GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2017/04/Infokom-65-za-web.pdf · glasnikvanjskotrgovinske/spoljnotrgovinske komore bosne i hercegovine

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 65 • GODINA IX • JULI/SRPANJ 2016.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA • TRŽIŠTA • BH PRIVREDA • EU FONDOVISAJMOVI • INTERVJU • PROJEKTI • EDUKACIJA • STANDARDI • IZ KOMORE

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Namještaj iz BiHza evropsko i

svjetsko tržište

Namještaj iz BiHza evropsko i

svjetsko tržištePRIVREDA BiH: Dodatne akcize dovele bi u pitanje opstanak domaće proizvodnje

2 INFOKOM – broj 65 – juli/srpanj 2016.

INFOKOM

Broj 65juli/srpanj 2016.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Bruno Bojić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićNihad BajramovićOgnjenka LalovićZdravko MarinkovićBoris MarkovićIvan MandićEngin Mešanović

Kontakt:Aida KapičijaTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom za 2015. g.

7 CEFTA Necarinske barijere u poljoprivredno -prehrambenom sektoru

8 INTERVJU Velimir Mijušković

11 PRIVREDA BiH Dodatne akcize dovele bi u pitanje opstanak domaće proizvodnje

14 Šta nam donosi ukidanje Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu u Federaciji BiH

15 Milionske uštede za privredu BiH

16 Akreditacija kao podrška podizanju konkurentnosti proizvoda i usluga na globalnom tržištu

18 Metalska i elektroindustrija BiH – trendovi u 2015. g

20 Asocijacija T.O.K.O. VTK BiH25 Održana III Skupština

Asocijacije drvne industrije i šumarstva Održana IV Skupština Udruženja za turizam i ugostiteljstvo

22 Bosna i Hercegovina štiti ozonski omotač

24 SEMINARI I RADIONICE “Kvalitetom do većeg izvoza drvne industrije” „Jednostavnim rješenjima do unapređenja proizvodnje“

26 KOPAONIK BUSINESS FORUM27 INO SAJMOVI

Vina iz BiH prvi put predstavljena na sajmu ProWein

28 Promocija turističkih potencijala BiH

29 Namještaj iz BiH za evropsko i svjetsko tržište

32 Bosna i Hercegovina je jak dobavljač koji ima budućnost na tržištu Njemačke

34 Kompanije iz BiH zadovoljne posjetom sajmu FRUIT LOGISTICA 2016

35 SAJMOVI U BIH 37 sajamskih događaja u 2016. godini

36 TRŽIŠTA Saradnja BiH i Narodne Republike Kine

38 Republika Grčka40 Evropski akt o malim

preduzećima44 TRANSPORT

Rad na crno u transportnom sektoru

45 Novi izazovi pred prijevo-znicima u međunarodnom cestovnom prijevozu

46 Prošlost i budućnost TIR sustava u BiH

47 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH Smjernice gospodarskim subjektima

48 INTERVJU Siniša Petrović

50 PROJEKTI Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bh. kompanije

51 PROGRAMI EU ERASMUS za poduzetnike

52 REGULATIVA Glavni aspekti Revidirane Kyoto konvencije

54 STANDARDI CE znak - kako sigurno do evropskog tržišta

57 SOLVIT - online mreža58 BiH i EU fondovi60 Evropska preduzetnička

mreža u Bosni i Hercegovini62 PRIKAZ KNJIGE

Sadržaj

INFOKOM – broj 65 – juli/srpanj 2016. 3

Uvodnik

Cijenjeni čitatelji,

i u ovom broju Infokoma za vas smo pripremili brojne zanimljive

i nadasve aktualne gospodarske teme i događanja koja su obilježila

proteklo razdoblje.

Poslovnu 2015. godinu, iako tešku za mnoge gospodarstvenike,

obilježili su pozitivni pomaci, posebno na njenom putu ka Europskoj

uniji.

Analiza vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u 2015. godini

pokazuje da je Bosna i Hercegovina ostvarila izvoz u vrijednosti od

9.215.983.867 KM, odnosno uvećala za 3,09% u odnosu na 2014.

godinu, dok je uvoz bio 15.401.936.848 KM, što je manje za 2,45%

u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivni efekti povećanja izvoza i

smanjenja uvoza u 2015. godini rezultirali su smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 9,68%.

Europska unija definitivno je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene sa

69,5%. Nadamo se da će otvorena pitanja koja koče ubrzani proces za članstvo Bosne i Hercegovine u

Uniji biti uskoro riješena u korist Bosne i Hercegovine i unapređenja poslovanja bh. gospodarstvenika.

Aktivnosti Vanjskotrgovinske komore BiH, trendovi u gospodarstvu, zapaženi nastupi bh. kompani-

ja na međunarodnim sajmovima, standardi i programi EU, novosti iz transporta i komunikacija, samo

su neke od tema koje donosimo na stranicama koje slijede.

Želim vam ugodno čitanje kao i nastavak uspješne suradnje.


U ovom broju Infokoma ćemo, prvenstveno statistički, ko-mentarisati vanjskotrgovinsku

razmjenu Bosne i Hercegovine sa svi-jetom, sa posebnim osvrtom na naj-značajnije partnere u obimu razmjene, kao i na vanjskotrgovinsku razmjenu po sektorskoj strukturi proizvoda.

Bosna i Hercegovina u 2015. go-dini ostvarila je izvoz u vrijednosti od 9.215.983.867 KM, što pokazuje da je izvoz uvećan za 276.138.000 KM ili 3,09% u odnosu na 2014. godinu.

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2015. godini iznosi 15.401.936.848 KM, što je manje za 387.203.289 KM ili 2,45% u odnosu na prethodnu godinu.

Ovakve promjene rezultirale su po-krivenošću uvoza izvozom od 59,8%, što je više za 5,68% u odnosu na 2014. godinu. Ukupan obim vanjskotrgovin-ske razmjene je smanjen za 0,45% i nje-gova vrijednost iznosi 24.617.920.000 KM.

Pozitivni efekti povećanja izvoza i smanjenja uvoza u 2015. godini rezulti-rali su smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 9,68%, odnosno 663.342.000 KM u odnosu na 2014. godinu. Vanjskotrgovinski deficit u 2015. godini iznosi 6.185.954.000 KM.

Evropska unija definitivno je naj-značajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene - učestvovala je sa 69,5% u ukupnom obimu vanj-

skotrgovinske razmjene (71,2% izvoza i 68,5% uvoza). Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6.558.899.000 KM, što je za 2,10% više u odnosu na 2014. godinu. Uvoz je također povećan i iznosio je 10.552.496.000 KM, što je za 1,05% više u odnosu na 2014. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemlja-ma EU iznosi 62,2% a vanjskotrgovin-ski deficit iznosi 3.993.597.000 KM. Od zemalja Evropske unije, BiH ostvaruje pozitivan saldo vanjskotrgovinske raz-mjene samo sa Slovačkom, Španijom, Luksemburgom i Estonijom.

Najznačajniji partner iz Evropske unije je Hrvatska. U 2015. godini, u po-ređenju sa prethodnom godinom, došlo je do smanjenja ukupnog uvoza proi-zvoda iz Hrvatske za 6,09%, kao i izvoza za 3,61%, što je rezultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom za 1%, tako da je u 2015. godini pokrivenost iznosila 38,9%. U strukturi po grupama proizvoda u 2015. godini došlo je do smanjenja uvoza proizvoda životinjskog porijekla (meso, ribe, mlijeko), dok je izvoz iz ove grupe povećan. Također, smanjen je uvoz voća, povrća i njihovih proizvoda, uz istovremeno povećanje izvoza ovih proizvoda u Hrvatsku.

Ono što je svakako neizvjesno je vra-ćanje BiH na „tradicionalni način trgo-vine“, uslijed čega bi došlo do bitnijih poremećaja u odnosu vanjskotrgovin-ske razmjene sa Hrvatskom.

U 2015. godini ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je blizu 946 miliona KM, od čega je najviše izveze-no: električna energija - 125,6 miliona KM, aluminij (sirovina) - 61,4 milion KM, drvo - 47,6 milion KM, nafta - 40,9 milion KM

U 2015. godini iz Hrvatske je na tr-žište BiH uvezeno robe u vrijednosti od 2,43 milijardi KM: nafta i naftna ulja - 596,3 miliona KM, čokolada i ostali pre-hrambeni proizvodi koji sadrže čokola-du - 65,2 miliona KM, šećer - oko 63,5 miliona KM, pivo dobijeno od slada - 62,5 miliona KM, cement, aluminatni cement - 56,0 miliona KM

Nakon EU, zemlje CEFTA 2006 u razmjeni roba sa BiH učestvuju sa 15,4% u ukupnom obimu vanjskotrgo-vinske razmjene (15,5% izvoza i 15,4% uvoza). Na tržište CEFTA-e u 2015. godini je iz BiH izvezena roba u vri-jednosti od 1.428.669.000 KM i izvoz je veći u odnosu na 2014. godinu za 121.277.000 KM ili 0,91%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 2.372.847.000 KM, što je za 5,39% veći uvoz u odnosu na 2014. godinu. Ovakav odnos vrijednosti izvoza i uvoza rezul-tirao je pokrivenošću uvoza izvozom od 60,2%. Vanjskotrgovinski deficit je uve-ćan i iznosi 944.177.000 KM.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona je Srbija koja u ukupnom obimu razmjene sa BiH učestvuje 78%.

Iz BiH je prema Srbiji u 2015. godi-ni izvezeno oko 816 miliona KM, što pokazuje da je izvoz smanjen za 4% u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 6,3% i iznosio je 2,13 mili-jardi KM. Ovakav odnos vanjskotrgo-vinske razmjene sa Srbijom rezultirao je padom pokrivenosti uvoza izvozom za 4,1% i ta pokrivenost iznosila je 38,2%.

Tabela 1: Ukupna vanjskotrgovinska razmjena sa inostranstvom

2014. 2015. porast u %

IZVOZ 8.939.845.000 9.215.983.867 3,09

UVOZ 15.789.140.000 15.401.936.848 -2,45

OBIM 24.728.985.000 24.617.920.000 -0,45

SALDO -6.849.296.000 -6.185.954.000 -9,68

pokrivenost 56,60% 59,80% 5,68

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom za 2015. godinu

Možemo reći da je u 2015. godini ostvaren pozitivan pomak u kretanju vanjskotrgovinske razmjene. Postignut je korak naprijed jer je vanjskotrgovinski deficit smanjen za nešto više od 9%. Postepeno smanjivanje vanjskotrgovinskog deficita se očekuje i tokom 2016. i 2017. godine kao rezultat jačanja izvozne potražnje, ali i postepenog jačanja konkurentnosti bh. izvoza i smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu.

ANALIZA


ANALIZA

Posmatrajući sektorsku strukturu vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, uočava se povećanje uvoza proizvoda agroindustrijskog sektora za 10,38%, dok je izvoz u ovom sektoru povećan tek za 1,9%. Najvećem povećanju dopri-nio je uvoz proizvoda životinjskog po-rijekla za 33,43%, uz istovremeno sma-njenje izvoza ovih proizvoda za 27,42%.

Povećan je uvoz u metalnom sektoru za 16,09%, uz istovremeno smanjenje izvoza za 2,99%.

U 2015. godini na tržište Srbije naj-više se izvezlo: koks i polukoks od ka-menog uglja, mrkog uglja - 90,4 miliona KM, električna energija - 89,1 miliona KM, toplo valjana žica od željeza - 57,2 miliona KM, drvo (obrađeno po duži-ni) - 40,3 miliona KM, šipke od željeza - 35,6 miliona KM.

Iz Srbije u 2015. godini smo najviše uvezli: naftna ulja i ulja dobivena od bi-tumenskih minerala - 95,1 miliona KM, kukuruz - 65,2 miliona KM, pivo dobi-jeno od slada - 64,6 miliona KM, ulje od sjemena suncokreta - 60,3 miliona KM, žive životinje – goveda - 56,7 miliona KM.

Na učešće EFTE i ostalih zema-lja spada 13,4% izvoza i 16,1% uvo-za. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U 2015. godini uvoz iz Švicarske je smanjen za 28,26% a izvoz za 9,31%.

Iz BiH na tržište Švicarske se najviše izvezlo: električna energija - 33,9 milio-na KM, ostali namještaj - 12,6 miliona KM, građevinska stolarija - 6,5 miliona KM

Dok je sa Švicarskog tržišta najviše uvezeno: nafta i ulje bitumena - 479,3 miliona KM, umjetni korund - 89,4 mi-liona KM, aluminij sirov - 36 miliona KM.

U tzv. “ostalim tržištima“ ili „trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgo-vinski partner BiH je Turska, a onda Kina.

U 2015. godini obim razmjene sa Turskom iznosio je 898,5 miliona KM. Izvoz u Tursku u 2015. godini iznosio je 354,65 miliona KM i veći je u odno-su na 2014. godinu za 51,28%. Uvoz iz Turske povećan je za 7,07% i iznosio je 543,7 miliona KM. Pokrivenost uvoza

izvozom povećana je za 19% i iznosila je 65,2%.

Tursko tržište je bilo profitabilno za agroindustrijski sektor, čije je povećanje izvoza poraslo za 100,39% u odnosu na 2014. godinu, prvenstveno zahvaljuju-ći izvozu mesa i mesnih prerađevina, proizvodima mlinske industrije, ulja, raznih proizvoda za ishranu itd.

Na tržište Turske u 2015. godini naj-više se izvezlo: ulje od sjemena sunco-kreta - 85,6 miliona KM, goveđe meso svježe - 66,6 miliona KM, sjedala - 27,2 miliona KM, poluproizvodi od željeza - 24,6 miliona KM, goveđe meso smrznu-to - 19,9 miliona KM.

U 2015. godini iz Turske se najviše uvezlo: kotlovi za proizvodnju vodene pare - 21,7 miliona KM, T majice, maji-ce bez rukava i sl. - 15,4 miliona KM, tekstilni materijali impregnirani - 15,3 miliona KM, monofilamenti raznih di-menzija - 14,7 miliona KM, tepisi i osta-li pokrivači - 13,6 miliona KM.

U ostalim tržištima primijećen je po-rast izvoza i smanjenje uvoza iz Kine. Uglavnom se razmjena vršila u tekstil-noj industriji.

Tabela 3: Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima

SEKTOR IZVOZ 2014.

IZVOZ 2015.

UVOZ 2014.

UVOZ 2015.

porastizvoz (%)

porastuvoz (%)

Agro. ind. sektor 661.805.679 840.321.246 2.729.551.401 2.862.796.138 26,97 4,88Min. gor. (ugalj, plin, nafta) el. energija

849.967.057 643.319.530 2.617.993.019 2.043.472.114 -24,31 -21,95

Hem. farm. proizvodi, đubr, plas., guma

855.825.965 998.443.350 2.319.889.752 2.381.491.642 16,66 2,66

Kamen, kreč, beton, kera.. 120.709.992 115.836.492 401.178.708 417.211.835 -4,04 4,00Koža, krzno, tekstil, proizvodi

1.260.043.389 1.318.853.279 1.783.382.429 1.805.840.433 4,67 1,26

Drvo, papir, namještaj 1.791.231.328 1.899.400.552 783.111.246 792.074.205 6,04 1,14Rude, metali i proizvodi 1.824.179.000 1.710.313.899 1.513.561.564 1.538.050.068 -6,24 1,62Mašine, aparati, uređaji, kotlovi,

1.503.766.086 1.603.093.955 3.451.142.881 3.356.684.515 6,61 -2,74

Ostali razni proizvodi 72.316.049 86.400.563 189.329.137 204.315.898 19,48 7,92UKUPNO: 8.939.844.544 9.215.982.867 15.789.140.137 15.401.936.848 3,09 -2,45

Tabela 2: Vanjskotrgovinska razmjena najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera za analizirani period prethodne i tekuće godine (u 000 KM)

2014. 2015.

BIH BIH

Država IZVOZ UVOZ OBIM UČEŠĆE IZVOZ UVOZ OBIM UČEŠĆE

Hrvatska 981.317 2.590.949 2.591.930 10,48% 945.897 2.433.094 3.378.992 13,73%

Njemačka 1.384.839 1.551.356 2.936.195 11,87% 1.434.933 1.607.064 3.041.997 12,36%

Srbija 849.846 2.007.101 2.007.951 8,12% 816.113 2.133.816 2.949.928 11,98%

Italija 1.202.234 1.437.170 2.639.404 10,67% 1.219.856 1.486.481 2.706.337 10,99%

Slovenija 711.630 1.342.586 1.343.298 5,43% 762.260 1.449.228 2.211.488 8,98%

Austrija 767.675 970.758 1.738.433 7,03% 751.446 802.170 1.553.616 6,31%


Sa ostvarenim pojedinačnim obi-mom trgovine, većim od milijardu KM, na prvom mjestu je Hrvatska (10,26% izvoza i 15,80% uvoza), zatim Njemačka (15,57% izvoza i 10,43% uvoza), Srbija (8,86% izvoza i 13,85% uvoza), Italija (13,24% izvoza i 9,65% uvoza), Slovenija (8,27% izvoza i 9,41% uvoza) i Austrija (8,15% izvoza i 5,21% uvoza).

Iz tabele 2 uočavamo da se učešće zemalja u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2015. godini sa najvećim ostva-renim pojedinačnim obimom trgovine povećao sa svim navedenim zemljama u odnosu na 2014. godinu, sa izuzetkom Austrije.

U strukturi vanjskotrgovinske raz-mjene ostvarene u 2015. godini, anali-ziranoj prema sektorskoj strukturi, evi-dentan je porast izvoza u većini sektora.

Najznačajniji izvoz u 2015. godini, u poređenju sa prethodnom godinom, ostvario je agroindustrijski sektor, gdje je porast izvoza povećan za 26,97% u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz porastao za 4,88%. Ne treba isključiti činjenicu da je osnovica poređenja za izvoz iz prethodne godine niska, jer je agroindustrijski sektor pretrpio pad izvoza uslijed elementarnih nepogoda koje su zadesile BiH u maju 2014. go-dine. Uvoz iz agroindustrijskog sekto-ra iznosio je 2.862.796.138 KM, dok je izvoz iznosio 840.321.246 KM.

Iz agroindustrijskog sektora najzna-čajnije povećanje izvoza su proizvodi tarifne grupe 02 - meso i drugi klanič-ni proizvodi - čije povećanje izvoza je iznosilo 395,53 % u odnosu na prethod-nu godinu. Tursko tržište je bilo vrlo profitabilno tako da je u 2015. godini iz ove grupe proizvoda izvezeno cca 97,5 miliona KM, što čini oko 98% cjeloku-pnog izvoza ove grupe.

Povećan izvoz evidentiran je u tarif-noj grupi 08 - voće - čiji je rast izvoza

u 2015. godini iznosio 61,82%. Srbija, Hrvatska i Njemačka su zemlje u koje se najviše izvozilo voća u 2015. godini.

Analizirajući uvoz agroindustrij-skog sektora, zaključujemo da je veće odstupanje u odnosu na 2014. godinu ostvareno u tarifnoj grupi 01 - žive ži-votinje- čiji je uvoz porastao za 63,05%. Evidentirano je smanjenje uvoza mlije-ka i proizvoda od mlijeka, kao i proizvo-da životinjskog porijekla.

Iako se pokazatelji u agroindustrij-skom sektoru kreću blago pozitivnom putanjom, ipak je to daleko od povolj-nog ambijenta za agroindustriju BiH jer još uvijek bilježimo visoku negativnu pokrivenost uvoza izvozom koja je u 2015. godini iznosila tek 29%. Ovo bi trebao biti ključni argument u slučaju pregovaranja BiH sa Evropskom unijom oko „tradicionalnog načina“ trgovine.

Negativan trend uvoza sirove nafte se nastavlja uz istodobno povećanje uvoza naftnih derivata i smanjenje njihovog izvoza u odnosu na prošlu godinu za oko 50%, iz čega proizilazi da je obim proizvodnje i prerade nafte u domaćoj rafineriji smanjen u tekućoj godini.

Evidentan je pad izvoza električne energije u 2015. godini za oko 8% u od-nosu na 2014. godinu, što je uzrokovano uslijed stagnacije proizvodnje u termoe-lektranama te loših hidroloških prilika, naročito u posljednjem kvartalu 2015. godine. Izvoz električne energije u 2015. godini iznosio je 284,4 miliona KM.

Povećanje izvoza ostvarila je i hemij-ska industrija za 16,66% u odnosu na 2014. godinu. Najveći porast izvoza u hemijskom sektoru u odnosu na 2014. godinu ostvarili su proizvodi tarifne grupe 31 - đubriva - za 71,5%; razni pro-izvodi hemijske industrije 61,8%; neor-ganski hemijski spojevi za 20,9% - čija je ukupna izvezena vrijednost iznosila 472,6 miliona KM itd.

Drvni sektor nastavlja sa rastom izvoza. U 2015. godini izvoz se pove-ćao za 6,04%, od čega se i dalje, naža-lost, najviše izvozi drvo i drveni ugljen. Međutim, pozitivan pomak u ovom sek-toru ostvaren je u porastu izvoza namje-štaja i sl. za 5,91% te proizvoda grafičke industrije, čiji je izvoz u 2015. godini porastao za 23,6% i iznosio je 33,06 mi-liona KM.

U metalnoj industriji osjetan je pad izvoza ruda, dok se izvoz namjenske industrije povećao za 6,61%, pri čemu u izvozu prednjače nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i uređaji, čija je ukupna izvezena vrijednost iznosila 647,2 mili-ona KM. Povećan je izvoz u grupi proi-zvoda oružje i municija za 47,9 miliona KM. Metalni sektor kao izvozno orijen-tisani ostvario je rast u odnosu na 2014. godinu.

Konstantan problem u većini sektora je negativan saldo. Pozitivan nivo pokri-venosti uvoza izvozom ostvaren je samo u drvnom i metalnom sektoru.

Posmatrajući sektorsku strukturu vanjskotrgovinske razmjene, možemo zaključiti da je vanjskotrgovinski deficit smanjen prvenstveno zahvaljujući bla-gom smanjenju uvoza u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu, vjerovat-no uslijed slabije domaće potražnje.

Zahvaljujući postepenom oporavku ekonomske situacije u okruženju, ni-skom baznom efektu iz 2014. godine, padu svjetskih cijena praćenom defla-cijom u BiH, u 2015. godini Bosna i Hercegovina je bilježila blagi ekonom-ski rast. Jačanje izvozne tražnje i izvo-zno orijentisanih grana prerađivačke industrije u narednom periodu za BiH značilo bi nastavak pozitivnih kretanja ekonomskih trendova.

Belma Hasić n

Tabela 4: Obim i saldo vanjskotrgovinske razmjene po sektorima za 2015. godinu:

SEKTOR OBIM IZVOZ UVOZ SALDOAgroindustrijski sektor 3.703.117.384 840.321.246 2.862.796.138 -2.022.474.892Mineralna goriva i el. energija 2.686.791.644 643.319.530 2.043.472.114 -1.400.152.584Hemijski i farmac. proizv. i dr. 3.379.934.992 998.443.350 2.381.491.642 -1.383.048.292Kamen, kreč, cement, beton… 533.048.327 115.836.492 417.211.835 -301.375.343Koža, krzno, tekstil i proizvodi 3.124.693.712 1.318.853.279 1.805.840.433 -486.987.154Drvo, papir i namještaj 2.691.474.757 1.899.400.552 792.074.205 1.107.326.347Rude, metali i proizvodi 3.248.363.967 1.710.313.899 1.538.050.068 172.263.831Mašine, aparati, meh.uređaji… 4.959.778.470 1.603.093.955 3.356.684.515 -1.753.590.560Ostali razni proizvodi 290.716.461 86.400.563 204.315.898 -117.915.335Ukupno: 24.617.919.714 9.215.982.866 15.401.936.848 -6.185.953.982


Necarinske barijere koje se naj-češće pojavljuju u trgovini iz-među zemalja CEFTA regiona

su tehničke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Tehničke barijere se javljaju u smislu neprihvatanja doku-menata o ocjeni usaglašenosti, odnosno dešava se da su zemlje CEFTA regiona na različitim nivoima usvajanja EU di-rektiva o tehničkim propisima pri čemu se javlja problem ovakve vrste. Kod sa-nitarnih i fitosanitarnih barijera dolazi do neprihvatanja certifikata izdatih od strane akreditovanih kuća, a admini-strativne barijere su najčešće prisutne na graničnim prelazima, npr. netran-sparentna procedura carinjenja, kontro-le i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novou-svojenim propisima, skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola.

Hronološki posmatrano, u 2009. godini prema izvještaju CEFTA Sekretarijata najviše barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najviše prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i Bosne i Hercegovine, a Crna Gora i Kosovo dijele isti broj prijavljenih barijera. U 2009. godini

dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pićem, alkoholima i sirćetom, duhanom i cigaretama, te živim životinjama i ži-votinjskim proizvodima. U 2015. najvi-še prijavljenih barijera bilo je također iz oblasti prehrambene industrije, zatim hemijske industrije, živih životinja i ži-votinjskih proizvoda.

Iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju moguću mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju. Također, imamo pojavu tehničkih bari-jera između Albanije i Crne Gore, tač-nije Albanija primjenjuje barijeru pre-ma Crnoj Gori pri izvozu brašna, piva i vina.

Četiri su necarinske barijere koje je Bosna i Hercegovina prijavila prema Srbiji, i to tri zvanične (prilikom izvo-za pilećeg mesa, mehanički otkoštenog mesa i mlijeka), i jedna koja još uvijek nije prihvaćena kao zvanična a tiče se izvoza piva. Necarinske barijere su pri-javljene u smislu zadržavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake pošiljke te nepriznavanje anali-

za akreditovanih laboratorija Bosne i Hercegovine.

Problemi međusobnog neprizna-vanja certifikata proizvoda javljaju se bez obzira na potpisane Protokole o međusobnom priznavanju certifikata akreditovanih laboratorija, što se sma-tra istinskom necarinskom barijerom. Međutim, u praksi postoje i slučajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku a nakon obavljenog preispi-tivanja barijere, utvrdi se kako takva ba-rijera nije imala osnova, npr. certifikat robe nije izdat od strane neakreditovane laboratorije i sl.

Kako bi se izbjegle necarinske bari-jere, barem one poput zadržavanja pre-hrambenih proizvoda na granicama, potrebno je uspostaviti sistem analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA-e. Danas imamo slučajeve da se pri izvozu visokokvarljive robe poput mesa uzi-maju uzorci od svake pošiljke, a rezul-tati analiza zadržavaju robu na granici sve dok ona ne postane kvarljiva (do 10 dana). Ovakve situacije, koje su na-žalost jako česte, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rješenje je jed-nostavna analiza rizika. Analiza rizika je sistem provjeravanja pošiljki i uzimanja uzoraka pošiljki na granicama u odre-đenim vremenskim periodima. Ukoliko se pokaže da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi pošiljke granicu trebale prelazi-ti nesmetano jedan određen period. Za uspostavljanje ovakvog sistema nadzora zadužene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske službe svake od zemlje i trebale bi biti predmet njihovog među-sobnog dogovora.

mr. Tijana Muhamedagić n

CEFTA

Necarinske barijere u poljoprivredno -prehrambenom sektoru

Obzirom da je za Bosnu i Hercegovinu tržište CEFTA regiona, poslije tržišta EU, najznačajnije u vanjskotrgovinskoj razmjeni, veoma je važno da se barijere u trgovini rješavaju po hitnom postupku i da se njihov broj svede na minimum.

Necarinske barijere i nakon 10 godina Vanjskotrgovinska komora BiH, u skladu sa usvojenim Programom aktivnosti za 2014./2015. godinu DIHK-CEFTA Projekta “Implementacija CEFTA u cilju unapređenja internacionalizacije privreda jugoistočne Evrope”, organizirala je okrugli sto: “Necarinske barijere u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u CEFTA regionu “.Učesnici okruglog stola, predstavnici privrednih komora Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, imali su priliku diskutovati i o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u okviru CEFTA regiona, administrativnim i tehničkim necarinskim barijerama koje se pojavljuju pri trgovini i skoro 10 godina od potpisivanja Sporazuma.Zaključci sa okruglog stola su proslijeđeni nadležnim institucijama radi bržeg rješavanja uočenih bilateralnih barijera.


Kako ocjenjujete privredna kretanja u Crnoj Gori?

Prethodnih 10 godina od obnove državnosti, ekonomiju Crne Gore ka-rakteriše povećan nacionalni dohodak i životni standard stanovništva. Visoke stope realnog rasta, koje su u pojedinim godinama dostizale dvocifrene iznose, pokazatelj su dinamičnog rasta i razvoja crnogorske ekonomije. U prosjeku, bru-to društveni proizvod je rastao po stopi od 3,2%, i ako poredimo 2015. sa 2006. godinom, vrijednost je veća za 67,3%.

Ako posmatramo 2015. godinu, sko-ro svi sektori su imali pozitivan uticaj na rast BDP-a. Posebno bih izdvojio rekor-dne stope rasta u turizmu sa značajnim multiplikativnim efektima na cjeloku-pnu privredu, potom, građevinarstvo,

rast industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke industrije i proizvodnje u šumarstvu, povećanu kreditnu aktiv-nost banaka, zatim i visok priliv stranih direktnih investicija.

U godinama koje su za nama struktu-ra BDP-a je promijenjena, tako da sada prednjači uslužni sektor u odnosu na in-dustriju. Procentualno gledano, najveće učešće ima sektor trgovine na veliko i malo (11,7%), zatim industrije (11,3%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (8%), sektor hoteli i restorani (6,5%), sa-obraćaj, skladištenje i veze (3,8%).

Tokom posljednjih 10 godina, sto-pa inflacije se kretala u jednocifrenim iznosima, u 2006. godini iznosila je 2%, u vrijeme krize (2009.-2010.) bila je u padu, a u 2014. je zabilježena deflacija

od 0,3%. 2015. Inflacija, u 2015. godini, je ponovo u porastu, i iznosi 1,4 %, što znači da je došlo do porasta kupovne moći stanovništva.

Crna Gora, među 144 zemlje, kao i prethodne godine, zauzima 67. mje-sto po konkurentnosti u svijetu, prema najnovijem izvještaju Svjetskog eko-nomskog foruma (WEF) za 2014./2015. godinu.

Koji su ključni problemi na koje se žale privrednici – članovi Komore?

Privrednici najčešće ističu da njiho-vo svakodnevno poslovanje opterećuju: ograničen pristup finansijama, visok stepen nelikvidnosti i nemogućnost naplate potraživanja, nedovoljna kon-kurentnost privrede, neusklađenost

INTERVJU >>> Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore

Bosna i Hercegovina jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera Crne Gore

Na inicijativu i u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je polovinom juna 2016. godine organizovala Poslovne susrete bh. i crnogorskih privrednika. Ovo je bila prilika za razgovor sa Velimirom Mijuškovićem, predsjednikom Privredne komore Crne Gore.


INTERVJU >>> Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore

obrazovnog sistema sa potrebama trži-šta rada, kao i pojedini propisi i admini-strativne procedure.

Ograničen pristup finansijskim sred-stvima je jedan od najvećih problema. Mala i srednja preduzeća prepoznaju nedostatak finansijskih sredstava i veo-ma nepovoljne uslove za dobijanje kre-dita od strane komercijalnih banaka, pri čemu mislim kako na kredite za obrtna sredstva tako i za investicije i razvoj. I pored sve veće konkurencije na bankar-skom tržištu, kamatne stope su i dalje relativno visoke, a teškoće pri dobijanju kredita predstavljaju i zahtjevi za kolate-ralima. Investiciono-razvojni fond je je-dina institucija koja nudi kredite malim i srednjim preduzećima pod povoljnim uslovima.

Nelikvidnost je u stalnom porastu, istovremeno glavna je prepreka za brži i efikasniji oporavak privrede i njeno ukupno poslovanje. Narušeni dužničko-povjerilački odnosi stvar su unutrašnjih odnosa u privredi i odnosa privrede sa javnim sektorom, koji dodatno dolaze do izražaja uslijed niske pokrivenosti uvoza izvozom, kao i sezonskog karak-tera turizma i poljoprivrede koji imaju visoko učešće u BDP-u.

Nelojalna konkurencija i siva eko-nomija ometaju razvoj biznisa. Iako ne postoje zvanični podaci, procjenjuje se da je učešća sive ekonomije između 20-30% BDP-a. Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima privredne djelatnosti, a procjenjuje se da je u sek-toru turizma učešće sive ekonomije i preko 60 %.

Privrednici često upozoravaju da se susreću sa trgovinskim, prvenstveno necarinskim, barijerama. Šta je uči-njeno u vezi sa ovim pitanjem i da li je u planu intenziviranje napora kako bi bio olakšan protok robe?

Od potpisivanja CEFTA sporazuma do danas ostvaren je značajan napredak u liberalizaciji regionalne trgovine i ot-klanjanju necarinskih barijera. I pored toga, privrednici ukazuju na slučajeve nepriznavanja sertifikata, veoma često uzorkovanje proizvoda, spore granične procedure, što povećava cijene njihovih proizvoda i čini ih nekonkurentnim. S tim u vezi, uočene barijere redovno se evidentiraju i predlažu se korektiv-ne mjere za njihovo otklanjanje, preko Foruma CEFTA privrednih komora ili u direktnoj komunikaciji sa nadležnim ministarstvom.

Šta Komora poduzima u cilju rje-šavanja aktualne problematike privrednika?

Sve aktivnosti Privredne komore Crne Gore prvenstveno su usmjerene na unapređenje uslova poslovanja i po-dizanje konkurentnosti privrede. Kroz aktivnosti organa, radnih tijela i odbora udruženja prikupljaju se informacije o barijerama u poslovanju i u saradnji sa Vladom Crne Gore radi se na njihovom prevazilaženju. Pored toga, u cilju jača-nja konkurentnosti crnogorske privre-de, Komora sprovodi aktivnosti eduka-cije, promocije privrede, povezivanja sa partnerima u zemlji i inostranstvu, kao i pružanje podrške pri uvođenju standa-rada kvaliteta i druge usluge po osnovu javnih ovlašćenja.

Da li ste zadovoljni angažmanom cr-nogorskih vlasti na poboljšanju po-slovnog ambijenta i unapređenja po-slovanja privrednika? Da li Komora ima podršku vlasti u rješavanju pro-blema privrednika?

Nepobitna je činjenica da je poslovni ambijent unaprijeđen, a poslovanje cr-nogorskih privrednika je u velikoj mjeri olakšano. Privredna komora Crne Gore, kao institucija koja već 88. godina obje-dinjuje interese cjelokupne crnogorske privrede, je prirodni partner Vladi, i usklađenim aktivnostima pokušavamo stvoriti još kvalitetnije okruženje za po-slovanje i podsticanje održivog rasta. Osim Vlade neophodna je posvećenost lokalnih uprava da prepoznaju interes privrede kao glavni prioritet.

Sistemska pitanja ne mogu se pro-mijeniti u kratkom roku, nigdje, pa ni u Crnoj Gori. Imamo primjera gdje je država pokušavala da donese neke pro-pise brže nego što je to realno i rezultati su bili loši. Za određene stvari potrebno je vrijeme da se prihvate neka pravila i standardi.

Kako ocjenjujete privrednu saradnju Crne Gore i Bosne i Hercegovine?

Intenzivna saradnja Crne Gore i Bosne i Hercegovine na gotovo svim poljima ukazuje na dobre međususjed-ske odnose.

Kada gledamo presjek spoljnotr-govinske razmjene, vidimo da Bosna i Hercegovina zauzima treće mjesto u crnogorskom izvozu, kao i u uvozu, i predstavlja jednog od najznačajni-jih trgovinskih partnera. Tokom 2015. godine, ukupna robna razmjena dviju zemalja iznosila je 149,9 miliona eura,

a 24,5% je bio nivo pokrivenosti uvoza izvozom. Uočen je trend pada robne razmjene, pa je obim robne razmjene manji za 33,9%. To ukazuje da treba intenzivnije raditi na poboljšanju trgo-vinskih rezultata i korišćenju prednosti koje nudi CEFTA sporazum.

