GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom-73.pdf · delegacija BiH u posjeti Kraljevini Maroko 20 Poslovni susreti privrednika

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 73 • GODINA XI • DECEMBAR / PROSINAC 2018.

InfokomInfokom

ZAKONSKA REGULATIVA • MEĐUNARODNA SARADNJA •• SAJMOVI • EDUKACIJA • EEN MREŽA •

• TRANSPORTPREDSTAVLJAMO • PROJEKTI

BH PRIVREDAINTERVJU

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA BESPLATAN PRIMJERAK

NAJAVA KONFERENCIJE: Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva

2 INFOKOM – broj 73 – decembar/prosinac 2018. INFOKOM – broj 73 – decembar/prosinac 2018. 3

INFOKOM

Broj 73decembar/prosinac 2018.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:Nemanja Vasić, predsjednikIvan MandićZdravko Marinković Nihad Bajramović Enes AliškovićOgnjenka LalovićBoris MarkovićAida KapičijaEngin Mešanović

Kontakt:Danijela KovačTel: +387 33 566-267Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Sadržaj Uvodnik4 IZ KOMORE

Novi organi i rukovodstvo STKBiH

5 Potpredsjednik STKBiH novi je član Upravnog odbora Evrokomore

6 ZAKONSKA REGULATIVA Sprovođenje Zakona o carinskoj politici u BiH

10 Prijedlozi izmjene prometne legislative

12 PROJEKTI Spoljnotrgovinska komora BiH postala partner projekta ADRIPASS

14 Transnacionalni program MED

15 MEĐUNARODNA SARADNJA Republika Češka pomaže u razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH

16 Poslovni susreti privrednika iz BiH i Republike Poljske

18 Državno-privredna delegacija BiH u posjeti Kraljevini Maroko

20 Poslovni susreti privrednika iz BiH i Njemačke

22 INO SAJMOVI BiH na 87. međunarodnom sajmu u Izmiru

23 Prvi zajednički nastup bh. firmi na sajmu odjeće MUNICH APPAREL SOURCE

23 STKBiH sa bh. izlagačima na sajmu Worldfood u Istanbulu

24 PRIZNANJA Prevent grupacija dobitnik priznanja “Pečat 100 najvećih“

26 BH PRIVREDA Aktualna kretanja u među-narodnom cestovnom prijevozu

28 Porast vanjskotrgovinske razmjene industrije tekstila, odjeće, kože i obuće

30 IT sektor je generator bržeg privrednog napretka u BiH i cijelom regionu

32 Tržište telekomunikacija i IKT industrije

33 Vinogradarska sezona 2018.

34 Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU

35 Izvoz voća i povrća na tržište Ruske Federacije

35 EDUKACIJA Upravljanje lancima nabavke

36 Početak „Škole vanjsko-trgovinskog poslovanja“

37 Održani susreti partnerskih organizacija Fondacije Konrad Adenauer Stiftung

38 Kako pametno investirati u grafičkoj industriji

40 Dualno obrazovanje - koristi za kompanije i učenike

42 Uspješno završena revali-dacija „FIATA škole špedicije“

44 Zahtjevi za stavljanje stolica za vanjsku upotrebu na tržište Bosne i Hercegovine

45 Uticaj GDPR-a na domaće privredne subjekte

46 PREDSTAVLJAMO Kristal Vitez

48 INTERVJU Svjetlan Stanić, predsjednik Uprave Stanić grupe

51 EU Slobodno kretanje roba u Evropskoj Uniji - građevinski proizvodi

54 Čelik, željezo i trgovinski ratovi

Cijenjeni čitaoci,

pred vama je novi broj Infokoma koji počinjemo informacijom o održanim komorskim izborima za mandatni period od 1. 7. 2018. do 30. 6. 2022. godine i novom rukovodstvu koje će u naredne četiri godine predano raditi na osavremenjivanju komorskih usluga i intenziviranju saradnje sa institucijama vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, kao i boljem pozicioniranju Komore u međunarodnim organizacijama i asocijacijama.

Ostajemo vjerni svojim članicama i nastavljamo sa dobrom praksom da putem zajedničkih inicijativa utičemo na kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, a našim članicama obezbjedimo preduslove za jačanje konkurentnosti i kvalitetan nastup na međunarodnim tržištima.

U Infokomu koji je pred vama predstavljamo samo dio aktivnosti koje smo realizovali u proteklom periodu a koje su vrijedne pažnje. Zabilježili smo uspješne nastupe na sajmovima, organizovali brojne konferencije, seminare, poslovne susrete te predvodili nekoliko privrednih delegacija. Predstavićemo vam i neke od bh. kompanija koje unapređuju i šire svoju proizvodnju.

Protekli period svakako je bio u znaku čelika i problema bh. izvoznika uzrokovanih uvođenjem kvota Evropske unije, o čemu vam takođe donosimo informaciju.

Nakon loših slijede i dobre vijesti te i ovaj put na veliko zadovoljstvo privrednika govorimo o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, uz poseban osvrt na Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u BiH koja je ove godine donesena ranije nego obično.

Nadamo se da ćemo stranicama koje slijede uspjeti privući vašu pažnju i opravdati ukazano povjerenje.


U organizaciji Unije privred-nih komora Republike Turske (TOBB), u Istanbulu je po-

lovinom septembra održan sastanak pridruženih članica Evrokomore ko-jem je prisustvovao potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr sc. Vjekoslav Vuković.

Uz učešće predstavnika komora čla-nica Evrokomore, Upravnog odbora TOBB-a te predstavnika vlasti i bizni-smena iz Republike Turske, prije po-četka sastanka predstavljen je projekat Biznis dijalog Turska - Evropska uni-ja za koji se vjeruje da će unaprijediti međusobne odnose Turske i Evropske unije.

Po završetku uvodnog dijela i pre-zentacije projekta, uslijedio je sastanak pridruženih i korespondentnih člani-ca Evrokomore na kojem je izabran Upravni odbor za 2019. godinu. Kao jedan od nominiranih, potpredsjednik Vuković je dobio punu podršku te je i imenovan za člana Upravnog odbora.

Nakon izbora, potpredsjednik Vuković je u svom kratkom obraća-nju naglasio da je globalizacija koja je proteklih godina slavljena kao ključ privrednog rasta i razvoja, a koja je re-zultirala integracijom svijeta u globalno selo, nedostatkom povjerenja, saradnje i poslovnog prijateljstva, suočena sa velikim izazovima. Uprkos tome što je mala zemlja velikog potencijala, Bosna i Hercegovina prepoznaje svoje mjesto u globalnoj mreži poslovnog spajanja. Saradnja privrede, države i politike mora biti u potpunoj sinergiji, jer su institucije i politike te koje kreiraju bo-lje poslovno okruženje, a sve na tragu

artikulisanih zahtjeva privrede putem Spoljnotrgovinske komore i komora en-titeta. Buduća očekivanja ove sinergije su veća uslužnost institucija vlasti pri-vatnom privrednom sektoru razvojem adekvatnih okvira za edukaciju, ino-vacije i bolju domaću i međunarodnu saradnju.

Kao novoimenovani član Upravnog odbora, potpredsjednik Vuković je ista-kao da će se kroz svoje buduće aktiv-nosti u ime Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zalagati za zajed-nički rad i jačanja saradnje, promovisa-

nje regiona, ali i Bosne i Hercegovine, njene industrije i privrede.

Izbor novih članova Upravnog od-bora verifikovan je na Generalnoj skup-štini Evrokomore održanoj u oktobru u Briselu, kada je razgovarano i o pla-nu rada Evrokomore za 2019. godinu. Članice su se usaglasile da je neophod-no podsticati međusobni dijalog i jačati veze među komorama te jačati komuni-kaciju među kompanijama.

Danijela Kovač

Potpredsjednik STKBiH novi je član Upravnog odbora Evrokomore

Nakon objave javnog pozi-va i završene izborne pro-cedure, u Tesliću je održana

konstituirajuća sjednica Skupštine Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine za navedeni mandat-ni period. Skupština je najviši organ upravljanja Komorom i broji 60 zastu-pnika biranih sa teritorije čitave Bosne i Hercegovine kako bi se obezbijedila granska, strukovna, teritorijalna i naci-onalna zastupljenost. Skupština je iza-brala i organe Komore: Upravni odbor od 9 članova, Nadzorni odbor od 3 čla-na, predsjednika i dva potpredsjednika Komore.

Na funkcije predsjednika i dva pot-predsjednika Komore reizabrani su Nemanja Vasić i Ahmet Egrlić, dok je Vjekoslav Vuković izabran prvi put. Sva trojica, zajedno sa izabranim članovima Upravnog i Nadzornog odbora, stupi-li su na dužnost 1. jula 2018. godine. Imenovani se na funkciji predsjednika rotiraju svakih 16 mjeseci tako da je prvi dio ukupnog mandatnog perio-da od 4 godine predsjednik Nemanja Vasić, drugih 16 mjeseci tu funkciju će obnašati Vjekoslav Vuković, a posljed-njih 16 Ahmet Egrlić.

Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora imenovani su ge-neralni sekretar i dva zamjenika, koji se takođe po navedenom principu ro-tiraju na funkciji generalnog sekreta-ra. Tako će prvih 16 mjeseci funkciju generalnog sekretara obavljati Nihad Bajramović, narednih 16 mjeseci Zdravko Marinković, dok će u posljed-njih 16 mjeseci generalni sekretar biti Ivan Mandić.

Komora je u proteklom četvero-godišnjem mandatu ostvarila odlične rezultate koji se prvenstveno ogledaju u partnerskom odnosu sa institucija-ma vlasti Bosne i Hercegovine, ali i sve većem povjerenju privrednika. Kroz rad asocijacija, grupacija, udruženja i odbora koji obuhvataju sve privredne grane, Komora je brojnim inicijativa-ma i u skladu sa svojim nadležnostima reagovala prema institucijama apeluju-ći na rješavanje problema sa kojima se privrednici svakodnevno suočavaju, a koji otežavaju njihovo uspješno poslo-vanje. Takođe, na međunarodnom pla-nu Komora je kroz niz sajmova, poslov-nih konferencija i susreta privrednika ostvarila značajne rezultate za privredu BiH, te će joj ovakva vrsta aktivnosti

biti i prioritet i u narednom četverogo-dišnjem mandatu.

Novoizabrani organi Komore čvrsto su opredijeljeni nastaviti dobru praksu i jačati saradnju kako sa institucijama vlasti tako i privrednicima. Komora je zakonom definisana kao nevladina, nepolitička, neprofitna asocijacija pri-vrednika sa teritorije cjelokupne Bosne i Hercegovine sa zadacima usmjerenim na zastupanje interesa privrednika pred institucijama vlasti, te predstavljanjem i zastupanjem njenih interesa i moguć-nosti u inostranstvu.

Novoizabrani organi dijele stav da je jedino zajedničkim radom svih re-levantnih aktera u Bosni i Hercegovini moguće unaprijediti ekonomske prilike i stvoriti povoljniji poslovni ambijent koji će motivisati i podstaći privredne subjekte da investiraju u širenje i una-pređenje dosadašnje proizvodnje, čime se stvaraju mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta, što bi moglo zaustavi-ti negativan trend odlaska stanovniš-tva iz Bosne i Hercegovine, posebno mladih…

Danijela Kovač

Novi organi i rukovodstvo Spoljnotrgovinske komore BiH

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine dobila je nove organe i rukovodstvo za mandatni period od 1. 7. 2018. do 30. 6. 2022. godine.

Kao novoimenovani član Upravnog odbora, potpredsjednik Vuković je istakao da će se kroz svoje buduće aktivnosti u ime Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zalagati za za-jednički rad i jačanja saradnje, promovisanje regiona, ali i Bosne i Hercegovine, njene industrije i privrede.

IZ KOMORE


Odluka o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini

Jedan od osnovnih zadataka Spoljnotrgovinske komore BiH na kojem će i u narednom periodu insi-stirati od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine biće rad na usvajanju Odluke o sprovođenju Zakona o ca-rinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 58/15).

Samim Zakonom o carinskoj politici BiH se predviđa uređenje osnovnih ele-menata carinske politike, opštih pravila i postupaka koji se primjenjuju na robu koja se unosi u i iznosi iz carinskog po-dručja BiH.

Iako je stupio na snagu jula 2015. go-dine, početak primjene samog Zakona, tj. njegova operativnost nije moguća bez donošenja propratnih sproved-benih propisa na koje se poziva i sam Zakon, a to je donošenje i usvajanje dva sprovedbena akta: a) Odluke o sprovo-đenju Zakona o carinskoj politici (član 276. Zakona o carinskoj politici u BiH “Službeni glasnik BiH”, broj 58/15) i b) Odluke o uslovima i postupku ostva-renja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Odluku o sprovođe-nju Zakona o carinskoj politici je tre-bao donijeti i usvojiti Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u roku od 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu.

U period od 23. januara 2016. godine pa do danas Spoljnotrgovinska komora BiH je od bosanskohercegovačkih pri-vrednika zaprimila veliki broj zahtjeva i upita povodom raznih problema sa ko-jima se suočavaju zbog mnogobrojnih

barijera uslijed nemogućnosti primjene ovog zakona.

U ovom višemjesečnom periodu Spoljnotrgovinska komora BiH ulo-žila je mnogo truda i zalaganja upu-ćujući inicijative, dopise i urgencije ka nadležnim institucijama BiH, pri-je svega Upravnom odboru UIOBiH, Ministarstvu spoljne trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, kao i Izvoznom vijeću BiH. U aprilu 2018. godine, usli-jed ogromnog zalaganja i insistiranja Spoljnotrgovinske komore BiH, dolazi do usvajanja jednog od podzakonskih akta Zakona o carinskoj politici BiH, a to je Odluka o uslovima i postupku ostvarenja prava na oslobađanje od pla-ćanja uvoznih dažbina.

Mnogi privrednici, a najviše njih iz metalne i elektroindustrije, zatim drv-ne i tekstilno-obućarske industrije koji su nosioci domaće privrede, nisu bili u mogućnosti osloboditi se uvoznih daž-bina prilikom uvoza opreme za proi-zvodnju koja se ne proizvodi u BiH, a koja bi služila za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, tj. za moderni-zaciju postojeće proizvodne tehnologije kojom se obavlja neposredna proizvod-na djelatnost. Ovim aktom zasigurno je pružen dodatni impuls u podizanju same proizvodnje, a time i viši nivo konkurentnosti bosanskohercegovač-kih firmi kako na evropskom tako i na globalnom svjetskom tržištu.

Neke od najvažnijih novina koje pruža novi Zakon o carinskoj politici BiH su uvođenje elektronskog postup-ka provoza i elektronsko podnošenje carinskih prijava, što bi trebalo ubrza-ti procedure carinjenja roba i umanjiti troškova postupka, a što bi znatno olak-šalo poslovanje domaćih privrednika.

