmjerili smo jednu ženku, AB=48,5 mm, m=22 g, rađala je),- Mi. schreibersii 2106 (10 u ulaznom kanalu, dvije velike kolonije u ulaznoj galeriji po 826 i 832 i 434 raspoređeni pojedinačno i u manjim kolonijama, 3 u desnom ka-nalu ulazne galerije i 1 na samom kraju pećine).




34. Trnovačka pećina, katastarski broj 2804(selo Gornja Jurkovica, planina Kozara, opština Gradiška, 340 m n.v., lat: 44,9823 / long: 17,1525)18. 3. 2017. (JP, IN, TM, DB, RB, MS):- R. ferrumequinum 10 (5 u sredini i 5 na završnom dijelu velikog kanala),- Mi. schreibersii 5 (svi pronađeni na završnom dijelu velikog kanala).

Slika 2. Velike novootkrivene grupe Šrajberovog šišmiša u pećini Ada. Figure 2. Large, newly discovered, groups of Miniopterus schreibersii in cave Ada.

(foto/photo: Behudin Alimanović)

40

Slika 3. Instruktor speologije demonstrira zaboravljenu vještinu spuštanja niz uže u pećini Toplica.

Figure 3. Instructor of speleology is demonstrating descending with single rope technique in cave Toplica

(foto/photo: Primož Presetnik).

Dodatak pregledu zimovališta u zimu 2014/15 (Presetnik et al. 2016):a) Vilina pećina kod Trebinja, katastarski broj 3601 (selo Gornje Čičevo, lokalitet Rakov Potok, opština Trebinje, 559 m n. v., lat: 42,6638 / long: 18,3642)




Uski ulaz u Vilinu pećinu nalazi se nedaleko od magistralnog puta Trebinje – Herceg Novi. Od ulaza u pećinu teren naglo pada za dvadesetak metara. Na kraju ove str-mine nalazi se ulaz u jedinu pećinsku prostoriju široku 8, a dugu 10 metara. Visina joj je od 2 do 8 metara. Sama prostorija i kraći sporedni kanali bogati su pećinskim nakitom, posebno stalaktitima. Prostor oko pećine je na krškoj podlozi, sa oskud-nom vegetacijom.4. 1. 2015. (JP):- R. hipposideros 9,- R. ferrumequinum 2.

b) Strikina pećina, katastarski broj 3384 (naselje Krupa na Vrbasu, opština Banja Luka, 345 m .n. v., lat: 44,6214 / long: 17,1098) 7. 1. 2015. (JP):- R. hipposideros 3,- R. ferrumequinum 2.

LiteraturaHusanović M., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2017. Plecotus macrobullaris, 8. 11. 2016, cave

Ponikva, Vareš, Bosnia and Herzegovina. Hypsugo, Sarajevo 2(1): xx–xx.Milanolo S., J. Mulaomerović, A. Zukanović, 2009. Alcune osservazioni di chirotteri in Bosnia

ed Erzegovina. Novara, Italia. Labirinti 27: 43–52.Mulaomerović J., 2013. Prvi nalaz Brandtovog šišmiša Myotis brandtii u Bosni i Hercegovini.

Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 14–22. Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne

Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“ u Sarajevu, pp. 274. Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa

šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Pašić J., J. Mulaomerović, 2016. Prvi nalaz barskog šišmiša (Myotis dasycneme) u Bosni i Hercegovini i ostali rezultati proljetnog istraživanja faune šišmiša na području Zaštićenog pejzaža Bijambare. Hypsugo, Sarajevo 1(2): 3–8.

Presetnik P., J. Mulaomerovic, J. Pašić, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 16–24.

Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, 2016. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15. Hypsugo, Sarajevo 1(1): 30–37.

Presetnik P., I. Budinski, M. Hodžić, J. Mulaomerović, 2017. Miniopterus schreibersii, migration: 7. 5. 2016 Petrovaradin (Serbia) – 19. 2. 2017, Dardagani-Zvornik (Bosnia and Herzegovina). Hypsugo, Sarajevo 2(1): xx–xx.

Rebernik K., 2011. Kaj imajo skupnega Rupnikova linija, netopirji in cvetje na Blegošu? N-vestnik, Glasilo zavoda RS za varstvo narave 8(2): 1–2.