Stalan rast broja turista iz Bosne i Herecegovine ukazuje na tradicional-no kvalitetnu saradnju u ovoj oblasti. Crnu Goru je tokom 2015. godine po-sjetilo 154 hiljada turista iz Bosne i Hercegovine, što je u odnosu na pret-hodnu godinu više za 67,9%, pri čemu su ostvarili 966,4 hiljada noćenja / rast od 50,6%. U Crnoj Gori je tokom 2015. godine izdato ukupno 8.382 dozvole za zapošljavanje i rad stranaca, od kojih se 2.118 ili 25,3% odnosilo na nerezidente iz BiH.

U kojim sektorima postoje najve-ći potencijali za saradnju privreda CG i BiH i najveća kompatibilnost u proizvodnji?

Pored već pomenute saradnje u sektorima trgovine i turizma, una-prjeđenje saobraćajne infrastrukture osnovni je preduslov daljeg jačanja eko-nomskih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Neadekvatna saobraćajna povezanost jedna je od najozbiljnijih barijera i ograničava ekonomsku sarad-nju i konkurentnost ne samo ove dvije države već i cijelog regiona. Ulaganje zajedničkih snaga izvjesnost je ako že-limo što prije krenuti sa projektom iz-gradnje Jadransko-jonskog autoputa. Takođe, od obostranog interesa, u cilju bolje povezanosti, su i projekti izgradnje pruge Nikšić - Čapljina i rekonstrukcije dijela puta od Foče do Plužina.

Mogućnost saradnje predstavlja i izgradnja infrastrukturnih objekata od regionalnog značaja. Prvenstveno energetskog kabla između Crne Gore i Italije, sa pratećom infrastrukturom, čija vrijednost iznosi preko 800 miliona eura. Takođe, u okviru Berlinskog pro-cesa, Evropska unija je odobrila Crnoj Gori 25 miliona eura za sufinansiranje 20% od ukupno 127 miliona eura vri-jednih radova na izgradnji crnogorskog dijela 400kV elektromreže, koja pove-zuje Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Ne moram ni da naglašavam koliko ovo predstavlja izuzetnu priliku za povezanost regiona i pristup ener-getskom tržištu razvijenijih zemalja Evrope.


Da li bi firme iz CG i BiH mogle us-postaviti jači vid bilateralne saradnje, ali i odnose koji bi im omogućili često puta pominjani zajednički izlazak na treća tržišta i na koji način?

Jedna od glavnih aktivnosti komora dviju država je razvoj bilateralne i regi-onalne saradnje. U cilju jačanja privred-ne saradnje dviju zemalja, tokom juna je održan poslovni forum crnogorskih i bosanskohercegovačkih privrednika, što je samo jedna u nizu aktivnosti koje treba kontinuirano sprovoditi. Pored toga, promocija privreda kroz sajamske manifestacije, takođe je aktivnost koja se sprovodi u cilju unapređenja među-sobnih odnosa. Imajući u vidu sve jaču konkurenciju na međunarodnom trži-štu, za obje zemlje je značajno objedi-njavanje ponude, promocije i nastupa na trećim tržištima.

Kako ocjenjujete saradnju privrednih komora CEFTA regiona? Na kojim projektima sarađujete i šta je planira-no za ovu godinu?

Saradnja komora CEFTA regiona je na visokom nivou, posebno imaju-ći u vidu da dugi niz godina uspješno funkcioniše CEFTA forum privrednih komora, u okviru kojeg se objedinjuju, analiziraju i rješavaju sve barijere na koje privrednici nailaze u regionalnoj trgovini.

Krajem protekle godine ustanov-ljen je Komorski investicioni forum. Efikasnije uključenje poslovnih zajedni-ca regiona u realizaciju tekućih i plani-ranih infrastrukturnih i drugih projeka-ta značajnih za ekonomski prosperitet zapadnog Balkana, udruženo komorsko djelovanje, uz usaglašavanje zajedničkih aktivnosti doprinijeće razvoju konku-rentnosti privreda regiona.

Koji su prioriteti u radu Komore do kraja 2016. godine?

Aktivnosti Privredne komore Crne Gore, definisane Programom rada 2016. godine, predviđaju pojačane mjere na podizanju konkurentnosti crnogorske privrede i dalje unaprjeđenje ambijenta za poslovanje.

Sve aktivnosti se prilagođavaju ak-tuelnoj privrednoj situaciji i zahtjevi-ma članica. Kroz rad odbora Komore, sektorski formiranih, biće prikupljane informacije o potrebama privrednika i problemima u poslovanju, u skladu s čim će se pružati stručna i tehnička po-

moć, povezivati privrednici sa stranim partnerima, organizovati seminari i okrugli stolovi.

Obzirom da su strateško opredjelje-nje Crne Gore evropske i šire integraci-je, aktivnosti Komore će biti usmjerene i na informisanje privrednika o nastalim i budućim pravima i obavezama iz pri-stupanja Evropskoj uniji i NATO-u.

Privredna komora će nastaviti sarad-nju sa međunarodnim komorskim or-ganizacijama koje omogućavaju pravo-vremene informacije i stručnu pomoć, kako za zaposlene u Komori tako i za privrednike, sve u cilju kvalitetnijeg i uspješnijeg poslovanja.

Biće nastavljeno organizovanje se-

minara, radionica i okruglih stolova na aktuelne teme.

Pored javnih ovlašćenja koje imamo za potvrde i sertifikate u trgovini i tran-sportu, nastojaćemo da nam zakonom budu povjerene i druge usluge za koje smatramo da Privredna komora Crne Gore svojim kapacitetima može i treba da preuzme.

Razgovarala: Danijela Kovač n


PRIVREDA BIH

Uvođenje dodatnih akciza bio bi direktan udar na domaću proizvodnju bezalkoholnih

pića i piva, radna mjesta zaposlenih u ovoj i povezanim industrijama te stan-dard najsiromašnije kategorije društva. Dodatno poresko opterećenje bi pod-staklo jačanje sive ekonomije, uzro-kovalo bi gubitak u ubiranju PDV-a, isplati neto plata, poreza i doprinosa te bi rezultiralo i značajnim smanjenjem BDP-a i po osnovu PDV-a, neto plata, poreza i doprinosa. Ovo su samo neki od ključnih pokazatelja velikog rizika koji bi nastali predloženim povećanjem akciza.

Jasno i nedvosmisleno iz prevoda Reformske agende misli se samo na duvan i alkoholna pića kao na dva za-sebna akcizna proizvoda shodno članu 4. Zakona o akcizama BiH, bez navođe-nja piva i bezalkoholnih pića, što samo potvrđuje neosnovanost, netranspa-rentnost i diskriminaciju uvođenja u predložene Izmjene i dopune Zakona o akcizama „posebne akcize“ na pivo za finansiranje zdravstvenih fondova.

„Grupacije proizvođača piva i bezal-koholnih pića STK BiH u više navrata su putem zvaničnih akata i analiza do-stavljali nadležnim institucijama u BiH argumente i pokazatelje koji ukazuju da bi u današnjoj ekonomskoj situaciji u BiH uvođenje dodatnih akciza u ko-načnici imalo više negativnih nego po-zitivnih efekata. Navedena prezentacija predstavljala je još jednu u nizu aktiv-nosti STK BiH s ciljem zastupanja inte-resa privrednika u BiH, jer smatramo da bilo koji nivoi vlasti u BiH ne bi trebali da donose odluke koje utiču na realni sektor bez konsultacija sa privredni-cima, uz uvažavanje argumentovanih stavova. Apelujemo, još jednom, na sve nadležne institucije da svoje aktivnosti usmjere ka rasterećenju bh. privrede i

podizanju njene konkurentnosti“, na-glasio je Ahmet Egrlić, potpredsjednik STK Bosne i Hercegovine.

Članice Grupacije proizvođača piva u BiH više mjeseci pokušavaju da ukažu na štetnost ovog prijedloga i spremne su da se uključe u kreiranje novih prijed-loga, čija bi realizacija obezbijedila odr-živost pivarske industrije, ali i efikasnije prikupljanje budžetskih sredstava.

„Prijedlog povećanja akciza na pivo nije opravdan i nije u interesu građana BiH, jer će teret u većoj mjeri podnije-ti građani nižih primanja koji, prema istraživanjima, najviše konzumiraju pivo. On će destabilizovati poslovanje domaćih pivara i, prije svega, izazvati pad prodaje domaćeg piva u BiH tepo-većati nelikvidnost domaćih proizvo-đača piva. Takođe, omogućiće uvozni-cima povećanje udjela na tržištu BiH apsorbovanjem najavljenog povećanja akcize u trenutnu cijenu gotovog proi-zvoda, a na kraju sigurno neće donijeti prihode koji se očekuju. Pogotovo zbog činjenice da udio povećanja akcize na pivo od 12.900.000,00 KM u ukupnom prihodu Fondova zdravstvenog osi-guranja čini samo 1.79%“, podsjetio je predsjedavajući Grupacije pivara Edin Ibrahimpašić.

“Nametanje posebnih, dodatnih, od-nosno, namjenskih akciza bh. industriji bezalkoholnih pića donosi veći rizik bh. privredi nego korist od ubranih javnih prihoda državi zato što bi, u trogodiš-njem periodu, to dovelo do gubitka od 110,6 miliona KM po osnovu manje ubranog PDV-a, radi smanjenja potra-žnje, gubitka 320 radnih mjesta, radi smanjenja proizvodnje u industriji be-zalkoholnih pića i svim povezanim in-dustrijama, gubitka od 16,4 miliona KM po osnovu gubitka neto plata, doprinosa i poreza na dohodak i smanjenja BDP-a za 462 mil KM. Kupci bi konzumirali

manje kvalitetne, jeftinije supstitute a istovremeno bi se uvećao obim sive eko-nomije. Bilo da teret posebne dodatne, namjenske akcize u potpunosti apsor-buju proizvođači, odnosno djelimično ili u cjelini prebace na porast cijena gotovih proizvoda, domaća proizvod-nja bezalkoholnih pića gubi konkuren-tnost i tržište u odnosu na proizvođače iz zemalja okruženja“, istakao je glavne nalaze Socio-ekonomske analize dr. sc. Sead Kreso.

„Bezalkoholna pića nisu standardna akcizna skupina koja se oporezuje u ze-mljama članicama EU. Pojedine zemlje EU, poput Finske i Mađarske, su uvele akcize na bezalkoholna pića, ali je uče-šće ovih prihoda u ukupnim prihodima od akciza manje od 1% i to su tzv. za-nemarivi porezi. Stanje u bh. okruženju je sljedeće: R. Hrvatska ima učešće pri-hoda od akciza na bezalkoholna pića u ukupnim prihodima od akciza u prosje-ku 1%; u R. Srbiji nisu nametnute akcize na bezalkoholna pića, a ona je najveći proizvođač u regionu. Učešće prihoda od akcize na bezalkoholna pića u BiH u ukupnim prihodima od akciza je u pro-sjeku (2009.-2012.) bilo manje od 2%, što je u odnosu na susjedne zemlje, naj-bliže konkurente, značajno veće optere-ćenje bh. industrije i negativan pritisak na njenu konkurentsku poziciju”, napo-menuo je Haris Muslić predsjedavajući Grupacije bezalkoholnih pića i voda.

Planiranje, sistemski i strateški pri-stup te zajednički rad predstavnika privrede i vlasti u iznalaženju najboljih rješenja, jedini su put ka efikasnom sa-vladavanju problema koje će biti korisno za sve aktere. Dodatne akcize bi uništile značajan dio domaće proizvodnje i ne predstavljaju rješenje, ponovljena je po-ruka proizvođača bezalkoholnih pića i piva Spoljnotrgovinske komori BiH.

Ognjenka Lalović n

Dodatne akcize dovele bi u pitanje opstanak domaće proizvodnje

Spoljnotrgovinska komora BiH organizovala je konferenciju za medije i prezentaciju Socio-ekonomske analize uticaja predloženog povećanja akciza na bezalkoholna pića u BiH, te na industriju piva.


Grupacija proizvođača piva navodi ar-gumente protiv uvođenja specijalne akcize:

Argument br. 1

U Reformskoj agendi u djelu Javne fi-nansije, oporezivanje i fiskalna održi-vost insistira se na uvođenju akcize na duvanske proizvode i alkohol bez na-vođenja piva i bezalkoholnih pića koja čine zasebne akcizne proizvode shodno Zakonu o akcizama BiH.

Reforma zdravstva?! – Reformska agenda jasno navodi

da bilo koje povećanje indirektnih po-reza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti rezova u obimu jav-ne potrošnje ili unapređenja u naplati prihoda.

– Stavovi Evropske unije su jasni i nedvosmisleni da je alkohol i duvan jedan od osnovnih štetnika po zdrav-lje. Sve ovo ukazuje na to da se u većini evropskih zemalja upravo iz parafiskal-nih nameta na duvanske proizvode i al-koholana pića finansira zdravstvo, a ne iz piva i bezalkoholnih pića.

Argument br. 2

Definicija piva kaže “Pivo je poljopri-vredno-prehrambeni proizvod, fermenti-rano piće dobiveno tehnološkim postup-kom od ječmenog slada, hmelja, vode i pivskog kvasca.“ (Izvor: Pravilnik o pivu).

„Pivo - poljoprivredno-prehrambeni proizvod dobiven vrenjem pivske slado-vine upotrebom čistih kultura pivskih kvasaca, a samo izuzetno samovrenjem ili upotrebom mješovitih mikrobnih kultura“.

Iz same definicije piva nije moguće zaključiti da se radi o alkoholnom piću već o prehrambenom proizvodu, kako je regulisano propisima koji definišu i uređuju postupanja sa hranom u BiH.

Prema Zakonu, proizvodi koji podli-ježu oporezivanju akcizom u skladu sa članom 4. Zakona o akcizi BiH su:

– Član 18: bezalkoholna pića, pivo i vino - kao jedna grupa proizvoda

– Član 19: alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija - kao druga grupa

Argument br. 3

Ukoliko se usvoji prijedlog Nacrta, Bosna i Hercegovina će imati veću akci-zu od zemalja regiona, ali i većine člani-ca EU zemalja.

Činjenica je da se Bosna i Hercegovina nalazi među prvih 18 evropskih država sa najvišom akciznom stopom na pivo, iako su zemlje sa kojima se nalazi u rangu akciznog opterećenja daleko eko-nomski razvijenije.

Akcizna stopa u BiH je za 38 posto viša od evropskog minimuma. Tako su u BiH akcize na pivo trenutno više nego u npr. Njemačkoj, Španiji ili u nekim dru-gim velikim i razvijenim ekonomijama.

Efekti linearnog povećanja akcize:

– pad domaće proizvodnje za 25%, – rast uvoza za 12%, čime se učešće

domaćih proizvoda u ukupnoj potrošnji smanjuje na 30 % u korist uvoznika,

– smanjenje broja zaposlenih u do-maćim pivarama - Grupaciji pivara za 400 radnih mjesta - direktno, odnosno za dodatnih 2.000 radnih mjesta koji su indirektno vezani za domaće pivare, što daje negativan efekat na budžet od 15,4 miliona KM po osnovu smanjenje po-reza i doprinosa (proračun na bazi 536 KM mjesečno/ uposlenom),

– ukupna akciza bi iznosila 86,7 mi-liona KM umjesto 52,1 miliona prema trenutno važećem Zakonu, ali bi po-zitivan efekat na budžet bio umanjen za 15,4 miliona po osnovu smanjenja poreza i doprinosa na plate uposlenih. Neto efekat je pozitivan 71,3 miliona u 2016. godini kao prvoj godini projekcije,

– udar na potrošače zbog povećanja prodajnih cijena,

– povećanjem akciza se otvara pro-stor za povećanje sive ekonomije, što će dodatno opteretiti domaće proizvođače,

– udar na likvidnost domaćih pro-izvođača: povećanje iznosa za plaćanje do 10. u mjesecu, dok je naplata od ku-paca 60-90 dana, čime se povećava nov-čani jaz domaćih proizvođača.

Prikaz udjela povećanja akcize u ukupnom prihodu FZO

Naziv institucije 2015.Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 147,049,250 KM Zavod za javno zdravstvo RS 539,042,865 KM Zavod za javno zdravstvo Brčko distrikta 33,997,000 KM UKUPAN PRIHOD 2015. 720,089,115 KM Proizvodnja piva (domaće pivare) u litrima 86,000,000Dodatna akciza 0,15 KM/l 12,900,000 KM Udio (povećanje akcize u ukupnom prihodu ZZJZ) 1.79%

Grupacija proizvođača piva

Argumenti protiv uvođenja specijalne akcize


Fiskalni aspekti uvođenja akciza na bezalkoholna pića

BiH:Učešće prihoda od akcize na BAP u BiH u ukupnim pri-

hodima od akciza u periodu 2009.-2012. je u prosjeku bilo manje od 2%

Okruženje: – Hrvatska – učešće prihoda od BAP u ukupnim prihodima

od akciza u prosjeku 1% (isti period) – Srbija – nisu nametnute akcize (najveći proizvođač bezal-

koholnih pića u regiji)

Socijalni i zdravstveni aspekti akciza na bezalkoholna pića

– U vezi sa definisanim ciljem uvođenja akciza “u svrhu dje-limične sanacije dugova zdravstvenog sektora” dolazi se do zaključka:

– Radi se o zatečenom stanju ranije generisanog duga, koji nije racionalno niti opravdano rješavati trajnim nametanjem dodatnih poreskih opterećenja

Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), Ministarstvo finansija Federacije BiH i Ministarstvo finansija RS daju pro-jekcije (2016.-2018.) javne potrošnje u kojima se predviđa pad potrošnje u sektoru zdravstva

ZaključakSve provedene višeslojne analize pokazuju da uvođenje po-sebne dodatne akcize na bezalkoholna pića u BiH ne bi dalo željene rezultate i sa sobom bi donijelo:

1. GUBITAK: – 320 radnih mjesta u industriji – 110,6 miliona KM – po osnovu manje ubranog PDV-a – 16,4 miliona KM po osnovu neto plata, doprinosa i po-

reza na platu – 462 miliona KM smanjenje BDP-a

2. Podstaklo bi SIVU EKONOMIJU3. Domaću industriju BAP bi dovelo u podređeni položaj

u odnosu na konkurenciju iz okruženja te gubitka domaćeg tržišta, a u konačnici bi dovelo i do GAŠENJA velikog broja DOMAĆIH PROIZVOĐAČA bezalkoholnih pića.

Komparativni prikaz simulacija uvođenja posebne (dodatne/ namjenske) akcize na bezalkoholna pića u BiH

Ukupno (2016, 2017, 2018)

Varijanta simulacije Simulacija 1 Simulacija 2 Simulacija 3

Akciza 0,10 KM/l 75.687.198 79.196.232 82.884.081

Efekat povećanja akcize za 0,15KM/l (dodatna akciza) 118.883.756 87.462.008 99.086.705

Smanjenje broja zaposlenih u industriji Bh. industrija

bezalkoholnih pića ostaje bez dobiti – nema motiva za

nastavak reprodukcije

143 80

Ukupno smanjenje broja radnika 320 178

Smanjenje prikupljenog PDV-a (-110.602.018) (-19.828.461)

Smanjenje neto plata, doprinosa i poreza na platu (za sve radnike) (-16.398.834) (-9.121.851)

Smanjenje BDP-a (-461.926.295) (-294.358.387)

Aspekti uvođenja akciza na bezalkoholna pića


Akreditacija ili postupak kojim odgovarajuća strukovna orga-nizacija ocjenjuje i potvrđuje

zadovoljavanje unaprijed definisanih i određenih standarda je još uvijek na na-šim prostorima relativno nov i nepoznat ili nedovoljno jasan pojam.

Akreditacijom se potvrđuje da akre-ditovana tijela koja nude usluge ispi-tivanja, umjeravanja, sertifikovanja, inspekcije i verifikacije imaju tehničku kompetentnost i nepristranost za pro-vjeru usklađenosti proizvoda i usluga s odgovarajućim nacionalnim i međuna-rodnim normama.

Svake se godine 9. juna obilježa-va Međunarodni dan akreditacije na globalnom nivou, kao datum koji su zajednički ustanovili Međunarodni forum za akreditaciju (International Accreditation Forum - IAF) i Međunarodna organizacija za akre-ditaciju laboratorija (International Laboratory Accreditation Cooperation - ILAC). Svrha obilježavanja Svjetskog dana akreditacije jeste podizanje svijesti o važnosti akreditacije.

Akreditacija je za razliku od licen-ciranja dobrovoljna i odnosi se na is-punjavanje visokih standarda struke, standarda koji nisu obavezni zakonom, već ih postavljaju vladina ili nevladina strukovna organizacija u cilju stimuli-sanja stalnog stručnog usavršavanja i unapređenja kvaliteta pružanja profesi-onalnih usluga.

Akreditacija je najbolja potvrda da sertifikacijska tijela, inspekcijska tijela i laboratorije rade na najbolji mogući način u skladu sa zahtjevima odabranih

normi.Tema Međunarodnog dana akredi-

tacije 2016 naglasila je značaj akredi-tacije kao sredstva za ostvarivanje ci-ljeva u svim oblastima javnog sektora. Akreditacija je dragocjen alat koji po-maže vladi u ispunjavanju svih potreba na lokalnom, centralnom i međunarod-nom nivou.

Ove godine obilježilo se 16 godi-na od potpisivanja Sporazuma o uza-jamnom priznavanju akreditacije u okviru ILAC-a (MRA) i 18. godišnjica Multilateralnog sporazuma o priznava-nju akreditacija u okviru IAF-a (MLA). Ovi sporazumi imaju veliku važnost zbog podrške slobodnoj trgovini uki-danjem tehničkih prepreka u trgovini, kao i zbog održavanja konkurentnosti tržišta. Uspostavljanje međunarodne mreže akreditacijskih tijela pomaže do-bavljačima da svoje proizvode ili usluge ne moraju ponovo ocjenjivati u svakoj

zemlji na čije tržište stavljaju proizvode na komercijalnoj osnovi. Za ove spora-zume ključno je da se rezultati akredito-vanih tijela priznaju kao jednako vrijed-ni među svim akreditacijskim tijelima koja su potpisala sporazume. Na taj se način sertifikati izdani od akreditovanih tijela priznaju u cijelom svijetu.

Akreditacija i korištenje akreditova-nih tijela za ocjenjivanje usklađenosti može pomoći kompanijama u slučaju potencijalnih međunarodnih nespo-razuma. Međunarodni sporazumi o akreditaciji pružaju infrastrukturu koja omogućava izvještajima i sertifikatima sa znakom akreditacije da budu prihva-ćeni u cijelom svijetu. To smanjuje rizik od vraćanja proizvoda u međunarodnoj trgovini i potrebu da se proizvodi po-novno provjeravaju pri ulasku u svaku zemlju.

Na složenim tržištima, bitno je po-stići povjerenje u mjerenja, ispitivanja,

Akreditacija kao podrška podizanju konkurentnosti proizvoda i usluga

na globalnom tržištuU prostorijama STK BiH je 9. 6. 2016. godine održana Centralna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana akreditacije u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH i Instituta za akreditaciju BiH.

SVJETSKI DAN AKREDITACIJA


inspekciju i sertifikaciju koja je provedena u drugim država-ma. Prihvatanje akreditovanih sertifikata na globalnom nivou temeljni je stub akreditacije, s obzirom na to da harmoniza-cija zahtjeva za ocjenjivanja i procese na globalnom nivou pruža povjerenje privredi i nadležnim regulatornim tijeli-ma, da su proizvodi koji ulaze na tržište usklađeni sa speci-fikacijama, da zadovoljavaju pravne i zakonske zahtjeve i da će stoga služiti zaštiti opštih javnih interesa.

Spoljnotrgovinska komo-ra BiH je prepoznala značaj ove grane, te u okviru svojih nadležnosti putem Asocijacije akreditovanih tijela za ocje-njivanje usklađenosti, sertifi-kaciju i verifikaciju nastoji da ukaže na potrebe i mogućnosti razvijanja ove djelatnosti.

U prostorijama STK BiH je 9. 6. 2016. godine održana Centralna manifestacija obilje-žavanja Svjetskog dana akredi-tacije u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH i Instituta za akreditaciju BiH.

Prisutnima na skupu su se obratili predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH doc. dr. sc. Bruno Bojić, direktor

BATA-e Željko Medak, pomoć-nik ministra za spoljnu trgo-vinu i ekonomske odnose BiH Dragan Milović, predstavnik Savjetodavnog odbora BATA-e, kao i predstavnica Odbora Asocijacije akreditovanih tijela za ocjenjivanje usklađenosti cer-tifikaciju i verifikaciju Zehrina Begić.

Nakon održane Centralne manifestacije obilježavanja Svjetskog dana akreditaci-je, održana je i Prva sjednica Odbora Asocijacije akredi-tovanih tijela za ocjenjivanje usklađenosti, sertifikaciju i veri-fikaciju (OCV) na kojoj su usa-glašene daljnje aktivnosti u radu Odbora Asocijacije OCV-a, dok je sjednica Skupštine Asocijacije akreditovanih tijela za ocjenji-vanje usklađenosti, sertifikaciju i verifikaciju Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana 5. aprila 2016. godi-ne u prostorijama Komore u Sarajevu. Na Skupštini su, iz-među ostalog, usvojeni izvje-

štajni, planski i programski akti, te iza-bran predsjednik i dva potpredsjednika Asocijacije i članovi Odbora.

REGULATIVA EU Utjecaj Uredbe Evropske unije 528/2012 o bio-cidnim proizvodima na uvoz proizvoda u EUVanjskotrgovinska komora BiH je obaviještena od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine o utjecaju Uredbe Evropske unije 528/2012 o biocid-nim proizvodima na uvoz proizvede-ne robe u Evropsku uniju (EU). Ova Uredba sadrži odredbe koje se primjenjuju i na robe koje su tretira-ne proizvodima koji sadrže biocidne supstance.Uredba EU broj 528/2012 koja se odnosi na dostupnost i korištenje bi-ocidnih proizvoda (BPR) na tržištu EU se primjenjuje od 1. septembra 2013. godine. Uredba sadrži regulative koje se ne odnose samo na biocidne pro-izvode nego i na proizvedenu robu koja je tretirana ili sadržava biocidne

supstance. Tako proizvedene robe su definirane članom 3 (I)(I) ove Uredbe kao „tretirani proizvodi“ te se i na njih primjenjuje poseban pravni režim.Na ovaj poseban režim se želi skrenu-ti pažnja jer to može imati značajan utjecaj na trgovinu, ako privredni subjekti ne iskoriste pogodnosti tre-nutnog perioda tranzicije, da mogu proizvoditi robu koja je prihvatljiva za izvoz u EU. Član 58 (2) o biocidnim proizvodima sadrži i odredbu da tretirani proizvodi mogu biti prisutni na tržištu EU, ako su isti tretirani aktivnim supstancama koje su od strane EU odobrene za tu namjenu. Ova Uredba se primjenjuje i na tretirane proizvode uvezene iz „trećih“ zemalja, te je za njih izuzetno važna. Proizvođači iz trećih zemalja koji pro-izvode robe kao što su IT ili elektron-ska oprema, namještaj, tekstil ili auto-mobili, moraju proizvoditi takve robe koje će biti u potpunosti u skladu sa uredbama o proizvodima tretiranim biocidnim supstancama.

Zbog člana 94 o biocidnim proizvodi-ma, trenutno je tranzicijski period, ali od 1. marta 2017. godine proizvodi koji nisu odgovarajuće tretirani neće biti odobreni za tržište EU.Za proizvode koji trenutno nisu odgo-varajuće tretirani proizvođačima su dostupne različite opcije. Proizvođači se mogu preusmjeriti na primjenu već odobrenih supstanci ili supstanci koje su u procesu evaluacije od strane Evropske unije, te direktno ili putem treće strane podnijeti aplikaciju do 1. septembra 2016. godine za odo-brenje aktivnih supstanci korištenih za tretman, ili su obuhvaćene odred-bom Evropske agencije za hemikalije. Zbog važnosti ovih uredbi, Evropska komisija je napravila listu „Najčešće postavljenih pitanja u vezi sa treti-ranim proizvodima“ koja je dostup-na na web stranici: https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jspZa sva dodatna pitanja privredni subjekti se mogu obratiti na e-mail: [email protected].

SVJETSKI DAN AKREDITACIJA


Novonastala situacija povo-dom improvizovanog sistema upravljanja ambalažom i am-

balažnim otpadom stvorila je oprav-danu brigu proizvođača bezalkoholnih pića, voda, piva, mlijeka, proizvođača papira i kartonske ambalaže, trgovin-skih lanaca, reciklera i mnogobrojnih privrednih subjekata koji organizo-vano preko grupacija i udruženja pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH zastu-paju interese privrede.

Mišljenje članica Grupacije proizvo-đača bezalkoholnih pića i voda, koje su direktno pogođene ukidanjem ovog Pravilnika, jeste da je sistem uprav-ljanja ambalažnim otpadom dobro funkcionisao.

Trenutno, više od 24 države čla-nice EU imaju implementirane EPR (Extended Producer Responsibility) sisteme u nacionalnim politikama upravljanja ambalažnim otpadom, te se trenutno zemlje članice EU sprema-ju započeti raspravu o novom Paketu kružne ekonomije, Okvirnoj direktivi o otpadu i Direktivi o ambalaži i am-balažnome otpadu, koje definišu mini-

malne zahtjeve za EPR šeme u zemlja-ma i potrebu definisanja jasnih uloga i odgovornosti proizvođača, uključujući načela transparentnosti i odgovornosti.

Istovremeno, mi se udaljavamo od takvog modernog sistema koji je u ra-zvijenim zemljama priznat kao održiv jer donosi mnoge prednosti i na mi-kro i na makro nivou. Takođe, Bosna i Hercegovina nema harmonizovan si-stem upravljanja ambalažnim otpadom jer je u isto vrijeme kada je stavljen van snage ovaj Pravilnik u Federaciji BiH, u RS-u imenovan operater.

Spoljnotrgovinska komora BiH je u ime svojih članica informisala Federalno ministarstvo okoliša i turiz-ma o zahtjevu privrednika da se zbog novonastale situacije povodom impro-vizovanog sistema upravljanja ambala-žom i ambalažnim otpadom u što kra-ćem roku donesu neophodni zakoni, uredbe i pravilnici, poštujući načelo jedinstvenog tržišta, tj. harmonizacije zakona i propisa u oba bosanskoherce-govačka entiteta.

Privrednici su insistirali da je u pri-premu Izmjene i dopune Zakona o

upravljanju otpadom FBiH i pratećih Uredbi i Pravilnika neophodno uklju-čiti i privrednike kao interesne strane, te uspostaviti kontinuirani dijalog i raz-mjenu informacija između vlasti i bo-sanskohercegovačkih proizvođača.

Stav Grupacije bezalkoholnih pića i vode je da se ukidanjem Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu u FBiH, i nadalje planiranog uspostavljanja regulisanog državnog vlasništva nad upravljanjem ambalažnim otpadom, federalna uprava udaljava od dobro uspostavljenih, transparentnih, finan-sijski učinkovitih, konkurentnih i ka cirkularnoj ekonomiji usmjerenih EPR šema i evropskih praksi. Sistem, koji je u posljednjih nekoliko godina uspo-stavljen na tržištu FBiH (EPR), pratio je neosporna poboljšanja u pogledu učinka u recikliranju otpada, zbog čega privrednici čvrsto vjeruju da će ukida-njem trenutnog federalnog upravljanja ambalažnim otpadom nivo upravljanja ambalažnim otpadom postati skuplji, manje transparentan s nedostatkom konkurencije i sa snažnim negativnim društveno-ekonomskim implikacijama.

Šta nam donosi ukidanje Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu u

Federaciji BiH

Svi privredni subjekti koji su direktno ili indirektno pogođeni ukidanjem ovog Pravilnika smatraju da će upravljanje ambalažnim otpadom postati skuplje, manje efikasno i efektivno zbog nedostatka konkurencije, što će rezultirati negativnim društveno-ekonomskim implikacijama.


Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju ca-rinskih stopa kod uvoza odre-

đenih roba podrazumijeva da će se odre-đeni proizvodi, tj. isključivo materijali i sirovine koji se koriste u vlastitoj pro-izvodnji, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih pro-izvoda, moći uvoziti uz korištenje tarif-nih suspenzija. U zavisnosti od ovih kri-terija, na određene materijale, odnosno sirovinu je odobrena totalna suspenzija (carinska stopa 0%), dok se za dio ma-terijala odredilo privremeno smanjenje.

U zadnjoj Odluci koja je na snazi za period 2016. godine nalazi se 54 proi-zvoda (tarifnih oznaka) za koje je pri-vremena suspenzija, odnosno smanje-nje odobreno, a odnosi se uglavnom na proizvode koji se koriste kao sirovina u metalskoj i tekstilnoj industriji, te tek dvije tarifne oznake sirovina za potrebe prehrambene industrije (aditivi za masti i konzervirani paradajz). Svi privrednici koji za potrebe vlastite proizvodnje ko-riste robu i materijale sa odobrene liste mogu računati na ovu olakšicu.

Procedura uvoza je ista kao i za robu bez povlastice, s tim da se radi ostvari-vanja prava na uvoz robe navedene u Odluci, uz carinsku deklaraciju, podno-si i potvrda Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da se roba ne proi-zvodi u zemlji ili da postojeća ne zadovo-ljava potrebe domaće privrede i tržišta. Potvrda se izdaje na zahtjev korisnika povlastice u roku od dva do pet dana od dana podnošenja zahtjeva.

Iako se Odluka donosi za period 1.1.-31.12. 2016., Vijeće ministara može dva puta godišnje preispitati primjenu ove Odluke, te eventualno donijeti Odluku o prestanku primjene tarifne suspenzi-je ukoliko se dokaže da njena primjena nije u interesu bosanskohercegovačke privrede.

Imajući u vidu da je ova Odluka di-rektno vezana za važeću Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine koja se ažurira go-

dišnje, neophodno je da i sama Odluka bude ograničena rokom važenja za teku-ću godinu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je povodom donošenja ove Odluke u proteklom periodu anke-tirala privrednike, prikupljala podatke i uopće zastupala interese privrednika pred nadležnim državnim organima. Nakon usporedbe Carinske tarife Bosne i Hercegovine i Carinske tarife EU po-kazalo se da su mnogi bosanskoherce-govački privrednici u nepovoljnom po-ložaju u odnosu na konkurente iz EU i regiona koji su prilikom uvoza tih istih proizvoda oslobođeni plaćanja carine koja se obično kreće od 5 do 10%. To je za posljedicu indirektno rezultiralo lo-šijim ukupnim poslovnim rezultatima naših firmi. Stoga je bilo neophodno an-gažirati sve nadležne institucije za dono-šenje ove Odluke.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je pored svih dostavljenih prijedloga za ukidanje ili suspenziju ca-rina posebnom pažnjom zastupala inte-rese proizvođača električnih kablova po-vodom uvoza bakrene žice, te uvoznika i prerađivača obojenih čeličnih limova. Suspenzija carina samo ova dva tarifna broja podrazumijeva direktnu korist za preko 50 bosanskohercegovačkih kom-panija i istovremeno milionske uštede za bh. privredu.

U sklopu Asocijacije metalske i elek-troindustrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH je formirana Komisija za prerađivače obojenih limova koja za-stupa interese više od 50 registriranih kompanija u Bosni i Hercegovini koje se bave uvozom i preradom lima u final-ne proizvode. Procjenjuje se da ukupan broj zaposlenih u ovom ogranku metal-skog sektora iznosi oko 2.000 radnika, jer se indirektno na ovih 50-ak kompa-nija naslanja i nekoliko stotina zanatskih radnji i drugih poslovnih subjekata. Ako se uzme u obzir činjenica da se cjeloku-pna količina potrebnih limova za daljnju preradu uvozi iz zemalja EU, ali i Kine i

Tajvana na koju se plaćaju relativno vi-soke carine, možemo reći da je ugrožena konkurentnost ovih firmi u odnosu na zemlje gdje je sirovina lakše dostupna.