Takođe, novim Zakonom o carinskoj politici BiH predviđeno je i uvođenje ovlaštenog privrednog subjekta, a kom-panije koje bi dobile ovaj status uživaće povjerenje carinskih organa. To bi po-vlačilo manji obim kontrola i kompani-je bi bile prepoznate ne samo na doma-ćem tržištu već u zemljama CEFTA-e i EU kao one koje u potpunosti posluju u skladu sa zakonom i zakonskim propi-sima. Ovaj zakon omogućiće bolju ana-lizu procjene rizika, u smislu posebne i detaljne kontrole samo onih obveznika koji spadaju u grupu rizičnih. Međutim, kako bi se ostvarile sve beneficije koje ovaj zakon sa sobom nosi, potrebno je usvojiti sprovedbenu odluku samog Zakona o kojoj smo u prethodnom dje-lu govorili.

Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u BiHJedan od značajnih instrumenata ca-rinske politike Bosne i Hercegovine za koji sa sigurnošću možemo reći da je generalno imao najpozitivniji uticaj na domaću ekonomiju, tj. na poboljšanje uslova poslovanja domaćih privred-nih subjekata, jeste primjena Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u Bosnu i Hercegovinu.

Pravni osnov za donošenje Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba možemo naći u Zakonu o carinskoj tarifi BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 58/12), kojim se propisuje nadležnost Savjeta ministara Bosne i Hercegovine da donosi odluke o mjera-

ma, između ostalog i Odluke o privre-menoj suspenziji i privremenom sma-njenju carinskih stopa kod uvoza roba.

Ova odluka je privremenog karakte-ra i važi godinu dana. Od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi BiH, Savjet ministara BiH je donio šest od-luka. Robe koje su bile predmet dosa-dašnjih odluka uglavnom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterija-lom, jer ih koriste bosanskohercegovač-ki proizvođači u vlastitoj proizvodnji, za izradu gotovih proizvoda, u proi-zvodnji proizvoda za izvoz ili su sup-stitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda. Nakon upoređivanja carinske tarife BiH i ca-rinske tarife EU pokazalo se da su mno-gobrojni bh. privrednici u nepovoljni-jem položaju u odnosu na konkurente iz EU i zemalja regiona koji su prilikom uvoza tih istih sirovina i repromateri-jala oslobođeni plaćanja carine koja se obično kreće od 5 do 10%, a za neke robe čak i do 20%.

Kao i svake godine od usva-janja Zakona o carinskoj tarifi, Spoljnotrgovinska komora BiH odigra-va važnu ulogu u procesu donošenja Odluke. Na zahtjev Ministarstva spolj-ne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u saradnji sa entitetskim komorama, priprema prijedlog produženja i izmje-nu, odnosno dopunu Odluke o privre-menoj suspenziji i privremenom sma-njenju carinskih stopa kod uvoza roba. Ona upućuje pozive i obavlja konsul-tacije sa domaćim privrednim subjek-tima, ukoliko za potrebe vlastite pro-izvodnje iz trećih zemalja (zemalja sa kojima BiH nema potpisane trgovinske sporazume) uvoze određenu sirovinu (materijal koji ulazi u supstancu final-nog proizvoda ili repromaterijal/osnov-ni materijal od kojeg se pravi proizvod), a da istovremeno u BiH ne postoji proi-zvodnja takve sirovine/materijala, da se za takvu robu odobri totalna suspenzija ili određeno smanjenje carinske stope.

Analizu primjene Odluke takođe svake godine vrši Ministarstvo spolj-ne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pa se prilikom izrade Odluke za na-rednu godinu analizira svaka tarifna oznaka koja je obuhvaćena donese-nom Odlukom. Dosadašnja praksa je pokazala da je u potpunosti postignut cilj Odluke, tj. da se njom omogućava povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz tekstilne, obu-

ćarske, hemijske, metalske i elektro te prehrambene industrije, koji su nosioci privrednog razvoja BiH.

Odluka je u prethodnom periodu dovela do veće angažovanosti instalisa-nih kapaciteta i povećanja proizvodnje, sa čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta, a u određenim privrednim su-bjektima na koje je ova odluka imala direktnog uticaja došlo je i do znatnog povećanja broja zaposlenih. Cilj je da se ovakav pozitivan trend nastavi i u 2019. godini, jer se Odluka direktno odnosi na preko 40 000 bh. radnika i preko 200 domaćih privrednih subjekata, a za ve-liki broj njih donošenje ove odluke je i od presudnog značaja za opstanak.

Ove godine znatno ranije se krenu-lo sa izradom Odluke za 2019. godinu, što je privreda podržala i dala apel da i u buduće to bude praksa, jer su domaći privrednici vezani ugovorima sa ino-stranim partnerima koji zahtijevaju sta-bilnost tržišta. Važno je napomenuti da je prijedlog Odluke zasnovan na prin-cipima ekonomičnosti, jednakog pri-stupa i jednakosti u postupanju prema svakom privrednom subjektu u zemlji, zatim fiskalne održivosti, otvorenosti i transparentnosti.

Na adresu Spoljnotrgovinske komo-re BiH pristiglo je mnogo zahtjeva, sa ukupnim prijedlogom od 141 tarifne oznake, a najviše njih iz: prehrambe-ne, drvne, grafičke, metalske i elektro te tekstilno-obućarske industrije. Tako objedinjeni prijedlozi dostavljeni su Ministarstvu. MSTEOBiH je prilikom utvrđivanja elemenata za osnovanost zahtjeva vodio računa da se radi o re-promaterijalu koji se redovno uvozi i koji se svakodnevno koristi za pro-izvodnju poluproizvoda, odnosno za dalju proizvodnju, te za proizvodnju finalnih proizvoda. Takođe se vodilo računa o principu regionalne zastuplje-nosti podnosioca zahtjeva i korisnika ove povlastice, na način da su privredni subjekti iz BiH po tom principu ravno-mjerno zastupljeni.

U Odluci za 2019. godinu utvrđeno je 13 novih tarifnih brojeva, za razliku od 2018. godine, a izbačeno je 8 tarif-nih brojeva, jer se analizom prethodne godine utvrdilo da je ukupan zbir uvo-za tih tarifnih brojeva iznosio tek 1 000 konvertibilnih maraka, stoga nije bilo opravdanosti za njihovim uvrštavanjem u novu Odluku.

Dakle, Odluka za 2019. godinu obu-hvata 57 tarifnih brojeva. Mora se napo-menuti da je jedna od novina u Odluci

izmjena u članu 2. stav (4) kojim se prvi put uvodi i potvrda MSTEOBiH da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji.

Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih sto-pa kod uvoza određenih roba provodi Uprava za indirektno oporezivanje BiH i prema njenim podacima i analizama osipanje budžeta na osnovu Odluke iznosi u prosjeku nekih 4 miliona KM na godišnjem nivou. Iako su to zaista značajna budžetska sredstva, efekti do kojih dolazi primjenom ove odluke koju smo i ranije istakli su mnogo značajni-ji od umanjenja prihoda od carina koji proizilaze zbog smanjenja carinskih stopa. Stoga se u Spoljnotrgovinskoj komori BiH nadamo da će privremena suspenzija carinskih stopa postati traj-nog karaktera jer bi zaista bio smanjen rizik stranih investitora i partnera do-maćih privrednih subjekata u sektorima obuhvaćenim ovim povlasticama.

Odluka o uspostavljanju Odbora za olakšavanje trgovine Bosne i Hercegovine

Prepoznajući potrebu olakšanja trgovi-ne, odnosno prometa roba preko gra-nica, potpisnice Sporazuma CEFTA 2006, su u Beogradu 26. maja 2017. godine usvojile Dodatni Protokol 5. Njegova primjena znači da će odredbe Sporazuma o trgovinskim olakšicama biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA sporazuma koje još nisu članice Svjetske trgovinske organizacije (STO), u koje spada Bosna i Hercegovina.

Tri su glavna stuba Dodatnog Protokola 5, koji su međusobno poveza-ni. Riječ je o dvosmjernoj elektronskoj razmjeni podataka među carinama, kao i između carina i inspekcija (veterinar-ska, fitosanitarna i farmaceutska), una-pređenju sistema upravljanja rizikom na osnovu elektronske razmjene poda-taka, kreiranju regionalnih profila rizi-ka i olakšavanje trgovine za one koje su niskog rizika i konačno međusobnom priznavanju graničnih dokumenata.

Da bi se što bolje sprovele odredbe Protokola 5 o olakšavanju trgovine iz CEFTA 2006, Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva spoljne trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH, u maju ove godine donio Odluku o uspostav-ljanju Odbora za olakšavanje trgovine Bosne i Hercegovine, sve u skladu sa Akcionim planom za Zapadni Balkan, a u okviru sprovedbene Reformske agen-de. Ideja je započeta na Ministarskoj

Sprovođenje Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini

ZAKONSKA REGULATIVA

Zastupajući interese bosanskohercegovačkih privrednika, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je i ove godine značajno doprinjela donošenju Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba u BiH za koju se nadamo da će postati trajnog karaktera. U narednom periodu Komora će i dalje kod nadležnih institucija lobirati za usvajanje Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici kako bi se konačno ostvarile sve beneficije koje ovaj zakon sa sobom nosi.


konferenciji na Baliju 2013. godine, na kojoj su učestvovali i predstavnici naših ministarstava, kada je otpočeo global-ni proces uspostavljanja nacionalnih odbora za olakšavanje trgovine, koji u suštini ima ambiciju da na globalnom nivou standardizuje postupke i olakša trgovinu zemalja članica Svjetske trgo-vinske organizacije (STO).

Odbor za olakšavanje trgovine Bosne i Hercegovine će djelovati kao međure-sorno tijelo sastavljeno od predstavnika institucija na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, uključenih u sprovođenje carinskih i drugih graničnih procedura

u postupku prolaska robe preko granice i kroz carinsko područje BiH, zajedno sa predstavnicima komorskog sistema Bosne i Hercegovine.

U ovaj odbor su imenovani pred-stavnici nadležnih ministarstava, agen-cija, inspektorata kako na nivou BiH tako i na nivou entiteta, uključujući predstavnike Spoljnotrgovinske komo-re BiH, entitetskih privrednih komora i PK Brčko distrikta.

Kroz ovaj odbor BiH nastoji da olakša procedure za trgovinu, učini ih efikasnijim i standardizuje procedure, kao što to čine i druge zemlje. Dakle da

generalno trgovinu učini jeftinijom i na taj način ukloni barijere, što će doprini-jeti konkurentnosti, ali i većoj poslov-nosti privrednih subjekata u BiH, glo-balno trgujući, kao i u okviru zemalja SSP-a, CEFTA-e i EFTA-e. Na osnovu utvrđenog plana aktivnosti, Odbor bi trebao i zvanično početi sa radom u no-vembru 2018. godine.

Pripremili:Ognjenka Lalović

Radoš Šehovac

Službeni glasnik BiH, broj 84/18

Na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o carinskoj tarifi (“Službeni glasnik BiH”, broj 58/12) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 156. sjednici, održanoj 5. novembra 2018. godine, donijelo je

ODLUKU O PRIVREMENOJ SUSPENZIJI I PRIVREMENOM SMANJENJU CARINSKIH STOPA KOD UVOZA ODREĐENIH ROBA DO 31.12.2019. GODINE

Član 1. (Predmet Odluke) Ovom Odlukom propisuju se kriteriji za određivanje roba koje će se uvoziti do 31.12.2019. godine, uz korištenje privremene suspenzije

i privremenog smanjenja carinskih stopa utvrđenih u Zakonu o carinskoj tarifi («Službeni glasnik BiH», broj 58/12), (u daljem tekstu: «ta-rifne suspenzije»).

Član 2. (Spisak roba) (1) Robe koje će se do 31.12.2019. godine uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija, utvrđuju se prema kriteriju da se radi o materijalima

i sirovinama koji se koriste u vlastitoj proizvodnji a koje se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.

(2) Robe iz stava (1) ovog člana i carinske stope po kojima će se ove robe uvoziti do 31.12.2019. godine su, kako slijedi:

RB Tarifna oznaka Naziv Car. stopa %

1 1518 00 95 00 Nejestive mješavine ili dodaci životinjskih ili životinjskih i biljnih masti i ulja i njihove frakcije 02 2002 90 91 00 Paradajz,pripremljen ili konzervisan na drugi način osim u sirćetu ili sirćetnoj kiselini; ostali, u originalnim pakovanjima neto-mase veće od 1 kg 03 2901 10 00 00 Aciklički ugljеnvodonici;zasićeni 04 3701 30 00 00 Ostale ploče i filmovi, čija je jedna stranica veća od 255 mm 55 3901 90 80 00 Polimeri etilena, u primarnim oblicima; ostalo 3,56 3912 39 20 00 Celuloza i njezini hemijski derivati, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, u primarnim oblicima; ostalo; hidroksipropilceluloza 57 3926 90 97 00 Ostali proizvodi od plastičnih masa i proizvodi od ostalih materijala iz tarifnih brojeva 3901 do 3914; ostalo 7

8 4104 41 51 00Štavljene ili “crust” goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara, bez dlake, cijepane ili necijepane, ali dalje neobrađivane; u suhom stanju (crust); goveđe; cijele kože ukupne površine veće od 28 kvadratnih stopa (2,6 m²)

1

9 4107 12 91 00Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara, dalje obrađivane nakon štavljenja ili crust-obrade uključujući i pergamentno obrađivanje, bez dlake, cijepane ili necijepane, osim kože iz tarifnog broja 4114; cijele kože; cijepane kože sa licem (zrnaste); goveđe kože (uključujući bivolje)

1

10 4107 92 10 00 Cijepane kože sa licem (zrnaste); goveđe kože (uključujući bivolje) 411 4205 00 90 00 Ostali proizvodi od kože ili od vještačke kože; vrsta koje se koriste u mašinama ili mehaničkim uređajima ili za drugu tehničku upotrebu; ostali 3

12 5205 14 00 00Pamučna pređa (osim konca za šivanje), masenog udjela pamuka 85% ili većeg, nepripremljena u pakovanja za pojedinačnu prodaju; jednonitna pređa, od nečešljanih vlakana; finoće manje od 192,31 deciteksa ali ne manje od 125 deciteksa (metričke numeracije veće od 52 ali ne veće od 80)

4

13 5205 23 00 00Pamučna pređa (osim konca za šivanje), masenog udjela pamuka 85% ili većeg, nepripremljena u pakovanja za pojedinačnu prodaju; jednonitna pređa, od češljanih vlakana; finoće manje od 232,56 deciteksa ali ne manje od 192,31 deciteksa (metričke numeracije veće od 43 ali ne veće od 52)

4

14 5205 24 00 00Pamučna pređa (osim konca za šivanje), masenog udjela pamuka 85% ili većeg, nepripremljena u pakovanja za pojedinačnu prodaju, jednonitna pređa, od češljanih vlakana,finoće manje od 192,31 deciteksa ali ne manje od 125 deciteksa (metričke numeracije veće od 52 ali ne veće od 80)