42


NOVI NALAZI GOLOREPOG ŠIŠMIŠA (TADARIDA TENIOTIS) U BOSNI I HERCEGOVINI

I PRATEĆA ZAPAŽANJA

FURTHER RECORDS OF EUROPEAN FREE-TAILED BAT (TADARIDA TENIOTIS) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

AND ASSOCIATED OBSERVATIONS

Simone Milanolo1, Jasmin Pašić2, Baranko Karapandža3, Jasminko Mulaomerović1, Primož Presetnik4

SažetakPredstavljamo tri dodatna ultrazvučna zapažanja golorepog šišmiša (Tadarida teniotis) za Bosnu i Hercegovinu. Nalaz iz Sarajeva je druga potvrda prisutnosti ove vrste u unutrašnjo-sti zemlje, daleko od Jadranskog mora. Druge dvije lokacije (blizu grada Blagaja i kod sela Orahovica pored Jablaničkog jezera) spadaju u očekivani – submediteranski, areal T. teniotis. Pored naših nalaza, na karti su prikazana i dva prethodno objavljena nalaza ove vrste koje smatramo sigurnim. Također, diskutujemo još dva objavljena nalaza, koja, po našem mišljenju, nisu dovoljno podržana da bi se smatrali neupitnim distribucijskim podacima za T. teniotis.

Ključne riječi: golorepi šišmiš, Tadarida teniotis, Bosna i Hercegovina

AbstractWe present three additional ultrasound observations of Tadarida teniotis from Bosnia and Herzegovina. Observation in Sarajevo is second confirmation of this species presence in the continental parts of country, far from the Adriatic see. Other two sites (near the town of Blagaj and near the village of Orahovica at Jablaničko lake) fall into expected – submediteranean, areal for T. teniotis. Besides our findings, on map we also present two published locations of the species that we consider certain. We also discuss two further published sites, which are in our opinion not supported enough to be regarded as unquestionable distributional records of T. teniotis.

Key words: European free-tailed bat, Tadarida teniotis, Bosnia and Herzegovina

Golorepi šišmiš (Tadarida teniotis) je mediteranski rasprostanjena vrsta (Dietz et al. 2009). Zbog toga je njegovo prisustvo očekivano i na teritoriju Bosne in Hercegovine

1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, e-mail: [email protected] Centar za životnu sredinu, Banja Luka, e-mail: [email protected] Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životi-nja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)4 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

43Novi nalazi Golorepog šišmiša (Tadarida Teniotis) u Bosni i Hercegovini

i prateća zapažanja

i, zapravo, nekoliko puta je već i zabelježen. Nesumljiv i dobro dokumentiran je prvi nalaz koji daju Ciechanowski et al. (2005), dok su izveštaji Magagnoli et al. (2013) i Mulaomerović et al. (2015) nepouzdani. Dok Magagnoli et al. (2013) navode ultra-zvučno zapažanje te vrste u kanjonu rijeke Prače u okolini sela Hrenovice, ali kasniji izvještaj o istim istraživanjima (Magagnoli et al. 2014) daje samo rezultate hvatanja mrežom i vizulane opservacije, jer snimci eholokacijskih signala još nisu bili de-taljno analizirani, pa golorepog šišmiša uopće ne spominju. Kod Mulaomerović et al. (2015) ne postoje snimci eholokacijskih signala i vrsta je identifikovana samo na osnovu eholokacijskih zvukova niske frekvencije koji su se mogli čuti golim ušima; kako postoji više vrsta šišmiša čiji se eholokacijski signali nalaze u ljudskom čujnom području, ovo se opažanje ne može bez sumnje pripisati golorepom šišmišu. Zbog toga predlažemo da se nalazi Magagnoli et al. (2013) i Mulaomerović et al. (2015) zanemare kod narednih prikaza nalaza golorepog šišmiša u BiH. Golorepog šišmiša za područje zapadne BiH, bez detalja o lokaciji, navodi Kregar (2014), a recentno Presetnik (2017) navodi zapažanje u Hercegovini kod Stoca.

Tokom nesistematskih inventarizacija šišmiša pomoću ultrazvučnih detektora, na više mjesta našli smo golorepog šišmiša. Ultrazvučnim detektorom tipa Pettersson 240x, eholokacijske signale šišmiša slušali smo u realnom vremenu (pomoću hete-rodyne moda), a 10 x usporene (pomoću time expansion sistema) snimili digitalnim audiorekorderima (Marantz PMD 670 i/ili Zoom H2) ili su signali direktno snimani

Slika 1. Sonogram i frekvencijski spektar snage zvuka snimka golorepog šišmiša (Tadarida teniotis) zabilježenog u Sarajevu.

Picture 1. Sonogram and power spectrum of European free-tailed bat recording (Tadarida teniotis) from Sarajevo.