Članice Komisije smatraju da ovo za posljedicu ima njihovu stagnaciju u poslovanju, smanjene investicije, stalnu mogućnost otpuštanja već zaposlenih radnika, lošije ukupne poslovne rezulta-te koji nisu plod njihove nesposobnosti, veću nejednakosti tretmana kod plaćanja uvoznih dažbina, odnosno, generalno opadanje njihovih privrednih aktivnosti, odnosno, njegov sporiji rast. Kompanije smatraju da ovaj problem posebno dolazi do izražaja zbog činjenice da uvezeni lim i dodaci u gotovom proizvodu ovih kom-panija čine preko 70% ukupne cijene, pa onda carina od 5% koja se plaća na ovaj lim iz Kine i drugih „trećih zemalja“ još više dolazi do izražaja i drastično snižava konkurentski potencijal ovih kompanija.

Uz situaciju u kojoj su ovi proizvodi potpuno oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, tj. EU evidentno je da je i cjenovna kon-kurentnost naših firmi ugrožena ne samo u regionu već i na domaćem tržištu.

Predstavnici ove Komisije navode da većina bosanskohercegovačkih kom-panija nije u mogućnosti promijeniti dobavljača sa teritorija bez carinskog preferencijala, jer je u proizvodnji ra-zvijen sistem zasnovan na određenoj vrsti i kvalitetu lima i ostalih sastojaka, mašine su prilagođene karakteristikama takvog uvoznog lima, radna snaga je os-posobljena isključivo za rad sa takvom robom, a uspostavljen je i sistem prodaje na koji su kupci već navikli.

Upravo je zbog toga bilo neophodno revidirati Odluku i dopuniti je novim tarifnim brojevima, jer iako su procije-njeni podaci o uštedama firmi za sada samo okvirni, sigurno je da će u slučaju fer provedbe ove Odluke rezultirati otva-ranjem novih radnih mjesta i ulaganjem u nove investicijske projekte.

Adela Vukotić- Terek n

Milionske uštede za privredu BiH


Zbog širokog spektra tarifnih bro-jeva koje sektor metalske i elek-troindustrije obuhvata, neop-

hodno ga je analizirati odvojeno u dvije kategorije:1. rude i bazni metali - kao kategorija

proizvoda sa nižim stepenom doda-ne vrijednosti

2. mašine, aparati i mehanički uređaji, kotlovi i vozila - kao kategorija koja predstavlja grupe proizvoda sa većim stepenom dodane vrijednostiUkupan obim razmjene metalske i

elektroindustrije Bosne i Hercegovine u 2015. godini je iznosio 8,2 milijarde KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini je iznosila preko 67%, što je skoro identičan iznos prošlogodišnjem omjeru pokrivenosti uvoza izvozom, tako da možemo reći da su trendovi generalnih pokazatelja ostali nepro-mijenjeni u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ako analiziramo podatke po kategorijama iz prethodne tabele vidi-mo da je došlo do pozitivnih pomaka u strukturi metalske i elektroindustrije BiH. Izvoz ruda i baznih metala, iako je ostvario znatan pad u odnosu na 2014. godinu (-6,24%), ostao je u vrhu liste izvoznih kategorija (samo su drvo, papir i namještaj kao kategorija ostvarile veći

izvoz), a izvoz mašina, aparata i meha-ničkih uređaja, kotlova i vozila slijedi na trećem mjestu sa indeksom rasta od 6,61%. Drugim riječima, proizvodi koji-ma se dodao veći procenat vrijednosti u Bosni i Hercegovini su ostvarili solidan rast u prošloj godini.

Poznato je da je metalni sektor u Bosni i Hercegovini, uz baznu proi-zvodnju metala, tradicionalno najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sek-tor BiH koji u prosjeku čini oko 32% od ukupnog izvoza naše zemlje.

Ključni proizvodni lanci u meta-loprerađivačkom sektoru u kojima, ujedno, leže i razvojni potencijali su automobilska industrija, industrija na-mjenske proizvodnje, aluminijska stola-rija i građevinski elementi. Dobar imidž bh. metaloprerađivača na EU tržištu je jedna od najvažnijih prednosti ovog industrijskog sektora u kojem zbog kva-lifikovane radne snage, povoljne cijene rada, stabilne valute i geografske blizine, prije svega EU tržištu, mnogi kupci pre-poznaju naše firme kao dobre partnere.

Bosanskohercegovački proizvođači autodijelova u potpunosti zavisni od izvoza i inostrane potražnje. Trenutno, autoindustrija bilježi snažan rast i viso-ku profitabilnost, pa se procjenjuje da je u 2015. godini većina zemalja dosegla

proizvodni nivo prije recesije. Međutim, došlo je do promjena u strukturi potra-žnje zbog čega naše kompanije moraju strateški reagovati na te promjene uko-liko žele iskoristiti šansu. To se, prije svega, odnosi na promjene zahtjeva kupaca, strožiju zakonsku regulativu u kontekstu sigurnosti i ekologije, te po-većanu dostupnost podataka. Izvoz BiH u sektoru autoindustrije je u prošloj go-dini iznosio 322 miliona KM (+4,7%).

Bolje poslovne rezultate i u slučaju industrije namjenske proizvodnje je za-sigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu, ali ujedno i po-boljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu koji se prvenstveno odnose na usvojenu Strategiju razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH. Očigledno je da je i odnos državnih i entitetskih organa nadležnih za ovu industriju ostvario određene pomake. Očekivati je da će izmjene Zakona o kontroli vanj-skotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške važnosti za sigurnost BiH smanjiti administrativne barijere, te da će izvozni rezultati u narednom pe-riodu biti još bolji. Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno opo-rezivanje Bosne i Hercegovine u 2015. godini je vrijednost izvoza oružja i mu-nicije iznosila 138.898.132 KM, što je za

Metalska i elektroindustrija BiH – trendovi u 2015. godini

Bosanskohercegovačko tržište je u značajnom stepenu integrisano u međunarodne tokove razmjene dobara, tako da povećana potražnja na svjetskom tržištu u velikoj mjeri utiče na domaću proizvodnju koja se prvenstveno odnosi na one kompanije koje su se strateški opredijelile za izvoz.

Pregled vanjskotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine za period 2014.-2015. u KM

Godina 2014. 2015.

Indeks promjene

izvoza 2014./2015.

Indeks promjene

uvoza 2014./2015.

Tarifna glava Izvoz Uvoz Obim Izvoz Uvoz Obim

Mašine, aparati mehanički uređaji, kotlovi, vozila, oružje

1.503.766.086 3.451.142.881 4.954.908.967 1.603.093.955 3.356.684.515 4.959.778.470 6,61 -2,74

Rude, metali i proizvodi od metala 1.824.179.000 1.513.561.564 3.337.740.564 1.710.313.899 1.538.050.068 3.248.363.967 -6,24 1,62

Ukupno 3.327.945.086 4.964.704.445 8.292.649.531 3.313.407.854 4.894.734.583 8.208.142.437 -0,44 -1,41

Izvor: Centar za statistiku i informatiku Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, januar 2016.


47,9% više u odnosu na 2014. Međutim, mnogo određeniji i precizniji su poda-ci Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, prema kojima je Ministarstvo u prošloj godini izdalo do-zvole za izvoz vojne opreme, naoružanja i proizvoda dvojne namjene u iznosu od

606,6 miliona KM, što je za 100 posto više nego u 2014. godini.

Kao i proteklih godina, najviše smo izvozili municiju za vojno oružje, revol-vere i pištolje. U 2015. ta je vrijednost iznosila preko 131 miliona KM, što je ujedno i 95% od ukupnog izvoza na-

mjenske industrije Bosne i Hercegovine. Preostalih 5%, tj. 4,5 miliona KM je regi-strovano kao izvoz artiljerijskog oružja.

Znatan rast u prošloj godini je regi-strovan u kategoriji proizvoda od cinka te šinskih vozila, tj. njihovih dijelova, dok se najveći pad u apsolutnom iznosu registrovao u kategoriji željeza i bakra i proizvoda od željeza i bakra, što se pr-venstveno povezuje sa kretanjem cijena tih metala na svjetskoj berzi koje su u prošloj godini, ali i višegodišnjem pro-sjeku, ostvarile katastrofalan pad.

Danas, u metalskoj i elektroindustriji Bosne i Hercegovine zaposleno je preko 35 hiljada radnika.

Kao i prošlih godina, prednosti ovog sektora su tradicija u proizvodnji (iskusna radna snaga, dobar imidž me-taloprerađivača na EU tržištu), pristup sirovinama, niska cijena radne snage, slobodni i neiskorišteni kapaciteti, što daje prostora strateškim partnerstvima sa domaćim i stranim investitorima. Slabosti ovog sektora se, prije svega, pronalaze u nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj od kojih zavisi odr-živost proizvodnje, a što je doprinijelo činjenici da usprkos dobrim izvoznim rezultatima ovaj sektor ima nisko uče-šće u GDP-u (oko 4%) zbog niske doda-ne vrijednosti i velikog postotka troška sirovine u finalnoj cijeni proizvoda.

Adela Vukotić- Terek n

Izvoz sektora metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine

TB Naziv grupe proizvoda Izvoz u 2014. (KM) Izvoz u 2015. (KM) Indeks promjene

72 Željezo i čelik 626.414.223 529.121.842,00 -15,5373 Proizvodi od željeza i čelika 381.412.846 381.761.629,00 0,0974 Bakar i proizvodi od bakra 66.845.484 56.466.628,00 -15,5375 Nikal i proizvodi od nikla 18.775 104.009,00 453,9876 Aluminij i proizvodi od aluminija 573.599.947 568.120.684,00 -0,9678 Olovo i proizvodi od olova 5.928.652 2.935.270,00 -50,4979 Cink i proizvodi od cinka 18.964.228 30.079.959,00 58,6180 Kalaj i proizvodi od kalaja 1.950.838 1.384.639,00 -29,0281 Ostali obični metali 32.319 169.759,00 425,2682 Alati i nožarski proizvodi 23.463.710 24.759.970,00 5,5283 Razni proizvodi od običnih metala 59.696.091 60.393.592,00 1,1784 Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, aparati i meh. uređaji 651.145.437 647.230.210,00 -0,6085 Električne mašine, oprema i njihovi dijelovi 370.036.169 444.216.145,00 20,0586 Šinska vozila i njihovi dijelovi 4.921.090 9.645.919,00 96,0187 Vozila i njihovi dijelovi 307.883.541 322.366.857,00 4,7088 Letjelice i njihovi dijelovi 55.234.922 16.363.149,00 -70,3889 Brodovi i ploveće konstrukcije 512.420 646.602,00 26,1993 Oružje i municija 93.875.855 138.898.132,00 47,96

TOTAL 3.241.936.547 3.234.664.995,00 -0,22

Izvor: Centar za informatiku i statistiku Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine


U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine je 21. mar-ta 2016. godine održana reiz-

borna Skupština Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće (Asocijacija T.O.K.O.) na kojoj je prezentiran rad Asocijacije u prošloj godini i istaknuta važnost asocijativnog udruživanja pri-vrede zbog jačanja pregovaračke pozicije sa institucijama vlasti u BiH.

Nakon uvodnog pozdravnog obraća-nja predsjednika Komore doc. dr. Brune Bojića, u okviru dnevnog reda Skupštine predstavnici prisutnih bh. kompanija diskutirali su i usvojili „Pravilnik o or-ganizaciji i radu Asocijacije T.O.K.O.“, „Poslovnik o radu Odbora Asocijacije T.O.K.O.“, kao i okvirni Plana rada za 2016. godinu. U sklopu navedenog Plana rada prisutni privrednici su predložili da se svakako treba fokusirati i jače raditi na

poboljšanju i harmonizaciji zakonskog okvira na nivou države, usklađivanju obrazovnog sistema i edukacije kadrova sa stvarnim potrebama privredne grane, rasterećenju privrede od brojnih fiskal-nih i parafiskalnih davanja, stalno una-pređivati postojeći sistem kvaliteta i uvo-diti nove standarde, te svakako pojačati promociju izvoza uz adekvatnu pomoć resornih ministarstava države.

Zbog isteka mandata prethodnom sa-zivu Odbora, a vodeći računa o granskoj, teritorijalnoj i entitetskoj pokrivenosti, prisutni delegati na Skupštini, za naredni četverogodišnji mandat, izabrali su novi Odbor Asocijacije u sastavu: Radovan Pazurević - predsjednik (Sanino, Derventa); Kenan Nalbantić - I potpred-sjednik (Prevent Fabrics, Visoko); Nikica Golemac - II potpredsjednik (Tekstilna industrija Mostar, Mostar); članovi

Odbora: Haris Sejdić (Koteks,Tešanj); Jasmin Seferović (TČ Ključ, Sarajevo); Nermin Džinović (IMK Kula, Gradačac); Rankica Panić (Premier, Doboj); Zorislav Stević (Carmen Line, Trn) i Slobodan Đukić (Tekstil Dijana, Srbac), dok će se-kretar Asocijacije biti Muris Pozderac iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Na Skupštini je prezentirana i vanj-skotrgovinska razmjena cjelokupne in-dustrije tekstila, odjeće, kože i obuće koja je u protekloj godini iznosila uku-pno 3.124.693.712 KM. Prema statistič-kim podacima u 2015. godini ova gra-na je četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza u BiH (sa 1.318.853.279 KM, što je povećanje za 4,67% u odnosu na 2014. godinu) i peta po ostvarenom uvozu u BiH (sa 1.805.840.433 KM, što je poveća-nje za 1,26% u odnosu na 2014. godinu).

U poređenju sa ukupnom vanj-skotrgovinskom razmjenom Bosne i Hercegovine u 2015. godini, koja je po svim sektorima iznosila 24.617.919.351 KM, Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće učestvuje sa skoro 8%.

Na kraju Skupštine zaključeno je da će se u narednom periodu zajedničkim djelovanjem Odbora ali i svih članica Asocijacije T.O.K.O. u VTK BiH poku-šati uspostaviti što čvršća koordinacija i saradnja u cilju zaštite interesa privred-nih subjekata – članica VTK BiH na do-maćem i međunarodnom tržištu, te će se shodno tome planirati, pripremati i realizirati neophodne aktivnosti koje se direktno tiču statusa i poboljšanja uvje-ta privređivanja članica, kao i stvaranja konkurentske prednosti domaćih firmi u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Muris Pozderac n

Uspostaviti saradnju u cilju zaštite interesa članica

U kontinuitetu od 2009. do 2014. godine, ova industrijska grana bilježi konstantan rast i značajno povećanje izvoza, te je u 2015. godini pokrivenost uvoza izvozom

iznosila cijelih 73,03% i veća je za 2,38% u odnosu na 2014. godinu.

Asocijacija T.O.K.O. VTK BiH

Održana sjednica OdboraU uredu VTK BiH u Banjoj Luci, 25. aprila 2016. godine, održana je sjednica novo-izabranog Odbora Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće. U okviru planiranog dnevnog reda, na sjednici se raspravljalo o konkretizaciji aktivnosti iz Plana rada za 2016. godinu. Na sjednici su konstatovani brojni problemi sa kojima se industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini susreće u svom poslovanju, te da još uvijek nema adekvatnih odgovora institucija vlasti sa ciljem olakšavanja njiho-vog poslovanja, harmonizacije propisa i usklađivanja carinskih tarifa sa onima u Evropskoj uniji, podsticaja na novouposlene radnike, poreskih olakšica i sl. kako bi se naše firme mogle adekvatno boriti sa konkurencijom na domaćem tržištu.Tokom sjednice, prezentirana je i analiza ostvarene vanjskotrgovinske razmjene u prvom tromjesečju 2016. godine koja je, u poređenju sa istim periodom prošle godine, nastavila trend rasta izvoza i smanjenje uvoza.Na kraju sjednice je zaključeno da u svim budućim planiranjima nadležnih vlasti i resornih ministarstava u Bosni i Hercegovini na svim nivoima ova industrijska grana mora dobiti adekvatniju pažnju i značaj nego što je to slučaj sada, a sve sa ciljem poboljšanja uslova privređivanja članica, kao i stvaranja konkurentske prednosti domaćih firmi u vanjskotrgovinskom poslovanju.


Izvoz drvne industrije i šumarstva je za prva tri mjeseca 2016. iznosio 264.648.747 KM ili 19,5% više nego u istom periodu 2015. godine. Učešće izvoza namještaja u ukupnom izvozu je bilo 41,1%. Uvoz je iznosio 66.656.914 KM i 19,5% je viši nego za isti period 2015. Pokrivenost ukupnog uvoza izvo-zom je iznosila 397%, što se vidi iz slje-dećih tabelarnih pregleda:

Na sastanku je vođena i šira rasprava o realizaciji zaključaka sa Okruglog sto-la koji je Asocijacija organizirala u junu 2015. S obzirom da je drvna industrija grana privrede koja ostvaruje značajan suficit i izvoz, da je sve više orijentira-na na izvoz proizvoda viših faza fina-lizacije, osnovne aktivnosti na kojima Asocijacija treba da se angažuje su:

– Insistiranje kod Vijeća ministara BiH da drvna industrija bude jedna od vodećih strateških grana privrede BiH i da po tom osnovu dobije adekvatne po-ticaje, posebno za stimuliranje izvoza i zapošljavanje radne snage;

– Da se Nacrt izvozne strategije drv-ne industrije, urađen prije 3 godine, ko-riguje u skladu sa nastalim promjenama

i usvoji od strane Vijeća ministara BiH; – Da se kod Vlade Federacije BiH

insistira na što hitnijem donošenju Zakona o šumama Federacije BiH i ostalih pravnih akata;

– Da Vlada Federacije BiH razmotri i što prije usvoji kriterije za raspodjelu sirovine koji su uglavnom usaglašeni sa kriterijima iz RS-a.

Na Skupštini je vođena rasprava o

korekciji Zakona o PDV-u i osnovna je primjedba da se PDV ne plaća do 10. u mjesecu, već na kraju mjeseca.

Članice su usvojile Izvještaj o radu Asocijacije u 2015. i Plan rada za 2016. godinu i istakle da je Asocijacija drvne industrije i šumarstva u 2015. bila veo-ma aktivna i da se vide pozitivni pomaci koji su rezultat provedenih aktivnosti.

Selma Bašagić n

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH održana je III Skupština Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH na kojoj je razmatrana Informacija o ostvarenim rezultatima poslovanja drvne industrije i šumarstva u 2015. godini u poređenju sa 2014. i prva tri mjeseca 2016.

Održana III Skupština Asocijacije drvne industrije i šumarstva

Ostvareni uvoz po grupama proizvoda

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog uvoza (u KM)

I-III 2016/ I-III 2015

I-III 2016 I-III 2015Ukupan izvoz 66.656.914 55.805.455 1,195Ukupno drvo i proizvodi drveta 50.487.129 41.161.853 1,226Namještaj 16.159.870 14.293.070 1,130

Ostvareni izvoz po grupama proizvoda

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog izvoza (u KM)

I-III 2016/ I-III 2015

I-III 2016 I-III 2015Ukupan izvoz 264.648.747 221.36.269 1,195Ukupno drvo i proizvodi drveta 153.444.276 124.671.171 1,230Namještaj 108.864.050 93.986.116 1,158

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH je 25. maja 2016. godi-ne održana IV redovna Skupština Udruženja za turizam i ugostiteljstvo na kojoj je, između ostalog, raz-matrana aktuelna problematika u turističkoj privredi BiH, sa posebnim osvrtom na Nacrt zakona o turističkoj djelatnosti u FBiH i RS-u.Udruženje je zauzelo stav da su pred-ložena zakonska rješenja puna manj-kavosti, te je usvojen zaključak da se relevantnim tijelima dostave konkret-ne zamjerke na predložene tekstove

zakona, čime će se predložena rješe-nja nastojati korigirati u korist poslov-nih subjekata koji se bave turističkom djelatnošću u Bosni i Hercegovini. Na skupštini Udruženja prezentiran je i projekat ”Saradnja škole i privre-de” dr. Lejle Sirbubalo, regionalne direktorice KulturKontakta Austrija koji ovaj projekat na prostoru Bosne i Hercegovine provodi u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, a sa ciljem pronalaženja boljih rje-šenja i postizanju boljih rezultata u srednjem stručnom obrazovanju, sa

posebnim naglaskom na srednje turi-stičko obrazovanje.Članovi Udruženja su usvojili Izvještaj o radu Udruženja za 2015. i Plan rada za 2016. godinu te istakli da je Udruženje za turizam i ugostiteljstvo u 2015. godini bilo veoma aktivno i da se vide pozitivni pomaci koji su rezultat provedenih aktivnosti, a neki od najznačajnijih su svakako nastupi na Međunarodnim turističkim sajmo-vima u Moskvi, Londonu i Minhenu.

Mirko Bošković

IV Skupština Udruženja za turizam i ugostiteljstvo


Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omo-tač je usvojen u Montrealu

16. septembra 1987. i primjenjuje se i u Bosni i Hercegovini. Zemlje potpi-snice ovog Protokola, koje su istovre-meno i potpisnice Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača, obavezne su preuzeti odgovarajuće mjere za zaštitu ljudskog zdravlja i životnog okoliša od negativnih utjecaja koji su posljedica ljudskih djelatnosti koje modifikuju ozonski omotač.

Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica, od čega su 146 ze-mlje registrovane kao zemlje sa niskom potrošnjom freona i halona.

Međutim, zemlje s velikom potroš-njom ovih tvari, a to su pretežno ra-zvijene zemlje, čine svega 20% svjetske potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, zbog čega je ukidanje preosta-lih 80% ključno za osiguranje očuvanja i oporavka ozonskog omotača.

U okviru Montrealskog protokola definisana je lista zemalja u razvoju na kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina. Zemlje sa te liste imaju odgodu od

deset godina za ispunjenje obveza Montrealskog protokola.

S tim u vezi, početkom prošle godi-ne na inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je osnovan Odbor ras-hladne, klima tehnike i dizalica to-

plote u obliku asocijativnog udruži-vanja Vanjskotrgovinske komore BiH. Ozonska jedinica pri Ministarstvu vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koja je zadužena za provedbu odredbi Montrealskog protokola Bečke konven-cije o zaštiti ozonskog omotača je oku-

Bosna i Hercegovina štiti ozonski omotač

Odbor rashladne, klima tehnike i dizalica toplote zastupa interese i potrebe svih privrednika angažovanih u lancu poslova vezanih za rashladnu tehniku i dizalice toplote: projektovanje-konstrukcija-proizvodnja-ugradnja-održavanje-konsalting, a sve sa ciljem zaštite interesa struke i okoline.

Izvor: http://ozone.unep.org/en/data-reporting/data-centre


pila značajan broj privrednika u ovoj oblasti, tako da sada Odbor broji preko 100 članica, s tim da je poziv za nove članice trajno otvoren.

Odbor je osnovan unutar Asocijacije metalske i elektroindustrije, a na sjed-nici, kojoj je prisustvovalo preko 40 privrednika iz oblasti rashladne, kli-ma tehnike i dizalica toplote, izabra-ne su kompanije koje će predstavlja-ti Odbor u naredne 4 godine: EKO FRIGO d.o.o. Banja Luka, ORDAGIĆ d.o.o., HLAĐENJE – MONT d.o.o. Novi Travnik, ALFA THERM d.o.o., COOL MASTER d.o.o., ICE NET d.o.o., MASTERFRIGO d.o.o., MB FRIGO d.o.o. i SES d.o.o.

Za pridružene članove odabrani su Mašinski fakultet Univerziteta Sarajevo

i Mašinski fakultet Univerziteta Banja Luka, koji su ujedno i dva jedina akredi-tovana trening centra za edukaciju ser-visera/operatera i tehničara u rashlad-noj i klima tehnici u Bosni i Hercegovini u provođenju Montrealskog protokola i domaće legislative vezane za supstance koje oštećuju ozonski omotač Zemlje.

Rad novoformiranog Odbora će biti fokusiran na rješavanje problema veza-nih za: ilegalnu konkurenciju i rad „na crno“, neophodnu strožiju kontrolu uvoza polovnih i rabljenih ali i novih rashladnih uređaja i klimatizacijske opreme, garantnih rokova na uvezenu robu, komplikovane administrativne procedure pri izvozu gotovih proizvoda u EU, probleme javnih nabavki, certifi-kate i licence za klimatizacijsku opremu

prema rashladnoj snazi opreme a ne prema proizvođaču i druge probleme.

Na zadnjem sastanku je usvojen Program rada za 2016. godinu kojim je prioritetno planirano u tekućoj go-dini napraviti jedinstven registar, tj. bazu podataka privrednih subjekata u oblasti rashladne, klima tehnike i diza-lica toplote, tj. kompanija koje u vlasti-toj proizvodnji koriste za ozon opasne supstance.

Trenutno, najvažniji zadatak Odbora je unapređenje legislative u oblasti ras-hladne, klima tehnike i dizalica toplote čije nepostojanje predstavlja ujedno i najveći problem u ovoj oblasti.

Adela Vukotić-Terek n

Tvari koje oštećuju ozonski omotač sadrže u različitim kombinacijama hemijske elemente hlor, fluor, brom, ugljik i hidrogen i poznate su kao TOOS gasovi, a u njih se ubrajaju:Freoni koji se nalaze i koriste u:

� hemijskoj, kozmetičkoj i farmace-utskoj industriji: aerosolima gdje služe kao plin deodoranta, parfe-ma, lakova za kosu, medicinskih preparata, insekticida i sl.,

� industriji namještaja kao sredstvo za pjenjenje pri proizvodnji pjena-stih guma,

� industriji fleksibilnih i krutih poliu-retanskih pjena za termoizolaciju,

� proizvodnji plastičnih masa, � sredstvima za čišćenje i odmašći-

vanje u elektroindustriji i u doma-ćinstvima kao otapala,

� frižiderima i zamrzivačima, hlad-njačama i drugim rashladnim

sistemima, � klima uređajima i toplinskim

pumpama.Osim freona, ozonski sloj oštećuju i haloni (supstance u aparatima za ga-šenje požara i u protupožarnim insta-lacijama), te ugljik tetraklorid, metil bromid koji služi kao sredstvo za fumi-gaciju tla u staklenicima, triklor etan, nezasićeni klorofluorougljikovodici i nezasićeni bromougljikovodici.

Zaključci i smjernice rad za Odbora u 2016. godiniUčestvovati u procesu izrade entitet-skih pravilnika koji tretiraju tvari koje oštećuju ozonski omotač i fluorira-nim stakleničkim plinovima, te ure-đuju djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja opreme i uređaja koji sa-drže tvari koje oštećuju ozonski omo-tač ili fluorirane stakleničke plinove i tom prilikom imati u vidu sljedeće zaključke:

� Uvesti naknade na uvoz rashlad-nih plinova prema Zakonu/ima o Fondu za zaštitu okoliša kako bi se osigurala sredstva za prikuplja-nje, zbrinjavanje i uništavanje ot-padnih SOOO, kao i osiguravanje sredstava za uvođenje zamjenske tehnologije;

� Razviti sistema dozvole: Uvesti do-zvole za firme za obavljanje poslo-va servisiranja te propisati uslove za opremu; Vlasnik opreme mora imati obavezu i odgovornost da zaposli certificiranu osobu;

� Uvesti (pored certificiranja osoba uposlenih u firmi) i certificiranje firmi;

� Definisati period važenja dozvole; � Tenderska dokumentacija prema

javnim nabavkama treba da sadr-ži odredbu da firme moraju imati certificirane ljude i firme;

� Uvozne dozvole koje važe za HCFC proširiti i na HFC;

� Licenciranje uvoznika vršiti za period od 3 godine umjesto na 1 godinu;

� Upućivati kupace od strane uvo-znika i distributera na trening cen-tre radi certificiranja na mašinskim fakultetima u Sarajevu i Banjoj Luci i upoznati ih sa tim da će usko-ro samo takvi kupci moći kupiti

SOOO; � Kod provođenja odredbe o zabra-

ni uvoza opreme koja sadrži HCFC, radi uspješnog provođenja zabra-ne uvesti obavezu izjave da opre-ma ne sadrži HCFC;

� U okviru izdavanja okolinskih do-zvola definirati i obavezu periodič-na kontrola, treba obavezati ope-ratere za prikupljanje tvari, uvesti obaveznu kontrolu i dati jače ovla-sti inspektoratima na tržištu i na terenu, treninzi za inspektorate na stalnoj osnovi u okviru projekta HPMP, u svemu djelovati na način da se izvrši harmonizacija u BD, FBiH i RS. Inspektori trebaju oba-vezno kontrolirati velike sisteme. Kontinuirana edukacija inspektora je također neophodna;

� Uvezati problem upravljanja elek-tronskim i električnim otpadom za kućanske aparate;

� Izvršiti inventarizaciju opreme koja sadrži više od 3 kg SOOO.

Tvari koje oštećuju ozonski omotač


Cilj seminara je upoznavanje me-nadžerskog i drugog stručnog kadra iz kompanija drvne in-

dustrije i institucija koje rade u oblasti drvne industrije sa novim tehnološkim rješenjima i aktuelnim smjernicama u poslovanju kompanija drvne industrije.

Predavanja su povjerena stručnjaci-ma iz oblasti drvne industrije, IT tehno-logija i menadžmenta.

Predavanje na temu „BH na putu ka EU...da li smo potpuno spremni za ta-kav izazov„ održao je Ismet Šemić, kon-sultant za menadžment sisteme i audi-tor, dok je Benijamin Hadžalić, CEO kompanije Connexit, održao predava-nje „Informatička podrška poslovnim procesima u drvnoj industriji“.

Prof. dr. Ibrahim Busuladžić sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu održao je prezentaciju „Izbor mašina i alata u drvnoj industriji“, a Elvin Okugić sa Tehnološkog fakulteta u Bihaću pre-zentirao je „Proces oblikovanja furnira i furnirskih ploča“. Ernad Smajić, direk-tor DI „Janj“ Donji Vakuf, je na veoma praktičan način prisutne upoznao sa

kontrolom kvaliteta procesa i proizvoda u drvnoj industriji.

Prezentaciju CNC i laserskih mašina kompanije DIZART iz Sarajeva održao je vlasnik kompanije Jasmin Ahmić, dok jeDinko Mujkić učesnicima semi-nara prezentirao web portal drvne in-

dustrije i pratećih djelatnosti koji je još u fazi izrade.

Seminar je imao edukativan karak-ter i učesnici su bili zadovoljni izborom tema.

Selma Bašagić n

Asocijacija grafičke i papirne indu-strije Vanjskotrgovinske komore BiH je, u saradnji sa Grafik.net iz Zagreba i Graphic.Dot iz Sarajeva, bila organi-zator radionice „Jednostavnim rješe-njima do unapređenja proizvodnje“.Dean Tolp, voditelj poslovnog razvoja za Fogru, X Rite, Techkon i Pritnflow, govorio je o neophodnosti standar-dizacije u ofset tisku kao tehničke norme koja se mora ispoštovati da bi krajnji proizvod bio zadovoljava-jućeg kvaliteta. Također, održao je i predavanje o važnosti mjerenja u grafičkoj industriji i potrebi posjedo-vanja mjernih uređaja (denzitome-tar, spektometar, vage, vlagometar, alkoholmetar...) i pri tome naveo vrste mjernih instrumenata i mjernih

uređaja, norme i standarde mjernih uređaja, kao i uobičajene probleme u praksi te naglasio važnost održavanja mjernih uređaja.Automatsko predpodešavanje zona bojanika (Printflow - DIPS In-line) te mjerenje i korekcija zona bojanika u toku tiska (Pritnflow - Closed-loop), bila je interesantna tema o kojoj je također govorio predavač Tolp.U drugom dijelu radionice, Nikola Paulić, projektni menadžer za digi-talni tisak iz arka i doradnu opremu, govorio je dostignutom stepenu razvoja digitalnog tiska iz arka i role i predstavio prednosti najnovijih uređaja (Kodak, MGI, Konica Minolta i Morgana za tisak iz arka i Durst TAU 330 za tisak iz role).

Predavanje o kompletnim rješenjima za tisak velikog formata kompanija EngView, Colex i Durst održao je Mario Dodig, produkt menadžer kompanije Grafik.Net iz Zagreba. Kako je rekao, ovo područje postaje sve interesan-tnije, jer reklama postaje sve važniji segment, a tiskani plakati na platnu, papiru i drugim materijalima imaju veliku upotrebu u tržnim centrima i na raznim reklamnim mjestima.Učesnici radionice, koja je bila be-splatna, su bili veoma zadovoljni sa-držajem i ukupnom organizacijom ra-dionice, kao i kvalitetom predavača, te su izrazili želju za organiziranjem sličnih radionica iz oblasti grafičke industrije.

Kvalitetom do većeg izvoza drvne industrije

SEMINARI I RADIONICE

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH 17. marta 2016. godine je održan stručni seminar „Kvalitetom do većeg izvoza drvne industrije“.

Održana radionica „Jednostavnim rješenjima do unapređenja proizvodnje“


SEMINARI I RADIONICE


Tema Foruma bila je “Dostizanje i konvergencija s vodećim trendo-vima: Kako sanirati glavne pu-

kotine u sistemu”, a tokom tri dana odr-žano je 20 panel diskusija, tri plenarna zasjedanja i pet specijalnih prezentacija sa oko 850 učesnika. Zato ovaj forum važi kao najveći skup te vrste u regionu, a nazivaju ga i “Srpski Davos”.

Na Forumu su učestvovali premijer i ministri Srbije, predstavnici privrednih komora i drugih institucija iz zemalja regiona, ambasadori SAD-a, Rusije, Njemačke, Austrije, Italije, Delegacije EU, najznačajniji privrednici iz sektora bankarstva, osiguravajućih kuća, infor-maciono-komunikacionih tehnologija, trgovine, turizma, energetike, poljopri-vrede i farmacije, predstavnici javnih preduzeća, lokalnih samouprava itd.

Takođe, na Forumu su učestvovali i najznačajniji ekonomski teoretičari, predstavnici međunarodnih finansij-skih organizacija, kao i Fiskalnog sa-vjeta. Poseban panel bio je posvećen predstavljanju investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ove godine i Spoljnotrgovinska ko-mora BiH je uzela učešće na Forumu koji se već afirmisao kao mjesto na ko-jem ekonomski stručnjaci i privrednici vrjednuju efekte reformi i ekonomskih politika. Tri plenarne sesije i pet spe-cijalnih prezentacija bili su posvećeni temama: ekonomske posljedice nove realnosti i njeni problemi i uzroci, ažu-riranje reformske agende, odnosno re-forme države i restrukturiranje javnih preduzeća i sprovođenje narednih kora-ka u realizaciji ovih reformi.

U novim uslovima, svaka nacional-na ekonomija, velika ili mala, razvijena ili u razvoju, jeste u potrazi za novom vizijom održivog ekonomskog rasta.

I dalje važi da je rast ekonomije uslov opstanka i prosperiteta svake države. O potrebi održivog rasta se ne diskutuje. Ekonomija je pod teškim teretom pre-velikog javnog sektora, javnih preduze-ća i preduzeća koja su u restrukturira-nja, stoga se svaka od zemalja učesnica nalazi pred izazovom sprovođenja re-formske agende, pa tako i BiH.

Predstavnici Komora su prezentova-li svoje mišljenje na temu: ‘’Regionalna saradnja i unapređenje konkurentno-sti’’, čiji je moderator bio Čadež Marko, predsjednik Privredne komore Srbije, uvodničar Svilanović Goran, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju, a panelisti: Ažeski Branko – Privredna komora Makedonije, Momir Tošić – Vanjskotrgovinska komora BiH, Velimir Mijušković – Privredna komora Crne Gore, Dragan Mikarević – profesor na Ekonomskom fakultetu Banja Luka.