4

15 5401 10 14 00Konac za šivanje od vještačkih ili sintetičkih filamenata, nepripremljen ili pripremljen u pakovanja za pojedinačnu prodaju, od sintetičkih filamenata, nepripremljen u pakovanja za pojedinačnu prodaju, jezgrasta pređa (“core yarn”); ostali

4

16 5401 10 16 00 Teksturisana pređa 4

17 5402 33 00 00Pređa od sintetičkih filamenata (osim konca za šivanje), nepripremljena u pakovanja za pojedinačnu prodaju, uključujući sintetičke monofilamente finoće manje od 67 deciteksa, teksturisana pređa, od poliestera

4

18 5407 10 00 00Tkanine od sintetičke filament pređe, uključujući tkanine dobivene od proizvoda iz tarifnog broja 5404; tkanine od pređe velike čvrstoće, od najlona ili drugih poliamida ili od poliestera

8

19 5407 93 00 00 Ostale tkanine; od pređa različitih boja 8

20 5408 22 90 00 Tkanine od vještačke filament pređe, ostale tkanine, masenog udjela vještačkih filamenata, traka ili sličnih proizvoda 85% ili većeg; obojene; ostale 821 5503 20 00 00 Sintetička vlakna rezana, nevlačena, nečešljana niti drukčije pripremljena za predenje; od najlona ili drugih poliamida; od poliestera 4

22 5515 11 90 00Ostale tkanine od rezanih sintetičkih vlakana; od rezanih poliesterskih vlakana; u mješavini pretežno ili samo sa rezanim vlaknima od viskoznog rajona; ostale

8

23 5603 14 10 00Netkani materijal, uključujući impregnisan, prevučen, prekriven ili laminiran; od sintetičkih ili vještačkih filamenata; mase veće od 150 g/m²; prevučen ili prekriven

4,3

24 5804 21 00 00 Čipka mašinski rađena, od vještačkih ili sintetičkih vlakana 8

25 5903 10 10 00Tekstilni materijali impregnisani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902; sa poli(vinil hloridom); impregnisani

8

26 5903 10 90 00Tekstilni materijali impregnisani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902; sa poli(vinil hloridom); premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani

8

27 5903 90 91 00Tekstilni materijali impregnisani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902; ostali; premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani; sa celuloznim derivatima ili drugim plastičnim masama, sa licem od tekstilnog materijala

8

28 6406 10 90 00 Gornji dijelovi obuće i njihovi dijelovi, osim umetaka za ojačanje; od ostalih materijala 329 6406 20 10 00 Dijelovi obuće; vanjski đonovi i pete; od gume 330 6406 90 50 00 Dijelovi obuće; ulošci i drugi izmjenjivi dodaci 331 6406 90 60 00 Dijelovi obuće; vanjski đonovi od kože ili vještačke kože 332 6406 90 90 00 Dijelovi obuće; ostalo 333 7210 49 00 00 Pljosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm i veće, platirani ili prevučeni; prevučeni cinkom na drugi način; ostali 0

34 7210 70 80 00Pljosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm i veće, platirani ili prevučeni; obojeni, lakirani ili prevučeni plastičnom masom; ostali

0

35 7228 30 61 00 Ostale šipke koje su samo toplo valjane, toplo vučene ili ekstrudirane; kružnog poprečnog presjeka prečnika; 80 mm ili većeg 536 7403 11 00 00 Rafinisani bakar, u sirovim oblicima; katode i sekcije katoda 037 7408 11 00 00 Bakrena žica; od rafinisanog bakra; najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 6 mm 038 7601 10 00 00 Nelegirani aluminij 039 7601 20 20 00 Legure aluminija; ploče i poluge 140 7605 11 00 00 Žica od aluminija; od nelegiranog aluminija; najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 7 mm 041 7605 21 00 00 Žica od aluminija; od legura aluminija; najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 7 mm 042 7605 29 00 00 Žica od aluminija; od legura aluminija; ostala 043 8308 10 00 00 Kukice, ušice, rupice; od prostih metala 344 8308 20 00 00 Cjevaste ili račvaste zakovice, od prostih metala 345 8308 90 00 00 Ostalo, uključujući dijelove, od prostih metala 346 8504 31 80 00 Ostali transformatori; snage ne veće od 1 kVA; mjerni; ostali 547 8518 29 30 00 Zvučnici frekvencijskog obima od 300 Hz do 3,4 kHz, prečnika ne većeg od 50 mm, za upotrebu u telekomunikacijama 548 8522 90 80 00 Dijelovi i pribor prikladni za upotrebu samo ili uglavnom sa aparatima iz tarifnih brojeva 8519 ili 8521; ostalo 349 8534 00 11 00 Štampani krugovi; samo sa elementima provodnika i kontaktima; višeslojni štampani krugovi 050 8536 10 10 00 Osigurači; za struje ne veće od 10 A 351 8536 69 90 00 Utikači i utičnice; ostalo 352 8536 90 10 00 Ostali aparati; spojni i kontaktni elementi za žice i kablove 053 8538 90 99 00 Dijelovi prikladni za upotrebu isključivo ili uglavnom sa aparatima iz tarifnih brojeva 8535, 8536 ili 8537; ostalo; ostalo 554 8544 42 90 00 Ostali električni provodnici, za napon ne veći od 1000 V; sa priključnim uređajima; ostali 455 8546 90 90 00 Električni izolatori od bilo kakvog materijala; ostali 1,5

56 8547 20 00 00Izolacijski dijelovi električnih mašina, uređaja ili opreme, izrađeni u potpunosti od izolacijskog materijala ili samo sa manjim komponentama od metala (npr. čahurama sa navojem) utisnutim isključivo za potrebe ugradnje, osim izolatora iz tarifnog broja 8546; cijevi i njihove spojnice od prostih metala, obložene izolacijskim materijalom, za električne provodnike; izolacijski dijelovi od plastičnih masa

3,7

57 9607 19 00 00 Patentni zatvarači; ostali 8

(3) Carinske stope na robe navedene u stavu (2) ovog člana, ne odnose se na robe koje su porijeklom iz zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

(4) Radi ostvarivanja prava na uvoz robe navedene u stavu (2) ovog člana, uz carinsku deklaraciju se podnosi potvrda Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo) da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji i potvrda Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da se roba ne proizvodi u Bosni i Hercegovini ili roba domaće proizvodnje ne zadovoljava potrebe privrede i tržišta.

Član 3. (Preispitivanje Odluke) (1) Bez obzira na rok primjene određen prema ovoj Odluci, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može dva puta godišnje preispitivati

primjenu ove Odluke, i na osnovu činjenica utvrđenih u tom postupku, na prijedlog Ministarstva, donijeti Odluku o prestanku primjene tarifne suspenzije za konkretnu robu, ako više nije u interesu bosanskohercegovačke privrede ili zbog tehničkog razvoja proizvoda ili izmi-jenjenih okolnosti ili ekonomskih trendova na tržištu.

(2) Ministarstvo prati primjenu ove Odluke. (3) U svrhu praćenja primjene Odluke Uprava za indirektno oporezivanje će na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke o uvozu roba iz

člana 2. ove Odluke. Član 4. (Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku BiH», a primjenjivat će se od 1. januara 2019. godine.

VM broj 210/18 Predsjedavajući5. novembra 2018. godine Vijeća ministara BiHSarajevo Dr. Denis Zvizdić, s. r.


Komora, kao samostalna, nevladina, nepolitička i neprofitna javno pravna asocijacija privrednih subjekata i pri-vrednih asocijacija sa teritorije Bosne i Hercegovine, koja ima funkciju usmje-renu na razvoj i unapređenje ekonom-skih odnosa bosanskohercegovačke privrede sa inostranstvom, uključujući i partnerski odnos i zastupanje interesa članova kod nadležnih organa Bosne i Hercegovine i odgovarajućih asocijacija u inostranstvu, između ostalog, zastupa i bosanskohercegovačke prijevoznike koji svoje usluge pružaju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Od svog osnivanja, Komora konstan-tno inicira izmjene zakonske legislative u cilju stvaranja povoljnog ambijenta za privređivanje, rast i razvoj bosansko-hercegovačke ekonomije. Sve inicijative se razmatraju sa udruženjima, odbori-ma i grupacijama privrednih subjekata, te njihova mišljenja, prijedloge i suge-stije Komora dostavlja nadležnim orga-nima u Bosni i Hercegovini.

Prijedlog Zakona o cestovnom prijevozu Bosne i Hercegovine

Suočeni sa činjenicom preobimne regu-lative i administracije u domenu cestov-nog prijevoza u Bosni i Hercegovini, brojnim nesuglasicama i problemima u poslovanju prijevoznika, pokrenu-ta je inicijativa za racionalizaciju po-stojeće zakonske regulative, odnosno inicijativa za donošenje jedinstvenog Zakona o cestovnom prijevozu u Bosni i Hercegovini. Komora je, davne 2007. godine, podržala i finansirala izradu Prijedloga radnog teksta Zakona o ce-stovnom prijevozu Bosne i Hercegovine te prijedlog dostavila Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i

Hercegovine. Cilj ovog zakonskog rješe-nja je bilo uspostavljanje pravnog okvira samoodrživog sistema cestovnog prije-voza u Bosni i Hercegovini, na način da se kreira primjeren, funkcionalan, pri-mjenjiv, provodiv i učinkovit propis, ko-jim se uređuje održiv, siguran, pouzdan i ekonomičan cestovni prijevoz putnika i roba.

Imajući u vidu da ova inicijativa nije razmatrana, Komora je i kasnije, u više navrata, upućivala inicijative za izmjene i dopune Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu i podzakonskih akata te davala mišlje-nja za izmjenu legislative koja je dostav-ljana od nadležnih organa.

Sve inicijative za izmjenu legislative bile su usklađene sa evropskim propi-sima, čime bi se bosanskohercegovač-ki prijevoznici mogli lakše uključiti u međunarodno tržište. Nadalje, udruže-nja prijevoznika u Bosni i Hercegovini godinama traže da se određeni poslovi sa Ministarstva prenesu na Komoru, kako je to uređeno i u većini evropskih država.

Za primjer navodimo samo neke od važnijih mišljenja i inicijativa koje su proslijeđene nadležnim organima u 2018. godini.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozuDana 24. 7. 2018. godine Komora je do-stavila Ministarstvu komunikacija i pro-meta Bosne i Hercegovine Mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuenti-tetskom cestovnom prijevozu, sa pred-

loženim izmjenama navedenog teksta Zakona.

U dijelu koji se odnosi na eventual-ni prijenos javnih ovlasti na Komoru, naglašeno je da Komora, kao asocija-cija privrednih subjekata, u okviru za-konskih nadležnosti obavlja i poslove javnih ovlaštenja te doprinosi razvoju i unapređenju prometa i komunikaci-ja te bi, shodno navedenim izmjenama Zakona, Komora pružala kvalitetnu po-dršku svojim članovima iz oblasti prije-voza putnika i roba.

Prijedlog da licencu za obavljanje prijevoza izdaje Komora

Ovakvo rješenje je primijenjeno u Republici Sloveniji – nadležnost za izdavanje licenci imaju Obrtno-poduzetnička zbornica Slovenije i Gospodarska zbornica Slovenije, na osnovu Zakona o prevozih v ces-tnem prometu, a što je usklađeno sa: Uredbom (EZ) br. 1071/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća, Uredbom (EZ) br. 1072/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EZ) br. 1073/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća.

Prijedlog da stručno osposobljavanje upravitelja prijevoza, provođenje ispita i izdavanje potvrda o stručnoj osposo-bljenosti upravitelja prijevoza provodi Komora

Ovakvo rješenje postoji u Republici Hrvatskoj, gdje je stručno osposobljava-nje u nadležnosti Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore koje su ovaj postupak fizički približi-le korisnicima odabirom velikog broja lokacija u Republici Hrvatskoj za nje-govu realizaciju. Postupak u ovoj obla-sti, koji vode gore navedene komore u Republici Hrvatskoj, moguće je primje-

nom predloženog rješenja unaprijediti i učiniti efikasnijim i transparentnijim, uz daleko manje izdatke u odnosu na one koje trenutno imaju prijevoznici po ovom osnovu.

Prijedlog da postupak usklađiva-nja i registracije redova vožnje provodi Komora

Ovakvo rješenje je primijenjeno u Republici Hrvatskoj - na osnovu Zakona o prijevozu u cestovnom pro-metu Republike Hrvatske, članom 3. stav (3) Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika, postupak usklađivanja prijedloga me-đunarodnih i međužupanijskih redova vožnje provodi Hrvatska gospodarska komora. Također, ovakvo rješenje je primijenjeno u Crnoj Gori - na osnovu čl. 46. i 64. Zakona o prevozu u drum-skom saobraćaju Crne Gore, postupak usklađivanja prijedloga međunarodnih i međugradskih prijedloga redova vo-žnje provodi Privredna komora Crne Gore.

Skupština Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika je, razma-trajući aktuelno stanje i problematiku u djelatnosti međunarodnog i međuen-titetskog cestovnog prijevoza putnika, utvrdila određene aktivnosti i mjere te, između ostaloga, usvojila zaključak da se pokrene procedura za prijenos javnih ovlaštenja usaglašavanja i regi-stracije redova vožnje međunarodnih i međuentitetskih linija i izdavanja knjiga putnih listova za međunarodni vanlinijski cestovni prijevoz putnika sa Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine na Komoru.

Predložene izmjene pojedinih za-konskih odredbi, koje se odnose na oblast prijevoza tereta, jasno su defi-nirane zaključcima Odbora udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta, a naročito da stručno osposo-bljavanje, provođenje ispita i izdavanje potvrda o stručnoj osposobljenosti, kao i izdavanje kvalifikacijskih karti-ca vozača obavlja Komora, u suradnji sa komorama entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu sa EU standardima.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama,sa Prijedlogom nacrta pravilnika o uvjetima i načinu povrata dijela akciza na naftne derivate koji se koriste kao pogonsko gorivo u obavljanju

cestovnog prometa, sa odgovarajućim obrascem Zahtjeva za povrat

Dana 24. 7. 2018. godine Komora je dostavila Ministarstvu finansi-ja i trezora Bosne i Hercegovine, Ministarstvu komunikacija i prome-ta Bosne i Hercegovine, Upravnom odboru Uprave za indirektno opore-zivanje Bosne i Hercegovine, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Ministarstvu finansija FBiH, Ministarstvu finansija RS, Vladi Brčko distrikta BiH i Radnoj grupi za izradu Nacrta teksta zakona o akcizama sa podzakonskim aktima Prijedlog iz-mjena i dopuna Zakona o akcizama, sa Prijedlogom nacrta pravilnika o uvje-tima i načinu povrata dijela akciza na naftne derivate koji se koriste kao po-gonsko gorivo u obavljanju cestovnog prometa, sa odgovarajućim obrascem Zahtjeva za povrat.