44 Simone Milanolo et al.

ultrazvučnim mikrofonom DODOTRONIC ULTRAMIC 250K priklučanim na lap-top (SONY VAIO SVE151E11M) korišćenjem odgovarajućeg programa za snimanje (SeaWave - Sound Emission Analyzer Wave, CIBRA & AEST). Snimci su analizirani pomoću programa Bat Sound 4.0 ili SeaWav-a. Za identifikaciju vrsta upotrebili smo paramatre iz Barataud (2015), Haquart et al. (2010) i Boonman et al. (2009). Posebnu pažnju smo obratili na razliku eholokacijskih signala golorepog šišmiša i velikog noćnog šišmiša (Nyctalus lasiopterus), koji imaju dosta slične – niske – eholokacjske

Slika 2. Lokacije nalaza golorepog šišmiša (Tadarida teniotis) u Bosni i Herecegovini. Nove lokacije: A – Sarajevo, B – Jablaničko jezero, C – Blagaj; publicirane lokacije:

1 – Miljevina (Ciechanowski et al. 2005), 2 – Stolac (Presetnik 2017). Picture 2. Sites of European free tailed bat (Tadarida teniotis) in Bosnia and Herzegovina. New sites: A – Sarajevo, B – Jablaničko lake, C – Blagaj; published locations: 1 – Miljevina

(Ciechanowski et al. 2005), 2 – Stolac (Presetnik 2017).

45Novi nalazi Golorepog šišmiša (Tadarida Teniotis) u Bosni i Hercegovini

i prateća zapažanja

signale. Golorepi šišmiš ima niže (najniža frekvencija je oko 10–12 kHz) i značajno kraće signale (10–15 ms) od velikog noćnog šišmiša, kakve su karakteristike imali i signali koje smo mi snimili.

Prvo smo snimili signale golorepog šišmiša u Sarajevu, u ulici Braće Begić 17. 10. 2013. (Slika 2, lokacija A) gdje su zabilježeni i Kulijevi šišmiši (Pipistrellus kuhlii) i Šrajberovi šišmiši (Miniopterus schreibersii). Ovaj nalaz nam potvrđuje da zapažanje Ciechanowski et al. (2005) nije bilo neuobičajeno i da golorepi šišmiš živi duboko u dinarskom, tj. kontinentalnom, dijelu BiH (Sarajevo je 125 km udaljeno od mora). Sljedeća zapažanja goleorepog šišmiša odnose se na očekivano submediteransko po-dručje BiH: 27. 3. 2015. smo ga zabilježili kod rijeke Bune pored hotela Ada u Blagaju (Slika 2 lokacija B), i sljedećeg dana 28. 3. 2015. iznad Jablaničkog jezera kod restora-na Orahovica kod Konjica (Slika 2 lokacija C).

Literatura Barataud M., 2015. Acoustic ecology of European bats. Species Identification, study of therir

habitats and foraging behaviour. Inventaires & biodiversite series. Biotope, Mèze. Muséum national d’Historie naturelle, Paris. 352 str.

Boonman A., Dietz, C., Koselj, K., Runkel, V., Russo, D., Siemers, B. (2009): Limits of echolocation calls of European bats, English version May 2009. <http://www.batecho.eu/afbeeldingen/callcurvatureMay2009.pdf>

Ciechanowski M., K. Sachanowicz, A. Rachwald, P. Benda, 2005. First records of Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) (Chiroptera, Molossidae) from Serbia and Montenegro and from Bosnia and Herzegovina. Mammalia 69(2): 257–260.

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe & Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd. London. 400 str.

Haquart A., J. F. Julien, J. Bec & T. Disca, 2010. Critères de détermination acoustique de la Grande noctule, Nyctalus lasiopterus. Symbioses N. S. 25: 80–84.

Kregar J., 2014. Ekosistemi Balkana 2014 - Duvanjsko polje. Glej netopir!, Ljubljana 11(1): 32–33.

Magagnoli S., F. Grazioli, A. Peron, S. Milanolo, 2013. Indagini biospeleologiche nell grotte Banja Stiena e Govještica e censimento dei Chirotteri lungo il canyon del Torrente Prača. Rivista di Speleologia del Gruppo speleologice Bolognese e dell’Unione speleologica Bolognese 52(137): 42–49.

Magagnoli S., F. Grazioli, S. Milanolo, 2014. Preliminary results on the presence of bats in the Govještica cave (Prača river canyon – Bosnia and Herzegovina) and in the surrounding area. Naš krš, XXXV(48): 127–132.

Mulaomerović J., S. Milanolo, J. Pašić, 2015. Šišmiši dolnjeg toka rijeke Neretve. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 24 str.

Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

Presetnik P., 2017. Rezultati istraživanja faune šišmiša i ostalih sisara na biološkem kampu “Stolac 2016” (Bosna i Herzegovina). Hypsugo 2(1): 17-26.