“Prepoznali smo da je suštinsko pi-tanje malih ekonomija kako poboljšati poslovnu klimu svake zemlje pojedi-načno a onda i regiona, kako se bolje infrastrukturno i poslovno povezati, kako ojačati svoje privrede, unaprijediti konkurentnost i privući više investitora, a samim tim kako razviti više oblike sa-radnje. Zato je cilj da udružimo kompa-nije i zajedno nastupimo na trećim trži-

štima.”- kazano je tokom panela. Vodilja regionalnih komora je da se

kroz zbližavanje privrednika u zemlja-ma regiona jedinstveno nastupi na tre-ćim tržištima.

“Jedni drugima smo najbliži partne-ri i važno je da sarađujemo. Bitno je da se u ekonomskom smislu ne zatvaramo u nacionalne okvire, jer svijet više ne prepoznaje nacionalne, već samo kon-kurentne i nekonkurentne privrede. Naše firme, čak i one izvozno najbolje, pojedinačno imaju relativno skromne resurse da bi bile ozbiljna konkurenci-ja na svjetskom tržištu. Samo udruženi možemo se izboriti sa konkurencijom i možemo osvojiti nova tržišta, smanjiti zaostajanje u privrednom razvoju, sma-njiti nezaposlenost i obezbijediti evrop-sku integraciju regiona.”- istaknuto je na panelu.

Pokrenuto je više inicijativa putem komora Zapadnog Balkana s ciljem uvezivanja preduzeća iz različitih sek-tora kako bi se ukrupnila njihova po-nuda s ciljem postizanja boljih rezulta-ta. Regionalna saradnja je bitna za sve sektore, a posebno za agroindustrijski, u kojem je neophodno staviti poseban akcent na izvoz mlijeka, mliječnih proi-zvoda, jaja i voća, što predstavlja priliku „malim izvoznicima“ koji nemaju do-

Regionalna saradnja i unapređenje konkurentnosti

U periodu od 8. do 10. 3. 2016. godine u organizaciji Saveza ekonomista Republike Srbije, Udruženja korporativnih direktora u partnerstvu sa kompanijom Mastercard, a pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade Srbije, održan je 23. po redu Kopaonik business forum.

KOPAONIK BUSINESS FORUM

KOPAONIK BUSINESS FORUM

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizi-rala je nastup sedam bh. pro-

izvođača vina na sajmu ProWein 2016 održanom u Dizeldorfu (Njemačka) od 13. do 15. 3. 2016. godine.

Na štandu Bosne i Hercegovine, po-vršine 35 m² u hali 15, koji je Komora zakupila za potrebe predstavljanja do-maćih kompanija iz oblasti proizvod-nje vina i žestokih pića, predstavile su se kompanije: Podrumi manastira Tvrdoš d.o.o. – Trebinje, Vinogradi Nuić – Ljubuški, Vina Zadro d.o.o. – Domanovići, Podrumi Andrija d.o.o. – Čitluk, Podrumi Vukoje 1982 – Trebinje, Catena d.o.o. (Keža) – Ljubuški, te Komrad d.o.o. (Podrumi Anđelić) – Trebinje.

Tokom sajma ProWein 2016 veliki broj poslovnih posjetilaca i stručnjaka iz oblasti proizvodnje i distribucije te ocjenjivanja vina je posjetio bh. vinare izlagače. Posjetioci su posebno pohvali-li vina Žilavka i Blatina, ali su izrazili i zadovoljstvo činjenicom da se prvi put regija Hercegovina pojavljuje na nave-denom sajmu. Bh. proizvođači su ista-

kli da žele i dalje razvijati i promovirati ovu regiju kao prostor na kojem se pro-izvode kvalitetna vina koja su i u proš-losti imala svoje mjesto na evropskom i svjetskom tržištu.

Nakon provedene ankete, sedam bh. vinarija je tokom sajma ostvarilo 67 po-slovnih sastanaka sa potencijalnim par-tnerima koji bi u budućnosti trebali biti realizirani kroz ugovore o saradnji.

Bh. kompanije izrazile su zadovolj-stvo nastupom na sajmu u vidu kolek-tivnog izlaganja na štandu Komore, uz nadu da će se i ostale nadležne instituci-je u Bosni i Hercegovini uključiti u pro-mociju domaćih vina na inozemnom tržištu te pružiti značajniju finansijsku i infrastrukturnu podršku navedenim firmama.

Također, iz kompanija očekuju da bh. institucije pomognu domaćim izvozni-cima i VTK BiH u njihovim nastojanji-ma da što veći broj kvalitetnih finalnih proizvoda iz naše zemlje nađe svoje mjesto na međunarodnom tržištu.

Eldina Begović n

Vina iz BiH prvi put predstavljena na sajmu

ProWeinVanjskotrgovinska komora BiH je prvi put organizirala promociju bh. vinara na sajmu u Dizeldorfu s ciljem da se ovakva praksa nastavi i u narednim godinama kako bi Bosna i Hercegovina sa ovim proizvodima postala prepoznatljiva u svijetu.

zvolu za izvoz u EU da imaju moguć-nost pronalaska novih tržišta.

BiH se stalno suočava sa prepre-kama kao što su necarinske barijere kada je u pitanju CEFTA 2006 ili novi zahtjevi ili uslovi kao što je ukidanje autonomne trgovine ili prelazak na tzv. „tradicionalnu“ trgovinu koju za-govara Hrvatska, odnosno Evropska unija i sl.

U okviru Berlinskog procesa pri-vredne komore regiona su pokrenu-le inicijativu i osnovale Komorski investicioni forum. Svjesni značaja ovog regiona poznatog kao Zapadni Balkan, i zemlje EU, Hrvatska i Slovenija, našle su svoj interes da učestvuju u novoformiranom Komorskom investicionom forumu. Cilj je razmjena i objedinjavanje in-formacija o komorskim i privrednim resursima ovih članica, te značaj-nije uključivanje naših poslovnih zajednica u realizaciju regionalnih infrastrukturnih i razvojnih proje-kata, od usluga koje se tiču pristupa alternativnim izvorima finansiranja, preko stručnog obrazovanja i obuke, prilagođavanja EU zakonodavstvu i standardima, energetske efikasnosti te borbe protiv korupcije.

U novoj ekonomskoj politici, glavni izazov će biti usklađivanje fiskalne stabilnosti i pravednog ra-sta. Svestrane strukturalne reforme predstavljaju imperative svih država Zapadnog Balkana.

Spoljnotrgovinska komora BiH kao članica Komorskog investicio-nog foruma, zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom kao predstavnicama EU, ima za cilj razmjenu informacija o privrednim resursima članica re-giona. Više od 95% članica komora su mala i srednja preduzeća pa su u fokusu naših aktivnosti i zajednički projekti za razvoj komorskih usluga ključnih za podizanje konkurentno-sti ovog sektora i jačanje kapaciteta u procesu EU integracija. STK BiH svakako ima veoma značajnu ulogu u promovisanju privrede BiH i pomoći njenim članicama u razvoju poslova-nja i stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Momir Tošić n

INO SAJMOVI

INFOKOM – broj 65 – maj/svibanj 2016. 27


Sukladno postignutom dogovo-ru ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i

Hercegovine Mirka Šarovića i mini-stra trgovine, turizma i telekomunika-cija Republike Srbije Rasima Ljajića, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je pred-stavljanje turističke ponude Bosne i Hercegovine na eminentnim svjet-skim turističkim sajmovima u Moskvi, Londonu i Minhenu.

Na prvom u nizu jesenskih sajmova, onome u Moskvi, održanom sredinom rujna 2015. godine, Srbija je bila zemlja partner pa je i nastup vizualno bio naje-fektniji. Bosna i Hercegovina se na tome sajmu predstavila prvenstveno sa zim-skom i banjskom ponudom. Zastupljeni su bili svi zimski kao i banjsko-lječilišni centri. Očekivano, najveći interes posje-titelja i ruskih tour operatera pobudila je Jahorina sa svojom zimskom ponu-dom, kao i Banja Kulaši, koja nakon uspješne privatizacije ponovno otvara svoja vrata i vraća se na turističke mape u ponudama banjskog turizma. Na saj-mu su ponovno otvoreni razgovori o uvođenju direktne zrakoplovne linije Moskva – Sarajevo koja bi uvelike po-spješila suradnju turističkih subjekata iz Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije. Jesenji moskovski sajam prostire se na 19 000 m² sajamskih hala, a na njemu izlaže preko 700 izlagača iz više od 70 zemalja.

Londonski WTM (World Travel Market) predstavlja vodeći turistički

globalni događaj u svijetu, te najposje-ćeniju izložbu i business to business tu-rističke industrije na svijetu.

Info pult Bosne i Hercegovine je bio iznimno posjećen i pobudio je veliki interes stranih tour operatera. Najveći interes je izražen za religijski turizam (prije svega Međugorje), te zimski i avanturistički turizam. Zbog nemoguć-nosti sudjelovanja bosanskohercegovač-kih tour operatera i hotelijera na Info pultu, Vanjskotrgovinska komora BiH je organizirala posjete zainteresiranih poslovnih subjekata iz BiH navedenom sajmu, te istim predstavnicima pružala pomoć prilikom uvezivanja sa zainte-resiranim partnerima. Turističke firme iz Bosne i Hercegovine koje su posjetile WTM London 2015. su: Fortuna Tours Mostar, Hotel Neum, Hotel Bristol, Terme Ilidža, BH Passport, Hotel Sunce Neum, dok su drugi turistički subjekti bili predstavljeni kataloški na bh. Info pultu.

Londonski sajam se održao 36. put za redom, te je na njemu izlagalo više od 1 500 izlagača iz cijelog svijeta. Procjenjuje se da vrijednost potpisanih ugovora između turističkih subjekata na sajmu premašuje 2,5 milijardi funti.

Kao zadnji sajam iz protokola o su-radnji Bosne i Hercegovine i Republike Srbije označen je sajam turizma FREE u Minhenu na kojem je, za razliku od prethodna dva nastupa, Bosna i Hercegovina bila domaćin. Tako je na bh. štandu predstavljena i ponuda Bosne i Hercegovine i ponuda Turističke orga-

nizacije Srbije.Turistička ponuda Bosne i

Hercegovine je predstavljena zajednič-ki od strane javnog i privatnog sekto-ra. Javni sektor predstavljali su učesni-ci iz Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH i Turističke orga-nizacije RS-a, dok su privatni sektor za-stupali: Fortuna Mostar, Banja Vrućica, Hoteli Ilidža i Udruženje hotelijera Hercegovina.

Učesnici na sajmu iz Bosne i Hercegovine predstavili su kompletnu turističku ponudu BiH, sa posebnim osvrtom na ljetni, zimski i banjski turi-zam, predstavljeni su smještajni kapaci-teti iz svih regija, kao i ponude kružnih tura po Bosni i Hercegovini.

Minhenski sajam održava se na 70 000 m² izložbenog prostora, a na njemu se svake godine predstavi više od 1 200 izlagača iz više od 60 zemalja.

Protokol o suradnji Bosne i Hercegovine i Republike Srbije i zajed-nički nastup na turističkim sajmovima u Moskvi, Londonu i Minhenu uvelike je potpomogao kvalitetnijem predstav-ljanju Bosne i Hercegovine jer, objektiv-no gledano, BiH ne bi bila u mogućnosti samostalno se pojaviti i predstaviti svo-ju ponudu na tim eminentnim sajmovi-ma. Smatramo da je ovo tek početak za-jedničke suradnje u turističkom sektoru te se nadamo da će naš primjer slijediti i ostale zemlje u regiji, pogotovo kada je riječ o dalekim turističkim tržištima (poput Kine, Južne Koreje i Japana) sa kojih nam dolazi sve više gostiju koji ostaju na prostoru jugoistočne Europe od 14 do 21 dan. Bosna i Hercegovina po kvaliteti svoje ponude, ali i zbog ze-mljopisnog položaja, ima važnu ulogu u kreiranju tih zajedničkih turističkih aranžmana.

Mirko Bošković n

Promocija turističkih potencijala BiH na sajmovima u Moskvi, Londonu i Minhenu

Nastup na sajmovima u Moskvi i Londonu realiziran je u suradnji s Turističkom organizacijom Srbije, gdje je Bosna i Hercegovina bila specijalni gost na srbijanskom štandu, dok se na minhenskom sajmu turistička ponuda Srbije predstavila na štandu Bosne i Hercegovine.

INO SAJMOVI


INO SAJMOVI

Tokom šest godina izlaganja u Kelnu, VTK BiH je u okviru grupnog štanda podržala 46 na-

stupa firmi iz cijele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više saj-mova, podržala je ukupno 29 različitih kompanija koje ukupno zapošljavaju preko 6.700 radnika. Koliki je značaj izlaganja i uspostavljanja kontakata na ovom sajmu govori podatak da su bh. kompanije tokom pet nastupa ugovorile posao i ostvarile izvoz vrijedan oko 15 miliona EUR.

Na posljednjem imm-u, održanom u januaru 2016., na zajedničkom redi-zajniranom štandu Bosne i Hercegovine površine 210 m² i pozicioniranom u Hali 3.1 - segment Global Lifestyles, svoje izvozne kolekcije namještaja predstavilo je osam bh. firmi, i to: PRAKTIK d.o.o. Vogošća, NAMJEŠTAJ/ SOLIDWOOD

d.d. Gradačac, MINALLI d.o.o. Sarajevo/ Živinice, WOODTEAM d.o.o. Ilijaš, KRIVAJA MÖBEL d.o.o. Zavidovići, BOSNIAN BEECH BOARD d.o.o. Visoko, MASTERWOOD d.o.o. Prijedor i LIGNUM d.o.o. Lopare. Tokom sajma naše firme ostvarile su 272 kontakata sa partnerima iz 45 ze-malja – od kojih najviše iz Njemačke

(preko 29%), potom Francuske, Italije, Velike Britanije, Nizozemske itd.

Izlagači iz Bosne i Hercegovine se nadaju da će ostvareni kontakti rezulti-rati velikim brojem ugovorenih poslova, što će biti veliki poticaj za bh. industriju namještaja. Svi su iskazali zadovoljstvo organizacijom Vanjskotrgovinske ko-more BiH, koja je odmah po završetku

Nastup BiH na sajmu namještaja i interijera imm cologne 2011.-2016.

Namještaj iz BiH za evropsko i svjetsko tržište

Svakog januara u Kelnu se sastaju svi bitni izlagači industrije namještaja iz svih krajeva svijeta. Vanjskotrgovinska komora BiH/ Agencija za promociju izvoza BiH (BHEPA) je kreator projekta kolektivnog nastupa bh. izvoznika namještaja na sajmu imm cologne i već 6 godina podržava ovaj projekat.

Finansijska podrška sajamskom nastupuU periodu od 2011. do 2014. godine projekat su, osim Komore, dijelom fi-nansirali i strani programi (SIPPO – Švicarski program za promociju uvoza u Švicarsku i EU, te USAID-Sida FIRMA Projekat), dok je 2015. godine VTK BiH u potpunosti organizaciono i finansijski iznijela projekat. Za nastup na sajmu imm u 2016. godini ostvarena je finansijska podrška Ministarstva vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa, na osnovu Protokola o raspodjeli sredstava za sajmove potpisanog sa VTK BiH, koja je direktno usmjerena da se značajno smanji iznos participacije bh. firmi u troškovima nastupa.


sajma poslala aplikaciju za nastup na imm 2017 i počela raditi na organizaciji sajma koji će biti održan od 16. do 22. 1. 2017. godine u Kelnu.

Osim kolektivnog nastupa bh. kom-panija, u prestižnim halama su izlagali: Zanat Konjic, Artisan Tešanj, Standard Furniture Factory, Sinkro Mebl Štof i Gazzda Sarajevo, MS & Wood Fojnica, te Petroprojekt Bratunac. Nastup po-jedinačnih kompanija je također bio veoma zapažen, jer su uglavnom izla-gali dizajnirane, kvalitetne proizvode, osvojili nagrade i plijenili originalnošću postavke.

Ukupno uzevši, ovo je bio dosad naj-zapaženiji nastup izlagača iz BiH, a isti su svojim štandovima zauzeli gotovo 1.000 m² prostora.

Pokrivenost uvoza namještaja izvozom izuzetnih 349,7%

Koliki je značaj izlaganja na sajmu na-mještaja u Njemačkoj govore podaci vanjskotrgovinske razmjene i trend ra-sta izvoza. Naime, posmatrajući izvoz namještaja po svim stavkama, uklju-čujući kako drveni tako i metalni i na-mještaj od drugih materijala te njiho-ve dijelove, u 2015. godini je iz BiH u svijet izvezeno namještaja u vrijednosti oko 230,9 miliona eura, što je više za 12,1% u odnosu na izvoz u 2014. godini. Podaci govore da je BiH samo izvozom u Njemačku u 2015. godini „pokrila“ i premašila kompletan uvoz namještaja u našu zemlju (koji je iznosio 66 miliona eura), za više od 10 miliona eura.

Najzastupljeniji izvozni proizvodi u segmentu namještaja su: tapecirana drvena sjedala (62,5 miliona eura), na-mještaj od drveta za trpezarije i dnev-ne sobe (38,2 miliona eura), namještaj od drveta za spavaće dobe (28 miliona eura), ostali drveni namještaj (26,8 mi-liona eura), dijelovi za namještaj od dr-veta (17,2 miliona eura).

Iako namještaj i dijelovi od drve-ta dominiraju u strukturi izvoza (sa 84,8%), nije beznačajan blagi ali stalan porast namještaja od metala i drugih materijala u izvozu (dostigao 15,1%, dok je u 2014. taj udio bio 13%).

Imajući u vidu navedenu strukturu i činjenicu da smo u zadnjih 5 godina povećali izvoz tapeciranih drvenih sto-lica za 22,5%, možemo reći da se Bosna i Hercegovina profilira u izvoznu ‘regiju stolica’, što je nekada bio ‘brend’ određe-nih područja u razvijenoj Italiji.

TOP 10 destinacija za namještaj iz

BiH su: Njemačka, u koju je izvezeno namještaja u vrijednosti od 76,7 miliona eura (ili 33,2% od ukupnog izvoza na-mještaja iz BiH), Hrvatska (31,3 miliona eura ili 13,6% izvoza), Italija (12,5 mili-ona eura ili 5,4%), Austrija (10,4 milio-na eura ili 4,5%), Nizozemska (10 mi-liona eura ili 4,3%), a slijede ih Češka, Francuska, Švicarska, Švedska i Srbija.

Njemačka je i dalje vodeće izvozno tržište za bh. namještaj, prisutan je trend stalnog rasta izvoza u ovu zemlju, a dostignuti iznos u 2015. godini od 76,7 miliona eura do sada je rekordan. U Njemačku su se najviše izvozila: ta-pecirana sjedala (s drvenim okvirima u vrijednosti od 23 miliona eura, a sa me-talnim oko 7 miliona eura); namještaj od drveta za trpezarije i dnevne (19,5 miliona eura) te spavaće sobe (12 milio-

na eura); dijelovi za namještaj od drveta (6 miliona eura) itd. U odnosu na 2014. godinu, izvoz namještaja u Njemačku porastao je za 10,2%.

Kontinuirana prisutnost Bosne i Hercegovine na sajmu imm u Kelnu, kao i rast broja izlagača i kvalitete nji-hovog nastupa ima veoma pozitivan odjek u krugovima ove branše u Kelnu, Njemačkoj i šire. Uporedo, raste svijest naših izvoznika da se iskorištena doma-ća sirovina na ovom tržištu može i tre-ba što skuplje prodati – u vidu finalnog proizvoda u koji su ugrađene domaće vještine, tehnološke mogućnosti i krea-tivnost dizajnera. Sve navedene činjeni-ce potvrđuju da je ovaj projekat značaj-no doprinio poboljšanju imidža Bosne i Hercegovine na tržištu Njemačke i EU.

Lejla Međedović n

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u sektoru namještaja u 2015. godini IZVOZ (EUR) UVOZ (EUR)

Namještaj i dijelovi od drveta i prirodnih materijala 195.845.333 39.841.954

Namještaj i dijelovi od metala i ostalih materijala 35.045.345 26.183.034

UKUPNO NAMJEŠTAJ 230.890.678 66.024.988

9,5% 5,9% 7,7% 7,0% 9,3%

24,0%

41,5%

23,7% 17,8%

30,8%

10,5% 8,8% 9,4% 8,3% 12,1%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

Porast2011/ 2010

Porast2012/ 2011

Porast2013/ 2012

Porast2014/ 2013

Porast2015/2014

Porast izvoza namještaja u periodu 2011.‐2015.

Namještaj i dijelovi od drveta i prirodnih materijala

Namještaj i dijelovi od metala i ostalih materijala

UKUPNO NAMJEŠTAJ

268,3% 279,7%

585,1%

305,1% 349,7%

0,0%

100,0%

200,0%

300,0%

400,0%

500,0%

600,0%

700,0%

2011 2012 2013 2014 2015

Pokrivenost uvoza izvozom namještaja u periodu 2011.‐2015.

9,5% 5,9% 7,7% 7,0% 9,3%

24,0%

41,5%

23,7% 17,8%

30,8%

10,5% 8,8% 9,4% 8,3% 12,1%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

Porast2011/ 2010

Porast2012/ 2011

Porast2013/ 2012

Porast2014/ 2013

Porast2015/2014

Porast izvoza namještaja u periodu 2011.‐2015.

Namještaj i dijelovi od drveta i prirodnih materijala

Namještaj i dijelovi od metala i ostalih materijala

UKUPNO NAMJEŠTAJ

268,3% 279,7%

585,1%

305,1% 349,7%

0,0%

100,0%

200,0%

300,0%

400,0%

500,0%

600,0%

700,0%

2011 2012 2013 2014 2015

Pokrivenost uvoza izvozom namještaja u periodu 2011.‐2015.


Učesnici sajma imm cologne na grupnom štandu BiH 2011.- 2016. godine

„Tradicija za budućnost“

2011.: Prvi nastup industrije namještaja BiH na imm-uIzlagači: Rukotvorine, Arteco, Ećo, Krivaja 1884, Nova Forma i Zedex

2012.: Brojni kontakti i konkretni dogovori Izlagači: FIS, Oglavina, Izazov, Nova Forma, Sconto prom, Zedex, Standard Prnjavor, Arting Gradnja, Malagić & Divani i GMP Kompani

2013.: Izvrsni rezultati i blistava budućnost Izlagači: FIS, Economic, GMP Kompani, Izazov, Praktik, IP Krivaja i Standard Prnjavor

2014.: Namještaj iz BiH konkurentan na evropskom i svjetskom tržištuIzlagači: Praktik, GMP Kompani, Malagić Živinice, Wood Team, Ingrat, Izazov i Morea

2015.: BiH jedina iz regije imala kolektivni nastup kompanija na sajmu immIzlagači: Praktik, MS& Wood, Babilon, BBB, Petroprojekt, Malagić & Divani, Wood Team i Minalli

2016.: Rast izvoza namještaja iz BiH, najveći izvoz u Njemačku Izlagači: Praktik, Masterwood, Lignum, BBB, Solidwood, Krivaja Mobel, Wood Team i Minalli


Možete li nam reći nešto o rezultatima sajma imm cologne 2016? Kakvi nas trendovi u namještaju i interijeru oče-kuju ove sezone?

“U periodu od 18. do 24. janu-ara 2016., sajam imm cologne & LivingInteriors registrirao je oko 80.000 poslovnih posjetitelja iz 128 zemalja, pri čemu bilježimo blagi porast od 4,8% u odnosu na 2014. godinu, a poseban po-rast je u broju kupaca iz evropskih zema-lja - Holandije, Ujedinjenog Kraljevstva, Španije i Austrije. No, povećava se i broj prekomorskih posjetitelja gdje prednja-če SAD, Kina i Indija. Uzevši u obzir i to da je, nakon 5 poslovnih dana, sajam naposljetku otvorio vrata i širokoj pu-blici, ukupan broj posjetitelja dosegao je oko 120.000.

Istodobno, imali smo ukupno 1.185 izlagača iz 50 zemalja svijeta koji su predstavili trendove u namještaju i ure-đenju interijera za predstojeću godinu. Ovi pokazatelji idu u prilog činjenici da se radi o najznačajnijem poslov-nom događaju za globalnu industriju namještaja i interijera koji nudi mnogo novih prilika za izvozno orijentirane kompanije.

Kao što kaže predsjednik i CEO saj-ma Koelnmesse g. Gerald Böse, ovo je sajam gdje se poslovi i kreativna inspi-racija međusobno ne isključuju, napro-tiv! Sa tako mnogo novih proizvoda i ideja, inovacija i atraktivnih modela u svim cjenovnim kategorijama, proda-ja ove industrijske grane u Njemačkoj i ove godine će ostvariti rast, smatraju naše kolege iz Federalne asocijacije nje-mačke industrije namještaja (VDM).

Imm cologne utire trendove za go-dinu koja je pred nama. Ove sezone to će biti stanovanje koje podržava osjećaj topline doma. Bez obzira koje modele i

materijale kombiniramo, cilj je kreirati dom koji je jedinstven kao i oni koji u njemu obitavaju.

Ipak, neki stilovi su više izraženi, kao npr. namještaj dizajniran u stilu 40-ih i 60-ih godina prošloga vijeka gdje preovladavaju delikatniji oblici i lakši materijali te manje dimenzije. To objaš-njavamo prisutnim trendom življenja u manjim prostorima, ali i osjećajem nostalgije za nečim što ima dokazan kvalitet i vrijednost u ovim nesigurnim vremenima.

Naravno, tu je uvijek prisutan trend prirode i prirodnih materijala (drvo, staklo, kamen, metal), koji ne blijedi već samo dobija na popularnosti.”

Kako ocjenjujete saradnju sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine u organiziranju gru-pnog učešća firmi iz BiH na imm cologneu?

“Budući da sam odgovorna za sve grupne nastupe na sajmu, mogu defi-nitivno reći da doista cijenim saradnju sa VTK BiH, posebno na nivou me-nadžmenta projekta. Cijela organiza-cija i prezentacija su na visoko profe-sionalnom nivou, od samog početka. Razmjena informacija je veoma dobra i sa vaše strane svi rokovi su ispošto-vani – bilo da se radi o ranoj prijavi prostora, dostavi profila odabranih izla-gača, planiranju i projektiranju štanda, informacijama za katalog izlagača itd. Nikada nismo imali problema u vezi sa plaćanjem i mogu reći da se sve uhoda-no odvija.”

Šta mislite o učešću Bosne i Hercegovine na sajmu imm, posma-trajući izložbu u paviljonu Bosne i Hercegovine i izlaganje pojedinih kompanija na individualnim štan-dovima? Kako pozicionirate bosan-

INTERVJU: >>> Chin Ying Sung-Heitz, prodajna menadžerica segmenta „Global Lifestyles“

Bosna i Hercegovina je jak dobavljač koji ima budućnost na tržištu Njemačke

Chin Ying Sung-Heitz, prodajna menadžerica segmenta „Global Lifestyles“ sajma imm cologne, u ekskluzivnom intervju za Infokom govori o nastupu Bosne i Hercegovine na ovom sajmu, saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine te otkriva trendove u 2016. godini.

33INFOKOM – broj 65 – juli/srpanj 2016.

INTERVJU: >>> Chin Ying Sung-Heitz, prodajna menadžerica segmenta „Global Lifestyles“

skohercegovačke izlagače i njihov na-mještaj u odnosu na izložbe drugih zemalja regije?

“Impresionirani smo prezentacijom Bosne i Hercegovine. Projekat štanda je veoma lijep i otvoren tako da privlači i poziva brojne posjetitelje da dođu u vaš paviljon, čemu je također doprinijela i najistaknutija pozicija u hali – odmah ispred ulaznih eskalatora. Paviljon Bosne i Hercegovine je veoma važan projekat za bh. firme koje prvi put izla-žu na ovom sajmu. Te kompanije se usmjeravaju na izuzetno profesionalan način, tako da ne treba da brinu o kon-struiranju štanda niti o drugim sličnim pitanjima. Drago nam je što vidimo da se, nakon nekoliko izlaganja u paviljonu Bosne i Hercegovine, neke firme odlu-čuju za naredni korak – a to je samosta-lan nastup. Dobar primjer je kompanija MS & WOOD d.d. Sarajevo koja je ove godine uspješno nastupila na vlastitom štandu u prestižnoj hali 2.2.

Bosna i Hercegovina je veoma va-žan dobavljač određenih vrsta namje-

štaja za tržište Njemačke. Npr. u grupi namještaja za dnevne sobe, trpezarije i spavaće sobe, Bosna i Hercegovina se nalazi na 15. mjestu. Vrijednost uvoza iz Bosne i Hercegovine na ovo tržište može se porediti sa uvozom iz Slovačke, Litvanije, Rumunije, Mađarske i Turske, ali i Švicarske i Francuske (kada gleda-mo razvijena evropska tržišta). Slična je situacija i kod tapeciranog namještaja i sjedala, gdje je BiH na 9. mjestu dobav-ljača za njemačko tržište.

Njemački kupci i trgovačke kom-panije povećavaju svoju tražnju za do-bavljačima koji su teritorijalno u blizini njemačkog tržišta, a uzimajući u obzir impresije sa imm-a, VTK BiH odlično prezentira svoje firme kao kompetentne dobavljače sa veoma visokom kvalite-tom namještaja.”

Šta možete preporučiti budućim izla-gačima iz naše zemlje kad su u pitanju njihove pripreme za učešće na sajmu?

“Bosna i Hercegovina je jak do-bavljač koji ima budućnost na tržištu Njemačke. Cijenili bismo ako bi se sa-radnja sa vama i dalje nastavila i u to ime želimo dobrodošlicu još većem broju firmi iz BiH na našem sajmu imm cologne.

Što se tiče sajma imm cologne 2017, kao i svake neparne godine, isti će biti kombiniran sa još jednim izdanjem Living Kitchens – međunarodnog do-gađaja tematski vezanog za kuhinje.”

Uporedna struktura ostvarenog izvoza i uvoza (u 000 KM)

2015 2014

Tarifna oznaka Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza

izvozom

Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza

izvozom

Indeks 2015./2014.

Izvoz

Indeks 2015./2014.

Uvoz

44 -Drvo i proizvodi drveta 664.033 204.475 324,7 640.681 189.830 337,5 103,6 107,7

9401, 9403 i 9406 – Drveni namještaj i dijelovi i montažna drvena gradnja

395.855 90.074 439,4 361.818 92.887 389,5 109,4 96,9

Ukupno drvna industrija 1.059.888 294.550 359,8 1.002.500 282.718 354,6 105,7 104,2

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2015. godini ostvarila izvoz u iznosu od 1.059.888.373 KM, što je za 5,7% više nego 2014. godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio je 62,6%, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 36,2%, što je za 9,4% povoljni-je sa aspekta izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prošle godine.Izvoz namještaja iznosio je 383.040.179 KM, što je za 9,4% više nego 2014.

godine posmatrano u apsolutnom iznosu. U njegovoj strukturi najviše se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drve-ta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namje-štaj za spavaće sobe, drveni kuhinjski namještaj.Uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2015. je iznosio 294.550.235 KM, ili 4,2% više nego 2014. godine. Prema raspoloživim po-dacima, pokrivenost uvoza izvozom je

iznosila 359,8%, što je približno kao u 2014.U strukturi ukupnog uvoza najzna-čajnija stavka su ploče 42,6%, a zatim slijedi namještaj čije je učešće bilo 30,4%. Uvoz proizvoda iz skupine drvo i proizvodi od drveta činio je 69,4% ukupnog uvoza, u okviru čega je naj-veći uvoz bio ploča (iverice, mediapan, šperploče) i građevinska stolarija.

Rast izvoza drvne industrije BiH


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, zajedno sa par-tnerima u projektu – UNDP-

om i SIPPO-om (Switzerland Global Enterprise), organizirala je posjetu devet bh. kompanija iz oblasti proizvodnje voća i povrća, gljiva, bobičastog voća i ljekobi-lja sajmu FRUIT LOGISTICA 2016, odr-žanom početkom februara ove godine.

U privrednoj delegaciji Bosne i Hercegovine koja je posjetila sajam, po-red predstavnika organizatora, bili su predstavnici kompanija: Jaffa Komerc – Mostar, PZ Uvac – Rudo, Esof d.o.o. – Donji Vakuf, Starnet d.o.o. – Bugojno, Eko-Bel – Laktaši, Mushrooms trade – Laktaši, ZZ Brka – Brčko, Opšta zadru-ga BIOS p.o. – Visoko i ZZ Gračanka – Gračanica.

U zajedničkoj organizaciji posjete saj-mu FRUIT LOGISTICA 2016, UNDP je finansijski podržao smještaj bh. pri-vrednika u Berlinu, dok je Switzerland Global Enterprise obezbijedio usluge tržišnog konsultanta za bh. kompani-je, kao i prijem bh. delegacije na njiho-vom štandu u Berlinu. Konsultant je za bh. proizvođače unaprijed dogovorio sastanke sa inozemnim partnerima -

izlagačima sajma, koji se bave uvozom, distribucijom i prodajom navedenih pro-izvoda na tržištu Švicarske i EU. Tokom navedenih sastanka, bh. kompanije su imale stručnu pomoć predstavnika VTK BIH, UNDP-a i konsultanta Switzerland Global Enterprise-a.

Na štandu Switzerland Global Enterprise (SIPPO) učestvovale su i dvi-je bh. kompanije, kompanija Tatarević i kompanija Šumski plod, koje su u okviru SIPPO-ovog programa izlagale na zajed-ničkom štandu SIPPO-a.

U okviru posjete sajmu FRUIT LOGISTICA 2016, bh. privrednici su imali mogućnost posjetiti i Fresh Conex - sajam mašina i tehnologije vezane za prehrambenu industriju. Kroz ovu aktiv-nost, kompanije su se upoznale sa najno-vijim dostignućima na polju vaganja, sor-tiranja, pakiranja i etiketiranja proizvoda koji se nalaze u njihovom proizvodnom asortimanu, te zatražile ponude od ino-zemnih dobavljača za opremu kojom bi unaprijedile svoje proizvodne procese i smanjile troškove proizvodnje.

Posjeta sajmovima FRUIT LOGISTICA 2016 i Fresh Conex, u raz-govorima sa bh. kompanijama, ocjenjena

je kao veoma uspješna s obzirom na zna-čajan broj ostvarenih kontakata kojih je bilo mnogo više od planiranih i unapri-jed ugovorenih. Svaka od devet bh. kom-panija tokom sajma je ostvarila minimal-no 10 sastanaka, dok su pojedine firme (koje su određene sastanke ugovorile i u vlastitom aranžmanu) imale i veći broj razgovora sa potencijalnim partnerima.

”Od 48 kontakata koliko smo sku-pili, imamo 3 veoma važna, kao i 8 ve-oma značajnih kontakata. Smatramo da postoji velika vjerovatnoća da ćemo i ostvariti određene poslovne aktivnosti sa ovim kontaktima. Moramo poraditi na pakovanju ukoliko planiramo da plasira-mo konzumnu robu, a ne industrijsku na inostrano tržište. Zadovoljni smo našim učešćem u posjeti sajmu jer smo imali pripremljen promotivni materijal koji smo ponudili svima koji su bili zainte-resirani. Određene ponude smo već pro-slijedili kupcima i sada čekamo odgovor. Ne smatramo da smo spremni izlagati na sajmu FRUIT LOGISTICA u Berlinu iz prostog razloga što veći efekat možemo postići samom posjetom. Naše količine voća i povrća koje možemo ponuditi nisu takve da bi mogle opravdati izlaganje na sajmu. Što se tiče spremnosti za izvoz, nju smo sigurno dostigli, samo još moramo da nabavimo određenu opremu potrebnu za pakiranje kako bismo proizvode mogli ponuditi i marketima jer su nam trenut-no interesantni preprodavači i industri-ja››, kazali su u ZZ Brka Brčko.

Više informacija o rezultatima po-sjete sajmu FRUIT LOGISTICA 2016 u Berlinu bit će poznato u narednim mjesecima.

Eldina Begović n

Kompanije iz BiH zadovoljne posjetom sajmu FRUIT LOGISTICA 2016

Sajam FRUIT LOGISTICA je vodeći međunarodni događaj kada je riječ o tržištu svježeg voća i povrća. Ovaj sajam omogućava upoznavanje sa najnovijim dostignućima svjetskih proizvođača i distributera voća i povrća iz oblasti pripreme i plasmana proizvoda na tržište, uključujući pakovanje, sortiranje, transport, logistiku, skladištenje, reciklažu, kontrolu kvaliteta, marketing itd.