Prijedlogom pravnog propisa je defi-nirano da fizička i pravna lica, registri-rana za obavljanje cestovnog prijevo-za, imaju pravo na povrat dijela akcize na naftne derivate iz člana 5. pod b) Zakona, koji se dokazano koriste kao pogonsko gorivo za: prijevoz robe te-retnim vozilima u vlasništvu ili teret-nim vozilima koja su na raspolaganju na osnovu ugovora o leasingu, čija je najveća dopuštena masa iznad 7,5 tona, kao i prijevoz robe vučnim i priključ-nim vozilima najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona, pri čemu je vučno vo-zilo u vlasništvu ili na raspolaganju na osnovu ugovora o leasingu, a priključno vozilo u vlasništvu, na raspolaganju na osnovu ugovora o leasing ili je uzeto u najam i za prijevoz putnika u vanlinij-skom ili redovnom linijskom prijevozu vozilima kategorije M2 ili M3, koja su u vlasništvu ili su na raspolaganju na osnovu ugovora o leasingu.

Uz prijedlog izmjene Zakona, do-stavljen je i Prijedlog pravilnika o uvje-tima i načinu povrata dijela akciza na naftne derivate koji se koriste kao po-gonsko gorivo za obavljanje cestovnog prijevoza, sa obrascem zahtjeva.

Prijedlog izmjena Zakona o cestovnom prijevozu FBiH i Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju RSNakon što je razmatrana problemati-ka nedostatka vozača na tržištu rada u Bosni i Hercegovini koji posjeduju vo-začku dozvolu D kategorije, Komora je 27. 6. 2018. godine Federalnom

ministarstvu prometa i komunika-cija i Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske dostavila inicijative za izmjene i dopune Zakona o cestovnom prijevozu FBiH i Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju RS, u cilju omo-gućavanja lakšeg pristupa profesiji pro-fesionalnog vozača te olakšanju uvjeta za upošljavanje mladog vozačkog kadra, zbog čega je predloženo usklađivanje entitetskih propisa u dijelu koji regulira navedenu oblast, u skladu sa odredba-ma direktiva EU.

Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika

Komora je, po zahtjevu Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine da dostavi mišljenja na pri-jedloge izmjena i dopuna: Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, Pravilnika o registraciji vozila, Pravilnika o vo-začkoj dozvoli i Pravilnika o CEMT dozvolama, nakon konsultacija sa Udruženjem prijevoznika u među-narodnom i međuentitetskom ce-stovnom prijevozu putnika Komore i Udruženjem međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Komore, dostavila Ministarstvu mišljenja, sa prijedlozima izmjena i dopuna navedenih Pravilnika.

Komora se nada da će nadležni or-gani i institucije imati razumijevanja za predložene izmjene i/ili dopune pro-metne legislative kako bi se bosansko-hercegovačkim prijevoznicima omo-gućilo što efikasnije pružanje usluga na domaćem i međunarodnom tržištu.

Dijana Muratagić

Prijedlozi izmjene prometne legislative

VTKBiH nadležnim organima u Bosni i Hercegovini kontinuirano dostavlja mišljenja, prijedloge i sugestije u cilju izmjena zakonske legislative te se nada da će nadležni organi i institucije imati razumijevanja za predložene izmjene i/ili dopune prometne legislative kako bi se bosanskohercegovačkim prijevoznicima omogućilo što efikasnije pružanje usluga na domaćem i međunarodnom tržištu.


PROJEKTI

Interreg ADRION program djelu-je kao pokretač politike i inovator upravljanja i poticanja evropskih

integracija među zemljama partnerima, koristeći prednosti bogatih prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa u području oko Jadranskog i Jonskog mora na na-čin da se jača privredna, društvena i te-ritorijalna povezanost u programskom području.

Nedostatak efikasnih pomorskih i unutrašnjih veza, uglavnom uzroko-vanih postojanjem raznih barijera na graničnim prelazima, jedan je od glav-nih razloga koji otežavaju rast i eko-nomski razvoj transportnog sektora ADRION regiona. Kao moguće rješenje pokrenut je ADRIPASS projekat čiji je osnovni cilj analiziranje fizičkih i nefi-zičkih barijera na dijelovima koridora Trans-European Transport Networks (TEN-T) ADRION regiona, sa poseb-nim fokusom na one koji su nedavno prošireni na zapadni Balkan, kao i te-stiranje specifičnih informacionih i ko-munikacionih tehnoloških rešenja za pojednostavljivanje teretnog saobraćaja uvođenjem odgovarajućih standarda.

Planirano uspostavljanje trajne više-slojne i multidisciplinarne mreže tran-snacionalne saradnje, uz istovremeno i inovativno kombinovanje različitih pri-stupa na graničnim prelazima, značajno će uticati na navedeno područje.

Kroz rezultate ADRIPASS projekta, a posebno kroz njegovu strategiju koja podrazumijeva unapređenje efikasno-sti i konkurentnosti multimodalnog saobraćaja, planiranje kapaciteta zain-

teresovanih strana u transportu te na-cionalnih i evropskih donosioca odluka će biti vidno poboljšano s obzirom na to da se svi navedeni suočavaju sa istim izazovima kada je riječ multimodalnom transportnom pristupu i efikasnosti mreže na dijelovima TEN-T koridora. Cijeli proces regionalnog planiranja saobraćaja biće snažno podržan i do-punjen, što će omogućiti usklađivanje sa transportnom politikom Evropske unije.

Osnovni cilj Spoljnotrgovinske ko-more BiH u učešću u ADRIPASS pro-jektu je istraživanje o preprekama transportne infrastrukture koje i dalje ometaju ekonomski razvoj u zemlji, a direktno je povezan sa fizičkim i ne-fizičkim barijerama na željezničkim i drumskim koridorima od južnih ka sjevernim graničnim prelazima te Luci Brčko. Kao članica različitih međuna-rodnih udruženja i organizacija (kao što su Eurochambers, ICC, Udruženje balkanskih komora i Komorski inve-

sticioni forum zapadnog Balkana), Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno ko-municira sa svim komorama zemalja uključenih u ADRIPASS projekat, čime se garantuje dodatna vrijednost efektiv-noj prenosivosti rezultata i dostignuća projekta unutar pomenute mreže.

ADRIPASS partnerstvo je izgrađe-no na ciljevima projekta korišćenjem geografski uravnoteženog višeslojnog i multidisciplinarnog pristupa koji po-kriva svih osam zemalja ADRION-a. Pored Spoljnotrgovinske komore BiH, partneri projekta su i Centralna evrop-ska inicijativa (CEI) – Italija – voditelj projekta, Institut za transport i logistiku – Italija, Regionalna transportna mreža za jugoistočnu Evropu – Srbija, Odjel za hidraulični i transportni inžinjering – Grčka, Regionalna jedinica Thesprotia/Regija Epirusa – Grčka, Luka Koper – Slovenija, Luka Drač – Albanija, Luka Ploče – Hrvatska, Luka Bar – Crna Gora i Mreža mediteranskih autopute-

va – Italija.Pridruženi partneri projekta su mi-

nistarstva transporta Italije, Srbije, BiH, Albanije, Grčke, Crne Gore, Hrvatske, zatim Luka Igoumenitsa iz Grčke, Interporto Bologna, Generalni direk-torat za teritorijalnu i okolinsku sigur-nost iz Italije te Sekretarijat Savjeta za regionalnu saradnju BiH. Pridruženi partner Spoljnotrgovinske komore BiH u ADRIPASS projektu je Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.

ADRION region karakterišu četiri glavna izazova koji otežavaju njegovu konkurentnost: neujednačen nivo in-frastrukturnog razvoja; fra-gmentacija zakonodavnog okvira, sa posebnim osvrtom na koordinaciju i procedure prelaska granice; fragmentaci-ja institucionalnog okvira na dva nivo, i to između zemalja članica i nečlanica EU te unu-tar svake zemlje, gdje različite institucije imaju različite nad-ležnosti u logističkim čvorovi-ma; nedovoljna komunikacija i koordinacija između operatora tereta na nivou koridora.

Ovi uslovi ometaju razvoj efikasnih multimodalnih i eko-loški prihvatljivih lanaca tran-sporta i logistike, ostavljajući drumski saobraćaj kao jedino dostupno rešenje za prevoz robe. Čak i ako neka od ovih pitanja uglavnom uključuju IPA zemlje, poboljšanje ko-munikacije između različitih

institucija, multimodalnih platformi i privatnih kompanija je zajedničko za sve zemlje ADRION regiona.

Ipak, iako je razvoj novih infrastruk-tura van okvira predloženog projekta, ADRIPASS će se suočiti sa «mekim» mjerama koje podrazumijevaju admini-strativna poboljšanja na graničnim pre-lazima, povećanu efikasnost transporta između luke i zaleđa na nivou koridora, takođe putem ICT rješenja, omoguća-vajući bolju komunikaciju između razli-čitih zainteresovanih strana.

Zbog transnacionalne prirode TEN-T koridora, ovaj pristup ide dale-ko iznad regionalnih i nacionalnih pri-

stupa te koordinira projektne partnere sa različitim i komplementarnim ek-spertizama, a što rezultira multidiscipli-narnom i institucionalnom saradnjom ADRION-a na više nivoa.

Očekuje se da će ADRIPASS kon-kretno rezultirati: povećanjem tehnič-kog znanja i planiranja nadležnosti nacionalnih i evropskih vlasti za po-boljšanje multimodalnog transporta na TEN-T koridorima ADRION regiona, uz posebnu pažnju posvećenu pomor-skim i unutrašnjim graničnim prelazi-ma; poboljšanim kapacitetima nosilaca saobraćaja na nivou TEN-T koridora kako bi se olakšali tokovi tereta korišće-njem niskih troškova i visoko efikasnih ICT alata, takođe unapređenjem siste-ma u cilju bolje komunikacije i koor-dinacije sa zainteresovanim stranama; uspostavljanjem višeslojne i multidis-ciplinarne mreže saradnje među zain-teresovanim stranama u transportu i donosiocima odluka kroz konvergen-tno djelovanje odozdo prema gore (od potreba sa terena do akcija politike) i odozgo prema dolje (od aktivnosti po-litike do primjene na terenu).

Podsticanjem održivog multimo-dalnog transporta u ADRION regionu, ADRIPASS doprinosi postizanju ciljeva Evropske unije predviđenih Strategijom Evrope 2020. Konkretnije, ADRIPASS doprinosi postizanju ciljeva koje je za teretni saobraćaj postavila Evropska ko-misija, između ostalog, u dokumentima «Bijela knjiga - Mape puta za jedinstveni

evropski transportni prostor» i «Mapa puta kojim se kreće u konkurentnu ekonomiju ni-ske emisije ugljenika 2050». Nadalje, omogućavanjem odr-živog multimodalnog tran-sporta, ADRIPASS je takođe u skladu sa ciljevima Direktive o kvalitetu vazduha. Osim toga, ADRIPASS je usklađen sa ini-cijativom Berlinskog procesa i rezultatima Bečkog samita koji je proširio TEN-T mrežu na zapadni Balkan i identifikovao srednjoročne i dugoročne in-frastrukturne mjere i one koje to nisu na višegodišnji plan SEETO-a (MAP) i Strategiju jugoistočne Evrope 2020 koju je izradio Savjet za regionalnu saradnju (RCC).

Danijela Kovač

Spoljnotrgovinska komora BiH postala partner projekta ADRIPASS

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, nakon svih provjera, od 12. 5. 2017. godine zvanično postala jedan od partnera ADRIPASS projekta koji je odobrio Zajednički sekretarijat Jadransko-jonskog programa transnacionalne saradnje (Interreg ADRION).

Šta nam to donosi ADRIPASS PROJEKAT

Uspješna realizacija ADRIPASS pro-jekta, između ostalog, doprinjeće povećanju tehničkog znanja i poboljšanja multimodalnog tran-sporta na TEN-T koridorima regio-na ADRION, unapređenju sistema u cilju bolje komunikacije i koor-dinacije zainteresovanih strana te uspostavljanju višeslojne i multi-disciplinarne mreže saradnje.


Program MED je transnacionalni program koji je usvojila Evropska komisija u okviru programa

Evropske regionalne saradnje, a finansi-ra ga EU kao instrument Evropske re-gionalne politike. Ukupan budžet pro-grama za period 2014-2020. je oko 275 miliona eura. Program MED proističe iz evropskog programa INTERREG koji je bio namijenjen isključivo podsticanju razvoja među državama Evropske unije.

Opći cilj programa je promocija održivog rasta i konkurentnosti na me-diteranskom području podsticanjem inovativnih koncepata i prakse (tehno-logije, upravljanje, inovativne usluge), stvaranjem novih radnih mjesta, razu-mnim korištenjem prirodnih resursa (energija, voda, pomorski resursi) i po-državanjem društvenih integracija kroz jedinstven teritorijalni pristup temeljen na međusobnoj saradnji.

Ukupni budžet programa iznosi 265 miliona eura, od čega je 224 miliona iz ERDF-a (Evropski fond za regionalni razvoj), 9 miliona iz IPA-e (Instrument za pretpristupnu pomoć), a ostatak se odnosi na nacionalno sufinansiranje. Do sada je programom obuhvaćeno 155 projekata koje je sufinansirao ERDF do procentualnog iznosa od 85%.

Upravljačko tijelo Interreg MED programa je regija Provence Alpes Côte d’Azur sa sjedištem u Marseju, Francuska, dok je Direkcija za evrop-ske integracije Bosne i Hercegovine nacionalno tijelo u BiH koje koordinira provođenje programa zajedno s ostalim državama učesnicama.

Programsko područje

Program obuhvaća 57 regija iz 13 evropskih zemalja (uključujući 3 zemlje u pretpristupnom periodu u EU), od Portugala do Kipra.

Teritorijalno je kompletno obuhva-ćeno 8 država, a u Francuskoj 5, Italiji 19, Portugalu 3, Španiji 6 i u Velikoj Britaniji 1 regija (Gibraltar), kako slijedi:

10 EU država članica: – Sve regije: Hrvatska, Slovenija, Kipar,

Malta, Grčka, – Francuska: 5 regija – Corse,

Languedoc-Roussillon, Midi-Pyrénées, Provence Alpes Côte d’Azur, Rhône-Alpes,

– Italija: 19 regija – Abruzzo, Apulia, Basilicata, Calabria, Campania, Emilia-Romagna, Friuli-Venezia Giulia, Lazio, Liguria, Lombardy, Marche, Molise, Piedmonte, Sardinia, Sicily, Tuscany, Umbria, Valle D’Aoste, Veneto

– Portugal: 3 regije – Algarve, Alentejo, Lisbonne,

– Španija: 6 autonomnih regija – Andalusia, Aragon, Catalonia, Balearic islands, Murcia, Valencia i 2 autonomna grada – Ceuta and Melilla,

– Velika Britanija: 1 regija – Gibraltar.