46


VELIKI MIŠOUHI ŠIŠMIŠ (MYOTIS MYOTIS) – PRVI ZABILJEŽENI SLUČAJ OLIGODONTIJE

NA ZAPADNOM BALKANU

GREATER MOUSE-EARED BAT (MYOTIS MYOTIS) – FIRST RECOREDED CASE OF OLIGODONTIA IN WESTERN BALKAN

Jasminko Mulaomerović1

SažetakU radu je predstavljen primjer oligodontije kod vrste Myotis myotis. U pećini Šuplja stijena kod sela Donji Potpeć pronađena lubanja u lijevoj gornjoj vilici nija imala drugog premolara (P3). Iako su kod toga roda šišmiša zubne abnormalnosti već dobro dokumentarisane u dru-gim djelovima svijeta, predstavljeni primjer je prema našem poznavanju prvi takav zabijelje-žen primjer na području zapadnog Balkana.

Ključne riječi: oligodontija, Myotis myotis, Bosna i Hercegovina, Zapadni Balkan

AbstractPresented is a case of Myotis myotis oligodontie. In cave Šuplja stijena at village Donji Potpeć, a scull was discovered, in wich second upper premollar (P3) was missing. Even though such abnormalities in dentition of species of genus Myotis, were well documented in other parts of the world, by our knowledge, this our is the first such case for Western Balkan.

Key words: oligodontia, Myotis myotis, Bosna i Herzegovina, Western Balkan

Obično je broj zuba kod roda mišouhih šišmiša (Myotis) 38 (zubna formula: sje-kutići 2/3, očnjaci 1/1, pretkutnjaci 3/3, kutnjaci 3/3) (Shober & Grimberger 1993). Nedostatak pojedinih zuba (oligodontiju), iako rijedak, kod vrste Myotis uočen je davno. Tako Hollister (1909) kod opisa nove vrste Myotis occultus bilježi izostanak srednjeg gornjeg pretkutnjaka. Kod iste vrste Mumford (1963) bilježi samo po jedan pretkutnjak u gornjoj i dva u donjoj vilici, dakle izostanak šest pretkutnjaka. Kao jednu od karakteristika ove vrste to navode i Cartron et al. (2008). Frum (1946) je i kod vrste Myotis lucifugus zabilježio izostanak oba gornja druga pretkutnjaka. Ghazali & Dzeverin (2010) su pregledali 239 primjeraka iz roda Myotis u muzejskim kolekcijama Ukrajine i našli samo 9 životinja sa zubnim anomalijama pretkutnjaka. Poznata je i pojava većeg broja zuba od standardne formule za pojedine vrste, poseb-no sjekutića (M. blythii, R. ferummequinum, Pipistrellus abramus, Eptesicus seroti-nus ili Tadarida mexicana) (Ghazali 2008, Miles & Grigson 1990, Miyao 1970-1973). 1 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

47Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) – prvi zabilježeni slučaj oligodontije

na Zapadnom Balkanu

Slika 1. Prednji dio lobanje velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis) u stanju u kojem je nađena u pećini Šuplja stijena (foto: Miralem Husanović).

Figure 1. Inicial state of Myotis myotis rostrum found in cave Šuplja stijena (photo: Miralem Husanović).

(a) (b) Slika 2. Desna (a) i lijeva (b) gornja vilica velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis)

sa zubnim čašicama i sačuvanim zubima. Strelica pokazuje mjesto izostanka drugog gornjog pretkutnjaka (P3)

Picture 2. Right (a) and left (b) maxilla of Myotis myotis, with dental alveoli and remaining upper teeth. Arrow points to place of missing 2nd upper premollar alveoli (P3)

(foto/photo: Jasminko Mulaomerović).

48

U ovoj smo prilici saopštiti prvi nalaz oligodontije kod šišmiša u našim kra-jevima, budući da je izostanak premolara kod naših šišmiša neuobičajen i do sada nepoznat u regionalnim istraživačkim krugovima. Radi se o prednjem dijelu lobanje velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis) koju je Miralem Husanović iz Banovića našao u pećini Šuplja stijena (katastarski broj 5021) 3. aprila 2016. godine (Slika 1). Pećina se nalazi u selu Donji Potpeć u općini Srebrenik (sjeveroistočna Bosna i Hercegovina).

Kod manipulacije sa krhkom lobanjom (višestruki pregled pod stereo lupom Olympus SZ51) je došlo do njenog oštećenja, tako da fotografije snimljene pomoću stereo lupe i fotoaparata Nikon D5100 i uz pomoć okularnog adaptera prikazuju ne-potpune lijevu i desnu gornju vilicu (Slika 2). Ipak se jasno vide zubne čašice očnjaka (C), prvog (P2) i drugog (P3) pretkutnjaka u desnoj strani gornje vilice (Slika 2a) i prvog pretkutnjaka u lijevoj strani gornje vilice (Slika 2b). Treći pretkutnjak (P4) se sačuvao. Na fotografiji (Slika 2b) je strelicom označeno mjesto gdje je trebao biti drugi pretkutnjak (P3) u lijevoj gornjoj vilici.

Nalaz oligodontije pokazuje da i u našim budućim istraživanjima trebamo više pažnje posvetiti pregledu zuba kod nađenih ostataka lubanja.