37 sajamskih događaja u 2016. godini

„Sajamski nastup je idealna prilika za svakog izlagača da velikom broju zainteresiranih kupaca kroz izravan kontakt pokaže najbolje kvalitete svog proizvoda ili usluga. Prema brojnim međunarodnim istraživanjima, sajmovi već duže vrijeme predstavljaju najdinamičniji sklop marketinških aktivnosti u službi ekonomskog razvoja.“

SAJMOVI U BIH

Kao i prethodnih godina, u ovom se periodu intenziviraju aktiv-nosti domaćih sajamskih orga-

nizatora - članica Grupacije organiza-tora sajmova u Bosni i Hercegovini u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, pa je tako prema Kalendaru sajmova i mani-festacija u BiH, u 2016. godini planira-no održavanje 37 sajamskih događaja, jedan manje nego prošle godine. Kada su u pitanju domaći sajmovi, u najve-ćem broju radi se o tipu „općih“ sajmo-va otvorenih za sve posjetioce, dok su oni usko specijalizirani zaista rijetkost i mogu se na prste pobrojati.

Ovogodišnja sajamska sezona zapo-četa je na lijep način – prvim „Sajmom vjenčanja -WEFA“ u Banjoj Luci (20.-21.februar) u novoj i potpuno rekonstru-iranoj sajamskoj dvorani Banjalučkog velesajma, što je trebao biti i lijep na-govještaj ostalih sajamskih dešavanja kod nas. Nakon njega, uslijedio je i sa-jam iz oblasti građevinarstva „Grames & Demi“, također u Banjoj Luci,, te je-dan od najposjećenijih općih sajmova u BiH i regionu „Sajam gospodarstva“ u Mostaru.

Nažalost, zbog poznatih problema sa kojima se većina domaćih organizatora susreće, početak ove sajamske godine je zabilježio i prva otkazivanja sajmo-va kao što su: 3. poljoprivredni sajam Brčko (Brčko, 3.-6.mart) i 34. međuna-rodni sajam Interio / i 3. međunarodni sajam Interio-Exterio (Sarajevo, 16.-20.mart).

Možda bi ovo mogla biti „prelomna“ godina kada bi se neke stvari u sajam-skoj industriji u Bosni i Hercegovini trebale postaviti na svoje mjesto kada je u pitanju organizacija, ali i konkretnija podrška resornih institucija. Naravno, niko niti želi niti može nekom „na-redbom“ kazati ko može a ko ne može organizirati sajmove, i za takvo što i ne postoje pravne osnove, međutim, kad je u pitanju organizacija međunarodnih sajmova u BiH, onda je sigurno da se moraju uspostaviti minimalni uvjeti i kriteriji koje organizatori takvih doga-đaja moraju ispuniti.

Ipak, ono što je nezaobilazno u cije-loj priči je činjenica (kao što je to slučaj svuda u svijetu) da samo tržište i izla-gači određuju koji od sajmova zaslužuju njihovu pažnju, pa će i opstati samo oni sajmovi koji zaista budu mogli ponuditi i izlagačima i posjetiocima adekvatan povrat njihovih investicija, bez obzira radilo se o troškovima izlaganja i orga-nizacije velikog štanda ili samo cijeni ulaznice.

Međutim, da bi sajamska industri-ja u Bosni i Hercegovini zaista mogla dati adekvatan doprinos nacionalnoj privredi naše zemlje, potrebno je da or-ganizatori u saradnji sa privrednicima iz odgovarajuće branše identificiraju sve ključne probleme i nedostatke na rela-ciji sajam-izlagač-posjetilac te iznađu najpovoljnija rješenja za rješavanje istih i unapređenje sajmova. Nakon toga, neophodno je i da resorne institucije u

državi to prepoznaju te utvrde mjerljive kriterije koji će biti isti za sve međuna-rodne sajmova u BiH, te na osnovu njih pomognu kako organizatorima tako i domaćim kompanijama da se predstave na adekvatan način na „domaćem – me-đunarodnom“ sajmu.

Što prije svi odgovorni u zemlji shva-te da su sajmovi pokretači privrede i brojnih privrednih aktivnosti, ali isto-vremeno i ogledalo privrednog stanja i ekonomije jednog područja, industrij-ske grane ili neke pojedine kompanije te da, prije svega, predstavljaju mjesto susreta ljudi i idealnu priliku za svakog izlagača da velikom broju zainteresira-nih kupaca kroz izravan kontakt poka-že najbolje kvalitete svog proizvoda ili usluge, generirajući na taj način razvoj cjelokupnog društva, to ćemo prije svi zajedno na ovim prostorima uživati u dijalektima izlagača iz cijelog svijeta i promociji proizvoda i usluga na svjet-skom nivou, što smo mnogo puta do sada pokazali da možemo i umijemo napraviti.

Krajem prošle godine, Grupacija organizatora sajmova je pripremila i izdala „Kalendar sajmova u Bosni i Hercegovini u 2016. godini“ koji možete pogledati na web stranici Komore pod linkom: http://komorabih.ba/wp-con-tent/uploads/2015/12/sajmovi_2016.pdf .

Muris Pozderac n


Od 2012. godine pa sve do danas, sprovode se brojne aktivnosti s ciljem jačanja ekonomije i pri-

jateljskih veza između zemalja centralne i istočne Evrope sa Kinom ali i između samih zemalja unutar regiona. Jedan od rezultata je osnivanje Poslovnog savjeta Kina-centralna i istočna Evropa tokom samita u Beogradu čiji je član i STK BiH. Pozitivni pomaci su evidentni, a u budućnosti se očekuju daleko bolji rezultati.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kina, Hrvatska, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija, sa jedne strane, i Narodna Republika Kina sa druge, žele unaprijediti nacio-nalne i regionalne projekte. Umjesto za-mjene postojećih bilateralnih mehani-zama ili platformi saradnje, ove zemlje teže da ih dopune i osnaže. Cilj saradnje u okviru „16 + 1“ je, između ostalog, razviti sinergiju s glavnim inicijativama i planovima EU i doprinijeti saradnji Kine i EU u svrhu unapređenja mira, rasta i reformi, te u potpunosti iskoristi-ti prilike koje nudi Inicijativa „One road one belt“.

Jedna od brojnih aktivnosti koje se sprovode u okviru „16 + 1“ jeste i sa-jam „China-CEEC EXPO“ koji je prvi put organizovan prošle godine i na ko-jem su učešće uzele svega dvije kom-panije iz BiH. Za razliku od prošle, u junu 2016. godine, na drugom po redu „China-CEEC EXPO“ sajmu, organi-zovan je zajednički nastup 10 bosan-skohercegovačkih kompanija, i to: PTP Hercegovinavino d.o.o., Vinarija Čitluk d.o.o., Podrumi Andrija d.o.o., Anđelić d.o.o., Halilović d.o.o., Komrad d.o.o. (Podrumi Anđelić), Nature Line d.o.o., Smilje i Bosilje d.o.o., Hepok d.o.o., i Nobel Orient d.o.o.

Na izložbenom prostoru Bosne i Hercegovine, ukupne površine 80 m², svaka od navedenih kompanija ima-la je dio vlastitog izlagačkog prostora opremljenog osnovnom opremom, dok

je Komora imala vlastiti info pult na kojem su bili izloženi svi promotivni materijali, a prezentovani su i nedavno pripremljeni promotivni video mate-rijali. Napomene radi, ukupna izlož-bena površina sajma iznosila je 9.400 m² (5.000 m² za specijalne proizvode i 4.400 m² za hi-tech izložbu). Na istom je izlagalo 260 kompanija, dok su custom-built štandove imale Mađarska, Češka, Bosna i Hercegovina, Slovačka i Latvija. S obzirom da je u isto vrijeme održan i sajam „China International Consumer Goods“, registrovan je 17.401 kupac iz 74 zemlje.

Iako je kinesko tržište za sada dosta restriktivno i zatvoreno kada su u pita-nju proizvodi poput mesnih i mliječnih, svježeg voća i povrća, žitarica, biljaka i sjemenja, jer se isti uopšte ne mogu izvoziti u Kinu, svi bh. proizvodi koji su bili predstavljeni na ovom sajmu, posebno vina, med i eterična ulja, iza-zvali su posebno interesovanje. Prema popunjenim anketnim upitnicima, izla-gači su zadovoljni i brojem i kvalitetom kontakata, kao i organizacijom nastupa.

Prvi dan sajma, bosanskohercego-vački štand i naše izlagače je posjetio i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović zajedno sa zvaničnom delega-cijom BiH koja je učestvovala na svim događajima organizovanim na instituci-onalnom nivou.

S tim u vezi, održane su Ministarska konferencija na kojoj su sumirani dosa-dašnji rezultati saradnje te predložene dalje aktivnosti i Seminar privrednih komora na kojem je, između ostalog, predloženo jačanje saradnje u oblasti edukacije, a predstavnici Komore uče-stvovali su i na događaju u organizaciji kineske Administracije za kvalitet, in-spekciju i karantin na temu uvođenja elektronske certifikacije s ciljem pojed-nostavljenja trgovinske saradnje.

Pored navedenog, posebno je zna-čajno otvaranje stalne postavke pro-izvoda iz zemalja centralne i istočne Evrope. Potpredsjenik STK Nemanja Vasić ovom prilikom otvorio je paviljon Bosne i Hercegovine, izražavajući za-hvalnost organizatorima na ovoj izuzet-

Saradnja Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine

Slijedom inicijative Narodne Republike Kine za unapređenje saradnje sa zemljama centralne i istočne Evrope, osnovana je tzv. formula „16 + 1“ zahvaljujući kojoj je Bosni i Hercegovini otvoren put ka izuzetno značajnom kineskom tržištu. Navedena inicijativa pokrenuta je na prvom samitu šefova država održanom 2012. godine u Varšavi kada su i definisani ciljevi saradnje.

TRŽIŠTA

37INFOKOM – broj 65 – juli/srpanj 2016.

noj mogućnosti za plasman bh. proizvo-da za koje raste potražnja na kineskom tržištu. Najavljeno je intenziviranje sa-radnje pa će, prema riječima potpred-sjednika Vasića, Komora u saradnji sa svim relevantnim institucijama, uklju-čujući Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo inostranih poslova BiH, Ambasadu BiH u Kini i Ambasadu Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini, sprovesti sve potrebne aktivnosti u cilju poveća-nja izvoza i zastupljenosti širokog spek-tra proizvoda na kineskom tržištu.

Drugom po redu sajmu „China-CEEC EXPO“ prethodilo je organi-

zovanje Ekonomskog foruma „16 + 1“ koji je održan u periodu od 4. do 6. maja 2016. godine u Sarajevu u okvi-ru Sarajevo biznis foruma, što svakako svjedoči o sve većoj zainteresovanosti Bosne i Hercegovine za jačanje sarad-nje sa Narodnom Republikom Kinom. Ovom prilikom Sarajevo je ugostilo oko 140 učesnika iz 6 kineskih provincija, a na forumu je učestvovalo više od 40 kineskih kompanija. S obzirom na pre-poznatljivost i značaj, a na zahtjev kine-skih partnera, u prostorijama Komore održani su sastanci sa brojnim kineskim delegacijama na kojima je razgovara-no o potencijalima i mogućnostima

za saradnju, te daljim aktivnostima od međusobnog interesa, a upriličeno je i potpisivanje Sporazuma o saradnji iz-među Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Kineskog vijeća za pro-mociju međunarodne trgovine. Ono što je potrebno posebno istaći slijedom održanih sastanaka jeste da akcenat nije više na plasmanu kineskih proizvoda u BiH već na potražnji kineskog tržišta za bh. proizvodima koji su se dokazali svo-jim kvalitetom.

Činjenica da zainteresovanost kine-skih kompanija i investitora za Bosnu i Hercegovinu značajno raste predstavlja veliki podstrek i uliva nadu domaćim kompanijama. Potencijali, a samim tim i mogućnosti, su izuzetni i bez obzira na velike neusaglašenosti i brojne prepre-ke, zajedničkim radom i zalaganjem re-levantnih institucija obje zemlje, iste je moguće prevazići, te samim tim otvoriti prolaz i za mnoge druge bh. proizvode dokazanog kvaliteta. Ne treba zaboravi-ti značaj regionalne saradnje i činjenicu da su zemlje regiona pojedinačno male i nekonkurentne i da ne mogu zadovoljiti veliko kinesko tržište, ali zato zajedno mogu učiniti mnogo više.

Danijela Kovač n

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u par-tnerstvu sa Švicarskim pro-

gramom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa, organizovala je po osmi put zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Messe - najvećem među-narodnom sajmu industrijskih teh-nologija u svijetu.

Hanoverski sajam je vodeći svjetski sajam industrijskih tehnologija, materi-jala, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti tehnološka rje-šenja, materijale ili proizvode ali i one koji tragaju za kvalitetnim kontaktima i partnerima.

Sajam se održava svake godine, a u 2016. godini ga je posjetilo više od 190.000 poslovnih posjetilaca, od čega

50.000 iz inostranstva. Na izložbenom prostoru površine 240.000 m² svoje proizvode izložilo je oko 5.200 izlaga-ča iz 75 zemalja svijeta. Zemlja partner su bile Sjedinjene Američke Države sa više od 465 američkih kompanija. Ove godine sajam je otvorio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama.

Kompanije iz Bosne i Hercegovine su na sajmu Hanover izlagale na štan-du površine 65m² koji je bio pored kolektivnog štanda SIPPO-a u Hali 4 namijenjenoj za podugovaranje. Sedam kompanija koje su nastupile na navedenom štandu su: Interkomerc Mostar, Zinkteknik Mostar, TTO Sarajevo, Saraj-komerc Gornji Vakuf – Uskoplje, Novi Jelšingrad Banja Luka, Inox Ajanović Tešanj i Oktan promet Bijeljina.

Za bh. kompanije nastup na ovom sajmu predstavlja dugoročnu investi-ciju. Kompanije su ostvarile oko 170 kontakata i ugovorile narudžbi u proci-jenjenoj vrijednosti od 1,9 miliona eura, pa je prema mišljenju učesnika nastup bosanskohercegovačkih firmi ocijenjen kao uspješan.

Ove godine štand Bosne i Hercegovine posjetio je i ambasador BiH u Republici Njemačkoj Željko Janjetović, kao i dele-gacija Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) na čelu sa di-rektorom Gordanom Milinićem.

Kompanije koje su izlagale svoje pro-izvode više puta navele su da im je sa-jam pomogao da ostvare pozitivne po-make u poslovanju i povećanju prodaje, te su iskazale interes za učešće na istom i naredne godine.

Aida Klemenčić n

Nastup privrede BiH na međunarodnom sajmu Hannover Messe 2016

TRŽIŠTA


Grčka privreda se tradicionalno zasniva na poljoprivredi. Ovaj sektor predstavlja 3% BDP-a i

zapošljava oko 12% radne snage. Glavni poljoprivredni proizvodi su duhan (najveći evropski proizvođač) i pamuk (peti najveći izvoznik u svijetu). Grčka također ima značajan stočni fond ova-ca, a u primorskim regionima se nalazi velika industrija ribolova. Zahvaljujući ekonomskoj diverzifikaciji na čelu sa vladom, industrija je zamijenila poljo-privredu kao drugi izvor prihoda poslije usluga. Ona čini 20% BDP-a. Glavni sek-tori su: elektronika, transport materija-la, odjeća i građevinarstvo. Preciznije, Grčka je najveći evropski vlasnik bro-dova. Tercijarni sektor čini blizu tri če-tvrtine BDP-a i zapošljava dvije trećine radne snage. Turizam predstavlja vita-lan izvor prihoda i sam čini 11% BDP-a. Morski ribolov čini 10% BDP-a.

Izvozni proizvodi

U 2014. godini ukupna vrijednost izvo-za iznosila je 26,9 milijardi EUR i bilje-ži blagi pad (1,5%) u odnosu na 2013. kada je vrijednost izvoza bila 27,3 mili-jardi EUR. Glavnih pet izvoznih tržišta za Grčku su: Turska, Italija, Njemačka, Bugarska i Kipar. Ovih pet zemalja čini

38,2% ukupnog izvoza. Vodeći izvozni proizvodi su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, isključujući sirove; lijekovi koji se sastoje od miješa-nih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu; ploče, limovi i trake od aluminija, debljine od 0,2 mm; maslinovo ulje i njegove frakcije dobi-jene od ploda masline isključivo meha-ničkim ili drugim fizičkim sredstvima pod uslovima koji ne dovode do pogor-šanja ulja, bezobzira da li je prerađeno, alihemijski nemodifikovano; riba, svje-ža ili rashlađena itd.

Vrijednost uvezenih proizvoda u Grčku u 2014. godini bilježi rast u od-nosu na 2013. godinu za 1,4% i iznosi-la je 46,7 milijardi EUR, što je rezulti-ralo povećanjem trgovinskog deficita u 2014. godini (19,9 milijardi EUR) u odnosu na 2013. godinu (18,8 milijardi EUR). Glavni uvozni proizvodi bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumeno-znih minerala, sirova; naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih mineral, is-ključujući sirove; lijekovi koji se sasto-je od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu; naftni gas i ostali gasoviti ugljikovodici; putnički brodovi, trajekti, teretni bro-dovi i slična plovila za prevoz lica i robe itd. Vodeći uvozni partneri su: Rusija,

Njemačka, Irak, Italija i Kina.

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

PDV se primjenjuje na prodaju roba, pružanje usluga i snabdijevanje no-vih zgrada. Standardna stopa PDV-a je 23%. Postoje snižene stope od 13% i 6,5%. Snižena stopa od 13% indikativno važi za prehrambene proizvode, lijeko-ve, medicinsku opremu i pomoćne robe, prevoz lica itd. Niska stopa od 6,5% se odnosi na knjige i štampani materijal, kao i stavke u pozorištima itd. Dodatne informacije dostupne su na linku https://dits.deloitte.com/#TaxGuides

Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za 2014. godinu):

- Prosječna tarifa vezana za sve proi-zvode: 3,7%

- Prosječna tarifa vezana za po-ljoprivredne proizvode: 18,13% - Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,68%

Dokumenti potrebni za izvoz su: komercijalna faktura, lista pakovanja, uvjerenje o porijeklu, polisa osiguranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veteri-narska, sanitarno i fitopatološko uvjere-nja, uvjerenje o fumigaciji i sl. zavisno od proizvoda i tržišta.

REPUBLIKA GRČKAUkupan izvoz Bosne i Hercegovine u Republiku Grčku u 2015. godini iznosio je 16.861.293,02 KM i bilježi rast u odnosu na 2014. godinu od 53,05%.

Aktuelni ekonomski pokazatelji (2011. -2015.)

Aktuelni ekonomski pokazatelji: 2011. 2012. 2013. 2015. 2015.*

GDP (US$ mld) (tekuće cijene): 291,15 248,56 241,80* 246,40 252,42

GDP po glavi stanovnika (US$): 26.085 22.347 21.617* 22.318* 22.886

Rast realnog GDP-a (% promjene) -7,1 -7,0 -3,9* 0,6 2,9

Balans tekućeg računa (US$ mld): -28,61 -6,18 1,77* 1,72* 0,27

Balans tekućeg računa (% GDP): -9,9 -2,5 0,7 0,7 0,1

Izvoz (% GDP): 25,5 28,2 30,2

Inflacija (% promjene) 3,3 1,5 -0,9 -0,8 0,3

*procijenjena vrijednost


Forumu je prisustvovalo 20 kompa-nija iz Grčke i 48 bh. kompanija, te je održano više od 70 sastanaka.

Na plenarnom dijelu Foruma prisut-ne je pozdravio predsjednik Komore doc. dr. sc. Bruno Bojić koji je izrazio izuzetno zadovoljstvo što je Komora ugostila tako veliki broj privrednika koji su se odazvali pozivu i okupili s ciljem uspostavljanja novih poslovnih kontakata i jačanja veza dviju zemalja. Naglasio je da se Poslovni forum BiH-Grčka organizuje prvi put i obećao da će Komora kroz svoje aktivnosti težiti ve-ćoj zastupljenosti Bosne i Hercegovine na grčkom tržištu i obrnuto.

Prisutnima se obratio ministar vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Mirko Šarović koji je izjavio da je cilj Foruma unapređenje ekonomskih, tr-govinskih i svih drugih odnosa između BiH i Grčke, a da postoji posebna šansa u turizmu. Ministar je također istakao da je razgovarano i o mogućnosti us-postave čarter letova iz BiH u Atinu i Solun.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke Dimitrios Mardas istakao je da se, obzirom na dobar odziv privredni-ka, nada konkretnim rezultatima su-sreta privrednika. Pozdravio je napore Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija te iskoristio priliku da če-stita na nedavno predatoj aplikaciji za ulazak u Evropsku uniju čiji je i Grčka član. Pored toga, istakao je da je trgo-

vinsku razmjenu koja je od 2006. godi-ne u stalnom porastu moguće podići na još viši nivo, posebno u oblasti turizma i energetike.

Član Upravnog odbora Privredne komore Atine Bekiras Andreas također se zahvalio prisutnima i istakao spre-mnost Grčke za unapređenjem saradnje sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima. Prepoznati su mnogi poten-cijali, te je realno očekivati i konkretne projekte.

Nakon obraćanja upriličeno je pot-pisivanje Sporazuma o saradnji izme-đu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Privredne komore Atine.

Unapređenje ekonomske saradnje BiH i Grčke

Privredna delegacija Republike Grčke, predvođena zamjenikom ministra vanjskih poslova Republike Grčke Dimitriosom Mardasom, posjetila je Bosnu i Hercegovinu 16. marta 2016. godine. Tom prilikom, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je Poslovni forum i bilateralne susrete bh. i grčkih kompanija.

BiH bilježi rast izvoza u Grčku

Ukupan izvoz Bosne i Hercegovine u Republiku Grčku u 2015. godini izno-sio je 16.861.293,02 KM i bilježi rast u odnosu na 2014. godinu od 53,05%. Vodeći izvozni proizvodi su: poluproi-zvodi od željeza ili nelegiranog čelika; toplo valjana žica od željeza ili nelegi-ranog čelika u nepravilno (labavo) na-motanim kolutima; kraft-papir i karton

nepremazani, u rolnama ili listovima, osim onih iz tarifnih brojeva 4802 i 4803; naftna ulja i ulja dobivena od bitu-menskih minerala; ostaci od proizvod-nje škroba i slični ostaci.

Uvoz iz Republike Grčke u Bosnu i Hercegovinu u 2015. godini iznosio je 66.189.342,86 KM i bilježi pad u od-nosu na 2014. godinu od 10,7%. Glavni uvozni proizvodi bili su: polimeri sti-

rena, u primarnim oblicima; agrumi, svježi ili suhi; pamuk, nekardirani i nečešljan: sirove krupne i sitne goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopita-ra, sa dlakom ili bez dlake, cijepane ili necijepane; konstrukcije od alumini-ja (osim montažnih zgrada iz tarifnog broja 9406).

Vanjskotrgovinska razmjena Grčke i BiH u KM

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvoz 10.912.894,40 18.236.620,85 27.463.703,33 10.899.165,03 16.681.293,02

Uvoz 55.931.374,11 56.533.662,62 62.861.603,90 74.146.993,99 66.189.342,86

Obim 66.844.268,51 74.770.286,47 90.331.307,23 85.046.159,02 82.870.635,88

Saldo -45.018.479,71 -38.297.041,77 -35.403.900,57 -63.247.828,96 -49.508.049,84

Pokrivenost % (I / U) 19,51% 32,26% 43,68% 14,70% 25,20%


Značaj razvoja malih i srednjih preduzeća za BiHO malim i srednjim preduzećima (MSP) se puno govori u BiH zadnjih 20-ak go-dina, ali rijetko se njihov razvoj stavlja u historijski, ekonomski, društveni i kul-turni kontekst. Ovaj kontekst je važan za razumijevanje značaja i komplek-snosti razvoja MSP-a u BiH, a često se ne razumije i dovodi do toga da se ova preduzeća posmatraju samo kao „mala privreda“ (mikro preduzeća: zanatske, trgovačke i druge radnje).

Privredom Bosne i Hercegovine prije rata je dominiralo 10-15 velikih kompa-nija koje su bile nosioci razvoja i izvoza. Ove kompanije su privlačile i vezivale čitave mreže malih i srednjih predu-zeća (MSP) koja su bila firme-kćerke, kooperanti, podugovarači ili dobavljači. Ovako organizovana privreda je imala veliki broj MSP-ova koji su takođe bili izvoznici, ali uglavnom posredno pre-ko velikih kompanija. Od njih su učili o izvozu, međunarodnim standardima, međunarodnim tenderima, dokumen-tima i instrumentima međunarodnog plaćanja (akreditivima, garancijama, atestima itd.), te stalno unaprjeđivali svoje performanse da bi udovoljili ra-stućim zahtjevima koje su postavljali veliki izvoznici po pitanju kvaliteta, ro-kova, cijena, pakovanja, certifikovanja. Uz to su ove velike kompanije vezivale i zapošljavale mnoge povezane proizvod-ne, ali i uslužne grane privrede: špedite-re, banke, osiguravajuće kompanije, ca-rinarnice, transportne i komunikacijske kompanije.

Ove velike kompanije su bile i najvaž-niji investitori, kako u nove fabrike tako i u infrastrukturu, naučne i istraživačke projekte, inovacije i školovanje kadrova.

Sistem obrazovanja i nauke je u velikoj mjeri pratio zahtjeve velikih preduzeća za stručnom radnom snagom. Naravno, treba spomenuti i penzione, zdravstve-ne i socijalne fondove koje su ove kom-panije punile.

Pad ovih kompanija nije bio samo njihov pad. One su povukle

za sobom i cijele mreže malih i srednjih preduzeća, kao i indu-

strije koje su se na njih naslanjale te lance socijalnih i penzionih

fondova, dok se obrazovni i nauč-ni sistem odvojio od privrede.

Nakon rata je trebalo izgraditi novi privredni sistem, a fokus se okreće ka malim i srednjim preduzećima koja nisu opterećena prošlošću, privatizaci-jom i svim ostalim problemima sa ko-jim su se susrela nekadašnja preduzeća nakon gubitka tržišta, stručne radne snage i proizvodnih kapaciteta. Mala i srednja preduzeća mogu početi na zdra-vim osnovama i u novom okruženju koje treba da kreira proces tranzicije i proces evropskih integracija. Uz dobru poslovnu klimu, snažnu podršku za na-stanak i razvoj MSP-a, ova preduzeća bi trebala rasti i zapošljavati (apsorbovati ogroman broj nezaposlenih) i izrastati u konkurentne male, srednje i (nove) ve-like kompanije, te razvijati nove mreže saradnje preduzeća svih veličina (lan-ce vrijednosti, klastere, preduzetničke ekosisteme, istraživačke i inovacione centre). Sve to treba pratiti, te mode-le podrške prilagođavati potrebama preduzeća.

Međutim, dobra poslovna klima,

koja u širem smislu znači uspostavljanje institucionalnog, pravnog i političkog okvira, jeste ključna ali nije dovoljna za izgradnju novog privrednog sistema koji treba donijeti rast i zapošljavanje. Ona je horizontalna platforma za sva preduzeća, a dobiva svoju svrhu uz stra-tegije i politike razvoja industrije, dok odabir strateških industrija dalje usmje-rava politike tehnološkog razvoja, ra-zvoja inovacija i usmjerava obrazovni i naučni sistem u pravcu razvoja tih stra-teških industrija. Politike trebaju pratiti i ove trendove.

Danas u BiH oko 99,8% preduzeća spadaju u kategoriju MSP-a. Poređenja radi, u EU 99,8% preduzeća su takođe MSP. Najviše ih u BiH posluje u sektori-ma trgovine i usluga, prerađivačkoj in-dustriji i građevinarstvu. I u EU najveći broj MSP-ova je u ovim sektorima, te u smještaju i ishrani, profesionalnim, teh-ničkim i naučnim aktivnostima.

Inače, EU definicija malih i srednjih preduzeća jasno je odredila kriterije za određivanje oblika preduzeća, a onise odnose na broj zaposlenih, godišnji pro-met i aktivu/dugoročnu imovinu. Osim glavnih kriterija za definiranje MSP-a, u obzir se uzimaju i povezanosti dvaju ili više preduzeća. U tom pogledu, katego-riju mikro, malih i srednjih preduzeća – MSP čine subjekti koji zapošljavaju ma-nje od 250 radnika i koji imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, i/ili ukupni godišnji bilans koji ne prelazi 43 miliona eura.

Institucionalni, pravni i politi-čki okvir za razvoj MSP-a u BiH

Institucionalni, pravni i politički okvir za razvoj MSP-a u BiH se smatra fra-

Evropski akt o malim preduzećima

Vodič za izgradnju institucionalnog, pravnog i političkog okvira za mala i srednja preduzeća


gmentiranim, neizgrađenim i neharmoni-zovanim, a nedostaje vertikalna i horizon-talna koordinacija velikog broja različitih institucija na raznim nivoima, te se čini da se razvojem MSP-a ne upravlja, nego se on odvija stihijski. Preduzeća ovu situaciju opisuju riječima „nema sistema“, čime za-pravo opisuju lošu poslovnu klimu.

Mnoge aktivnosti na poboljšanju po-slovne klime i podizanju konkurentnosti MSP-a provodile su i provode kako do-maće institucije i organizacije tako i me-đunarodni projekti. Pomaka ima, ali su nedovoljni da bi BiH počela zaista sustizati razvijenije zemlje.

Niska likvidnost i dug proces naplate spornih potraživanja je jedna od najvećih slabosti bh. ekonomije, a poreska i druge administracije su identifikovane kao jedne od najznačajnijih prepreka za poslovanje MSP-a u Bosni i Hercegovini. Ovo su samo neki primjeri nerazvijenosti institucional-nog i pravnog okvira za razvoj MSP-a.

S druge strane, BiH se nalazi na rela-tivno visokom mjestu po pitanju lakoće dobijanja kredita, a osnovni razlog za to je prisustvo stranih banaka sa jasnim pro-cedurama i uslovima. Međutim, većina start-up MSP-a u BiH ne ispunjava uslove za dobijanje kredita, zbog neposjedovanja kolaterala ili nepostojanja kreditne istorije.

Analiza međunarodnih referentnih izvještaja u zadnjih, recimo 10 godina, potvrđuje da se u BiH nije desilo puno promjena, što znači da je vrijeme za ubr-zane promjene dosadašnjih politika. Bez obzira na to, postoje i razvijaju se uspješ-na preduzeća u BiH svih veličina, a nove dinamične IT kompanije posluju globalno. Njima i budućim rastućim preduzećima treba uklanjati prepreke i pružiti podršku, a oni će „povući“ razvoj i drugih. Najbolja poslovna (i investiciona) klima je upravo postojanje i rast uspješnih preduzeća. Toga je svjesna i EU, a MSP-ovi u BiH imaju slič-ne probleme1 kao i MSP-ovi u EU2, a to su: pristup tržištima, pristup finansijama, re-gulatorna opterećenja i nedostatak stručne radne snage.

Za izgradnju institucionalnog, prav-nog i političkog okvira (sistema) za razvoj MSP-a Evropska unija je ponudila set po-litika (dimenzija) kao smjernice za države članice, jer nije zadovoljna okvirom i ste-penom podrške koju imaju MSP-ovi u svo-

Deset dimenzija i smjernica SBA1. “Preduzetništvo” daje smjernicu da se stvara okruženje u kojem preduzetnici i porodična preduzeća mogu napredovati i u kojem se preduzetništvo nagrađuje. Aktivnosti u okviru ove dimenzije uključuju promociju preduzetništva, uvođenje preduzetništva u obrazovni sistem, te razvoj ženskog preduzetništva.

2. “Druga prilika” obuhvata smjernicu: Obezbijediti da pošteni predu-zetnici koji su doživjeli bankrot brzo dobiju drugu šansu za uspjeh. U akcionom planu za implementaciju ove dimenzije nalazi se promocija pozitivnog odnosa društva prema onim preduzetnicima koji počinju ponovo i potreba da se da podrška ovim preduzetnicima, te se pozivaju države članice da ubrzaju pravne procedure oko bankrota (u roku od jedne godine).

3. “Prvo misliti na mala preduzeća” sadrži smjernicu da se pravila di-zajniraju tako da se baziraju na principu “Prvo misliti na mala preduzeća”. Ovdje se aktivnosti vežu za učešće MSP-a u ranim fazama izrade propisa (proces konsultacija sa MSP), te za tzv. MSP test – propisi koji se predlažu najprije se analiziraju sa aspekta njihovog uticaja na MSP.

4. “Osjetljivost administracije” upućuje na potrebu da se javna admi-nistracija učini osjetljivom na potrebe MSP-a. Ova dimenzija obuhvata: proces registracije preduzeća (uključujući troškove i princip ‘’sve na jed-nom mjestu’’), sve interakcije preduzeća sa administracijom (uključujući i e-vladu), pojednostavljivanje svih procedura itd.

5. “Državna pomoć i javne nabavke” poziva da se prilagode instru-menti javnih politika tako da odgovaraju potrebama MSP-a – da se olak-ša njihovo učešće u javnim nabavkama i obezbijedi im se bolji pristup državnoj pomoći.

6. “Pristup finansijama” obuhvata smjernicu: Olakšati ovim preduze-ćima pristup finansijskim sredstvima i razvijati pravno i poslovno okru-ženje koje je poticajno i prilagođeno specifičnim potrebama MSP-a, uključujući i blagovremeno plaćanje u komercijalnim transakcijama (naglašava se ponovo EU Direktiva o kašnjenju u plaćanju).

7. „Jedinstveno tržište EU“ poziva države članice da pomognu MSP-ima da bolje iskoriste prilike koje nudi jedinstveno tržište EU. Akcioni plan u okviru ove dimenzije obuhvata podršku MSP-ima po pitanju tehničke regulative, standardizacije, akreditacije i zaštite intelektualnih prava.

8. „Stručnost i inovacije“ sadrži smjernicu: Promovisati povećanje stručnosti (vještina) radne snage u MSP-ima i sve oblike inovacija. Ovdje se države članice pozivaju da rade analize potreba MSP-a za obukama, osmisle kvalitetne programe i pruže informacije o dostupnim programi-ma, i generalno omoguće rast preduzeća kroz razvoj ljudskog kapitala u ovim preduzećima. Po pitanju promocije svih vrsta inovacija, ova SBA di-menzija uključuje i izradu strateških dokumenata za inovacije, izgradnju infrastrukture za podršku razvoju inovacija, finansijskih poticaja, zaštitu intelektualnih prava na inovacije i drugo.

9. „Okoliš“ poziva: Omogućiti MSP-ovima da izazove vezane za zaštitu okoliša pretvore u ekonomske prilike, a da pri tome i sami budu održivi po pitanju okoliša. Aktivnosti u ovoj oblasti uključuju uvođenje ekološki efikasnih preduzeća i proizvoda, te promociju eko-inovacijai uvođenje sistema upravljanja okolišem i standarda u toj oblasti.

10. „Internacionalizacija“ sadrži smjernicu: Poticati MSP-ove da iskori-ste rast globalnih tržišta i podržavati ih u tom nastojanju. Ovdje su mjere podrške ovim preduzećima za izvoz i druge vidove internacionalizacije. Evropska komisija trenutno priprema strategiju internacionalizacije MSP-a

1 Razne ankete i analize koje su proveli domaće institucije i međunarodni projekti u BiH

2 European Commission, Annual Report on European SMEs 2013/2014 – A Partial and Fragile Recovery, Final Report -July 2014, SME Performance Review 2013/2014


jim državama (i na nivou EU) u rješava-nju prepreka koje su MSP identifikovali. Usvojeni set politika se zove Evropski akt o malim preduzećima.