3 IPA države: – Sve regije: Albanija, Crna Gora,

Bosna i Hercegovina

Tematska područja

Program finansira projekte koji su iza-brani na temelju kvalitete, a koji pripa-daju barem jednom od sljedećih temat-skih područja, koja ujedno predstavljaju prioritete programa: 1. Prioritetna osa 1 – Promocija inova-

tivnih kapaciteta Mediterana u svrhu pametnog i održivog rasta,

2. Prioritetna osa 2– Podsticanje stra-tegije niskog udjela ugljika i energet-ske efikasnosti u specifičnim MED područjima: gradovi, otoci i udalje-na područja,

3. Prioritetna osa 3 – Zaštita i promo-cija prirodnih i kulturnih resursa Mediterana,

4. Prioritetna osa 4 – Jačanje upravlja-nja Mediteranom.

Prihvatljivi aplikanti i partnerstvo

Potencijalni prihvatljivi aplikanti tre-baju pripadati jednoj od sljedećih kategorija:

– Nacionalna, regionalna i lokalna jav-na tijela,

– Privatne institucije, uključujući pri-vatna preduzeća koja su pravni subjekti,

– Međunarodne organizacije koje dje-luju u skladu sa zakonima bilo koje dr-žave članice koja učestvuje u programu ili, uz ograničenja, u skladu sa međuna-rodnim pravom.

Projekti koji se finansiraju iz progra-ma moraju uključiti u partnerstvo:

– najmanje četiri finansijska partnera, – iz najmanje četiri države, – od kojih barem tri moraju biti iz dr-

žava članica u sklopu MED područja.Aplikanti izvan programskog po-

dručja ali unutar EU se također mogu prijaviti, u iznimnim i opravdanim slu-čajevima uz ograničeno EFRR finansi-ranje (do 20%).

Za sve dodatne informacije i pitanja koja imate o programu, posjetite inter-netsku stranicu programa http://www.programmemed.eu/en, kao i https://in-terreg-med.eu/.

Pripremila: Nejira Softić

Transnacionalni program MED

Republika Češka je već preko 20 godina jedan od najznačajnijih partnera Bosne i Hercegovine

u oblasti razvoja i približavanja evro-atlantskim integracijama. Vlada Republike Češke je svrstala Bosnu i Hercegovinu među pet prioritetnih partnerskih zemalja u sklopu progra-ma zvanične Inostrane razvojne sa-radnje. Na osnovu ovog programa, Ambasada Republike Češke u Sarajevu stipendira bosanske studente, pomaže lokalnim zajednicama putem malih lo-kalnih projekata i zajedno sa Češkom razvojnom agencijom provodi velike projekte u oblasti čiste vode, obnovljive energije i javne uprave. Svake godine Republika Češka putem svog razvojnog programa podržava projekte u Bosni i Hercegovini u ukupnoj vrijednosti pre-ko 8 miliona KM.

Jedan od programa češke razvojne saradnje je Aid for Trade koji je u nad-ležnosti Ministarstva industrije i trgo-vine Republike Češke. Program Aid for Trade je namijenjen podršci i razvoju trgovine u partnerskim zemljama. Cilj programa je pomoći partnerskim ze-mljama u liberalizaciji trgovine, razvoju privrednih kapaciteta i uključivanju u međunarodni trgovinski sistem.

U 2018. godini Ministarstvo indu-strije i trgovine Republike Češke je podržalo projekat „Asistencija u ra-zvoju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini“ koji je predloži-la Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. Cilj projekta je doprinijeti razvoju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini jačanjem njihovih kapaciteta u sklopu dva segmenta: po-slovno planiranje i korištenje fondova Evropske unije.

U sklopu segmenta projekta koji se odnosi na poslovno planiranje izrađen je priručnik za mala i srednja preduze-ća u Bosni i Hercegovini koji daje upute kako sastaviti poslovni plan. Priručnik je koncipiran tako da u sklopu više te-matskih poglavlja prati logični raspored razvoja jednog malog ili srednjeg pre-duzeća od nastanka poslovne ideje do izrade poslovnog plana.

Osim samog priručnika, izrađena je i posebna internetska stranica PLAN.BA na kojoj bh. privrednici, nakon be-splatne registracije, imaju mogućnost pristupiti online instrumentu za krei-ranje poslovnog plana. Svaki registri-rani korisnik tako ima mogućnost da postepeno sastavi svoj poslovni plan online iz svoje kancelarije ili kuće. U sklopu online instrumenta se nalaze i konkretni primjeri za pisanje pojedinih poglavlja poslovnog plana. Internetska stranica sadrži i video predavanja o tome kako napisati savremeni poslov-ni plan. Zahvaljujući izradi priručnika, a posebno internetske stranice, mala i srednja preduzeća su dobila efikasan instrument koji će poslužiti njihovom daljnjem razvoju.

Drugi segment projekta se odnosio na prijenos češkog know-how u obla-sti fondova Evropske unije. Republika Češka je postala članica Evropske uni-je 2004. godine. Slično kao i Bosna i Hercegovina, Češka je prošla turbulen-tni period tranzicije sa centralno plani-rane državom kontrolirane privrede na savremeni tržišni model. Među novim članicama EU, Češka je jedna od naju-spješnijih sa aspekta korištenja evrop-skih fondova.

Dana 14. 11. 2018. godine or-ganiziran je seminar „Češka isku-

stva sa fondovima Evropske unije“ u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kojem su prisustvovali predstavnici malih i srednjih preduze-ća. Privrednici su imali mogućnost da se upoznaju ne samo sa teoretskim dije-lom funkcioniranja EU fondova već i sa praktičnim iskustvima prezentiranim kroz konkretne primjere čeških malih i srednjih preduzeća koja su dobila po-dršku putem EU fondova. Zahvaljujući podršci iz evropskih fondova, mala i srednja preduzeća u Republici Češkoj su dobila mogućnost za daljnji razvoj i jačanje njihove konkurentnosti na evropskom tržištu.

Iako su u sklopu seminara prezenti-rani svi instrumenti i mogućnosti EU fondova za pomoć malim i srednjim preduzećima, bh. privrednici će značaj evropskih fondova osjetiti tek nakon što Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo i naravno nakon ulaska u EU.

Zajednički projekat Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i češke kompani-je GEOtest, a.s., podržan od Vlade Republike Češke, napravio je temelje za daljnji razvoj malih i srednjih pre-duzeća sa aspekta poslovnog planiranja i za to da budu spremna na trenutak kada će im se otvoriti fondovi Evropske unije.

Damir Kasum

Republika Češka pomaže u razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa češkom kompanijom GEOtest, a.s., uspješno je provela projekat zvanične Inostrane razvojne saradnje Republike Češke „Asistencija u razvoju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini“. Projekat je sastavni dio programa Aid for Trade koji je u nadležnosti Ministarstva industrije i trgovine Republike Češke.

MEĐUNARODNA SARADNJA


zvodi i naftna ulja, dok najviše uvo-zimo koks i mesne prerađevine», rekao je Amir Hujić, koordinator Evropske preduzetničke mreže u FBiH, i izdvojio velike potencijale BiH kada je riječ o prehrani i pro-izvodnji zdrave hrane, dodajući da su Poljaci jako zainteresovani za tu proizvodnju.

Poljska privredna delegacija je, prema riječima koordinatorice Evropske preduzetničke mreže za-padne Poljske Agnieszke Turynske, ispunila očekivanja da će održani susret privrednika biti uspješan i da će dvije zemlje uspjeti usposta-viti i razviti dobru saradnju. ‹›Mi smo ovdje zahvaljujući Evropskoj preduzetničkoj mreži koja poma-že različitim preduzetnicima iz EU ali i van nje, kao što su, naprimjer, BiH, Kina, Čile, Brazil itd. u proce-su internacionalnizacije, integracije i zajedničkog poslovanja», kazala je Turynska. Što se tiče finansiranja, kako je dodala, sredstva dobija-ju iz komisija EU, kao i iz poljskog budžeta, a njihove aktivnosti usmje-rene su ka malim firmama kako bi se one mogle razvijati i pojaviti na tržištu.

Kada je riječ o trgovinskoj raz-mjeni između Poljske i BiH, ima mnogo prostora za napredak. Pokrivenost uvoza izvozom je u prošloj godini iznosila 28 posto, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine dostigla 37 posto. Kako je već rečeno, ukupna razmjena je 622 miliona KM, od čega je 460 miliona vrijednost uvoza. Osim aluminija, tekstilnih proizvoda i naftnih ulja koje najviše izvozimo, pažnju bismo trebali usmjeriti i na velike poten-cijale BiH kada je riječ o prehrani i proizvodnji zdrave hrane, s obzirom na to da su Poljaci za nju pokazali veliki interes.

Nakon plenarnog dijela uprili-čeni su i poslovni susreti privred-nika koji su ocjenjeni kao veoma uspješni.

Pripremile:Mersiha Selmanović

Nejira Softić

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Poljskom

Vodeći izvozni proizvodi 2017. godine (top 5): � Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena ili treseta, aglomeri-

rani ili ne; retortni ugalj � Ostali namještaj i njegovi dijelovi � Ostali proizvodi od kože ili od vještačke kože � Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugalj za sijalice, ugalj za baterije i dru-

gi proizvodi od grafita ili od drugih vrsta ugljenika, sa metalom ili bez njega, za namjenu u elektrotehnici

� Aciklički ugljenvodonici i dr.

Vodeći uvozni proizvodi 2017. godine (top 5):

� Aluminij u sirovim oblicima � Odijela, kompleti, jakne, sakoi, hlače, hlače sa plastronom i narameni-

cama; hlače stisnute ispod koljena i kratke hlače (osim kupaćih gaća) za muškarce i dječake

� Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proi-zvodi nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, što sadrže 70% ili više masenog udjela naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih mine-rala, koji čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja

� Vještački korund, hemijski definisan ili ne; aluminijev oksid; aluminijev hidroksid

� Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni, prekriveni ili la-minirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina je sa Poljskom potpisala Sporazum o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja.Što se tiče trgovinskih pitanja, 2016. godine potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i Evropskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane.

Susretima, održanim 29. 8. 2018. godine u Sarajevu, prisustvovali su predstavnici 15 poljskih i 16

bosanskohercegovačkih kompanija. Članovi gostujuće delegacije Poljske poslovali su u oblastima tekstila, koz-metike, prehrane, kao i sistema za gri-janje/ventilaciju i klimatizaciju (HVAC sistemi).

U plenarnom dijelu Poslovnih su-sreta prisutnim su se obratili Enes Ališković, direktor Agencije za pro-mociju izvoza Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Marek Obrębalski, pred-sjednik Odbora za regionalni razvoj i ekonomiju (Regionalni parlament Donje Šleske) i Emanuela Suprowicz, zamjenica šefa misije Ambasade Republike Poljske.

U drugom dijelu su održane kratke prezentacije o investicionom poten-cijalu i klimi Donje Šleske Mariusza Siniora, eksperta za poduzetništvo Agencije za ekonomsku saradnju Donje Šleske, i dr. Agnieszke Turynske, ko-

ordinatorice Evropske preduzetničke mreže zapadne Poljske. Potencijale poslovne sredine i investicionih pri-lika Bosne i Hercegovine i Republike Poljske predstavila je Slavica Korica, iz-vršna direktorica za promociju i analizu Agencije za unapređenje stranih inve-sticija u Bosni i Hercegovini (FIPA).

«BiH je u deficitu u vanjskotrgovin-skoj razmjeni sa Poljskom; ukupna raz-mjena je 622 miliona KM, od čega je 460 miliona na strani uvoza. U izvozu BiH dominira aluminij, tekstilni proi-

Poslovni susreti privrednika iz Bosne i Hercegovine i Republike Poljske

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Univerzitetom za nauku i tehnologiju Vroclav (Republika Poljska), organizovala je Poslovne susrete privrednika Bosne i Hercegovine i Republike Poljske.


Privredni dio delegacije, u či-jem sastavu je bilo 7 bh. kom-panija (AS HOLDING d. d.,

BOSNALIJEK d. d., UNIS GROUP d. o. o., BINAS d. d., ADVANTAGE d. o. o., MDC Group d. o. o. i BOSNAINVEST d. o. o.), predvodio je Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTKBiH.

Na zvaničnom sastanku predsje-davajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa premijerom Kraljevine Maroko Saadeddinom Othmanijem održanom u Rabatu razgovaralo se o postojećoj saradnji dviju zemalja, pri čemu je prerogativ unapređenja kako političkih tako i ekonomskih odnosa razmatranje međusobnog potpisivanja određenog broja sporazuma.

Naime, Bosna i Hercegovina sa Marokom još nema potpisane sporazu-me iz oblasti trgovinske ili ekonomske saradnje što privrednim subjektima,

pored postojećeg viznog režima, do-datno otežava mogućnosti za povećanje izvoza. S druge strane, Maroko je pot-pisnik Sporazuma o pristupanju Evro-mediteranskoj zoni slobodne trgovine, čime se otklanjaju barijere u trgovini i investicijama između zemalja južnog Mediterana i EU te među zemljama Mediterana bilateralno. Bolji pristup tržištu Maroka, dakle, otvorio bi za pri-vrednike iz Bosne i Hercegovine i pri-stup cijeloj navedenoj regiji, posebno zemljama Magreba.

Privredni dio delegacije je posjetio Ministarstvo industrije, investicija, tr-govine i digitalne ekonomije Kraljevine Maroko, gdje je upriličen sastanak sa Rkia Derham, državnom sekretarkom Ministarstva, i njenim saradnicima. Teme sastanka, između ostalog, bili su uvjeti poslovanja i zakonski okvir u Maroku te mogućnosti saradnje sa BiH.

Također, bh. privrednici bili su u prilici upoznati se sa predstavnicima različi-tih institucija koje djeluju pod okriljem ovog Ministarstva.

Upriličen je i sastanak u Marokanskoj agenciji za obnovljive izvore energije „Masen“ sa predsjednikom Agencije Mustaphom Bakkouryjem i saradni-cima. “Masen” je zadužen za proved-bu projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, posebno solarne energije. Projekat se sastoji iz četiri faze, od kojih je prva faza završena, a trenut-no su u realizaciji druga i treća faza. Završetkom cjelokupnog projekta, Maroko će postati jedna od vodećih zemalja u svijetu u proizvodnji solarne energije. Predstavljena je i mogućnost angažiranja bh. firmi iz oblasti energeti-ke u realizaciji navedenog projekta.

Privredni dio delegacije pri-mljen je i kod generalnog direktora

Vanjskotrgovinska razmjena

U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH ostvaruje suficit, iako je obim razmjene skroman. Vodeći izvozni proizvodi se od-nose na proizvode namjenske i metaloprerađivačke industrije, dok u uvozu dominiraju tekstilni i prehrambeni proizvodi.