LiteraturaCartron E. J-L., D. C. Lightfoot, J. E. Mygatt, S. L. Brantley, T. K. Lovrey, 2008. A field guide

to the plants and animals of the Middle Rio Grande bosque. University of New Mexico Press, Albuquerque, 375 pp.

Frum W. G., 1946. Abnormality in dentition of Myotis lucifugus. Journal of Mammalogy27(2): 176.

Ghazali M. A., 2008. Extra upper premolars in a specimen of Myotis blythii (Chiroptera, Vespertilionidae). Vestnik zoologii 42(5): e-91-e-93.

Ghazali M.A., I. I. Dzeverin, 2010. Zubnie anomalii u nočnic (Myotis). Plecotus et al. 13: 12–13.

Hollister N. 1909. Two new bats from the southwestern United States. Proceedings of the Biological Society of Washington, 22: 43–44.

Milles A. E. W., C. Grigson (ed.), 1990. Colyer’s variations and diseases of the teeth od animals. Cambridge University press, Cambridge, 675 pp.

Miyao T., 1970-1973. Supernumerary and missing teeth in nine species of the suborder Microchiroptera. Journal of the Mammalogical Society of Japan 5(6): 230–233.

Mumford E. R., 1963. Unusual dentition in Myotis occultus. Journal of Mammalogy 44(2): 275.

Schober W., E. Grimmberger, 1993. Bats of Britain and Europe. Hymlyn Guide, London, 224 pp.

Jasminko Mulaomerović

49


RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS 20. 7. 2016, KOPRIVNA, SLOVENIA

RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS 20. 7. 2016, KOPRIVNA, SLOVENIJA

Primož Presetnik1

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

Mali podkovnjak (Rhinolophus hippo-sideros) je široko razširjen v Sloveniji, kjer živi od morja do 1.400 m n. m. (Petrinjak 2009). Z redkimi izjemami koti na podstrešjih stavb. Med Razisko-valnim taborom študentov biologije – Dravograd 2016 smo zato pregledali nekaj do takrat nepreverjenih zgradb in v nekaterih našli dodatne porodniške skupine malega podkovnjaka. Ena od njih je bila na podstrehi cerkve sv. Jakob v vasi Koprivna (46,4544°N, 14,7471°E), kjer smo 20. 7. 2016 našteli 23 odraslih živali in 7 samic z mladiči. Cerkev leži na 1.060 m n. m., zato je to kotišče sedaj najvišje ležeče mesto porodniške koloni-je malih podkovnjakov v Sloveniji, saj je bilo pred tem najvišje ležeče kotišče ne-kaj netopirjev te vrste poznano z 990 m n. m. (Presetnik 2007).

Rhinolophus hipposideros is a widely spread species in Slovenia, from sea lev-el up to 1,400 m a.s.l. (Petrinjak 2009). With few exceptions, it gives birth in the attics of buildings. Therefore, dur-ing the Biology students’ research camp – Dravograd 2016, we also surveyed some previously uninspected buildings and found a few new maternity roosts of R. hipposideros. One of those was in the church of St. James in the village Koprivna (46.4544°N, 14.7471°E). In its attic, we counted 23 adult bats and 7 fe-males with pups on 20. 7. 2016. As the church lies 1,060 m a.s.l., this materni-ty roost is now the highest known site of a R. hipposideros maternity colony in Slovenia, since the previously pub-lished highest maternity roost, of a few specimens, was found at 990 m a.s.l. (Presetnik 2007).

Literature / Literatura

Petrinjak A., 2009. Mali podkovnjak – Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800). In: Presetnik P., K. Koselj & M. Zagmajster (Eds.), Atlas netopirjev (Chiroptera) Slovenije [Atlas of bats (Chiroptera) of Slovenia], pp. 44–47, Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju.

Presetnik P., 2007. Register pomembnih zatočišč netopirjev v severni Sloveniji: razširjenost, ekologija, varstvo (Življenje okoli nas). Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 27 pp.

50


MINIOPTERUS SCHREIBERSII, MIGRATION: 7. 5. 2016, PETROVARADIN (SERBIA) – 19. 2. 2017, DARDAGANI-

ZVORNIK (BOSNIA AND HERZEGOVINA)

MINIOPTERUS SCHREIBERSII, MIGRACIJA: 7. 5. 2016, PETROVARADIN (SRBIJA) – 19. 2. 2017, DARDAGANI-ZVORNIK

(BOSNA I HERZEGOVINA)

Primož Presetnik1, Ivana Budinski2, Maja Hodžić1, Jasminko Mulaomerović1

1 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected], [email protected], [email protected] Odeljenje za genetička istraživanja, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu (Srbija), e-mail: [email protected]