Evropski akt o malim preduzećima

Evropski akt o malim preduzećima (The “Small Business Act” for Europe - SBA)3 usvojen 2008. godine, je sveobuhvatni politički okvir za mala i srednja predu-zeća koji promoviše preduzetništvo i ugrađuje princip “Prvo misliti na mala preduzeća” u procesu donošenja politi-ka i zakona usmjerenih ka jačanju kon-kurentnosti MSP-a.

Iako riječ “Act” na engleskom jeziku znači zakon i Evropska komisija ga je izabrala da naglasi značaj ovog doku-menta, on zapravo nije zakon i zato se u našem jeziku ostavlja riječ akt u nazivu dokumenta.

SBA sadrži deset principa ili dimen-zija politika koji predstavljaju smjernice za politike na nivou Evropske unije i u državama članicama kako bi se ukla-njale prepreke koje ometaju puno is-korištavanje potencijala MSP-a za rast i zapošljavanje. Ovih deset dimenzija oslikavaju četiri prioriteta SBA: promo-cija preduzetništva, smanjenje regula-tornog opterećenja, pristup finansijama i pristup tržištima i internacionalizacija MSP-a.

Politike se mogu prilagođavati spe-cifičnim potrebama svake pojedinačne zemlje članice EU a da se istovremeno postiže određeni stepen harmonizacije širom EU. Uz deset principa politika, SBA sadrži i niz konkretnih pravnih i političkih mjera koje podržavaju imple-mentaciju ovih principa.

Analizom deset dimenzija politika iz SBA može se zaključiti da se radi o hori-zontalnim, generalnim politikama koje se odnose na sva preduzeća, bez obzira iz kojeg su sektora (industrije). Takođe, analiza politika ukazuje na nadležnosti institucija. Za svaku dimenziju politika nadležni su vertikalno različiti nivoi vlasti, a nekada i svi nivoi od državnog do lokalnog, dok su za neke politike nadležne institucije iz različitih sektora horizontalno.

Ove činjenice ukazuju na potrebu sistemskog pristupa

razvoju MSP-a, koji zahtjeva identifikaciju dijelova sistema, a zatim i njihovu vertikalnu i horizontalnu koordinaciju da bi se postigao cilj – rast i za-pošljavanje koje kreiraju ova

preduzeća.

Po pitanju veza politika za razvoj MSP-a sa drugim politikama, potrebno je SBA politike povezati sa specifičnim sektorskim politikama za MSP-ove, u okviru prije svega industrijskih politika. Strategije razvoja pojedinačnih indu-strija treba da uključuju politike za ra-zvoj MSP-a iz tih industrija (naprimjer, strategija razvoja metalne industrije tre-ba da sadrži specifične mjere za MSP-ove iz metalne industrije i po pitanju internacionalizacije, prioriteta u oblasti inovacija, istraživanja i razvoja, razvoj stručnosti radne snage u tim MSP-ima, zaštitu okoliša, uvođenje specifičnih standarda u MSP-ove itd.). Politike za mala i srednja preduzeća trebaju isto tako biti ugrađene i u druge politike: obrazovanja, nauke, istraživanja, razvo-ja i inovacija, regionalnog razvoja, zapo-šljavanja, poresku politiku i druge poli-

tike. Tako su SBA politike ugrađene u strategiju Evropa 2020 i njene sektorske strategije, naročito strategije industrije, obuke i inovacija te druge politike EU. U isto vrijeme razvoj jedne industrije povezan je sa razvojem drugih industri-ja na koje se oslanja, odnosno, mala i srednja preduzeća iz tih industrija pove-zana su međusobno, što se dalje razra-đuje u strategijama za razvoj naprimjer, klastera ili poslovnih zona.

Evropska komisije priprema godiš-nje izvještaje o implementaciji SBA4, a u izvještaju za 2011.5 godinu uključi-la je i reviziju SBA sa prijedlozima za nove aktivnosti zbog ekonomske krize i zbog boljeg usklađivanja SBA sa evrop-skom strategijom razvoja Evropa 2020. Revizija nije promijenila dimenzije po-litika, ali je dodatno razradila neke od njih – „pametnu“ regulativu, pristup fi-nansijama, pristup tržištima, promociji preduzetništva, zapošljavanja i uključi-vog rasta.

U toku je proces konsultacija za novu reviziju SBA, ovaj put Komisija predlaže da prioritet i glavna poruka cijelog SBA bude - rast preduzeća, jer radna mjesta otvaraju samo preduzeća koja rastu. Godišnji izvještaj o implementaciji SBA bazira se na nacionalnim „SBA pregle-dima stanja“ (SBA Fact Sheet), za svaku državu članicu EU, ali i za neke druge države koji su pristupile SBA. Za BiH još nije urađen ovaj pregled.

3 Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions “Think Small First” A “Small Business Act” for Europe, Brussels, 25.6.2008 COM(2008) 394 final

4 SME Performance Review, http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/performance-review/index_en.htm5 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, Economic and Social Committee and the Committee of

the Regions, Review of the “Small Business Act” for Europe, Brussels, 23.2.2011, COM(2011) 78 final6 OECD, http://www.oecd.org/globalrelations/smallandmedium-sizedenterprisessmepolicyindex.htm


Implementacija SBA u BiH BiH je zajedno sa ostalim zemljama za-padnog Balkana pristupila (prihvatila) SBA, kao što je ranije pristupila i doku-mentu koji je prethodio SBA - „Povelji o malim preduzećima“. Još u vrijeme im-plementacije Povelje, OECD, Evropska komisija, EBRD i ETF -Evropska trening fondacija razvili su 2006. godine Indeks politika za MSP6 koji je regionalni izvje-štaj o implementaciji SBA (Povelje prije toga). Za svaku dimenziju SBA politika razvijene su poddimenzije, a zatim za svaku poddimenziju indikatori. BiH je učestvovala u svim dosadašnjim izvje-štajima koji se pripremaju svake dvije godine. Izvještavanje i izrada Indeksa počinju sa samoocjenom država, koje izvještavaju po svakom indikatoru, a zatim i ocjenom nezavisnih eksperata i OECD-a.

Indeks politika za mala i srednja preduzeća se pokazao kao odličan in-strument praćenja implementacije SBA, uporedne analize napretka zema-lja regije, te prezentacije dobrih prak-si. Značajnije od toga, proces izrade Indeksa za BiH (prikupljanje informaci-ja i izvještaja sa raznih nivoa i od brojnih institucija i organizacija, te samoocje-njivanje napretka po poddimenzijama) je otkrio fragmentiranost i neharmo-nizovanost institucionalnog, pravnog i političkog okvira za razvoj MSP-a u BiH, ali je otkrio i masu aktivnosti, mje-ra, projekata i promjena koje se dešavaju na različitim nivoima i u različitim sek-torima za koje institucije nisu znale ili ih nisu povezivale sa implementacijom SBA. Regionalni karakter Indeksa je s jedne strane dobra stvar, jer se zemlje regije mogu upoređivati i takmičiti u implementaciji SBA. Ali, s druge strane, poređenje sa razvijenijim zemljama u EU moglo bi biti korisno radi razumi-jevanja koliko moramo ubrzati reforme da bismo smanjili zaostajanje za njima. Na nivou regiona, BiH je u dosad objav-ljenim Indeksima, nisko rangirana po svim dimenzijama SBA, na zadnjem ili predzadnjem mjestu.

Brojne aktivnosti vezane za pobolj-šanje poslovne klime i povećanje kon-kurentnosti MSP-a koje su se odvijale ili se odvijaju u BiH vezane su za imple-mentaciju SBA, ali se tako ne nazivaju i ne koordiniraju se. Isto tako, reforme koje se provode direktno mogu se ve-zati za implementaciju SBA, ali se to ne povezuje. Primjer za to je i najnovija Reformska agenda.

Kako poboljšati implementaciju SBA u BiHMSP-ovi nisu izolovan sektor i njihov razvoj ne treba prepustiti samo institu-cijama i nivoima vlasti u čijoj su direk-tnoj nadležnosti, jer njihov razvoj traži interakcije u sistemu različitih sektora i nivoa. Kako to postići?

Globalno, u EU i u BiH svi su sagla-sni (naročito nakon ekonomske i finan-sijske krize) da u masi prioriteta i cilje-va koje države sebi postavljaju zapravo postoji jedan prioritet i jedan cilj – rast uz nova radna mjesta. To, istovremeno, znači da postoji i jedan indikator – rast uz nova radna mjesta. Svi ostali prio-riteti i sektori se naslanjaju i direktno zavise od rasta i zapošljavanja. A rast i radna mjesta kreiraju preduzeća. Dakle, svi sektori i sve institucije koje direktno i indirektno imaju ulogu u rastu i zapo-šljavanju, odnosno razvoju preduzeća, svoje politike i aktivnosti trebaju defi-nisati tako da ih prilagode ovom prio-ritetu, a da istovremeno reforme dobiju smisao i krajnji cilj.

Kao primjer može poslužiti (uvijek) aktuelna reforma javne uprave. Ova reforma je i značajan dio SBA (6 od 10 dimenzija SBA uključuje javnu upravu). Generalna reforma javne uprave je ne-ophodna i to nije sporno, ali ako za indi-kator uzmemo rast i zapošljavanje može se izdvojiti i razraditi niz aktivnosti koje su ključne za nastanak i razvoj preduze-ća i tako dobiti sistemski niz interven-cija na svim nivoima javne uprave koje vode ka definisanom prioritetnom cilju: rast i radna mjesta. Ova orijentacija di-

jelova sistema koji imaju ulogu u rastu i zapošljavanju ka jednom cilju znači izgradnju sistema podrške za razvoj MSP-a (i velikih preduzeća). Naravno, generalne i sektorske strategije razvo-ja zemlje prethodno trebaju definisati strateške industrije, čime bi podrška MSP-ima postala ne samo generalna za sva preduzeća, nego bi za strateške in-dustrije MSP-ovi dobili podršku speci-fičnu za njihovu industriju iz specifičnih (sektorskih) dijelova sistema.

Neki modeli harmonizacije koji se koriste u EU mogu poslužiti za razmi-šljanje. Jedan od modela je projektni pristup, koji je moguće primijeniti u svakoj dimenziji SBA, na način da se dizajniraju projekti koji rješavaju neki problem uz precizno definisane učesni-ke i njihove zadatke, definisane rokove i potrebna sredstva. Svi projekti se uslov-no finansiraju – moraju doprinijeti ne-kom od zajednički dogovorenih širih ili užih ciljeva.

Za ilustraciju projektnog pristupa može se uzeti projekat vlade Slovenije „Sve na jednom mjestu“ koji je 2005. godine dizajniran kao projekat omogu-ćavanja registracije preduzeća za 3 dana i na jednom mjestu. Projekat je uključio 9 ministarstava te brojne institucije ver-tikalno i horizontalno. Sva preduzeća se mogu registrovati besplatno elektronski ili na 200 odabranih uvezanih lokacija, i to tako da se uz registraciju preduzeća u poslovne registre, odmah elektronski registruje i u poreske registre, fondo-ve penzionog i socijalnog osiguranja (mogu osigurati i članove porodice), dobiti PDV registraciju, otvoriti privre-meni bankovni račun za registraciju, registrovati sve promjene u preduzeću, te zatvoriti preduzetničku radnju. Sve u svemu, jedno preduzeće može godišnje obaviti 1.600.000 on-line procedura. Sve procedure su takođe besplatne. Ovaj projekat je bio u sklopu implementaci-je SBA u Sloveniji, a sufinasirala ga je EU.

Jasmina Ahmetbašić n

Vanjski saradnik na projektu „Podrška konkurentnosti malih i sred-

njih preduzeća u BiH“, koji finansira Europska unija, a implementira EBRD

kroz program „Savjetovanje za mala preduzeća“

Dok se u BiH bavimo osnovnim strategijama i zakonima za razvoj MSP-a i preduzetništva (i samo na prvom nivou generalnih politika) te gradimo bazičnu infrastrukturu za podršku preduzećima, dotle (razvijene) zemlje članice EU razgo-varaju o reindustrijalizaciji (trećoj industrijskoj revoluciji), „pametnoj“ specijalizaciji, digitalnim regionima i ekonomijama znanja, fokusiraju se na industrije budućnosti (nano i mikrotehnologije, nove materijale, biotehnologije), mobiliziraju resur-se za nauku, istraživanje, razvoj i inovacije i takmiče se u novim teh-nologijama, te pri tome u svim obla-stima posebnu pažnju poklanjaju malim i srednjim preduzećima.


Stanje u oblasti cestovnog prijevo-za putnika nije niti malo u zavid-nom položaju, između ostalog, i

zbog pojave nelegalnog prijevoza koji se ogleda u radu “na crno” u transportnom sektoru.

Po Zakonu o međunarodnom i me-đuentitetskom cestovnom prijevozu, “prijevoznik“ u međunarodnom prije-vozu je pravna ili fizička osoba registri-rana za međunarodni prijevoz putnika i roba, dok je kaznenim odredbama definirano da će se za prekršaj kazniti prijevoznik.

Lutajući po pravnoj regulativi, pi-tanjima institucionalne nadležnosti ili nenadležnosti u borbi protiv ove pojave, sektor putničkog cestovnog prijevoza doveden je u veoma težak položaj. U međuvremenu pojava rada na crno u ovom sektoru dostiže ozbiljne razmjere. Nelegalni prijevoz kroz rad “na crno” ogleda se u obavljanju cestovnog prije-voza putnika, pretežno međunarodnog, od strane lica koja nisu, u skladu sa va-žećim zakonskim i podzakonskim regu-lativom, registrirana za obavljanje ova-kve vrste djelatnosti. Najčešće se ovaj prijevoz obavlja motornim vozilima sa 1+8 sjedišta, iako se na određenim put-nim pravcima obavlja i putničkim mo-tornim vozilima sa pet sjedišta.

U skladu sa ovim, postavlja se pitanje da li je općeprihvaćeni termin nelegal-nog prijevoza, često upotrebljavan za ovu pojavu, precizan i adekvatan. Ono

što je nesporna činjenica jeste da ova-kva pojava postoji i da nije u zakonskim okvirima. Lica koja se bave ovakvim ak-tivnostima koriste sve dostupne vidove oglašavanja prema potencijalnim put-nicima, nudeći im usluge prijevoza po niskim cijenama.

Ova pojava pravi ogromnu štetu dr-žavi i prijevoznicima. Osim direktnog ugrožavanja egzistencije registriranih prijevoznika, Bosni i Hercegovini se čini dvostruka šteta, prvenstveno zbog neplaćanja poreznih dažbina a paralel-no sa svojim djelovanjem registrirani prijevoznici trpe ogromne gubitke u ostvarenim prihodima, što kao posljedi-cu ima smanjen priliv novca u državni budžet po osnovu ubiranja poreza.

Uslijed navedenog, evidentno je i smanjenje broja putnika koje prevoze registrirani prijevoznici, kao i neren-tabilno poslovanje autobuskih stanica uzrokovano praksom da se putnici uzi-maju izvan autobuskih stanica. Sve na-vedeno dovodi do stagnacije u razvoju ove privredne grane. Procjenjuje se da ovakva nedopuštena aktivnost na go-dišnjem nivou odnosi desetine miliona KM.

Potrebno je obratiti pažnju na edu-kaciju osoba koje koriste ovakve usluge. Sigurnost putnika koji svjesno ili nesvje-sno ulaze u rizik korištenjem ovakvog vida transporta je upitna od momenta ulaska u vozilo do momenta dolaska na odredište, naročito uzmemo li u obzir

da lica koja ih prevoze ne prolaze lje-karske preglede, da su upitne kontrole tehničke ispravnosti vozila te da, što je najbitnije, sami putnici i njihov prtljag nisu osigurani. Pa ipak, usprkos svemu navedenom ovakav vid transporta pro-nalazi svoje korisnike. U suprotnom ne bi ni postojao.

U cilju iznalaženja rješenja ovog pro-blema organizirano je niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva komuni-kacija i transporta BiH, Granične po-licije BiH, entitetskim i inspektorima Inspektorata Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Odbor Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitet-skom cestovnom prijevozu putnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine godinama upozorava nad-ležne državne organe i institucije o hit-noj potrebi poduzimanja koordiniranih interresornih mjera i aktivnosti na svim nivoima u cilju otkrivanja, sprječavanja i sankcioniranja ovakvih društveno ne-prihvatljivih pojava.

Konačno, potrebno je pristupiti izra-di akcionog plana borbe protiv ovakve pojave rada na crno u transportnom sektoru uz multidisciplinaran pristup predstavnika nadležnih bosanskoherce-govačkih institucija.

Rad na crno u transportnom sektoru

Sektor putničkog cestovnog prijevoza doveden je u veoma težak položaj • Ova pojava pravi ogromnu štetu državi i prijevoznicima

TRANSPORT


TRANSPORT

Priroda posla profesionalnog vo-zača, naročito u međunarodnom prijevozu, zahtijeva odsustvo od

porodice, prijatelja, druženja i sl., zbog čega ga većina mladih ljudi na zapadu smatraju neatraktivnim zanimanjem. Iako je u našem regionu ovo zanimanje još uvijek interesantno mladim ljudima, već se osjete prve naznake nedostat-ka kvalitetnih profesionalnih vozača, prvenstveno zbog njihovog odlaska i zapošljavanja u prijevozničkim fir-mama Slovenije, Austrije, Njemačke i dr. Uglavnom su to vozači sa stečenim radnim iskustvom u nekoj od domaćih prijevozničkih kompanija, pa sve češći slučajevi da u kratkom periodu prije-voznik ostane bez 10-15 takvih vozača s pravom izazivaju, ako ne poremećaje, a onda barem frustracije i zabrinutost kod svakog prijevoznika.

Svaki iole ozbiljan prijevoznik svje-stan je da bez konstantnog ulaganja u vozni park ne može opstati na međuna-rodnom tržištu transportnih usluga, kao i da je, bez obzira na pažljiva ulaganja u prijevozna sredstva, jedan od temeljnih faktora uspješnog poslovanja kvalitetno vozno osoblje. Zbog toga je pred među-narodnim prijevoznicima sve prisutnije pitanje – kako ga zadržati.

Ako se ima u vidu činjenica da se prema zapadnim zemljama zapute samo oni vozači koji imaju određeno radno iskustvo, ovaj problem postaje i društveni problem. Naime, nakon za-vršenog školovanja, predstoji stjecanje bogatog praktičnog iskustva, koje se pored opće poznatog iskustva u uprav-ljanju vozilom, zasniva i na poznava-nju carinskih procedura, režima pod kojima se obavlja prijevoz u različitim državama, poznavanju propisa u tim državama, upravljanju različitim aplika-cijama za obračun putarina, radu sa di-

gitalnim tahografom, stjecanju vještina u komunikaciji sa stranim kontrolnim i drugim organima itd. Bez zanemari-vanja činjenice da i sami vozači u svim ovim procesima također investiraju u svoje osposobljavanje, jasno je da se ova iskustva ne mogu steći u školi, nego na jedinom mogućem mjestu koje se zove – prijevoznička firma (koja je zapravo u ovom slučaju veliki investitor i poligon za praktičnu, živu obuku). Dakle, lako je zaključiti da je jedini koji nema ulo-gu investitora a dobija „gotov proizvod“ prijevoznik iz neke zapadne zemlje kod kojeg zaposlenje potraži takav vozač.

Pojedini teoretičari rješenje vide u većim platama vozača, no, kao i obično, ne nude rješenje kako doći do većih pla-ta. Takvo rješenje iziskuje i veće prihode po voznoj jedinici, za što teoretičari ne nude formulu. Ona i ne postoji iz naj-manje dva razloga: nemogućnost pove-ćanja cijene prijevoza koju diktira samo tržište i problem ograničenja boravka vozača na teritoriji EU i drugih država na 90 dana u 180 dana (što ograničava broj radnih dana profesionalnog vozača u međunarodnom prijevozu na maksi-malnih 15 dana mjesečno). Dakle, ma koliko elaborirali o nemogućnosti po-većanja cijene prijevoza kao o prvom razlogu, doći ćemo do jedinog mogućeg zaključaka - da o njemu ne odlučuje pri-jevoznik nego tržište.

Drugi razlog je vrlo interesantan te predstavlja prostu administrativnu ba-rijeru sa negativnim ekonomskim i dru-gim efektima kako po prijevoznika tako i po samog profesionalnog vozača. Čak i da se zanemare troškovi organizacije i praćenja rada u ovakvim uvjetima, pri-jevozniku su enormno povećani troš-kovi zbog nužnog zapošljavanja većeg broja vozača sa manjim brojem radnih dana. Uspostavljanje kontrola na unu-

tarnjim granicama Europske unije po-većalo je vrijeme transporta te smanjilo efikasnost korištenja vremena dozvolje-nog boravka vozača na prostoru EU. Sve to dovodi prijevoznika u poziciju borbe za očuvanje dostignutog nivoa plata ili njihovo reduciranje, a nikako u poziciju za njihovo povećanje.

S druge strane, profesionalni vozač nije u mogućnosti raditi puno radno vrijeme i u skladu s tim ostvariti redov-nu mjesečnu zaradu. Također, u nasto-janju da svaki dozvoljeni dan boravka u EU i drugim državama iskoristi za izvršavanje radnih zadataka, profesio-nalni vozač ostaje bez prava da u svoje slobodno vrijeme stupi na teritoriju EU i drugih država radi posjete rodbini, tu-rističkog putovanja, prisustva sportskim i drugim događajima i sl., kao što to ima i svaki drugi građanin, bilo da je neu-poslen ili uposlen na drugim radnim mjestima.

Iako je ovaj problem prepoznala i Europska komisija te u cilju njegovog rješavanja 2014. godine proslijedila pri-jedlog za dopunu pojedinih odredaba europske legislative iz ove oblasti, ze-mlje članice još uvijek razmatraju ovaj prijedlog, nakon čega bi se moglo očeki-vati i njegovo razmatranje u Europskom parlamentu. Kako je pitanje prava raste-gljivo i uvijek u sjeni ekonomskih inte-resa, jasno je da rješavanje ovog pitanja predstavlja veliki izazov za države čla-nice EU i Europski parlament, kao što i pitanje profesionalnih vozača u među-narodnom cestovnom prijevozu pred-stavlja izazov za međunarodne cestovne prijevoznike.

Zijad Sinanović n

Novi izazovi pred prijevoznicima u međunarodnom cestovnom prijevozu

Nedostatak kvalificiranog i stručnog vozačkog osoblja već dugi niz godina predstavlja jedan od velikih problema za prijevoznike u pojedinim zapadnim zemljama Europske unije, koje su to pitanje nastojale rješavati tako da su odobravale zapošljavanje vozača iz drugih zemalja.


TIR je kratica za Transports Internationaux Routiers, što u prijevo-du znači međunarodni cestovni prije-voz. U Bosni i Hercegovini TIR sustav je uspostavljen 2010. godine i od tada je TIR odjeljenje Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine izdalo preko 7.500 TIR karneta bosanskohercegovač-kim prijevoznicima koji su ovlašteni da koriste TIR karnete.

TIR karnet cestovnim prijevoznica-ma u BiH donio je brojne prednosti koje se ogledaju u smanjenim troškovima i kašnjenjima prijevoza, roba se kreće preko međunarodnih granica s mini-malnim ometanjima i stajanjima, do-kumenti su pojednostavljeni i standar-dizirani i nema potrebe za depozitom (garancijom) na granicama tranzitnih država. Za neometano funkcioniranje TIR sustava prijevoznici mogu zahvaliti stručnom osoblju Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komo-re Bosne i Hercegovine, koje konstan-tno radi na usavršavanju i usmjeravanju prijevoznika za pravilno korištenje TIR karneta. Tome u prilog govori i podatak da od početka uspostave TIR sustava u Bosni i Hercegovini nije registriran nije-dan slučaj potraživanja od prijevoznika.

U pogledu inovacija i tehničkih rje-šenja koje je Vanjskotrgovinska komora

BIH omogućila korisnicima TIR su-stava, tu je elektronska preddeklaracija (TIR EPD). TIR EPD je besplatna inter-net aplikacija koja je dostupna korisni-cima koji su u TIR sustavu i koja nudi niz mogućnosti i prednosti za korisnike TIR karneta. TIR EPD se mora poslati u carinsku ispostavu pri izlasku iz EU, odnosno na ulazu u EU. Koristeći TIR EPD, korisnici štede novac jer izbjega-vaju posrednika, odnosno špeditera, skraćuju vrijeme čekanja na granici, posrednici neće imati uvida u njihove komercijalne dokumente, „single win-dow“ koncept – jednom kreiranu dekla-raciju mogu poslati na više carinarnica, upravljanje porukama (odgovorima) carine i jednostavan pristup – sa bilo kojeg mjesta gdje ima internet.

Poboljšanja

TIR odjeljenje Vanjskotrgovinske ko-more BiH, u suradnji s Međunarodnom unijom cestovnih prijevoznika iz Ženeve i Upravom za neizravno opore-zivanje BiH, konstantno nastoji da pro-širi već postojeće prednosti koje domaći prijevoznici koji koriste TIR karnete imaju i dodatno im olakša poslovanje. Djelujući u tom pravcu, od 1. 1. 2016. godine rok važenja TIR karneta je pove-

ćan sa 60 na 75 dana. Trenutno se pro-vode aktivnosti sa Upravom za neizrav-no oporezivanje BiH kako bi se sigurna garancija od 50.000 USD po svakom karnetu povećala na 100.000 EUR, čime se osigurava plaćanje carinskih dažbina, ukoliko ih carinski dužnik ne izmiri u predviđenom roku. Također, od 1. 7. 2016. godine cijena TIR karneta će biti niža, čime će ujedno biti i prihvatljivija većem broju domaćih prijevoznika.

Možemo zaključiti da...

Broj okončanih operacija pod TIR kar-netom u BiH je u prvom mjesecu tekuće godine 3 puta veći od broja TIR karneta izdanih domaćim prijevoznicima, što ukazuje na činjenicu da postoji veliko tržište na kojem domaći prijevoznici još uvijek nisu prisutni, te da veliki dio po-sla umjesto njih rade strani prijevozni-ci. To je, faktički, još uvijek nedovoljno iskorišten resurs, ali naš zadatak je da nastojimo osigurati prijevoznicima po-trebne preduvjete i informacije.

U cilju dobivanja potrebnih informa-cija, TIR odjeljenje možete kontaktirati na telefone 033/566-172 i 033/566-174 ili na mail [email protected].

Kristina Ćosić n

USLUGA VTK BIH

Broj okončanih operacija pod TIR karnetom u BiH u prvom mjesecu tekuće godine je 3 puta veći od broja TIR karneta izdanih domaćim prijevoznicima, što ukazuje na činjenicu da postoji veliko tržište na kojem domaći prijevoznici još uvijek nisu prisutni, te da veliki dio posla umjesto njih rade strani prijevoznici.

Prošlost i budućnost TIR sustava u BiH


USLUGA VTK BIH

Oblast sigurnosti neprehram-benih proizvoda uređena je Zakonom o općoj sigurnosti

proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 102/09), Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti („Službeni glasnik BiH“, broj 45/04) i Zakonom o nadzoru nad tržištem u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 45/04, 44/07 i 102/09). Pored ovih zakona doneseni su podzakonski propisi koji uređuju oblast sigurnosti za posebne skupine proizvoda, kao i prateće norme.

Imajući u vidu zahtjeve koje potrošački proizvodi moraju ispunja-vati, proizvođači, uvoznici i distributeri moraju pažljivo izvršiti provjeru proiz-voda prije stavljanja na tržište, odnosno same prodaje, kako bi se uvjerili da su proizvodi sigurni i usklađeni s općim i/ili posebnim zahtjevima važećih zako-na i tehničkih propisa. Tehnički propis uređuje tehničke zahtjeve, izravno ili upućivanjem na normu, te propisuje oblik, sadržaj i grafički simbol znaka sukladnosti i postupke ocjenjivanja sukladnosti. Proizvodi, za koje je to propisano, moraju biti označeni zna-kom sukladnosti.

Najpouzdaniji način da se dokaže sukladnost proizvoda s propisanim zahtjevima je laboratorijski ispi-tati proizvod. Isto tako, proizvođač/ uvoznik je dužan osigurati ispitno izvješće i/ili druge zahtijevane doku-mente o sukladnosti kojim se dokazuje da su ispunjeni svi propisani zahtjevi za određeni proizvod.

Agencija preko svoje internetske stra-nice i kontaktom s voditeljima projeka-ta za određenu skupinu proizvoda daje gospodarskim subjektima preporuke da

prate informacije o povratu i povlačenju proizvoda s tržišta, kao i prigovore po-trošača koji se odnose na sigurnost pro-izvoda prije nego što proizvod naruče ili stave u prodaju.

Ukoliko gospodarski subjekti, na temelju raspoloživih obavijesti i profe-sionalnog znanja i iskustva, znaju ili bi trebali znati da proizvod koji su stavili na tržište predstavlja rizik za potrošače i da nije sukladan s općim sigurnos-nim zahtjevima, dužni su o tome od-mah obavijestiti Agenciju, naročito dajući podatke o mjerama i radnjama poduzetim kako bi se spriječio rizik za potrošače.

Ovaj Vodič će pomoći gospodars-kim subjektima da donošenjem dobrih poslovnih odluka zaštite sebe i svoje kupce.

Uz pravni temelj i primjenjive norme, u Vodiču su navedeni rizici koje proizvodi predstavljaju i obveze gospo-darskih subjekata za proizvode koji će biti u fokusu nadzora u 2016. godini. Gospodarskim subjektima se savjetuje da posvete pozornost i razmotre poten-cijalne rizike i za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovim Vodičem.

Vodič je objavljen u tiskanoj formi, kao i u elektroničkoj formi, koju možete preuzeti na internetskoj stranici Agencije u pdf formatu.

Za više informacija o sigurnos-nim zahtjevima za neprehrambene potrošačke proizvode kontaktirajte Agenciju.

Tekst pripremio: mr.sc. Dražan Primorac, dipl. ing. prom.

Zamjenik direktoraAgencija za nadzor nad tržištem BiH

Proizvodi koji će biti u fokusu nadzora u 2016. godini

� Ljestve za kućnu uporabu � Skateboardi � Bicikli za malu djecu � Bicikli za odrasle i mlade � Upaljači � Dude za bočice i dude varalice � Nakit i odjeća � Obuća � Igračke � Kozmetička sredstva � Električne svjetiljke opće

namjene � Dječje svjetiljke � Električne kvarcne sobne

grijalice � Aparati za šišanje � Ručne električne bušilice � Ručni električni trimeri za travu � Plutajuća pomagala za učenje

plivanja � Zaštitna/ sigurnosna obuća � Zaštitne rukavice za mehaničke

rizike � Elementi za zidanje od gline � Termoizolacijski proizvodi za

zgrade

Smjernice gospodarskim subjektimaAgencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine u veljači ove godine je objavila prvo izdanje Vodiča za gospodarske subjekte, s namjerom da proizvođače, ovlaštene uvoznike i distributere uputi u to kako neprehrambene potrošačke proizvode uskladiti s propisima i pripadajućim normama u Bosni i Hercegovini. Također, potrošači koji kupuju navedene proizvode mogu koristiti ove informacije kako bi izbjegli kupnju proizvoda koji predstavljaju određen sigurnosni rizik.

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BiH

Karađorđeva 8, 71123 Istočno SarajevoTel: 057/340-718; Faks: 057/343-502E-mail: [email protected]/ANNTBIHhttps://twitter.com/ANNTBIH

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BiH


Gospodine Petroviću, ovaj razgovor vodimo u danu kada je RAK izdao i posljednju od tri dozvole javnim emi-terima u BiH da krenu sa emitovanjem digitalnog signala. Kada bi trebalo po-četi emitovanje?

‘’Tačno je da smo danas (29. febru-ara, op. aut.) izdali dozvolu RTRS-u za emitovanje eksperimentalnog digital-nog signala. Prethodno su dozvole iz-date BHT-u i FTV-u, koji su zahtjeve podnijeli sredinom decembra prošle godine.

Za izdavanje prvih dozvola, kao i za sve drugo u ovom procesu, trebalo je jako puno vremena. Mi smo u jednom momentu dobili zahtjev sva tri javna servisa za isti uređaj, što govori da se nisu dogovarali. RAK je rekao da ne može da donosi odluke o tome na takav način i da je potrebno da se javni ser-visi međusobno dogovore i da pošalju usaglašene zahtjeve prema RAK-u. To usaglašavanje je trajalo jako dugo, da bismo, konačno, krajem prošle godine od Odbora javnog RTV sistema dobili informaciju o dogovoru i međusobnom sporazumu tri javna emitera. Mi smo u redovnoj proceduri izdali takozvana djelimična rješenja za one uređaje koji su već instalisani i koji su prošli provje-ru i tehničko testiranje. Obaveza tri jav-

na emitera je da obezbijede istovremeno emitovanje signala sva tri javna servisa i to je uslov koji će morati biti ispunjen.

U ovom mjesecu kreće emitovanje eksperimentalnog digitalnog signala u tri digitalne zone – Sarajevo, Banjaluka i Mostar. To je ta prva faza digitalizaci-je. Trenutno se nabavlja oprema kako bi se pokrile i sve ostale emisione zone, kojih ukupno ima devet. U drugoj fazi cijela BiH biće pokrivena digitalnim signalom.’’

Kako je tekao cijeli ovaj proces i zašto je BiH toliko kasnila?

‘’Sa izradom Strategije za prelazak sa analognog na digitalni sistem emitova-nja počeli smo 2006. godine. Prethodno se još od 2004. godine radilo na novoj preraspodjeli frekvencija. Na među-narodnoj konferenciji u vezi s tim pi-tanjem, koja je održana 2006. godine, BiH je jako dobro prošla i dobila je jako puno frekvencijskih resursa.

Dakle, gledano sa stanovišta regula-tora, mi smo bili spremni za proces digi-talizacije, ali se proces odigravao znatno sporije. Mi iz RAK-a, u okviru Radne grupe za digitalizaciju, predložili smo Savjetu ministara BiH Akcioni plan koji je precizirao šta bi ko u tom procesu trebalo da radi i kako da se cio proces

finansira. Međutim, taj Akcioni plan ni-kad nije bio usvojen u Savjetu ministara BiH, bez obzira na činjenicu da su bili stvoreni tehnički uslovi i da je finansira-nje projekta bilo obezbijeđeno iz viška prihoda RAK-a. S naše strane urađeno je sve što je bilo moguće, ali odluke u Savjetu ministara BiH nije bilo.

Raspisan je tender za nabavku opre-me za prvi multipleks, koji je trebao da služi za javne RTV servise, ali provedbe-ni dio nikad nije dogovoren. Tako smo i došli u situaciju da, tek nakon provede-na tri tendera, dođemo do dijela opre-me za javne servise koji su morali da potpuno inoviraju prenosnu i emisionu opremu. Rješavani su i problemi oko raspodjele opreme te vlasničkih odnosa, što nam je takođe oduzelo jako mnogo vremena.

Tokom 2015. godine svi ovi proce-si su otkočeni. Donesene su odluke o raspodjeli opreme i očekivali smo da

INTERVJU >>> Siniša Petrović, pomoćnik direktora RAK-a BiH za radiofrekventni spektar

Proces digitalizacije treba ubrzati!

Tri javna emitera u Bosni i Hercegovini – BHT, FTV i RTRS – najkasnije do sredine marta započeće sa testnim emitovanjem digitalnog signala za šire područje Sarajeva, Mostara i Banjaluke. Na taj način biće okončana prva faza skoro deceniju dugog puta procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, koji je započeo još 2006. godine i koji je, prema međunarodnim propisima koji važe za ovu oblast, trebao da bude okončan do 17. juna prošle godine. Zašto je BiH jedina država u Evropi koja je probila ovaj krajnji rok za prelazak sa analognog na digitalno emitovanje, šta su posljedice te činjenice, kako će dalje teći proces digitalizacije javnih servisa i privatnih medijskih kuća, te kakve obaveze i kakvu korist će od toga imati učesnici u tom procesu, kao i građani naše zemlje? Na sva ova pitanja u ekskluzivnom razgovoru za „Infokom“ odgovara Siniša Petrović, pomoćnik direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH za radiofrekventni spektar.


se konačno krene u realizaciju. Onda su, međutim, nastupili novi problemi i nedoumice.’’