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.Izvoz (KM) 10.173.200 10.268.933 10.072.484 28.410.732 17.453.323Uvoz (KM) 528.536 1.013.754 2.586.159 2.640.398 5.241.080Obim (KM) 10.701.737 11.282.687 12.658.643 31.051.129 22.694.403Saldo (KM) 9.644.664 9.255.179 7.486.325 25.770.334 12.212.242Pokrivenost % (I/U) 1924,79% 1012,96% 389,48% 1076,00% 333,01%

Državno-privredna delegacija Bosne i Hercegovine u posjeti Kraljevini Maroko

U okviru zvanične posjete pred-sjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Denisa Zvizdića Kraljevini Maroko odr-žanoj 17. i 18. septembra 2018. godine, ovu sjevernoafričku ze-mlju prvi puta je posjetila i de-legacija privrednika iz Bosne i Hercegovine.

Elektroprivrede i vodoprivrede Maroka Abderrahima El Hafidija, kome su pre-dočene mogućnosti saradnje, sa poseb-nim fokusom na inžinjerske i konsal-ting usluge koje bi mogle ponuditi bh. kompanije.

Prvi dan posjete je završen radnom večerom koju je upriličio kralj Maroka za sve predstavnike državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine, kao i za marokanske institucije i kompanije.

Drugog dana boravka, u Kazablanci

je organiziran Poslovni forum Maroko – Bosna i Hercegovina, čiji je domaćin bila Generalna konfederacija marokan-skih preduzeća (GCEM).

Na plenarnom dijelu poslovnog foruma privrednicima su se obratili predsjednik GCEM-a, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, potpredsjednik VTKBiH te ministar trgovine Maroka.

U svojim izlaganjima govornici su predstavili mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje i ulaganja između

dviju zemalja. Također, potpredsjed-nik Egrlić je predložio i potpisivanje Sporazuma o saradnji između VTKBiH i GCEM-a, što je preliminarno prihva-ćeno ukoliko GCEM dobije neophodna odobrenja od marokanskih državnih institucija.

Forum je potom nastavljen kroz di-rektne kontakte prisutnih firmi, tj. bi-lateralne sastanke bh. i marokanskih partnera.

Radni dio posjete okončan je sastan-kom delegacije sa počasnim konzulom BiH u Maroku Rahalom Boulgouteom, koji je vlasnik i predsjednik Uprave MARITA GROUP. Počasni konzul Boulgoute je ponudio bh. privredni-cima svu moguću podršku prilikom njihovih nastojanja da ostvare poslov-ne kontakte i poslovne aranžmane u Maroku, a za članove bh. privredne delegacije omogućio i niz dodatnih bi-lateralnih sastanaka sa marokanskim poduzećima.

Lejla Međedović

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Agencija za promociju izvoza BiH) poziva sve bh. izvozno orijentisane kompanije da se upišu u Direktorij izvoznika.Upisom u Direktorij izvoznika kompanije će pravovreme-no i besplatno dobijati informacije o svim aktivnostima Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH (ak-tuelnim programima, sajmovima, poslovnim forumima, seminarima, prezentacijama i sl.). Podaci o kompaniji će takođe biti objavljeni u Direktoriju izvoznika na internet stranici VTK/STK BiH-BHEPA i dostupni za potencijalne poslovne partnere.Osim toga, u pripremi je šesto izdanje multimedijal-nog DVD-a Direktorija izvoznika BiH („B&H Exporters Directory, 6th edition“). Pored ovog suštinskog sadržaja (baze sa osnovnim podacima o preko 1.000 bh. izvozni-ka), DVD sadrži i profil BiH sa podacima o najznačajnijim sektorima privrede (uključujući i promotivne filmove), informacije o sporazumima o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini koje BiH ima sa drugim zemljama itd. Materijal je na engleskom jeziku i namijenjen je inostranim pri-vrednicima, bh. ambasadama u inostranstvu i inostranim ambasadama u BiH, inostranim komorama i svim drugim zainteresovanim subjektima, a njegov cilj je promocija bh. privrednika u inostranstvu i njihovo lakše povezivanja sa potencijalnim partnerima. S tim u vezi, DVD će se koristiti u promotivnim i drugim aktivnostima VTKBiH/BHEPA-e prilikom nastupa na sajmovima u inostranstvu, na sajmo-vima u zemlji, prilikom posjeta stranih privrednih delega-

cija Bosni i Hercegovini, poslovnih misija bh. privrednika u inostranstvo i sl. Upis u Direktorij izvoznika je besplatan!Zainteresovani za upis u Direktorij izvoznika mogu poslati popunjen obrazac za registraciju na e-mail adresu: [email protected] ili fax: 00387 33 566 239 ili popu-niti elektronsku prijavu na http://komorabih.ba/bhepa/registruj-se/#. Kompanije koje su već upisane u Direktorij mogu dosta-viti popunjen obrazac radi ažuriranja ranije dostavljenih podataka.ormacija o uslugama Agencije za promociju izvoza VTK/STKBiH i pregled Direktorija izvoznika posjetite http://komorabih.ba/bhepa/.

Ažuriranje Direktorija bh. izvoznika


Poslovni susreti privrednika iz BiH i Njemačke

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz po-dršku Evropske preduzetničke

mreže u Bosni i Hercegovini i suorgani-zaciji EEN-a Sjeverne Rajne-Vestfalije, Privredne komore Dizeldorfa, organi-zirala je u Dizeldorfu (Njemačkoj) po-slovnu misiju za bosanskohercegovačke kompanije-dobavljače iz metaloprera-đivačkog, elektro i sektora autoindustri-je. U okviru poslovne misije organizira-na je i posjeta sajmu Aluminum messe 2018.

Poslovna misija je održana u peri-odu od 8. do 10. oktobra 2018. godine u Dizeldorfu, a susretima, održanim 9. 10. 2018. godine u Dizeldorfu, prisu-stvovalo je tridesetak učesnika.

Kompanije koje su iz Bosne i Hercegovine učestvovale na poslovnim susretima bile su: EDC Mostar, General Engineering Sarajevo i Tvornica alata Goražde.

U plenarnom dijelu poslovnih su-sreta prisutnim su se obratili Gregor

Stolarczyka, koordinator Evropske pre-duzetničke mreže Sjeverne Vestfalije, Lučiano Kaluža, generalni konzul Bosne i Hercegovine u Frankfurtu, Robert Butschen iz Privredne komo-re Dizeldorfa (IHK Dizeldorf), i Amir Hujić, koordinator EEN Federacije Bosne i Hercegovine. Robert Butschen iz IHK Dizeldorf je imao prezentaciju o osnovnim karakteristikama privrede Sjeverne Vestfalije sa osvrtom na me-talopreradu. Takođe je govorio i o raz-mjeni Njemačke sa svojim najznačajni-jim vanjskotrgovinskim partnerima i o razmjeni sa Bosnom i Hercegovinom. Plenarni dio susreta zatvorio je Amir Hujić koji je u prvom dijelu prezenta-cije predstavio metalni sektor Bosne i Hercegovine sa svojim najznačajni-jim vanjskotrgovinskim partnerima te razmjenu sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon toga je ukratko predstavio bh. učesnike poslovnih susreta.

Nakon plenarnog dijela upriličeni su i poslovni susreti privrednika koji su

ocjenjeni kao veoma uspješni. Poslije b2b susreta upriličena je posjeta sje-dištu metaloprerađivačkog giganta THYSSENKRUPP AG gdje smo imali priliku da se upoznamo sa organizaci-jom rada u finalnoj fazi metaloprerade te skladištenju i isporuci finalnih proi-zvoda (limovi i trake).

Drugi dan poslovne misije je bio or-ganiziran za posjetu sajmu Aluminum Messe 2018. Ovaj sajam svake dvije godine na jednom mjestu okupi proi-zvođače sirovog aluminija, proizvođače poluproizvoda i proizvoda od aluminija te proizvođače opreme za površinsku zaštitu i obradu profila. Na površini od 80.000 m² sajam svake druge godi-ne okupi više od 1.000 izlagača (65% inostranih i 35% nacionalnih izlaga-ča) iz različitih zemalja svijeta i privu-če više od 27.500 posjetilaca (iz Italije, Holandije, Turske, Španije, UK, Rusije, USA, te 40% domaćih zemalja).

Mersiha Selmanović

INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017. 57

Poštovani čitaoci, Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa par-tnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agen-cija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija, Zenica), u ovom broju INFOKOMA, pored odabranih ponuda ino-stranih kompanija iz baze koja evidentira EEN PROFILE POSLOVNE SARADNJE, objavljuje i ponude iz baze koja evidentira EEN PROFILE IZ OBLASTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA, kao i ponude iz baze koja evidentira EEN TEHNOLOŠKE PROFILE onih privrednih i istraživačko-tehnoloških subjekata koji su iskazali interes za saradnju sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine.

Sve ponude koje su prezentirane iz baze poslovne saradnje EEN mreže su odabrane po kriterijima koji su prihvatljivi za izvozno orijentirane kompanije iz Bosne i Hercegovine, od-

nosno Federacije Bosne i Hercegovine, što znači da se uzi-maju u obzir samo one poslovne ponude (profi li) koje pove-ćavaju izvozni kapacitet malih i srednjih preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Ako želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude su objavljene ili ako želite da se ponuda / profi l Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, kontaktirajte nas putem e-maila koji je naveden na svakoj ponudi/profi lu. Procedura je vrlo jednostavna:

– Ispunite obrazac / profi l za poslovnu / istraživačku / teh-nološku saradnju;

– Ponuda / profi l Vašeg preduzeća se unosi u EEN bazu podataka;

– Vaš ponuda / profi l se dalje objavljuje u poslovnim maga-zinima / internet stranicama EEN centara / kontakt tačaka u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne.

Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne

Partneri BITNET konzorcija u Federaciji Bosne i Hercegovine

Putem dolje datog linka možete SAMI pronaći opciju search (Partnering opportunities) i pregledati sve ponude / zahtjeve inostranih privrednih entiteta (business entities):

http://een.ec.europa.eu/tools/services/SearchCenter/Search/Profi leSimpleSearch?shid=32db25cb-726f-43b0-8b5f-7742d0935799


MUNICH APPAREL SOURCE, sajam odjeće koji povezuje najznačajnije evropske brendove i ma-loprodajne lance iz tekstilne industrije sa pouz-danim proizvođačima modne konfekcije, održan je u periodu od 4. do 6. septembra 2018. godine u Minhenu, a na njemu se predstavilo preko 200 međunarodnih izlagača.

U organizaciji Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Švajcarskim programom za promociju izvoza (SIPPO) i dru-gim partnerima, prvi put su zajednički nastu-pile sljedeće bosanskohercegovačke kompanije: Alma Ras (Olovo), Bontex (Maglaj), Exclusive Lingerie (Banja Luka), Kismet (Doboj Jug - Mala Brijesnica), Prevent Travnik (Travnik), Sana Linea (Kostajnica) i Zenko (Zenica).

Glavi cilj učešća na sajmu bio je prvi put organizovati pro-mociju bosanskohercegovačkih kompanija iz oblasti tekstilne industrije – proizvodnja konfekcije, te dati priliku za uspo-stavljanje poslovnih odnosa sa internacionalnim partnerima i povećati izvoz bh. proizvoda iz spomenutog sektora na me-đunarodno tržište.

Delegaciju privrednika na sajmu predvodio je potpred-sjednik Komore dr sc. Vjekoslav Vuković, a otvaranju je pri-sustvovala i generalna konzulica BiH u Minhenu Ruzmira Tihić Kadrić.

Prvog dana, u odvojenim prostorijama, na sajmu je odr-žana prezentacija sektora tekstila u Bosni i Hercegovini. Naglasak je naročito stavljen na mogućnosti uspostavljanja bilateralne saradnje između bh. kompanija i ino partnera pri-sutnih na sajmu. Prezentaciju su održali predstavnici Komore i kompanije Alma Ras.

S obzirom na to da je ovo prvi zajednički nastup bh. kom-panija na navedenom sajmu, posebno raduje činjenica da je već prvog dana iskazan značajan interes ino partnera za sa-radnju sa bh. kompanijama.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz po-dršku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta, ove godine organizovala je izlaganje kompanija iz naše zemlje na sajmu Worldfood Istanbul 2018. Riječ je o naj-većom sajmu trgovine hranom i pićem u Turskoj, koji je

ove godine okupio više od 400 domaćih i međunarodnih proizvođača i više od 15 000 posjetilaca.Sajam je održan u TUYAP Fair and Congress Centru u Istanbulu od 5. do 8. septembra, a ove godine na sajmu su izlagale bh. kom-panije Bosnaplod iz Brčkog, Kupres Milch iz Kupresa, Meggle iz Posušja, Mladegs pak iz Prnjavora, Mljekara Livno iz Livna i Vita-Life iz Visokog.Nastupom na ovom događaju izlagači su predstavili svoju ponudu potrošačima iz ze-malja Evrope, Srednjeg istoka, Sjeverne Afrike i Turske.Cilj organizacije izlaganja na sajmu jeste

promovisati bosanskohercegovačke kompanije iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, omogućiti kom-panijama uspostavljanje poslovnih odnosa sa turskim i međunarodnim partnerima, kao i povećati izvoz bh. pro-izvoda iz spomenutog sektora na međunarodno tržište.

Prvi zajednički nastup bh. firmi na sajmu odjeće MUNICH APPAREL SOURCE

STKBiH sa bh. izlagačima na sajmu Worldfood u Istanbulu

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a uz finansijsku podrš-

ku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ove go-dine su se i bh. firme predstavile na Međunarodnom sajmu u Izmiru. Na štandu veličine 40 m² je, osim Komore, predstavljena bh. firma iz metalnog sek-tora - MOFAS d. o. o. za proizvodnju, trgovinu i usluge iz Istočnog Sarajeva, dok su ostale bh. kompanije predstav-ljene putem kataloga.

Tokom održavanja sajma, Izmir je posjetila i državno-privredna delegacija BiH koju je predvodio ministar vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. U sastavu delegacije su bili predstavnici Vanjskotrgovinske ko-more BiH, Ministarstva vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH i pred-stavnik firme BIMAL iz Brčkog.

Tokom boravka u Izmiru održan je

bilateralni sastanak ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Šarovića i ministrice trgovine Republike Turske Pekcan. Navedenom sastanku su prisustvovali i predstavnici VTKBiH i firme Bimal. Na sastanku ministara je razgovarano o više ključnih trgovin-skih i ekonomskih pitanja od obostra-nog interesa, a dogovoren je i nastavak isporuke mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku. Ministar Šarović je predočio turskoj strani problem u izvozu gluko-znog šećera u ovu zemlju. Uz razumi-jevanje turske strane, očekuje se brzo rješavanje ovog pitanja. Novi susret dva ministra planiran je za novembar ove godine.

Poslije ministarskog sastanka pred-stavnici državne i privredne delegacije BiH su prisustvovali ceremoniji otvara-nja 87. međunarodnog sajma u Izmiru, nakon čega su zvanice posjetile izlagače.