Miniopterus schreibersii spada u mi-gratorne vrste na regionalnom nivou (Hutterer et al. 2005), a migrira izme-đu letnjih i zimskih skloništa. U Bosni i Hercegovini (BiH) ranije nije postojao program markiranja slepih miševa (iako je nekoliko njih markirano), pa je najve-ća verovatnoća da su nađeni markirani slepi miševi prstenovani u drugoj državi. Zabeležili smo upravo takav slučaj, što je ujedno i prva kompletno dokumentova-na migracija slepih miševa u BiH. 19. 2. 2017. smo posetili napušteni kameno-lom Dardagani pored Zvornika u BiH (44,4317°N, 19,0885°E) gde je zimovalo oko 1.000 jedinki M. schreibersii. U ma-loj grupi M. schreibersii izmešanoj sa većim grupama R. ferrumequinum smo opazili markiranu jedinku M. schrei-bersii. Detaljnijim pregledom je usta-novljeno da je u pitanju odrasla ženka, sa oznakom prstena MUS BELGRADE B04936, bez vidljivih znakova povreda izazvanih prstenovanjem. Markirana je 7. 5. 2016. u Petrovaradinskoj tvrđavi pored Novog Sada u Srbiji (45.2482°N, 19.8707 °E). Petrovaradinska tvrđava je

Miniopterus schreibersii is classified as vagrant species on regional level (Hutterer et al. 2005), migrating be-tween summer and winter roosts. In Bosnia and Herzegovina (B&H) no banding program existed in the past (though few bats were banded), there-fore all banded bats observed were likely to be equipped with bat bands abroad. We report exactly on such case, which is also the first case on fully documented bat migration in B&H. On 19. 2. 2017 we have surveyed abandoned underground quarry Dardagani by town Zvornik in B&H (44.4317°N, 19.0885°E) where app. 1,000 M. schreibersii were overwinter-ing. In a small group of M. schreibersii mixed with large groups of Rhinolophus ferrumequinum we have noticed one banded M. schreibersii. Closer exami-nation revealed that banded bat was adult female, with band inscription MUS BELGRADE B04936. Female had no visible signs of ring caused injuries. It turned out that she was banded on 7. 5. 2016 in Petrovaradin fortress by Novi Sad in Serbia (45.2482°N, 19.8707°E).

51Miniopterus schreibersii, migration: 7. 5. 2016, Petrovaradin (Serbia) – 19. 2. 2017,

Dardagani-Zvornik (Bosnia and Herzegovina)


Hutterer, R., T. Ivanova, C. Meyer-Cords & L. Rogrigues, 2005. Bat migration in Europe. A Review of Banding Data and Literature. Naturschutz und Biologische Vielfalt 28. German Agency for Nature Conservation. 162 pp.

Paunović, M. 2016. Rasprostranjenje, ekologija i centri diverziteta slepih miševa (Mammalia, Chiroptera) u Srbiji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Beograd. 479 pp.

poznata kao sklonište ove vrste tokom cele godine, odakle je zabeleženo još nekoliko migracija (Paunović 2016). U našem slučaju je slepi miš migrirao 110 km u pravcu jug-jugozapad. To je i prva zabeležena prekogranična migracija sle-pih miševa između Srbije i BiH.

This is known all year round roost, from where several other migrations were re-corded (Paunović 2016). In our case, the bat flew 110 km in SSW direction. This is also first recorded crossborder bat mi-gration bat between Serbia and B&H.

Slika 1. Zabeležena migracija ženke Miniopterus schreibersii između Petrovaradinske tvrđave pored Novog Sada u Srbiji i napuštenog kamenoloma Dardagani pored Zvornika

u Bosni i Hercegovini. Figure 1. Recorded migration of female Miniopterus schreibersii between Petrovaradin

fortress by Novi Sad in Serbia and quarry Dardagani by town Zvornik in Bosnia and Herzegovina.

52


PLECOTUS MACROBULLARIS, 8. 11. 2016, CAVE PONIKVA, VAREŠ, BOSNIA AND HERZEGOVINA

PLECOTUS MACROBULLARIS, 8. 11. 2016., PEĆINA PONIKVA, VAREŠ, BOSNA I HERCEGOVINA

Miralem Husanović1, Jasminko Mulaomerović2, Primož Presetnik3

1 Klub ekstremnih sportova „Summit“, Banovići (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), [email protected] Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

Pećina Ponivka (kat. broj 2956; 44,1795°N, 18,1795°E) sjeverno od grada Vareša, sastoji se od jednog glavnog ka-nala (tunel) i dva manja (Slika 1). U je-dan ulazi riječica Ponikva, a kroz drugi, koji je nastavak prvoga, izlazi za vrijeme velikih voda (i dalje kanalom za evaku-aciju pored saobraćajnice), kad ponor na kraju prvog kanala ne može da pri-mi svu vodu. Pećina je također i tunel kroz koji prolazi lokalna saobraćajnica koja povezuje Vareš sa dolinom rijeke Krivaje. Ova saobraćajnica je asfaltirana 2012. godine.