Šta ste preduzeli kada ste shvatili da će naša zemlja probiti sve rokove za digitalizaciju?

‹›Još u novembru 2014. godine, kada smo shvatili da nema šanse da se ovaj proces završi do 17. juna 2015., izašli smo sa prijedlogom u nekoliko tačaka. Prvo, tražili smo da se ubrza nabavka kompletne opreme, odnosno da se opre-ma ne nabavlja po fazama, kako je rani-je bilo predviđeno. Drugo, tražili smo da se poveća kapacitet digitalne mreže jer prema odluci Savjeta ministara BiH iz 2006. godine tehnologija je bila takva da omogući 8 kanala na jednoj frekven-ciji. Mi smo, međutim, predložili da Savjet ministara BiH donese odluku o nabavci opreme koja će omogućiti da se na jednoj frekvenciji emituje do 16 kanala. Zašto je to bitno? Bitno je zbog našeg trećeg prijedloga koji kaže da jav-ni servisi, uz posebna odobrenja, mogu višak svojih kapaciteta da iznajmljuju komercijalnim stanicama i da prihodi idu prema tri javna servisa. Četvrti naš prijedlog bio je da Savjet ministara BiH donese odluku o tome na koji način će se raspoređivati višak kapaciteta u no-vom digitalnom paketu.

Krajem prošle godine Savjet mini-stara BiH podržao je naše prijedloge i donio odluku da se raspiše druga faza tendera za nabavku opreme bolje teh-nologije, sa većim kapacitetom. Dali su nam zadatak da napravimo dokument koji bi omogućio javnim servisima da u mrežu ubace i komercijalne stanice, a donijeli su i odluku da se višak kapacite-ta dodijeli takođe javnim servisima, od-nosno da se i ostale frekvencije dodijele javnom servisu, dakle ne samo ovih 13

kanala, nego i dodatnih 16 kanala, koji bi se iznajmljivali komercijalnim stani-cama. Budući da javni servisi nemaju pravo da naplaćuju iznajmljivanje fre-kvencija, oni bi se morali dogovoriti oko formiranja zajedničkog tijela korporaci-je ili multipleks – operatera javnih ser-visa. To četvrto tijelo bilo bi neka vrsta telekom operatera tri javna servisa, tj. imalo bi pravo da iznajmljuju kapacitete i da naplaćuju iznajmljivanje tih kapaci-teta. To bi, u stvari, bio dodatni prihod i jedan od stabilnih izvora finansiranja javnih servisa.››

Radi li se na formiranju tog operatera i koliko će privatni mediji plaćati kori-štenje digitalne mreže?

‘’I tu ima problema i oko shvatanja uloge tog tijela i oko njegovog formira-nja. Taj mrežni operater javnih servisa imao bi ulogu kablovskih operatera. Bez njegovog formiranja mi u RAK-u ne-mamo sagovornika na temu visine rente za korištenje digitalne mreže. Imamo različite modele, ali u ovom trenutku o tome ne možemo da razgovaramo jer javni servisi nisu postupili po zaključku Savjeta ministara i osnovali multipleks operatera kao jedinog koji bi s nama mogao da priča o tim stvarima. Inače, finansijsko opterećenje privatnih medij-skih kuća ne bi trebalo da bude preveli-ko jer im se brišu troškovi dostavljanja signala do svih predajnika. Do sada su morali da plate i korištenje tornja, i struju, i inženjera koji održava opremu, a sada će sve to preuzeti neko drugi.

Ostavićemo još neko vrijeme, ali ako se ne formira operater, može se i promi-jeniti odluka. Ukoliko Savjet ministara BiH procijeni da ne postoji mogućnost realizacije jedne dobre ideje i šanse za tri javna servisa da putem tog operatera ostvaruju prihode, onda može da iza-

bere operatera koji će doći izvana i koji ima iskustvo, želi da radi i da prihoduje. Tada bi javni servisi valjda shvatili da im je propao novac i da nisu iskoristili be-nefite koje im je država dala. Ipak, treba biti optimista i očekivati da će javni ser-visi smoći snage da prevaziđu probleme i dogovore se oko formiranja multipleks operatera.’’

Privatni mediji već su negodovali jer nisu obuhvaćeni procesom digitaliza-cije. Kako to komentarišete?

‘’Za ovo i privatni mediji moraju preuzeti dio odgovornosti. Agencija je nebrojeno puta upozoravala i pozivala i javne i privatne medije da izvrše svoje-vrstan pritisak na zakonodavnu i izvrš-nu vlast u cilju što brže realizacije ovog procesa jer u protivnom prijeti gašenje dijela TV predajnika, a samim tim mož-da i prestanka rada pojedinih TV kuća. Reakcije, međutim, nije bilo.

Pazite, od 17. juna prošle godine BiH više ne može da zaštiti emitovanje ni javnih servisa, ni komercijalnih televizi-ja. U slučaju žalbe bilo koje države, mi moramo da ugasimo ili smanjimo sna-gu predajnika. Takve slučajeve i proble-me već smo imali na sjeveroistoku i na istoku BiH, nakon što je Srbija pustila digitalni signal.

Međutim, ozbiljan problem će biti kada i mi sami sebi počnemo da smeta-mo. Kada pustimo „multipleks A“, onda će i on početi da smeta frekvencijama televizijskih stanica u BiH. Zato smo i donijeli zaključak da se sve televizijske stanice koje će biti ugrožene prilikom uvođenja digitalizacije sad odmah, u prvoj fazi smjeste, u taj multipleks jav-nih servisa, a onda, kada se stvore uslovi i kad budemo imali dovoljno vremena, razvijati taj „multipleks B“ i u njega naseljavati one televizijske stanice koje nisu uspjele da nađu mjesto u „multi-pleksu A“. Inače, komercijalne stanice će morati da obezbijede da njihov signal dođe do takozvanih tačaka interkonek-cije digitalne mreže javnih RTV servisa. Njihov će zadatak biti da dostave signal do tačaka koje budu odredili javni ser-visi, kao i to da taj signal bude propisa-nog kvaliteta. Kada takav signal dođe, javni servisi ga preuzimaju i distribuišu po cijeloj BiH.’’

Nekoliko puta smo pominjali ka-blovske operatere. Kako gledate na njihovu ulogu u započetom procesu digitalizacije?

‘’Cijeli svijet je daleko otišao u pro-

Zbog nekorištenja slobodnih frekvencija BiH izgubila oko 200 miliona KM!Hoće li biti prodaje digitalne dividende?‘’Bosna i Hercegovina od 2006. godine, dakle među prvima u Evropi, ima slobodnu digitalnu dividendu. Predlagali smo da se finansiranje digitalizaci-je izvrši na način da mi prodamo digitalnu dividendu telekom operaterima i da od tog novca finansiramo razvoj digitalne televizije. To smo predlagali Savjetu ministara BiH kao jedan od mogućih načina ubrzavanja procesa digitalizacije, ali se to, opet iz nama nepoznatih razloga, nije desilo. Pitanje dodjele frekvencija telekom operaterima ozbiljno je pitanje i mi moramo da sjednemo sa Savjetom ministara BiH da hitno razgovaramo na temu – kada, kako i kome. U prethodnih deset godina po osnovu nekorištenja slobodnih frekvencija izgubili smo negdje oko 200 miliona KM direktnih prihoda.’’


cesu digitalizacije. Kablovski operateri znaju da im se pruža mogućnost širenja jer veliki broj ljudi nema kvalitetan si-gnal. Mi smo, nažalost, taoci neriješe-nog statusa javnih servisa i maksimal-no kasnimo u ovom procesu. Ukoliko javni servisi ne budu na vrijeme uradili stvari o kojima smo govorili, može se desiti da svi građani pređu na kablov-sku televiziju. Postaviće se i pitanje zainteresovanosti privatnih medija da uopšte uđu u multiplekse javnih servisa jer im je jeftinije da plaćaju kablovskim, IP, satelitskim kablovskim operaterima, bežičnim kablovskim operaterima, da ih emituju u urbanim zonama gdje je emitovanje ekonomski isplativije. To je stvar o kojoj javni servisi moraju da vode računa jer će sutra biti kasno.››

Šta će digitalizacija značiti za građane kao krajnje korisnike? Kako oni treba da se pripreme za emitovanje digital-nog signala?

‹›Uporedo sa puštanjem testnog digitalnog signala trebala bi da krene kampanja edukovanja stanovništva u okviru koje bi se građanima objasnilo šta im tačno treba kako bi na njiho-vim prijemnicima imali sliku boljeg kvaliteta, u većoj rezoluciji, sa življim bojama i kvalitetnijim zvukom, što je karakteristika digitalnog signala. Treba raditi i sa resornim ministarstvima oko načina i kontrole uvoza opreme kako bi korisnici bili zaštićeni od malverzacija. Mi ćemo, zajedno sa Ministarstvom ko-munikacija i transporta BiH, napraviti minimalan set tehničkih uslova za pri-jemnike, u kome će se voditi računa o svemu, pa i o jeziku i pismu koje će na ekranima imati krajnji korisnici.››

Jesu li predviđene neke olakšice za građane koji će morati da nabave opremu?

‘’Radi se na transformaciji načina prikupljanja RTV takse i vidjećemo da li se u okviru tog procesa može nešto uraditi i na tim subvencijama. Potrebno je konsolidovati bazu pretplatnika tri javna emitera i pretpostavljam da se mogu uraditi modeli socijalne osjetlji-vosti kako bi se izvršila subvencija za najugroženije kategorije stanovništva.’’

Razgovarala: Smiljka Žuža

Uspješno ralizovan projekat

Uvođenje BAS ISO EN 3834 standarda u bosanskohercegovačke kompanije

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku USAID/Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD), uspješno je realizovala projekat „Uvođenja BAS EN ISO 3834 standarda u bosanskoher-cegovačke kompanije“.

Uz pomoć partnera, u proteklom periodu je pružena podrška 11 bh. kom-panija: Thermo Flux d.o.o. Jajce, A&F d.o.o. Jajce, Femetal d.o.o. Zenica, Bosna-S d.o.o. Sarajevo, Fining d.o.o. Gračanica, MIP d.o.o. Prijedor, Monting Energetika d.o.o. Trebinje, GS-Tvornica mašina Travnik, Krivaja Metali d.o.o. Zavidovići, Alumina d.o.o. Živinice i Elmont d.o.o. Žepče.

Projekat je bio namijenjen kompanijama metalske i elektroindustrije BiH koje obavljaju tehnološki proces zavarivanja i imaju motivaciju i kapacitete za otpočinjanje ili širenje svog izvoza na postojećim ili ulaskom na nova trži-šta. Zahtjevi kvaliteta pri zavarivanju topljenjem metalnih materijala BAS EN ISO 3834 garantuju poboljšani kvalitet zavarivanja i smanjenje defekata na samom proizvodu, što utiče na opštu sigurnost i veću dodatnu vrijednost za bh. kompanije i privredu u cjelini.

Ciljevi ovog projekta su bili povećanje obima prodaje i prihoda sa dobiva-njem novih ugovora, povećanje obima izvoza na postojećim i novim tržišti-ma i poboljšanje kompetitivnosti bh. kompanija u metalskom sektoru kroz razvoj i edukaciju radne snage.

Projekat, čiju je važnost prepoznao USAID/Sida GOLD, je započet na inicija-tivu i prijedlog Asocijacije metalske i elektroindustrije STK BiH i realizovan je u četiri faze. Sve faze, početak i pripremne aktivnosti koje su rezultirale oda-birom konsultanata Enesa Cerića i Vida Joviševića i 11 najbolje ocijenjenih kompanija, kao i priprema i finalna sertifikacija firmi je uspješno okončana.

U saradnji sa partnerom, Institutom za zavarivanje iz Tuzle, sertifikovano je 9 IW inžinjera i 5 IW tehnologa.

STK BiH će u periodu nakon zvaničnog završetka projekta pratiti izvozne rezultate firmi korisnica grant sredstava kako bi se u slučaju dobrih perfor-mansi dalo osnova za buduće projekte sličnog sadržaja.


ERASMUS za poduzetnike je pre-kogranični program razmjene koji za cilj ima pomoći novim i poduzetnici-ma u nastajanju u procesu usvajanja neophodnih vještina za pokretanje i/ili razvoj malih biznisa. Program podrazu-mijeva rad sa iskusnim poduzetnicima u drugoj državi u trajanju od jednog do šest mjeseci i osnažuje prekogra-nični prijenos znanja i iskustva između poduzetnika.

ERASMUS za poduzetnike lansirala je Evropska komisija 2009. godine, slije-deći inicijativu Evropskog parlamenta. Od početka primjene, kroz svoj jedno-stavni te istovremeno snažni koncept, program je pokazao pozitivan utjecaj na stimuliranje inovativnih biznis praksi, razvoj novih proizvoda i usluga te ek-spanziju na nova, prekogranična tržišta. Poduzetnici koji su bili dijelom razmje-na svjedoče da su njihove kompanije otpornije te bilježe rast i nude nova rad-na mjesta, kroz veće učešće na stranim tržištima.

Uz 1.000 razmjena godišnje i sve više zemalja koje postaju dijelom progra-ma, ERASMUS za poduzetnike izravno doprinosi revitaliziranju evropske eko-nomije kroz stimuliranje poduzetnič-kog duha. Najpopularnije destinacije za nove poduzetnike su Španija, Italija, Velika Britanija, Njemačka i Belgija. Najviše novih poduzetnika dolazi iz Italije i Španije te Rumunije, Grčke i Poljske, a većina ih je mlađih od 40 go-dina (njih 89%). Program je otvoren za sve poduzetnike u nastajanju, postojeće poduzetnike, studente, nezaposlene ili

zaposlene i realizira se u svim sektori-ma, dok su najpopularnije oblasti edu-kacije, oglašavanja i građevinarstva.

Okrugli sto “ERASMUS za poduzetnike i u BiH?”

Program ERASMUS je predstavljen na okruglom stolu “ERASMUS za poduzetnike i u BiH?” u Sarajevu, u organizaciji Fondacije za društveno-ekonomski razvoj 787 i u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, a u okviru programa “Startup Europe Week” koji se obilježio u sedmici od 1.do 5. 2. 2016. u više stotina regija ši-rom Evrope.

ERASMUS za poduzetnike još uvijek nije dostupan u BiH te je jedan od cilje-va događaja bio i informiranje o koristi-ma i prednostima ovog programa.

Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici vlasti, poduzetnici, pred-stavnici akademske zajednice i civil-nog društva a diskutiralo se o načinima zagovaranja za primjenu programa. Predstavnici nadležnih ministarstava obavijestili su o aktivnom procesu pri-stupanja BiH programu COSME, koji je preduvjet učešća zemlje u programu ERASMUS za poduzetnike. Okončanje procesa očekuje se u drugom dijelu 2016. godine.

Članstvo Bosne i Hercegovine u ovom programu omogućilo bi poduzetnicima iz BiH da pod sponzorstvom Evropske komisije posjete biznise širom Evrope, učestvuju u njihovom procesu rada i dobre prakse primjene konkretno na svoje biznise razvijene u BiH.

ERASMUS ZA PODUZETNIKE

Fondacija za društveno-ekonomski razvoj 787Fondacija za društveno-ekonomski razvoj 787 nevladina je, neprofitna i apolitična organizacija, osnovana s ciljem promjene specifične pozicije žena i mladih u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da se oni susreću sa različitim izazovima, pritom predstavljajući ogroman neiskorišten potencijal. Misija Fondacije 787 je osnaživanje žena i mladih u BiH u stvaranju i iskorištava-nju primarno ekonomskih mogućnosti, sa ciljem poboljšanja sveobuhvatnog kvaliteta njihovih života, te povećanje njihovog utjecaja u društvu. Fondacija djeluje kroz obrazovanje - organizira različite programe jačanja kapaciteta za žene i mlade, pomaže razvoj kompanija, informira s ciljem iskorištavanja ekonomskih mogućnosti i unapređenja društveno-ekonomskog statusa za žene i mlade, promovira poduzetničku kulturu, povezuje mlade poduzetnike s iskusnima i s investitorima te zagovara razvoj okruženja u kome žene i mladi imaju jednake mogućnosti za postizanje ekonomske neovisnosti.

PROGRAMI EVROPSKE UNIJE


Međunarodna konvencija o pojed-nostavljenju i usklađivanju carinskih postupaka (Kyoto konvencija) zaklju-čena je u gradu Kyotu, po kojem nosi i ime, 1973. godine, a stupila je na snagu 25. rujna 1974. godine. 1970-ih godina prošlog stoljeća predstavljala je ključni međunarodni instrument za olakšava-nje i usklađivanje carinskih procedura.

Međutim, uslijed sve veće globa-lizacije međunarodne trgovine, po-sebice zbog uspostavljanja Svjetske trgovinske organizacije i usvajanja Općeg Sporazuma o carinama i trgo-vini (GATT) 1994. godine, pristupilo se reviziji postojeće konvencije da bi se uspostavio učinkovit instrument za olakšavanje trgovine i usklađivanje ca-rinskih procedura koji odgovara global-

noj trgovini.Vijeće Svjetske carinske organiza-

cije je, u lipnju 1999. godine, usvoji-lo Protokol o izmjenama i dopunama Međunarodne konvencije o pojedno-stavljenju i usklađivanju carinskih po-stupaka, odnosno Revidiranu Kyoto konvenciju, kao temelj za uspostavljanje modernih i učinkovitih carinskih pro-cedura u 21. stoljeću.

Revidirana Kyoto konvencija je stu-pila na snagu 2006. godine i danas ima 103 strane ugovornice.

Uvod u Revidiranu Kyoto konvenciju

Revidirana Kyoto konvencija je među-narodni sporazum koji sadrži skup sve-

obuhvatnih carinskih postupaka kojima se olakšavaju legitimni, međunarodni trgovinski tokovi uz zadržavanje efek-tivnih carinskih kontrola.

Ona razrađuje nekoliko ključnih načela:

– transparentnost i predvidljivost carinskih postupaka;

– standardizacija i pojednostav-ljenje carinskih deklaracija i prateće dokumentacije;

– pojednostavljenje procedura za ovlaštene gospodarske subjekte;

– maksimalna uporaba informacio-nih tehnologija;

– minimalna upoaeba fizičkih kon-trola kako bi se osiguralo poštivanje propisa;

– uporaba analize rizika i naknad-

Glavni aspekti Revidirane Kyoto konvencije

Brže puštanje robe, niži trgovinski troškovi, povećanje državnih prihoda, više direktnih stranih ulaganja, veća ekonomska konkurentnost, sigurnost, samo su neke od koristi koje pruža primjena Revidirane Kyoto konvencije.

REGULATIVA


REGULATIVA

nih kontrola; – koordinacija poslova s ostalim

graničnim agencijama; – uspostavljanje partnerstva s trgo-

vinskim sektorom; – pravo žalbe organu neovisnom od

carinske uprave.

Struktura

Revidirana Kyoto konvencija se sastoji iz tri djela: Osnovni dio, Opći prilog i Posebni prilozi. Osnovni dio i Opći pri-log su obvezni za ugovorne strane, dok Posebni prilozi nisu. Svaka je ugovorna strana, u trenutku potpisivanja, ratifi-kacije ili pristupanja Revidiranoj Kyoto konvenciji, obvezna točno odrediti koji, ako postoji, od posebnih priloga ili nje-govih poglavlja prihvaća.

Koristi od pristupanja Revidiranoj Kyoto konvenciji

Koristi od pristupanja Revidiranoj Kyoto konvenciji su višestruke, ogle-daju se kroz navođenje ciljeva poput uklanjanje razlika između carinskih postupaka i praksi koje ugovorne stra-ne primjenjuju, a koje mogu nanijeti štetu međunarodnoj trgovini i drugim oblicima međunarodne razmjene, osi-guranje odgovarajućih međunarodnih standarda carinskog nadzora i pomoći carinskim organima da odgovore na velike promjene u poslovanju, kao i u administrativnim metodama i tehnika-ma uz primjenu informacionih tehno-logija. Država koja je ugovorna strana Revidirane Kyoto konvencije garantira da se na njenom području primjenjuju međunarodni carinski standardi, što gospodarstvenicima i drugim zaintere-

siranim stranama, izvan i unutar zemlje, šalje jasnu poruku da država potiče i održava učinkovite i moderne carinske procedure sukladno međunarodnim standardima, osiguravajući olakšavanje trgovinskih tokova, bez ugrožavanja kontrolne funkcije carinskih organa što promiče privlačenje izravnih stranih investicija. Nadalje, država ugovornica sudjeluje u budućem kreiranju međuna-rodnih standarda, priprema se za budu-će pregovore u trgovini i jača izgradnju kapaciteta.

Primjena

Mnoge od mjera koje propisuje Konvencija, poput elektronske razmje-ne podataka putem carinskog sustava, sustav analize rizika, prethodne infor-macije itd. su propisane u svrhu po-boljšanja tzv. vremena carinjenja. Brže puštanje robe na granici pruža koristi, izravno i neizravno, i carinskim orga-nima i gospodarskom sektoru. Npr. brža obrada carinskih deklaracija bez čekanja na granici omogućava carin-skim organima da svoje resurse koriste za kontrolu visokorizičnih kategorija, dok gospodarstvenici smanjuju vrijeme carinjenja što smanjuje troškove košta-nja njihovog proizvoda i povećava kon-kurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. Povećano prikupljanje državnih prihoda, koje je i dalje ključna uloga ca-rinskih organa, ogleda se kroz poveća-nje uvoza, a koji je opet privučen kroz brže puštanje robe i manje trgovinske troškove. Što se tiče drugih mjera poput jačanja carinsko-gospodarskog partner-stva, povećanja transparentnosti i žalbe-nog postupka, očekuje se da poboljšaju izravna strana ulagana i konkurentnost

imajući u vidu da privatni sektor smatra da su učinkovite i pojednostavljene pro-cedure jedan od najvažnijih čimbenika u određivanju mjesta investiranja. Osim spomenutih ekonomskih utjecaja, pro-vedbom konvencije promiče se i zaštita sigurnosti. Upravljanje analizom rizika je ključni element za primjenu učinko-vitih carinskih kontrola uz olakšavanje trgovinskih tokova. Standardizacija informacionih tehnologija pomaže u otkrivanju uvoza neovlaštenih roba ili ljudi preko graničnih prijelaza što omo-gućava pravovremenu koordinaciju carinskih organa s drugim graničnim agencijama i privatnim sektorom, ali i sa međunarodnim partnerima. Osim toga, transparentan i predvidiv carinski postupaka poboljšava integritet i pro-fesionalizam carinskih organa širom svijeta.

Status Bosne i Hercegovine u postupku pristupanja Revidiranoj Kyoto konvenciji

Bosna i Hercegovina je krajem 2015. godine započela proceduru pristu-panja Revidiranoj Kyoto konvenciji. Formirana je Radna skupina za pri-stupanje sačinjena od predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, Uprave za neizravno oporezivanje BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je jednoglasno za-ključila da Bosna i Hercegovina treba da pristupi Revidiranoj Kyoto konvenciji, te da prihvati obvezujuće odredbe, od-nosno Osnovni dio i Opći prilog, a uko-liko se, u budućnosti, steknu uvjeti, da se prihvate i neki od Posebnih poglavlja. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 52. sjednici, održanoj 13. 4. 2016. godine, utvrdilo je Prijedlog osnova za pokretanje postupka pristupanja Bosne i Hercegovine Revidiranoj Kyoto kon-venciji i zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da dosta-vi prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Mia Marjanović n


Svaki potrošač je do sada nebrojeno puta na različitim tehničkim proi-zvodima primijetio znak CE, ali je

njegovo značenje često nepoznanica ne samo potrošačima nego i proizvođačima koji su primarno odgovorni za njegovo postavljanje. Riječ je o inovativnom in-strumentu koji je Evropska unija sredi-nom 90-ih godina razvila kao jednu od mjera uklanjanja trgovinskih barijera i zaštite javnog interesa. Sama ozna-ka CE je skraćenica francuskog izraza “Conformité Européenne” što u prevodu znači evropska usklađenost i ključni je indikator da je dotični proizvod usklađen sa evropskim zakonodavstvom (direkti-vama, uredbama, standardima) te da mu je, samim tim, omogućen nesmetan pro-met na evropskom tržištu. Stavljanjem CE znaka na proizvod, proizvođač dekla-rira da je dotični proizvod zadovoljio sve “bitne zahtjeve” određene EU direktive (ili više njih) koji se tiču sigurnosti po-trošača, zdravlja ili zaštite okoliša, kako je to i propisano spomenutim evropskim propisima. Treba naglasiti da je ovdje ključna riječ SIGURNOST proizvoda.

Bitno je još istaći da se CE znak ne postavlja na sve vrste proizvode. Postoje kategorije proizvoda koje moraju biti označene ovim znakom, a to su uglav-nom tehnički i industrijski proizvodi koji su predmet tzv. EU direktiva “Novog pri-stupa”. Primjera radi, neke od grupa pro-izvoda obuhvaćenih ovim direktivama su: mašine, građevinski proizvodi i ma-terijali, liftovi, žičare, električna oprema, igračke, mjerni instrumenti, medicinska oprema, posude pod pritiskom, zaštitna oprema itd. Na sve druge proizvode kao što su, naprimjer, prehrambeni proizvo-di ili odjeća i/ili obuća (osim ako se ne radi o zaštitnoj odjeći) znak CE ne samo da ne treba nego je i zabranjeno stavljati. Iz toga proizlazi da proizvođači moraju biti dobro upoznati sa ovim direktivama

kako bi sa sigurnošću znali da li njihov proizvod, ukoliko ga žele izvoziti u EU, spada u kategoriju proizvoda koji moraju ili ne smiju biti označeni ovim znakom.

Zašto je CE znak važan za naše proizvođače?

Za one grupe proizvoda koji su obuhva-ćeni relevantnim EU direktivama, ovaj znak je obavezan, što znači da se proi-zvod uopće ne smije naći u prodaji na EU tržištima bez CE znaka. Kada to kažemo onda mislimo na prodaju na tržištima svih 28 zemalja Evropske unije i 4 zemlje članice EFTA sporazuma (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Veoma slična pravila važe i za tržište Turske, tako da za većinu proizvoda koji su obu-hvaćeni direktivama Novog pristupa važe standardi i postupci za CE znak i na ova dva tržišta. Stoga je on neophodan za sve naše kompanije koje proizvode one proizvode koji su obuhvaćeni direktiva-ma Novog pristupa a koje žele izvoziti ne neko od tržišta EU zemalja.

Važnost ovog znaka je time veća ako znamo da se od Bosne i Hercegovine u procesu približavanja EU zahtjeva po-stepeno usvajanje EU standarda, pa sa-mim tim i onih koji propisuju CE znak. Neke od ovih EU direktiva su u pravnoj formi naredbe već preuzete u bh. za-konodavstvo (naprimjer Naredba o si-gurnosti liftova, Naredba o opremi pod pritiskom, Naredba o neautomatskim vagama, Naredba o sigurnosti mašina, Naredba o elektromagnetnoj kompatibil-nosti, Naredba o ličnoj zaštitnoj opremi i Naredba o električnoj opremi namije-njenoj za upotrebu unutar određenih na-ponskih granica) tako da su isti standardi već sada primjenjivi i na našem tržištu. Jedina razlika je u tome što se na bh. tr-žištu kao znak usklađenosti umjesto CE koristi znak C i što se „imenovanim ti-

jelom za ocjenjivanje usklađenosti“ sma-tra certifikacijsko ili inspekcijsko (kon-trolno) tijelo ili laboratorij koje imenuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH a ne Evropska komisi-ja. Obzirom da se BiH nalazi u fazi “pri-bližavanja” EU, ovakva situacija sa ovim (preuzetim) tehničkim propisima će biti sve do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ili stupanja na snagu Sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda iz-među EU i BiH (ako se to desi prije pri-stupanja EU). U praksi to znači da naši proizvođači i za domaće proizvode mora-ju provesti potpuno istu proceduru ocje-njivanja usklađenosti kako je to predvi-đeno direktivama Novog pristupa, s tim da će na kraju postupka potpisati “Izjavu o usklađenosti tipa” (umjesto “EZ Izjave o usklađenosti tipa”) i postaviti znak C (umjesto CE). Također, u ovom postup-ku naši proizvođači ne moraju angažirati “notificirano tijelo” iz EU jer su prihvaće-ni certifikati imenovanog tijela i iz BiH.

Kako doći do CE znaka?

Ovdje je važno napomenuti da je pro-vođenje procedure ocjene usklađeno-sti isključiva odgovornost proizvođača. Međutim, ukoliko se proizvođač nalazi izvan EU, odgovornost za sigurnost pro-izvoda preuzima uvoznik ili distributer koji obavezno od proizvođača zahtjeva tehnički dosije kojim proizvođač doka-zuje način na koji je proveo ocjenu uskla-đenosti sa EU direktivama.

Sljedeće pitanje koje se nezaobilazno postavlja jeste na koji način će proizvo-đač provesti proceduru ocjene usklađe-nosti proizvoda sa osnovnim zahtjevima neke od direktiva Novog pristupa. Kako bi se najjednostavnije odgovorilo na ovo pitanje, može se reći da se procedura sa-stoji od 6 osnovnih koraka. Prvo je po-

CE znak - kako sigurno do evropskog tržištaCE znak nije znak kvaliteta proizvoda niti označava njegovo geografsko porijeklo. On samo znači da je proizvod siguran ili, drugim riječima, simbolizira da je proizvod planiran, projektiran i proizveden u skladu sa bitnim (esencijalnim) zahtjevima evropskih direktiva u oblasti sigurnosti proizvoda.

STANDARDI


STANDARDI

trebno identificirati direktivu (nekada i više njih) i harmonizirane standarde koji su primjenjivi na dotični proizvod. Nakon toga, proizvođač mora dokazati da proizvod zadovoljava osnovne zahtje-ve direktive a najlakši način da to učini jeste upotreba harmoniziranih evropskih standarda. Potom će proizvođač utvrditi da li je za ocjenu usklađenosti neopho-dan angažman neovisnog notificiranog ili ovlaštenog tijela (nekada jeste a neka-da nije). Četvrti korak koji proizvođač treba poduzeti jeste da ispita proizvod i provjeri nivo njegove usklađenosti, dok peti korak podrazumijeva da proizvođač sastavi tehničku dokumentaciju (dosije). Posljednje što proizvođač treba učiniti jeste da sačini i potpiše tzv. “EC izjavu o usklađenosti” i da postavi CE znak na proizvod.

Kao što se iz svega navedenog može primijetiti, najveće obaveze i zadatke kod CE označavanja snosi proizvođač i on je taj koji postavlja CE znak. Radi ispravnog razumijevanja treba još jednom naglasi-ti da sam CE znak ne daje nikakvo tijelo niti institucija nego ga u tačno utvrđe-nom formatu postavlja sam proizvođač nakon što je proveo proceduru ocjenjiva-nja usklađenosti kako je navedeno u dalj-njem tekstu. U slučaju da proizvođač nije sa prostora EU, to može učiniti i njegov ovlašteni zastupnik ili distributer.

Osnovni moduli ocjenjivanja usklađenosti

Sama procedura ocjenjivanja usklađe-nosti se razlikuje od proizvoda do proi-zvoda. Neke procedure su relativno jed-nostavne, jeftine i proizvođač ih može obaviti bez pomoći notificiranog (imeno-vanog) tijela, odnosno certifikacijskog ili inspekcijskog kontrolnog tijela ili labora-torija. S druge strane, za proizvode koji su sa sigurnosnog aspekta više rizični, ta procedura je nekada veoma kompleksna jer se na jedan proizvod može odnositi više direktiva i veći broj EN standarda. To obično znači da proizvođač u proce-duri ocjenjivanja mora angažirati notifi-cirano tijelo koje mora verificirati da je proizvođač pravilno primijenio postu-pak. U nastavku je ilustrativno prikazano 8 osnovnih načina (tzv. modula od A do H) na koje proizvođači mogu provesti procedure ocjenjivanja usklađenosti tako da kombinacijom na različite načine pro-izvođač dobija postupak za ocjenjivanje usklađenosti za svoj proizvod. Moduli se odnose i na fazu projektiranja i na fazu proizvodnje.

Tabela: opis modula

MODUL SADRŽAJ

Modul AUnutrašnja kontrola proizvodnje

Obuhvata projektiranje i kontrolu proizvodnje. Ovaj modul ne zahtjeva učešće ovlaštenog (notificiranog) tijela. Proizvođač sastavlja EC deklaraciju o usklađenosti.

Modul BTipsko ispitivanje

Obuhvata fazu projektiranja i mora da mu slijedi jedan od modula za utvrđivanje usklađenosti u fazi proizvodnje. Certifikat EC o kontroli tipa izdaje ovlašteno tijelo.

Modul CTipska usklađenost(kao dodatak Modulu B)

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modul B. Obezbjeđena je usklađenost sa tipom, kako je opisano u certifikatu o EC kontroli tipa, izdatom prema modulu B. Ovaj modul ne zahtjeva da ovlašteno tijelo preduzme akcije.

Modul DOsiguranje kvalitetaproizvodnje (kao dodatak Modulu B)

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modul B. Proizilazi iz standarda EN ISO 9001:2000 o upravljanju kvalitetom, sa učešćem ovlaštenogtijela odgovornog za odobravanje i kontrolu sistema kvaliteta za proizvodnju, kontrolu finalnog proizvoda i testiranje od strane proizvođača.

Modul EOsiguranje kvalitetaproizvoda (kao dodatak Modulu B)

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modul B. Proizilazi iz standarda EN ISO 9001:2000 o upravljanju kvalitetom, sa učešćem ovlaštenogtijela odgovornog za odobravanje i kontrolu sistema kvaliteta za kontrolu finalnog proizvoda i testiranje od strane proizvođača.

Modul FVerifikacija proizvodau proizvodnji

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modul B. Ovlašteno tijelo kontrolira usklađenost sa tipom, kako stoji u certifikatu o EC kontroli tipa izdatom prema modulu B i izdaje certifikat o usklađenosti.

Modul GVerifikacija pojedinačnog proizvoda

Obuhvata projektiranje i fazu proizvodnje. Svaki individualni proizvod pregleda ovlašteno tijelo koje i izdaje certifikat o usklađenosti.

Modul HPotpuno osiguranjekvaliteta

Obuhvata projektiranje i fazu proizvodnje. Proizilazi iz standarda EN ISO 9001:2000 o upravljanju kvalitetom, sa učešćem ovlaštenog tijela odgovornog za odobravanje i kontrolu sistema kvaliteta za projektiranje, proizvodnju, kontrolu finalnog proizvoda i testiranje od strane proizvođača.


Pomoć VTK BiH u postavljanju CE znakaKada je riječ o pomoći privredni-cima u pogledu CE označavanja, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je do sada organizirala niz informativnih događaja za privrednike (seminari, radionice) o tome šta je to CE znak i tim događajima je prisustvovalo preko 100 bh. proizvođača. Međutim, kako je postavljanje CE znaka prilično kompleksan i zahtjevan proces a ovi su događaji bili općeg informativnog ka-raktera, Komora je krenula u realizaciju nekoliko projekata koji su imali manji broj firmi korisnika ali je kvalitet i obim pomoći bio mnogo veći i sadržajniji. Tako je u okviru projekta kojeg je finan-sirala Evropska komisija VTK BiH isko-ristila tehničku pomoć stručnjaka koji radi u jednom od notificiranih tijela u Njemačkoj da u toku nekoliko višednev-nih posjeta BiH u prostorijama Komore pruži savjetodavne usluge našim predu-zećima zainteresiranim za postavljanje CE znaka. Tada je preko 30 bh. proizvo-đača pojedinačno, kroz višesatne razgo-vore sa konsultantom, dobilo pomoć i sa-vjete kako, na koji način i gdje da ispitaju svoje proizvode i postave CE znak.