Ministar Šarović je sa ostalim zvani-

cama posjetio štand Vanjskotrgovinske komore BiH, gdje je upriličen sasta-nak sa potpredsjednikom VTKBiH Ahmetom Egrlićem i načelnikom iz-mirske općine Karšiyaka.

Drugog dana boravka u Izmiru predstavnici VTKBiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su boravili na sajmu i obavili raz-govore sa počasnim konzulom BiH u Izmiru Kemalom Baysakom i predsjed-nikom Saveza dijaspore BiH Hasanom Šehovićem, koji su pružili svu logistič-ku podršku predstavnicima državne i privredne delegacije BiH tokom borav-ka u Izmiru.

Treba istaći da je bh. štand bio izu-zetno posjećen te da postoji veliki in-teres za saradnju kompanija iz Turske i ostalih zemalja učesnica sajma sa kom-panijama iz BiH.

Ivana Knežević

Bosna i Hercegovina na 87. međunarodnom sajmu u Izmiru

U periodu od 7. do 12. septembra 2018. godine održan je 87. međunarodni sajam u Izmiru (Turska). Međunarodni sajam u Izmiru je sajam sa najdužom tradicijom u Turskoj (preko 86 godina) koji se smatra kolijevkom turske sajamske industrije. Sajam je općeg karaktera. Ove godine je fokus sajma bio na tehnologiji, a Republika Srbija je bila zemlja partner sajma.

INO SAJMOVI


Ovaj prestižni privredni do-gađaj zajednički su organi-zirale Poslovne novine, uz

suorganizaciju Vanjskotrgovinske ko-more BiH te podršku analitičkog par-tnera LRC BIS-a. Značajnu podršku događaju pružili su partneri Addiko Banka i EuroExpress brza pošta, a po-krovitelj je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić.

Ovom prilikom predstavljeni su i rezultati istraživanja projekta “100 naj-većih u BiH“. Od oko 32.000 kompanija koje su nadležnim entitetskim agenci-jama predale završne račune za 2017. godinu, 787 ih je našlo svoje mjesto među 100 najboljih po prihodu, izvozu, dobiti i investicijama gotovinskog toka. Ukupan prihod svih rangiranih u 2017. godini premašio je 29 milijardi KM, što je oko 11% više u odnosu na godinu ranije.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić naveo je da

su velike kompanije nosioci domaće privrede jer ostvaruju 67 posto uku-pnog prihoda. „Poslovna zajednica je temelj stabilnosti BiH. Rastom imidža naše države povećavamo mogućnost za plasman naših proizvoda na strana trži-šta i na tome moramo raditi“, rekao je Egrlić te dodao da BiH najbolje posluje za Austrijom i Njemačkom, a najveću razmjenu ima sa susjedima Hrvatskom i Srbijom.

Emil Kučković, direktor partnerskog LRC BIS-a, istakao je da je cilj projek-ta afirmirati najbolji dio bh. privrede. Istakao je i značaj izvoznih rezulta-ta vodećih kompanija u BiH te rekao: „Značaj izvoza za svaku državu je ogro-man jer za sebe veže veliki broj usluž-nih i proizvodnih djelatnosti čije je po-slovanje u velikoj mjeri pod utjecajem izvoznih trendova. Fascinantno je da izvoznici ne propadaju nego bilježe rast. Treba im dati podršku jer čak 50 posto njih ima izvrsnu strukturu svog poslo-

vanja. Poslovne analize koje LRC BIS radi upravo omogućuju kompanijama da donose kvalitetnije poslovne odluke te pronađu nove i pouzdane kupce, kli-jente i poslovne partnere.’’

Direktorica projekta “100 najvećih u BiH“ Alena Ahmetspahić-Fočo ista-kla je da „od 11,5 milijardi KM izvoza, koliko je ostvarila cijela bh. privreda u prošloj godini, oko 6,5 milijardi su izvezle samo gore spomenute rangirane kompanije. Nije zanemariva ni ukupna dobit koju su ostvarile, a koja iznosi oko 1,67 milijardi KM i povećana je za čak 37%.’’

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić na ceremoniji otvara-nja gala svečanosti je rekao: „Ovakve pozitivne priče potrebne su bh. javno-sti. Ovi egzaktni rezultati pokazuju da su privrednici zaslužni za ekonomski razvoj BiH i njihove potencijale želimo iskoristiti i u budućnosti. Uvjeren sam da ćemo već naredne godine svjedočiti

Prevent grupacija dobitnik je “Pečata 100 najvećih“, nagrade za najuspješniji privredni subjekt u Bosni i Hercegovini. Ovo prestižno priznanje dodijeljeno im je na gala svečanosti “100 najvećih u BiH“, koja je održana krajem septembra u sarajevskom hotelu Hills, gdje se okupilo preko 550 vodećih privrednika iz BiH, predstavnika regionalnih bonitetnih agencija i diplomatskog kora.

Prevent grupacija dobitnik priznanja “Pečat 100 najvećih“

PRIZNANJA

još većem rastu bh. ekonomije.“ Dr. Zvizdić čestitao je i ženama u bizni-su koje su potpuno zasluženo do-bile svoju kategoriju u okviru ovog projekta.

Naime, prvi put u okviru projekta “100 najvećih u BiH“ realizirano je i istraživanje “Žene u biznisu“. Među vodećim kompanijama koje su ran-girane na ljestvicama 100 najvećih u BiH u njih 19% na čelu su direktori-ce. Upravo su te kompanije na čelu sa ženama ostvarile 3,2 milijarde KM, od čega je 205,3 miliona KM dobiti, 793,3 miliona KM izvoza i 14.804 zaposlenih.

Pored tradicionalne dodjele pri-znanja za prvoplasirane velike, sred-nje i male kompanije na rang-listama 100 najvećih u BiH po ukupnom prihodu, dobiti, izvozu i investici-jama gotovinskog toka, ove godine dodijeljena su i priznanja za „Žene u biznisu“, kao i priznanja prvoplasi-ranim kompanijama po ostvarenom prihodu u određenim djelatnostima.

Preuzimajući najveće prizna-nje „Pečat 100 najvećih u BiH“ koji Poslovne novine dodjeljuju za pove-ćane ukupne rezultate poslovanja – a ove godine za povećane konsolidi-rane rezultate, predsjednik Uprave Prevent grupacije Haris Rahman je rekao:

“U narednom periodu planira-mo otvaranje novih fabrika u koji-ma ćemo zaposliti preko 500 novih radnika. Prema konsolidiranim po-dacima, Prevent je nastavio rast i u 2017. kada smo ostvarili rekordan izvoz veći od 650 miliona KM, kao i rast broja zaposlenih. Dodatno smo ojačali prisustvo u segmentu namje-štaja i mode gdje smo ostvarili sa-radnju sa vodećim proizvođačima namještaja. U autoindustriji nastav-ljamo rast i ove godine obilježava-mo proizvodnju milionite garniture autopresvlaka.“

Kompletni rezultati istraživanja i rangiranja dostupni su u tradicional-nom specijalnom izdanju publikaci-je Poslovnih novina “100 najvećih u BiH“ koja predstavlja godišnji pre-gled uspješnog poslovanja domaće privrede.

DOBITNICI PRIZNANJA

Rang-lista velikih kompanija po ostvarenom prihodu u 2017.

1. JP ELEKTROPRIVREDA BiH D. D. – SARAJEVO 1.115.915.934 KM2. BINGO D. O. O. TUZLA 1.035.722.362 KM3. HOLDINA D. O. O. SARAJEVO 851.484.654 KM

Rang-lista srednjih kompanija po ostvarenom prihodu u 2017.

1. VAMED STANDORTENTWICKLUNG UND ENGINEERING GMBH 156.959.096 KM2. ZZ ZDRAVA HRANA SA P. O. ILIJAŠ 30.422.176 KM3. K-UNI PLUS D. O. O. DERVENTA 25.731.702 KM

Rang-lista malih kompanija po ostvarenom prihodu u 2017.

1. BH ŠPED D. O. O. SREBRENIK 7.992.502 KM2. IN-VIVO DIZAJN D. O. O. ŽIVINICE 7.918.949 KM3. EHB VISOKO D. O. O. Visoko 7.136.234 KM

Rang-lista velikih kompanija po ostvarenoj dobiti u 2017.

1. BINGO D. O. O. TUZLA 72.443.178 KM2. JP AUTOCESTE FBiH D. O. O. MOSTAR 65.393.160 KM3. FDS D. D. SARAJEVO 64.182.866 KM

Rang-lista srednjih kompanija po ostvarenoj dobiti u 2017.

1. HETA D. O. O. SARAJEVO 45.816.032 KM2. BORA D. O. O. BANJA LUKA 33.437.311 KM3. REMIS D. O. O. VISOKO 6.738.566 KM

Rang-lista malih kompanija po ostvarenoj dobiti u 2017.

1. MALBAŠIĆ COMPANY D. O. O. BANJA LUKA 3.940.830 KM2. FOCUS - M D. O. O. Milići 2.262.181 KM3. HANDY PET D. O. O. BANJA LUKA 2.203.239 KM

Rang-lista velikih kompanija po ostvarenom izvozu u 2017.

1. ARCELORMITTAL ZENICA D. O. O. Zenica 350.417.177 KM2. PREVENT BH D. O. O. Sarajevo 350.153.492 KM3. ALUMINIJ D. D. MOSTAR 335.328.205 KM

Rang-lista srednjih kompanija po ostvarenom izvozu u 2017.

1. K-UNI PLUS D. O. O. DERVENTA 24.197.544 KM2. EMA-KONJUH INTERNATIONAL D. O. O. SARAJEVO 14.063.145 KM3. BC METAL D. O. O. BANJA LUKA 13.920.022 KM

Rang-lista malih kompanija po ostvarenom izvozu u 2017.

1. VEZA-NEKT D. O. O. SARAJEVO 6.715.395 KM2. STARFIELD & OILS D. O. O. SARAJEVO 6.072.475 KM3. EURO-KATALIZATORI D. O. O. GRADAČAC 4.227.602 KM

Rang-lista velikih kompanija po investicijama gotovinskog toka u 2017.

1. JP ELEKTROPRIVREDA BIH D. D. – SARAJEVO 74.563.254 KM2. BINGO D. O. O. TUZLA 169.685.706 KM3. JP AUTOPUTEVI RS D. O. O. BANJA LUKA 132.333.020 KM


Susrete su prigodnim obra-ćanjem otvorili potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković i za-mjenik ministra Ministarstva komuni-kacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić. Na ovogodišnjim su-sretima prisustvovalo je oko 200 uče-snika, uključujući sponzore, inostrane i domaće predavače i predstavnike firmi koji se bave međunarodnim cestovnim prijevozom.

Obrađene su tematske cjeline o ne-imenovanim pošiljkama u međuna-

rodnom cestovnom prometu, CEMT multilateralnoj kvoti i njenim per-spektivama i izazovima, legislativi o akcizama, kontroli međunarodnog i međuentitetskog cestovnog prijevo-za, carinskim postupcima u tranzitu, kategorizaciji i uvjetima korištenja au-tobuskih stanica, Prometnoj zajednici Jugoistočne Evrope i harmonizaciji pro-metne legislative u Bosni i Hercegovini. Učesnicima su predstavljeni Prometni portal Ministarstva komunikacija i pro-meta Bosne i Hercegovine, informacije i aktuelnosti o projektu ADRIPASS, kao

i mogući benefiti digitalizacije promet-nog sektora.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao i svake godine do sada, ulaže napore da učesnicima susre-ta osigura prisustvo predstavnika svih nadležnih institucija i organa u Bosni i Hercegovini, kao i prisustvo pred-stavnika međunarodnih organizacija iz oblasti prometa kao što je Međunarodni prometni forum (ITF - CEMT) u Parizu, kojeg je predstavila uvaže-na Elena Shatberashvili, i UNDP-a u Bosni i Hercegovini kojeg je predstav-

ODRŽANI 9. TRADICIONALNI SUSRETI BOSANSKOHERCEGOVAČKIH MEĐUNARODNIH PRIJEVOZNIKA POD NAZIVOM

”AKTUALNA KRETANJA U MEĐUNARODNOM CESTOVNOM PRIJEVOZU”

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, je 9. i 10. novembra u Zenici održala devete po redu Tradicionalne susrete bosanskohercegovačkih međunarodnih prijevoznika pod nazivom ”Aktualna kretanja u međunarodnom cestovnom prijevozu.

BH PRIVREDA

ljao Slobodan Tadić. Prisutnim se prigodnom prezentacijom obra-tio i predstavnik Sekretarijata SEETO-a.

Pored predstavnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Ministarstva ko-munikacija i prometaa Bosne i Hercegovine, susretima su u ulozi predavača prisustvovali i pred-stavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Agencije za poštan-ski promet Bosne i Hercegovine, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Republičke uprava za inspekcij-ske poslove Republike Srpske, Federalne uprava za inspekcij-ske poslove, Inspektorata Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Privredne komore Republike Srpske.

Na ovim tradicionalnim su-sretima učešće u vidu spon-zorstva uzelo je deset kompa-nija: EURO DAM-JAS d. o. o. Lukavac, GOODYAR DUNLOP SAVA TIRES - UNITRADE d. o. o., HIK VISION EUROPE B.V., KÖGEL – BIH TRUCK d. o. o. Sarajevo, KAMION IMPORTER d. o. o. Doboj Jug, TIMOCOM GmbH Erkrath Germany, MAN IMPORTER BH d. o. o. Ilidža, SHMITY CARGOBULL d. o. o. Ilidža, SPARKASSE LEASING d. o. o. Sarajevo, VOLVO d. o. o. Sarajevo.

Deveti po redu susreti potvr-dili su dugogodišnja nastojanja Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine da svojim članica-ma koje se bave međunarodnim cestovnim prijevozom osigura re-levantne domaće i inostrane sago-vornike iz oblasti domaćeg i me-đunarodnog cestovnog prometa putnika i roba. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će nastaviti sa svojim aktivnostima s ciljem stvaranja što boljeg poslov-nog ambijenta za uspješno poslo-vanje bosanskohercegovačkih ce-stovnih prijevoznika, te početkom naredne godine počinje organiza-ciju desetih jubilarnih susreta.

Irnis Delija


U periodu januar-septembar 2018/2017. godine pokrive-nost uvoza izvozom industrije

TOKO je sa 72,74% u 2017. porasla na 76,53% u 2018. godini, dok je u istom periodu na nivou Bosne i Hercegovine pokrivenost uvoza izvozom neznatno porasla sa 61,43% u 2017. na 62,42% u 2018. godini.

U periodu januar-septembar 2018. godine ukupan obim vanjskotrgovin-ske razmjene cjelokupne domaće bh. privrede iznosio je 23.693.458.546 KM i veći je za 1.775.806.814 KM nego u istom periodu 2017. godine kada je ostvaren obim od 21.917.651.732 KM.

U sektoru tekstila, odjeće, kože i obu-će je u periodu januar-septembar 2018. godine ostvaren ukupni obim vanjsko-trgovinske razmjene od 2.775.446.191 KM i veći je za 120.787.139 KM nego u istom periodu 2017. godine kada je ostvaren obim od 2.654.659.052 KM.