Prilikom obilaska pećine 8. 11. 2016. godine našli smo mrtvog šišmiša na pješačkoj stazi (trotoaru) uz cestu u tunelu/pećini, oko 100 metara od ulaza iz pravca Vareša. Na osnovu mjesta gdje je pronađen, može se pretpostaviti ga je u letu usmrtilo auto i odbacilo na pje-šačku stazu. Detaljnijim pregledom leša utvrdili smo da se radi o alpskom du-gouhom šišmišu (Plecotus macrobulla-ris). Leš je bio u lošem stanju, tako da su determinaciju omogućile karakteristike lubalnje i zuba (prema skicama Kiefer & von Helversen 2004, Spitzenberger et

Cave Ponikva (cave cadastre no. 2956, 44.1795°N, 18.1795°E), located north of town Vareš, has one main canal (tunnel) and two much smaller side ones (Figure 1). One entrance of the main canal is also a site where small river Ponikva enters. The other entrance serves as its exit dur-ing high water period (using roadside evacuation canal), when the sinkhole in the cave cannot gulp all of the river’s flow. Main canal also serves as a tunnel for the local road, which connects Vareš with river Krivaja valley. The road was covered with asphalt in the year 2012.

During the cave survey, on November 8, 2016, we found a dead bat on the pavement in the tunnel, approxi-mately 100 m from the cave entrance in the direction from Vareš. We assume that the bat collided with a vehicle while flying and was thrown on the pavement. Detailed examination revealed that the dead bat was Mountain Long-eared Bat (Plecotus macrobullaris). Cadaver was in bat condition, so determination was made using cranial and dental charac-ters (following drawings in Kiefer & von Helversen 2004, Spitzenberger et al.

53Plecotus macrobullaris, 8. 11. 2016, cave Ponikva, Vareš, Bosnia and Herzegovina


Kiefer A., O. von Helversen, 2004. Plecotus macrobullaris - Alpenlangohr. In: Krapp, F. (ed.): Handbuch der Säugetiere Europas, Band 4: Fledertiere. Chiroptera II: Vespertilionidae 2, Molossidae, Nycteridae. AULA-Verlag: 1051–1058.

Milanolo S., J. Mulaomerović, A. Zukanović, 2009. Alcune osservazioni di chirotteri in Bosnia ed Erzegovina. Labirinti 27: 43–52.

Mulaomerović J., 2009-2010. Pregaženi šišmiš u tunelu/pećini Ponikva kod Vareša. Naš krš 29–30 (42–43): 44–47.

al. 2002, Schober & Grimmberger 2001). Pećina inače nije poznata kao ljetno sklonište šišmiša, i u njoj, prema našom saznanju, zimuju samo pojedinačni šiš-miši (Milanolo et. al. 2009, Pašić et al. 2013, Presetnik et al. 2016).

Zanimljivo je primjetiti da je pri-je nekoliko godina nađen mrtav mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposi-deros) gotovo na istom mjestu u pećini (Mulaomerović 2009-2010) kao i Pl. ma-crobullaris.

2002, Schober & Grimmberger 2001). Cave is otherwise not known as bat summer roost, and during winter by our knowledge only few bats hibernate there (Milanolo et. 2009, Pašić et al. 2013, Presetnik et al. 2016).

It is interesting to note, that Pl. macrobullaris was a victim of traffic al-most at the same location in the cave as one Lesser Horseshoe Bat (Rhinolophus hipposideros) found a few years earlier (Mulaomerović 2009-2010).

Figure 1. Map of cave Ponikva (Plan view) - cross marked site where the carcass of Mountain Long-eared Bat (Plecotus macrobullaris) was found.

Slika 1. Tlocrt pećine Ponikva - križ označava mjesto nalaza mrtvog alpskog dugouhog šišmiša (Plecotus macrobullaris).

54 Miralem Husanović, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik

Spitzenberger F., E. Haring, N. Tvrdković, 2002. Plecotus microdonthus (Mammalia, Vespertilionidae), a new bat species from Austria. Natura Croatica 11(1): 1–18.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, I. Napotnik, S. Milanolo, I. Budinski, B. Pejić, 2016. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16. Hypsugo (1)2: 34–48.

Schober W., E. Grimmberger, 2001. Gids van de Vleermuizen van Europa. Tirion Uitgevers BV, Baarn, 265 pp.