U isto vrijeme, Komora je pripremila i

izdala brošuru pod nazivom „Sa CE zna-kom na evropsko tržište“ kako bi i osta-lim firmama u BiH približila koncept CE označavanja i način na koji u nekoliko jednostavnih koraka doći do CE znaka.

Nakon ova dva ciklusa pomoći do-maćim firmama, Komora je pokrenu-la projekat za 5 firmi kojima je također pružena konsultativna pomoć, ali ovaj put za kompletan proces usklađivanja sigurnosti proizvoda i postavljanje CE znaka. Odabrani konsultant je obavljao posjete svakoj firmi dok kompanije nisu pripremile tehničku dokumentaciju, odabrale odgovarajuća notificirana tijela za ispitivanje svojih proizvoda i, u konač-nici, uspješno postavile CE znak na svoje proizvode. U tom projektu su učestvovale firme Industrija građevinskih materijala (IGM d.o.o.) iz Visokog koja je certifi-cirala fasadni stiropor, Fabrika gasnih aparata (Unis Fagas d.o.o.) iz Sarajeva koja je certificirala regulatore protiska, Semikem d.o.o. iz Sarajeva koja je certifi-cirala laboratorijske reagense i pomoćne proizvode za medicinu, Euroimpex-AN d.o.o. iz Zavodivića (bukova gazišta i ploče) te firma Novoform d.o.o. Bijeljina (unutrašnja sobna vrata).

Komora je ovih dana uz podršku Ambasade Švicarske u BiH završila im-

plementaciju još jednog sličnog projek-ta pod nazivom „CE označavanje – pa-soš za izvozno orijentirane kompanije u BiH“. Cilj ovog projekta je bio povećanje konkurentnosti bosanskohercegovačkih kompanija kroz pružanje savjetodavne i tehničke pomoći kako bi te kompanije svoje proizvode uskladile sa zahtjevima EU direktiva i postavile CE znak. Glavni korisnik ovog projekta je bila grupa od 5 firmi kojima je pružena kompletna kon-sultantska usluga u pripremi tehničke dokumentacije za proces usklađivanja proizvoda sa zahtjevima EU direktiva i EN standarda, a do kraja projekta svih 5 kompanija je postavilo CE znak na kan-didirane proizvode. Tako su firme Inter d.o.o. iz Tešnja i Neretva AB iz Mostara postavile CE znak na svoju PVC stolari-ju, firma E-Metal d.o.o. iz Šamca će svo-je bojlere označiti ovom oznakom, dok će firma Limex d.o.o. iz Sočkovca ozna-čiti svoje panele za zvučnu izolaciju. Posljednja firma korisnik ovog projekta je Fining d.o.o. iz Gračanice koja će svo-je mosne dizalice sa novopostavljenim CE znakom moći slobodno plasirati na EU tržišta.

Tarik Kovač n

U VTK BiH je 28. juna 2016. godine održana promocija rezultata Projekta „CE označavanje – pasoš za izvozno orijentirane kompanije u BiH kojeg je od septembra 2015. godine implementirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Kroz ovaj projekat kompanijama je pružena kompletna konsultantska usluga u pripremi tehničke do-kumentacije za proces usklađivanja proizvoda sa zahtjevi-ma EU direktiva i EN standarda.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Komore doc. dr. sc. Bruno Bojić istakao je značaj evropskih integracija kao strateškog prioriteta Bosne i Hercegovine i naglasio da Komora kroz svoje aktivnosti ulaže napore kako bi se domaćim kompanijama omogućio pristup evropskom ali i drugim tržištima. Posebno je apelirao na svijest svih građana Bosne i Hercegovine koji svojim djelovanjem i odabirom domaćih proizvoda mogu značajno doprini-jeti unapređenju privrede i povećanju konkurentnosti domaće proizvodnje. Ovom prilikom, predsjednik Bojić se zahvalio Ambasadi Švicarske na pruženoj pomoći i po-dršci tokom svih prethodnih godina i izrazio nadu da će saradnja u budućnosti biti još uspješnija.

Midhat Ćehajić, direktor firme Fining d.o.o. iz Gračanice, koja je inače jedna od korisnica ovog Projekta, je u svo-joj izjavi istakao da je zahvaljujući uspješnoj realizaciji Projekta njegova firma za Hrvatsku upravo na taj dan otpremila prvi mosni kran sa CE znakom pod vlastitim imenom, što na najbolji mogući način ukazuje na direktne i konkretne efekte ovakvih projekata.“

Održana promocija rezultata Projekta „CE označavanje – pasoš za izvozno orijentirane kompanije u BiH“


SOLVIT online mrežu, kako se na-vodi na internet stranici o evropskim fondovima (www.europski-fondovi.eu), osnovale su 2002. godine Evropska ko-misija i zemlje članice Evropske unije u cilju pomaganja građanima i preduzeći-ma u rješavanju problema unutar jedin-stvenog tržišta.

Od osnivanja pa do danas pred SOLVIT-om se našlo mnoštvo slučajeva u rasponu od dozvole boravka, prizna-vanja stručnih kvalifikacija, pružanja usluga, zapošljavanja i socijalnih prava do povrata PDV-a i vozačkih dozvola, naknade za nezaposlenost, porodične naknade, rada u inostranstvu, pristupa obrazovanju, prekograničnom kreta-nju kapitala ili isplata, trgovine i uslu-ge (preduzeća). Međutim, SOLVIT ne može pomoći ukoliko su već pokre-nuti sudski postupci, ako je u pitanju problem između preduzeća ili između potrošača i preduzeća, kao i kod pro-blema nastalih između poslodavaca i posloprimaca ili ako tražite naknadu štete.

Način rada SOLVIT mreže

Predmetom će se baviti dva centra mre-že SOLVIT: ■ centar mreže SOLVIT u vašoj državi

– nacionalni centar ■ centar mreže SOLVIT u državi u

kojoj se pojavio problem – nadležni centarNakon što nacionalni centar

SOLVIT-a zaprimi pritužbu, pristupa se provjeri da li je problem u njegovoj nadležnosti, a zatim se traži potrebna dokumentacija. Nakon provjere, lokalni SOLVIT prikuplja sve potrebne doku-mente, priprema pravnu analizu slučaja

i prevodi dokumente na engleski jezik. Slučaj ulazi u online bazu podataka

te se automatski prosljeđuje SOLVIT centru u zemlji članici gdje se pro-blem pojavio. U slučaju da se problem ne može riješiti preko mreže, lokalni SOLVIT centar će pokušati pronaći drugo rješenje. Nakon zaključivanja predmeta podaci su vidljivi u bazi po-dataka SOLVIT-a narednih 18 mjeseci, ali uz ograničen pristup.

Na SOLVIT-ovoj web stranici moći će se u svakom trenutku provjeri-ti u kojoj je fazi rješavanje određenog problema.

SOLVIT je dosad uspješno riješio 78% slučajeva, a za rješavanje problema u prosjeku treba 10 sedmica, dok je za rješenje sudskim putem često potrebno više mjeseci ili čak godina. Primjerice, uz pomoć SOLVIT-a jedno je austrij-sko preduzeće uspjelo riješiti prepreke da prodaje sir u Francuskoj, preduzeću iz Lihtenštajna omogućeno je da pruža usluge prijevoza u Italiji (problem je ri-ješen u roku od 2 sedmice), konsultant iz Bugarske dobio je radnu dozvolu u Luksemburgu, mađarski liječnik se za-poslio u Irskoj itd.

Do sada je primjetno da je mreža SOLVIT postigla značajne rezultate i dokazala svoju korist, posebno u rješa-vanju sporova za preduzeća i funkcio-niranju jedinstvenog tržišta.

Usluge SOLVIT mreže su besplatne.

Više informacija dostupno je na www.solvit.eu i http://ec.europa.eu/eu-rights/enquiry-complaint-form/home?languageCode=hr&origin=solvit-web.

Tekst preuzet sa web stranice http://ec.europa.eu/solvit/index_hr.htm

EVROPSKI SOCIJALNI

FOND

(EUROPEAN SOCIAL FUND-ESF/FOND SOCIAL EUROPÉEN-FSE)

Evropski socijalni fond jedan je od dva strukturalna fonda EU (Evropski fond za regionalni razvoj i Evropski socijalni fond) i glavni in-strument za provođenje strateške politike EU u oblasti zapošljavanja. Fond je osnovan 1957. godine, a njegova vrijednost u finansijskoj perspektivi 2007.-2013. godine bila je 75 milijardi eura. Za budžet-ski period 2014.-2020. namijenje-no je 6,5 milijardi eura. Iz Fonda se finansiraju mjere za povećanje zaposlenosti u državama članica-ma i regijama EU, posebno u onim manje razvijenim. Također, Fond predstavlja glavni instrument Lisabonske strategije za razvoj i zapošljavanje (2000./2005.). Ciljevi Fonda su da podrži konvergenciju (približavanje) među državama članicama i regijama te regionalnu konkurentnost i zapošljavanje. Sredstva Fonda usmjeravaju se u prilagođavanje radnika i kompa-nija, programe cjeloživotnog uče-nja, planiranje i širenje inovativnih organizacija rada, olakšavanje pristupa zaposlenju i tržištu rada, socijalnu uključivost i nediskri-minaciju na tržištu rada, jačanje ljudskih potencijala kroz reformu sistema obrazovanja i stručnog usavršavanja, promociju partner-stva u reformi oblasti zapošlja-vanja i socijalne uključenosti te razvoj institucionalnih kapaciteta i povećanja efikasnosti javne upra-ve na državnom, regionalnom i lokalnom nivou.

POJMOVNIK EVROPSKIH

INTEGRACIJA

SOLVIT se sastoji od 31 centra - u svakoj od 28 zemalja članica postoji jedan centar, a još tri se nalaze u Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu, zemljama članicama Evropskog ekonomskog prostora.


EU FONDOVI

Bosna i Hercegovina je 15. 2. 2016. godine podnijela aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji te na

taj način zakoračila u novo razdoblje odnosa sa Evropskom unijom. Ova aplikacija zasigurno aktualizira mnoga pitanja vezana za proces približavanja Evropskoj uniji pa tako i pitanje dalj-njeg korištenja finansijskih sredstava iz EU fondova. Naime, postavlja se pitanje koji su to fondovi trenutno otvoreni za Bosnu i Hercegovinu i šta nas očekuje u budućnosti? Da li smo i koliko spremni za povlačenje finansijskih sredstava? Šta je potrebno da bi EU fondove koristili uspješnije? Na koji način educirati na ovu temu potencijalne prijavitelje?

Koji programi Evropske unije su otvoreni za Bosnu i Hercegovinu?

Uopćeno govoreći, kada su u pitanju finansijska sredstva EU govorimo o 3 kategorije tih sredstava, odnosno pretpristupnim fondovima, tj. IPA-II 2014-2020 (Instrument pretpristupne pomoći), programima Evropske unije 2014-2020 i tzv. fondovima EU 2014-2020 koji su namijenjeni državama članicama. U ovom tematskom član-ku ćemo se fokusirati na Instrument pretpristupne pomoći/Instrument of Pre-Accession Assistance IPA II 2014-

2020, kao i novootvoreni program EU za Bosnu i Hercegovinu-COSME-Konkurentnost preduzeća i malih i srednjih preduzeća/ Competitiveness of Enterprises and SMEs.

IPA II 2014-2020

Uopćeno govoreći, IPA II se fokusira na slijedeća tematska područja:

– reforme tokom pripreme za član-stvo u Uniji i izgradnja institucija i kapaciteta;

– društveno-ekonomski i regionalni razvoj;

– zapošljavanje, socijalne politike, ob-razovanje, promicanje ravnopravnosti spolova i razvoj ljudskih potencijala;

– poljoprivredni i ruralni razvoj; – regionalna i teritorijalna saradnja

(prekogranična saradnja i program transnacionalne saradnje).

Sektori koji su uključeni u Indikativni strateški dokument (2014-2017) za mo-guću IPA II podršku su:

1. Demokratija i upravljanjeJačanje demokratskih institucija i

reforma državne službe, a posebno pu-tem poboljšanja ekonomskog uprav-ljanja, upravljanja javnim finansijama, pružanja javnih usluga i borbom protiv korupcije.

2. Vladavina prava i osnovna pravaUnaprjeđenje sudstva (neovisnost,

nepristrasnost, efikasnost i odgovor-nost), borba protiv korupcije i organizi-ranog kriminala, suđenje za ratne zloči-ne, reforme za rješavanje nedostataka u zaštiti osnovnih prava i zaštita manjina.

3. Konkurentnost i inovacije: strate-gije lokalnog razvoja

Bolje kreiranje politika i implemen-tacija reformi u području ekonomskog upravljanja, konkurentnosti i razvoj ljudskih resursa.

4. Obrazovanje, zapošljavanje i soci-jalne politike

Reforma institucija tržišta rada (npr. zapošljavanje, sindikati, utvrđivanje plaća) i razvoj aktivnih mjera za trži-šte rada, reforma obrazovnog sistema i daljnji razvoj koordiniranog pristupa socijalnim uslugama zasnovanog na potrebama).

Ukupna finansijska podrška za Bosnu i Hercegovinu u okviru IPA II za period 2014-2017 je 165.8 miliona eura (bez alokacije za prekograničnu sarad-nju - alokacija za prekograničnu sarad-nju navedena uz svaki program preko-granične saradnje).

IPA II - programi teritorijalne sarad-nje 2014-2020 su:

– Program prekogranične saradnje

Bosna i Hercegovina i EU fondovi


Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora

– Program prekogranične saradnje Srbija - Bosna i Hercegovina

– Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora

– Dunavski transnacionalni program – Jadransko-jonski transnacionalni

program (ADRION) – Mediteranski transnacionalni pro-

gram (MED)

Program prekogranične saradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna GoraPrioriteti programa su:

– Javno zdravstvo i socijalna zaštita – Zaštita životne sredine, biodiverzite-

ta, prevencija od rizika, održiva energija i energetska efikasnost

– Turizam, kulturno i prirodno naslijeđe

– Razvoj konkurentnosti i poslovnog okruženja

– Tehnička pomoćFinansijski okvir: 57,15 miliona eura

(28,8 miliona € iz ERDF/Evropski fond za regionalni razvoj i 28,8 miliona eura IPA)

Program prekogranične saradnje Srbija-Bosna i Hercegovina

Prioriteti programa su: – Promocija zapošljavanja, mobilnosti

radne snage i prekogranične socijalne i kulturne uključenosti

– Zaštita životne sredine, promocija prilagođavanja i umanjenja posljedica klimatskih promjena, upravljanje i pre-vencija od rizika

– Razvoj turizma i kulturnog i prirod-nog naslijeđa

– Tehnička pomoćFinansijski okvir: 14 miliona eura

Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora

Prioriteti programa su: – Promocija zapošljavanja, mobilnosti

radne snage i prekogranične socijalne i kulturne uključenosti

– Zaštita životne sredine, promocija prilagođavanja i umanjenja posljedica klimatskih promjena, upravljanje i pre-vencija od rizika

– Razvoj turizma i kulturno i prirodno nasljeđe

– Tehnička pomoćFinansijski okvir: 8,4 miliona euraDunavski transnacionalni programPrioriteti programa su:

– Inovativno i društveno odgovorno

poslovanje u Dunavskom regionu – Okolinski i kulturno odgovorno dje-

lovanje u Dunavskom regionu – Bolja povezanost i energetska odgo-

vornost u Dunavskom regionu – Dobro upravljanje Dunavskim

regionom – Tehnička pomoć

Finansijski okvir: 202,09 miliona eura ERDF i 19,83 miliona eura IPA (3 zemlje)

Jadransko-jonski transnacionalni program –ADRION

Prioriteti programa su: – Inovativan i „smart“ region – Održivi region – Povezan region – Podrška upravljanju EUSAIR

(Strategija EU za Jadransko-jonski region)

– Tehnička pomoćFinansijski okvir: 83,47 miliona eura

ERDF/Evropski fond za regionalni ra-zvoj i 15,69 miliona eura IPA (4 zemlje)

Mediteranski transnacionalni pro-gram (MED)

Prioriteti programa su: – Promocija inovativnih kapaciteta u

Mediteranu u službi održivog rasta – Podsticanje „low-carbon“ strategija

i energetska efikasnost u specifičnim MED oblastima: gradovima, ostrvima i udaljenim oblastima

– Zaštita i promocija prirodnih i kul-turnih resursa u Mediteranu

– Podrška upravljanju Mediteranom – Tehnička pomoć

Finansijski okvir: 224,32 miliona

eura ERDF/Evropski fond za regionalni razvoj i 9,35 miliona eura IPA (3 zemlje)

COSME 2014-2020

Bosna i Hercegovina se pridružila COSME programu EU nakon potpi-sivanja Sporazuma sa Evropskom ko-misijom 2. juna 2016. godine. COSME program pokriva period 2014-2020 sa budžetom od 2,3 milijarde eura. Mala i srednja preduzeća (MSP) će biti podrža-na u području:

– olakšavanja pristupa finansijama, – pružanja podrške internacionalizaci-

ji i pristupu tržištima, – kreiranja povoljnog okruženja za

konkurentnost, – ohrabrivanje poduzetničke kulture.

Trenutno otvoreni poziv u okvi-ru COSME programa je: ”Poboljšanje pristupa MSP javnim nabavkama” (Improving SMEs’ access to public procurement).

Rok za prijave je: 28. 7. 2016. godinePrijavitelji moraju biti pravna lica

koja formiraju konzorcij. Organizacije koje mogu učestvovati na pozivu su: privredne komore ili slične organizaci-je, asocijacije za podršku biznisu, start-up centri i inkubatori, poslovne asoci-jacije i mreže za podršku biznisu, javne i privatne institucije koje nude usluge poslovne podrške i javna tijela koja pru-žaju podršku MSP za učešće u javnim nabavkama.

Iz grant sredstava se finansira maksi-malno 75% prihvatljivih troškova.

Za više detalja vidjeti link u nastavku: https://ec.europa.eu/research/parti-

cipants/portal/desktop/en/opportuniti-es/cosme/calls/cos-app-2016-2-05.html

Slovenija i EU fondovi - koristi od EU fondova

Primjer Slovenije na najbolji način ilu-struje kakve koristi može imati država od efikasnog korištenja EU fondova. Slovenija je za period 2017-2013 imala na raspolaganju 4,1 milijardu eura, a povukla je 95% sredstava. Rezultat ova-ko efikasnog povlačenja EU finansijskih sredstava u periodu 2007-2013 je otva-ranje oko 45.000 novih radnih mjesta i više od 3.000 malih i srednjih preduzeća te više fakulteta i naučnih ustanova.

mr.sci. Senad Hromić n

Stručnjak za EU fondoveZa sve one koji žele da steknu nova i usavrše postojeća znanja u oblasti pripreme i implementacije EU pro-jekata Vanjskotrgovinska komora BiH u saradnji sa VCC Institutom iz Poljske organizira 3. ciklus certifici-ranog programa obuke (Europass certifikat) na temu “Stručnjak za EU fondove” u periodu 19.9.-23.9. i 3.10.-7.10.2016. godine u prosto-rijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Za više informacija možete nas kon-taktirati na e-mail: [email protected] (tel.: 033 566 201).


Evropska preduzetnička mreža (Enterprise Europe Network - EEN) nudi širok spektar po-

slovnih usluga malim i srednjim preduzećima.

EEN mrežu sačinjava oko 600 par-tnerskih organizacija (uglavnom pri-vrednih komora i istraživačkih centara, univerziteta, razvojnih agencija) u više od 60 zemalja, uključujući sve člani-ce EU, zemlje kandidate i potencijalne kandidate, ali i druge zemlje Evrope i svijeta, a upošljava preko 3.000 iskusnih i stručnih uposlenika.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je članica ove mreže od 2009. godine. Mreža pruža široki spek-tar poslovnih i stručnih usluga kao što su:

– pružanje informacija i praktičnih savjeta o tržišnim mogućnostima Bosne i Hercegovine i Evropske unije,

– informiranje o zakonodavstvu i sektorskim politikama Evropske unije od značaja za firme,

– pomoć malim i srednjim preduze-ćima da pronađu odgovarajućeg poslov-nog partnera,

– pružanje informacija o otvorenim EU fondovima,

– pomoć malim i srednjim preduze-ćima i drugim organizacijama u aplici-

ranju i učešću u EU programima, – organizacija poslovnih susreta i

poslovnih misija, – organizacija tematskih događa-

ja vezano za različita pitanja Evropske unije i plasman bh. proizvoda na tržište Evropske unije,

– podrška razvoju istraživačkih i inovativnih kapaciteta preduzeća i una-pređenje tehnološke saradnje.

Ovom prilikom bismo istakli Bazu poslovne saradnje (Business Cooperation Database –BCD) kao je-dan od alata EEN mreže. Riječ je o elek-tronskom sistemu putem kojeg se pre-duzećima otvara mogućnost izlaska na strana tržišta. BCD je dvostrani sistem komunikacije koji posjeduje informaci-je o preduzećima iz Bosne i Hercegovine koja traže partnere u inostranstvu i sa-drži profile stranih preduzeća koja traže poslovnu saradnju sa bh. preduzećima. Na ovaj način možemo objaviti ponu-du Vašeg preduzeća koje druge članice EEN preuzimaju direktno iz Baze i da-lje objavljuju u poslovnim magazinima ili web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem cen-tara u svojim državama obraćaju nama i na taj način Vas direktno povezujemo sa poslovnim partnerim.

Pored toga, svakog mjeseca iz Baze poslovne saradnje izdvajamo najintere-santnije ponude i iste distribuiramo bh. proizvođačima, te putem elektronskog biltena Evropske poduzetničke mreže i glasnika Infokom.

Sve ponude možete pogle-dati na linku: http://komora-bih.ba/een/poslovna-podrska/trazite-poslovnog-partnera-u-eu/.

Ukoliko ste zainteresirani za uslu-ge poslovne saradnje, molimo da nas kontaktirate na sljedeće e-mail adrese: [email protected] ili [email protected].

Naš tim Vam stoji na raspolaganju za sve dodatne informacije.

Putem mreže EEN i partnera projek-ta pružena nam je mogućnost da Vam pronađemo partnera u oblasti tehno-logija i inovacija. Ukoliko posjedujete inovaciju koju biste željeli promovirati u zemljama koje pokriva EEN mreža ili Vam je potrebna inovacija, pozivamo Vas da nam se i po tom pitanju obratite putem gore navedenih e-mail adresa.

Usluge poslovne saradnje su besplatne.

Evropska preduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini


EEN BiH PS 1 - maj 2016.Poljski proizvođač i distributer folija za pakovanje je u potrazi za proizvođačima i dobavljačima različitih vrsta folija. Firma je osnovana 1992. godine i specijalizovana je za proizvodnju i prodaju folija za pakovanje kao i za rezanje folija (Bioxal Oriented Polypropylene-BOPP, Cast Polypropylene - CPP i Polyethylene poliethylen – PE). Firma ima iskustvo u proizvodnji folija za pakovanje poklona, ukrasa, naljepnica, za flaše, ambalažu za tjesteninu, čipseve… Omoti su fleksibilni, nježni i imaju visoku transparentnost i pogodni su za printanje. Od potencijalnog partnera se traži da bude proizvođač gore navedenih proizvoda po konkurentnim cijenama, kao i spremnost na dugoročnu saradnju, da proizvodi folije u različitim veličinama i debljinama (od 20 do 40 mikrona) do jedne 1 tone mjesečno.EEN BiH PS 3 - maj 2016.Britanska firma koja se bavi proizvodnjom opreme za kampovanje i sportove na otvorenom je u potrazi za potencijalnim partnerima radi proizvodnje i dobavljanja tekstila i sportske opreme. Ova firma je prepoznatljiva po proizvodima koje se mogu koristiti na otvorenom prostoru za odmor, sportove, rekreaciju… Firma nudi ugovor o proizvodnji po britanskim standardima. Od potencijalnog partnera se očekuje da dobavlja sljedeće komponente:- pletene mreže od 100% poliestera 390 gms +/-10%; - vojničke materijale sastava: 50% poliester, 50% pamuk 270 gms +/-10%;- uskih traka od polipropilena 38 mm; mreže protiv komaraca od 100% poliestera;- užadi za penjanje; - konca za vezivanje od 100 % poliestera; - užadi za padobranstvo. Od potencijalnog partnera se očekuje poznavanje engleskog jezika i spremnost na proizvodnju manjih serija u početnoj fazi.EEN BiH PS 3 - maj 2016.Proizvođač grickalica iz Singapura je u potrazi za dobavljačima sirovih orašastih plodova, suhog voća, graha, čipseva i ostalih grickalica iz različitih zemalja Evrope. Firma je prepoznatljiva kao proizvođač grickalica u Jugoistočnoj Aziji i distribuira svoje proizvode u Singapuru, Maleziji i Indoneziji. Ova firma posjeduje 20-godišnje iskustvo u proizvodnji badema od čedar sira, pistacija od ružmarina, grickalica od bijelog luka, kruška, krekera. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo u proizvodnji gore navedenih proizvoda.EEN BiH PS 4 - maj 2016.Bugarska firma koja se bavi uvozom odjeće je u potrazi za brendiranom odjećom, obućom i modnim dodacima te polovnom robom. Ova firma ima za cilj da razvije niz lanaca prodavnica širom zemlje sa zastarjelom i iznošenom odjećom i dodacima od poznatih dizajnera. Firma ima iskustvo preko 20 godina. EEN BiH PS 5 - maj 2016.Holandski dizajner oznaka za ručne torbe je u potrazi za proizvođačima ručno izrađenih torbi pod proizvođačkim ugovorom. Firma je osnovana 2013. godine i posjeduje širok spektar visokokvalitetnih tašni i dodataka izrađenih od plute i kože. Cilj firme je proširiti svijest o upotrebi prirodnih sredstava. Od potencijalnog partnera se očekuje da ima iskustva u izradi ručnih torbi i dodataka od plute i kože te da raspolaže svim neophodnim visokokvalitetnim materijalima.EEN BiH PS 6 - maj 2016.Francuska trgovačka firma specijalizovana za prodaju dijelova i dodataka za šasije kamiona je u potrazi za dobavljačima istih. Ova firma ima za cilj proširenje svog portfolija i nudi ugovor o distribuciji potencijalnom partneru. Firma već uvozi proizvode iz Kine i Holandije i dobavlja ih u preko 200 prodavnica širom Francuske, Španije i Velike Britanije. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude proizvođač ili preprodavač dijelova ili dodataka za šasije kamiona kako bi uspostavili dugoročnu saradnju. Potencijalni partner mora da bude pouzdan te dostavlja proizvode u dogovoreno vrijeme po konkurentnim cijenama. EEN BiH PS 7 - maj 2016.Poljska firma koja je specijalizovana za distribuciju inovativnih proizvoda traži inovativne proizvode radi ekskluzivne distribucije na poljskom tržištu. Firma posjeduje dugogodišnje iskustvo u distribuciji i implementaciji inovativnih proizvoda stranih kompanija (npr. flaše za vodu sa filterom). Firma je naročito zainteresovana za sportske sprave. Proizvod ne bi trebao da košta više od 100 evra za krajnjeg korisnika. Ova firma je veoma aktivna putem medija (novine, tv, blogovi…), a od potencijalnog partnera se očekuje proizvodnja inovativnih i jedinstvenih proizvoda koji su jednostavni za rukovanje.EEN BiH PS 8 - maj 2016.Srbijanska konsultantska firma nudi usluge trgovačkog posredovanja između balkanskih i evropskih firmi na polju hemijske industrije (boja, lakova, farmaceutskih proizvoda i proizvoda od gume, plastike i papira). Firma je aktivna na tržištu preko 30 godina i ima dugoročnu saradnju sa svojim partnerima.EEN BiH PS 9 - maj 2016.Britanska firma specijalizovana za proizvodnju kozmetike, koja je zastupljena na inostranom tržištu, je u potrazi za proizvođačima kozmetike. Potencijalni partner bi trebao da proizvodi, puni i pakuje njihovu prirodnu kozmetiku za njegu kože najviših standarda i u skladu sa svim sigurnosnim i zakonskim smjernicama, uključujući EU direktivu za bezbjednost kozmetičkih proizvoda. Proizvodi britanske firme su namijenjeni masovnom tržištu i zbog toga se od potencijalnog proizvođača očekuje proizvodnja iznad 5.000 jedinica proizvoda.EEN BiH PS 10 - maj 2016.Crnogorska firma koja se bavi distribucijom umjetničkih (likovnih) materijala, kao što su: okviri, četke, sredstava za brisanje/uklanjanje fleka, platna, akvarel boje, akril boje, uljane boje itd. nudi svoje usluge agenta, predstavništva ili distributera. Takođe, firma je glavni dobavljač likovnih materijala u Crnoj Gori i nudi širok spektar usluga u okviru sektora. Ima dobre kontakte sa univerzitetima, umjetničkim akademijama, galerijama i umjetnicima. Potencijalni partner bi trebao da bude pouzdan proizvođač/dobavljač kvalitetnih proizvoda i da brzo odgovara na zahtjeve. Od potencijalnog partnera se, takođe, očekuje da ponudi povoljne uslove saradnje.


Prilikom održavanja različitih seminara na ovu i sličnu temu, primijećeno je da poslovni subjekti i nemaju na raspolaganju dovoljno praktičnih informacija vezanih

za svakodnevno uvozno/izvozno poslovanje. Stoga je STK BiH, u saradnji s vrhunskim stručnjacima iz

Međunarodne trgovačke komore (ICC), obezbjedila i prila-godila Vodič za izvoz/uvoz koji pruža sažeta uputstva i refe-rentni alat za rad trgovačkih stručnjaka, kao i studenata.

Ovo temeljno, revidirano i prošireno 4. izdanje uključuje up-to-date pokrivenost ključnim temama kao što su:

– Incoterms® 2010 - Koja Incoterms® pravila su trenutno va-žeća, a koji su zastarjela? Koji Incoterms® se koristi za opšti prevoz i koji za pomorski saobraćaj?

– Ugovori za izvoz - Koji dokumenti se koriste za izradu i ispunjavanje izvoznih-uvoznih ugovora? Kako se isprav-no koriste predračun, narudžbenica, tovarni list, akreditiv itd.?

– Rješavanje sporova i ADR - Koja je razlika između me-đunarodne parnice i međunarodne trgovačke arbitraže? Kako da se stranke saglase za arbitražu u skladu s ICC sudom međunarodne arbitraže (ICA)? Koji su postupci u ICA-i?

– UCP 600 - Koja pravila važe za akreditive? Šta je s akre-ditivima na stand by-u? Potražnja jamstva? Zašto poseb-na pravila važe za elektronske dokumente i elektronske akreditive?

– Međunarodni prevoz - Koje su različite vrste prevoza pružalaca usluga dostupne za izvoz- uvoz? Koja je razli-ka između špeditera i konsolidatora ili NVOCC? Kako se ispravno osigurava teret za maksimalnu pokrivenost?

– Međunarodni poslovni ugovori - Kako se pregovara sa međunarodnom agencijom za licenciranje, distributerstvo, franšize ili licenciranje zaštitnog znaka? Koji su ICC model ugovori? Koje biste još međunarodne poslovne ugovore trebali znati?

– E-commerce - Šta izvoznici i uvoznici trebaju znati o Internetu i e-trgovini?

– Intelektualno vlasništvo - Kako da izvoznici i uvoznici za-štite svoja prava intelektualnog vlasništva u inostranstvu?Knjiga ICC-a „Vodič za izvoz/uvoz - Globalni standardi

međunarodne trgovine“ sadrži praktična pojašnjenja sljede-ćih poglavlja, od kojih navodimo samo značajnija:

Uvod u izvoz/uvoz; Pregled uvozno/izvoznih transakcija: dokumenti; Fokus na Incoterms 2010; Međunarodno trgo-vačko pravo; Model međunarodnog kupoprodajnog ugovora; Međunarodno rješavanje sporova: međunarodna arbitraža i ADR; ICC arbitraža i usluge rješavanja sporova; Uvod u međunarodno plaćanje; Fokus na dokumentovane kredi-te; Obezbjeđivanje međunarodnih transakcija (garancije,

obveznice); ICC modeli ugovora; Međunarodni transport; E-trgovina i međunarodna trgovina; Međunarodno poslova-nje i intelektualno vlasništvo; Carina i ATA karneti...

Međunarodna trgovačka komora (ICC), sa sjedištem u Parizu, je vodeća svjetska nevladina organizacija za promo-visanje i samoregulaciju međunarodne trgovine. Uz članove i ogranke u više od 130 zemalja, ICC je glas međunarod-nog poslovanja pred međuvladinim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Svjetske trgovačke organizacije. ICC je razvio set pravila, propisa i drugih sredstava za međunarodnu trgovinu, uključujući i poznati Incoterms 2010®, ICC sud me-đunarodne arbitraže, Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive (UCP 600), međunarodne Standby prakse (ISP98), Jedinstvena pravila za potražnju jemstva i ICC model ugovo-ra, između ostalog.

ICC vodič za izvoz/uvoz

PRIKAZ KNJIGE

Unapređenje i razvijanje usluga STK BiH prema članicama, pogotovo u svjetlu pružanja što kvalitetnijih informacija i praktičnih savjeta vezanih za realizaciju uvoza/izvoza, predstavlja jedan od osnovnih zadataka STK BiH.

Izdavač: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiHGodina izdanja: 2016.Obim: 274 str., format 190x273 mm


Pravila Incoterms® definišu odgovornosti kupaca i prodavaca prilikom isporuke robe na osno-vu kupoprodajnih ugovora. To su mjerodavna pravila koja utvrđuju kako se cijena i rizici raspoređu-ju među ugovornim stranama. Incoterms pravila se redovno uvrštavaju u kupoprodajne ugo-vore širom svijeta i postala su dio dnevnog jezika u trgovanju.

Incoterms® 2010 sadrže pravila za korišćenje 11 Incoterms trgo-vačkih termina. Uzimaju u obzir najnovija dostignuća u komerci-jalnoj praksi, te ažuriraju i ujedi-

njuju neka od prethodnih pravila. Svi kupoprodajni ugovori bi tre-bali da se oslanjaju na Incoterms® 2010 kao važeću verziju pravila Incoterms.

Međunarodna trgovačka ko-mora već više od 70 godina piše i izdaje pravila Incoterms koja na međunarodnom planu pružaju uvoznicima, izvoznicima, advo-katima, transporterima, osigu-ravateljima i studentima pravila i smjernice koje odražavaju naj-novija dostignuća u trgovačkom okruženju.

EXWFCA CPT

CIP DAT DAP DDPFAS FOB CFR CIF

Poklon knjiga: Incoterms® 2010

Izdavač: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiHGodina izdanja: 2011. Jezik: dvojezično - lokalni jezici (BHS) i engleskiObim: 256 str., format 135x235 mm

Uz naručeni primjerak knjige “Vodič za izvoz/uvoz” dobijate poklon knjigu Pravila Međunarodne trgovinske komore za upotrebu domaćih

i međunarodnih trgovačkih termina

Uz naručeni primjerak knjige “Vodič za izvoz/uvoz” dobijate poklon knjigu Incoterms® 2010 - Pravila Međunarodne trgovačke komore za upotrebu

domaćih i međunarodnih trgovačkih termina

NarudžbenicaNaručujemo _____ primjeraka knjige “Vodič za izvoz/uvoz” u izdanju Vanjskotrgovinske komore/Spoljnotrgovinske komore BiH po cijeni od 65,00 KM sa uključenim PDV-om.

Plaćanje ćemo izvršiti: a) virmanski, po dostavljenom predračunu VTK/STK BiHb) gotovinski na blagajni VTK/STK BiH

Podaci o naručiocu: ___________________________________________, tel. ____________ telefaks ____________

e-mail: _____________________________________

Narudžbenicu dostaviti: a) poštom na adresu: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevob) telefaksom na broj 033 214-292 ili c) elektronskom poštom na adresu: nijaza.avdić@komorabih.ba

Informacije na telefon: 033 214-292


Documents

GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2017/04/Infokom-65-za-web.pdf · glasnikvanjskotrgovinske/spoljnotrgovinske komore bosne i hercegovine