55


CHIROPTERA, 14. 10. 2006, PEĆINA U DUBOKOJ TAJAŠNICI CAVE, 21. 8. 2016, PEĆINA U SREDNJOJ STIJENI

CAVE, TAJAN, BOSNIA AND HERZEGOVINA

CHIROPTERA, 14. 10. 2006., PEĆINA U DUBOKOJ TAJAŠNICI, 21. 8. 2016., PEĆINA U SREDNJOJ STIJENI, TAJAN,

BOSNA I HERCEGOVINA

Jasminko Mulaomerović1

1 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), [email protected]

Planina Tajan u Bosni i Hercegovini, posebno u svom sjevernom dijelu, izni-mno je bogata speleološkim objektima, od kojih je značajan broj i stanište šiš-miša. U Pećini u Dubokoj Tajašnici (kat. br. 2799) su Zagmajster & Delić (2015) 31. 7. 2013. godine zabilježili porodiljsku koloniju od 100 – 150 Šrajberovih šišmi-ša (Miniopterus schreibersii). U vlastitoj arhivi sam pronašao dvije fotografije iz te pećine nastale još 14. 10. 2006., koje prikazuju jednu veću grupu Šrajberovih šišmiša (min. 70 životinja), tri manje grupe (po 3 životinje) i jednog usamlje-nog šišmiša, dakle, ukupno minimalno 80 životinja. Obzirom na datume, mo-guće je da pećina predstavlja značajno cijelogodišnje sklonište Šrajberovih šiš-miša, ali bi to trebalo ipak proveriti i u zimskom periodu.

Pećina u Srednjoj stijeni (kat. br. 2840) je na osnovu nalaza kostiju po-znata kao stanište smeđeg dugouhog šiš-miša (Plecotus auritus), velikog mišou-hog šišmiša (Myotis myotis) te velikog/malog mišouhog šišmiša (M. myotis/blythii) (Zagmajster et al. 2008). Tu sam

The Tajan Mountain, especially in its northern part, is extremely rich consi-dering the number of caves, of which a significant number are bats habitats. A maternity colony of 100 – 150 Schreibers’ bat (Miniopterus schreibersii) have been recorded on July 31, 2013 in Pećina u Dubokoj Tajašnici cave (Cat. No. 2799), Zagmajster & Delić (2015). In my own archive I have found two photographs from this cave, which were made on October 14, 2006, showing a larger gro-up of Schreibers’ bats (minimum 70 ani-mals), three smaller groups (3 animals) and one lonely bat – all together mini-mal 80 animals. Due to the dates, it is possible that the cave represents a signi-ficant year-round shelter of Schreibers’ bats, but this should be checked in the winter.

Based on bone findings the Pećina u Srednjoj stijeni cave (Cat. No. 2840) is known as a habitat of Brown Long-eared bat (Plecotus auritus), Greater Mouse-eared bat (Myotis Myotis) and Greater/Lesser Mouse-eared Bat (M. myotis/blythii) (Zagmajster et al. 2008). On

56 Jasminko Mulaomerović

August 21, 2016, together with Admir Bajraktarević from SNIK “Atom”, Zavidovići, I collected the bones of the rodents and bats from a large number of the Tawny owl pellet (Strix aluco). Based on the remains of skulls, hu-merus and radiuses it is a total of sev-en Greater Mouse-eared bats, a single Lesser Mouse-eared Bat, a single group of a Greater/Lesser Mouse-eared bats and a single specimen of the Noctule bat (Nyctalus noctula). Based on the humer-us we were able to determine a Greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequi-num). The finding of the Noctule bat is the first finding of this specimen at the Tajan Mountain.

21. 8. 2016. godine, zajedno sa Admirom Bajraktarevićem iz SNIK „Atom“ iz Zavidovića, sakupio kosti glodara i šiš-miša iz većeg broja gvala šumske sove (Strix aluco). Prema ostacima (lobanje, humerusi, radiusi) se može govoriti o ukupno sedam jedinki velikog mišou-hog šišmiša, jednom primjerku malog mišouhog šišmiša, jednom primjerku grupe velikog/malog mišouhog šišmi-ša i jednom primjerku noćnog šišmiša (Nyctalus noctula). Prema humeru-su određen je i jedan veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum). Nalaz noćnog šišmiša je prvi nalaz ove vrste na planini Tajan.

Literature / LiteraturaZagmajster M., T. Delić, 2015. Contribution to the knowledge on fauna of caves and springs in

Tajan area near Zavidovići (Bosnia and Herzegovina). Naš krš 35 (48): 121–131Zagmajster M., B. Karapandža, M. Paunović, J. Mulaomerović, 2008. Šišmiši Bosne i

Hercegovine / Bats of Bosnia and Herzegovina. Sarajevo: S.D. Speleo dodo, 64 str.

Documents

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat ... ze web1.pdfGlasnik za istraživanje šišmiša Balkana . Journal of Bat Research in the Balkans Izdavači/publishers