– Ukupan UVOZ domaće privre-de za prvih 9 mjeseci 2018. iznosio je 14.587.562.348 KM i veći je za 1.010.478.627 KM nego u istom pe-riodu 2017. godine (13.577.083.721 KM).

– Od toga, UVOZ industrije teksti-la, odjeće, kože i obuće u navede-nom periodu u 2018. godini bio je 1.572.258.023 KM i veći je za 35.444.184 KM nego u istom peri-odu 2017. godine kada je iznosio 1.536.813.839 KM.

– Ukupan IZVOZ domaće privre-de za prvih 9 mjeseci 2018. izno-sio je 9.105.896.198 KM i veći je za 765.328.187 KM nego u istom pe-riodu 2017. godine (8.340.568.011 KM).

– Od toga, IZVOZ industrije teksti-

la, odjeće, kože i obuće u navede-nom periodu u 2018. godini izno-sio je 1.203.188.167 KM i veći je za 85.342.954 KM nego u istom peri-odu 2017. godine kada je iznosio 1.117.845.213 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u

ukupnoj razmjeni države Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvih 9 mje-seci 2017. godine iznosila je 61,43%, a u 2018. godini povećana je minimalno na 62,42%.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom samo industrije tekstila, odje-će, kože i obuće u prvih 9 mjeseci 2017. godine iznosila je 72,74%, a u 2018. go-dini povećana je čak na 76,53%.

Najznačajniji UVOZNI proizvodi u 2017.

– TG 64 - obuća - 262,74 miliona KM – TG 41 - sirova, sitna i krupna koža -

271,28 milion KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću -

181,57 miliona KM – TG 59 - tekstilne tkanine - 122,25

miliona KM – TG 61 - odjeća i pribor za odjeću,

pleteni ili kukičani - 120,48 miliona KM

Najznačajniji UVOZNI proizvodi u 2018.

– TG 64 - obuća - 262,94 miliona KM – TG 41 - sirova, sitna i krupna koža -

260,30 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću

osim pletenih ili kukičanih - 182,08 miliona KM

– TG 61 - odjeća i pribor za odjeću, ple-teni ili kukičani - 144,50 miliona KM

– TG 59 - tekstilne tkanine - 113,90 miliona KM

Najznačajniji IZVOZNI proizvodi u 2017.

– TG 64 - obuća - 524,20 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću


– TG 61 - odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani - 119,42 miliona KM

– TG 41 - sirova, sitna i krupna koža - 87,62 miliona KM

– TG 42 - proizvodi od kože - 63,02 miliona KM

Najznačajniji IZVOZNI proizvodi u 2018.

– TG 64 - obuća - 561,03 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću


– TG 61 - odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani - 135,13 miliona KM

– TG 41 - sirova, sitna i krupna koža - 78,51 miliona KM

– TG 42 - proizvodi od kože - 72,19 miliona KM

Najznačajnije zemlje partneri u IZVOZU i dalje su zemlje Evropske uni-je (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Francuska, Slovačka, Poljska) te Turska i Srbija.

Najznačajnije zemlje partneri u UVOZU su Italija, Njemačka, Srbija, Turska, Slovenija, Austrija, Hrvatska, Kina, Mađarska i Poljska.

Kad govorimo o najznačajnijim

Porast vanjskotrgovinske razmjene industrije tekstila, odjeće, kože i obuće

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u kontinuitetu od 2009. godine do danas bilježi konstantan porast izvoznih rezultata i povećava pokrivenost uvoza izvozom, pa je u ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH u prvih devet mjeseci ove godine ponovo značajno zastupljena i zauzima 4. mjesto u izvozu države.

izvoznim oblastima, procentualna po-krivenost uvoza izvozom ponovo je naj-veća kod TG 43 - prirodno i vještačko krzno i proizvodi od krzna (243,10%), zatim slijedi TG 64 – obuća, kamašne i sl. proizvodi (213,37%) te TG 62 - odje-ća i pribor za odjeću (146,19%).

Istovremeno, ukupni uvoz industrij-ske grane u periodu januar-septembar 2018. godini povećan je za 2,31%, ali je također i izvoz povećan za 7,63% u od-nosu na isti period 2017. godine.

Prema statističkim analizama, pri-mjetno je da je u prvih 9 mjeseci 2018. godine jako smanjen UVOZ iz TG 41 (sirova krupna i sitna koža sa ili bez dlake), za skoro 11 miliona KM u od-nosu na isti period 2017. (-4,05%), dok je istovremeno smanjen i IZVOZ repro-materijala iz ove tarifne grupe za preko 9,1 milion KM (-10,40%). To znači da su domaći proizvođači za svoje proi-zvode u ovoj godini na bosanskoher-cegovačkom tržištu kupili sirove kru-pne i sitne kože u vrijednosti većoj od 20 miliona KM, što je svakako dobar pokazatelj.

Iako se kod nas još uvijek pretežno rade „lohn“ poslovi dorade za ino kup-ce, gdje sve sirovine i repromaterijale naša firma dobije od svojih kupaca, te unatoč brojnim problemima sa kojima se bh. privrednici susreću, počevši od dvostrukog plaćanja carine na reproma-terijale bez EU porijekla, nedostatka ali i odliva postojećeg stručnog kadra, ma-lih ili nikakvih poticaja, velikih fiskal-nih i parafiskalnih nameta, još uvijek nedovoljnog razumijevanja i podrške države ovoj najniže plaćenoj industrij-skoj grani, ipak ohrabruje činjenica da je u prva tri tromjesečja ove godine znatno povećan izvoz gotovih tekstilnih proizvoda, i to iz TG 62 (odjeća i pribor za odjeću osim pletenih ili kukičanih proizvoda) za 20,25 miliona KM, iz TG 61 (odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani proizvodi) za 15,7 miliona KM i TG 63 (ostali gotovi proizvodi od tekstila) za 3,18 miliona KM.

Naravno, kao i uvijek do sada, pri-mat drži obućarska industrija koja je u ovoj godini povećala izvoz za preko 36,8 miliona KM.

Svakako je vrijedno spomenuti da naše kompanije, unatoč ozbiljnim na-prijed navedenim problemima, uspi-jevaju dogovoriti ali i očuvati poslo-ve sa najpoznatijim i najprestižnijim svjetskim brendovima u svijetu odjeće i obuće kao što su: Armani, Athletic,

Benneton, Burberry, Champion, Diadora, Hugo Boss, Paul Green, Triumpf, Addidas, East West, Gucci, Hogan, Moncler, Nero Giardini, Nike, Prada, Via Spiga itd., a moramo spome-nuti i izradu automobilskih presvlaka za svjetske brendove autoindustrije kao što su: Audi, BMW, Ford, Porche, Škoda, Wolksvagen itd.

Tačno je da se aktivnosti-ma Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u sarad-nji sa bh. privredom i zaista hvale vrijednom podrškom Ministarstva vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa naše zemlje, već nekoliko godina produžuje Odluka o privremenoj suspen-ziji i privremenom smanjenju carina kod uvoza određenih re-promaterijala koja je, prema izjava-ma brojnih pri-vrednika, do-sta pomogla i o m o g u ć i l a znatne finan-sijske uštede kompanija-ma, a samim time i zapo-šljavanje više hiljada novih radnika te ulaga-nje u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta.

Međutim, treba kazati da je najve-ći broj navedenih pozitivnih pomaka u ovoj branši napravljen uglavnom zaslu-gom samih privrednika. I zaista je ne-ophodno da država daleko više pažnje posveti ovom značajnom industrijskom sektoru koji direktno zapošljava 30-40.000 radnika a indirektno najmanje još toliko i koji konstantno u cjeloku-pnoj trgovinskoj razmjeni države zauzi-ma visoko 4. mjesto po izvozu i 6. mje-sto po uvozu.

Naravno, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao asocijacija bh. privrede, će i dalje zajedno sa domaćim kompanijama nastaviti činiti sve na po-boljšanju poslovnog ambijenta i uvjeta poslovanja u zemlji, ali i konkurentno-sti bh. firmi na sve zahtjevnijim inostra-nim tržištima.

Muris Pozderac


Na ovom značajnom sajmu IKT in-dustrije, na kome je učestvovalo više od 60 izlagača iz našeg regiona i cijele Evrope, kompanije iz BiH svoja in-formaciono-tehnološka dostignuća, rješenja i proizvode predstavili su na zajedničkom štandu Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Republike Srpske i Privredne komore Federacije BiH.

Ovogodišnji novosadski SEE IT sa-mit, čiji je organizator njemačko-sr-bijanska firma ResEnva Consulting, fokusirao se na pitanja digitalne tran-sformacije malih i srednjih preduzeća, privatnosti i zaštite podataka, položaja žena u menadžmentu IT industrije, kao i na pitanje vještačke inteligencije.

Kroz organizaciju B2B razgovora,

SEE IT samit bio je posvećen i povezi-vanju svih privrednih grana, od poljo-privrede i turizma, sa IT sektorom kao nosiocem napretka, te bržeg i boljeg in-dustrijskog poslovanja.

U svečanosti otvaranja sajma uče-stvovao je i potpredsjednik STKBiH dr sc. Vjekoslav Vuković, koji je u svom obraćanju istakao trend brzog rasta IT industrije, kako u svijetu tako i u ze-mljama jugoistočne Evrope. Ocjenjujući da je IT sektor postao generator pri-vrednog razvoja i povećanja prihoda u cijeloj regiji, Vuković je naglasio da dalji razvoj ove grane privrede zahtijeva promjenu sistema obrazovanja, usva-janje novih znanja i kvalifikacija, ali i obezbjeđivanje kvalitetne zaštite privat-nosti i podataka, bez koje se cijelo druš-

tvo suočava sa bezbjednosnim i svakim drugim opasnostima i izazovima.

Potpredsjednik Vuković se na zajed-ničkom štandu komorskog sistema BiH susreo i sa predstavnikom njemačke kompanije Stulz, s kojom su dogovoreni dalji koraci u saradnji sa Komorom.

Posjetivši naš štand, direktorica ResEnva Consultinga Mirjam Fridman-Dobrota izrazila je veliko interesova-nje za saradnju sa STKBiH, predlažući realizaciju zajedničkih projekata i po-slovnih konferencija, kao i B2B susreta njemačkih i bosanskohercegovačkih privrednika iz oblasti IT industrije i ostalih grana privrede.

Tokom susreta sa Karin Rau, savjet-nicom za sektore u projektu digitaliza-cije transportnog sistema koji vodi GIZ

BiH, dogovorena je dalja komunikacija u vezi sa ulaskom STKBiH u ovaj projekat.

Uspješno predstavlja-nje na novosadskom SEE IT samitu ostvarile su bh. kompanije Business Software Intelligence d. o. o. Prnjavor; Codaxy d. o. o. Banja Luka, Maxcode d. o. o. Bijeljina, Smart System Solution d. o. o. Istočno Sarajevo i Prointer d. o. o. Banja Luka, koje su i potpisale nekoliko ugo-vora o poslovnoj saradnji.

Smiljka Žuža

IT sektor je generator bržeg privrednog napretka u BiH

i cijelom regionuBosanskohercegovačke IT kompanije imale su uspješan sajamski nastup tokom ovogodišnjeg međunarodnog SEE IT samita, održanom od 7. do 9. novembra u Novom Sadu.

Sarajevo će od 16. do 20. decembra 2018. godine biti domaćin konferencije Digitalizacija bosanskoherce-govačkog društva koju organizuju Vanjskotrgovinska komora BiH i Global GPS BiH. Domaći, regionalni i međunarodni eksperti, članovi akademske zajednice, predstavnici poslovne zajednice, predstavnici asoci-jacija koje okupljaju mala i srednja preduzeća, predstavnici internacionalnih institucija u BiH i diplomatskih predstavništava će učestvovati u petodnevnom radu ove konferencije na kojoj će biti predstavljena studija Index e-spremnosti i primjeri najboljih praksi u razvoju savremenih informacionih društava. Istovremeno, održaće se i Sajam primjene informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT) u različitim domenima življe-nja. Predstaviće se rješenja u sektorima kojima se bavi sama studija i sektorski paneli konferencije.

PARTNERI Nosilac procesa je Vanjskotrgovinska komora BiH a program provodi GlobalGPS BiH.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Digitalizacija bosanskohercegovačkog društvaSarajevo, 17-20. 12. 2018.


Iza nas je vrlo uspješna i po mnogo čemu specifična vinogradarsko-vinarska sezona.

Uspješna je po tome što je dala vi-sok prinos, a ujedno i odličnu kvalitetu grožđa, što nije bilo karakteristično za dosadašnje berbe. Do ove godine vri-jedilo je pravilo da bi u godinama kada imamo visok prinos kvaliteta grožđa i vina bila skromnija i obrnuto, kada je urod niži dobivali bismo nešto bolju kvalitetu grožđa.

Ova godina je zaista iznimka.Na samom početku vegetacije, toč-

nije u prvim feno fazama imali smo usporen rast i slab vegetativni porast u vinogradima. Zbog stalnih padavina, u rano proljeće imali smo dosta nisku temperaturu tla, što je izazvalo usporen rad korijenovog sistema.

Također, i ljeto je bilo dosta kišovito i godina nije puno obećavala. Taj pe-riod je natjerao vinogradare da u cilju očuvanja zdravstvenog stanja urade dvije dodatne zaštite u odnosu na 2017. godinu.

Te zaštite su zahtijevale tretman sistemicima u cilju zaštite od plame-

njače (Plasmopara viticola) i botritisa (Botritis cinerea). Početkom srpnja vi-nova loza je počela da buja, neophodna su bila dva dodatna šišanja vrhova i za-peraka zbog osiguravanja uvjeta za bo-lju aplikaciju zaštite i stvaranja povoljne mikroklime na nivou trsa.

Sredinom srpnja dolazi do naglog porasta temperatura. S višim tempera-turama poslije 10. srpnja vinova loza prestaje s intenzivnim porastom bobice i ide u fenofazu šarka. Vinogradari nisu očekivali da će fenofaza tako brzo doći i da će grožđe za dva tjedna ući u tehno-lošku zrelost.

Praktično, svjedoci smo najranije berbe do sada. Ni najstariji vinogradari ne pamte ovako ranu berbu.

Pred samu berbu mnogi vinogradari su bili sumnjičavi i nisu vjerovali da će imati visoku kvalitetu grožđa, očekivali su disbalans između pH faktora, uku-pne kiselosti i šećera.

Na svu sreću, očekivanja vinograda-ra se nisu ostvarila. Hemizam grožđa je bio u savršenom skladu, svi parametri su bili više nego dobri. Grožđe je bilo jako dobrog zdravstvenog stanja, prino-

si su bili veći u odnosu na 2017. za 25 do 30%. Radman grožđa je bio između 60 i 70%.

Vina iz ove berbe puno obećavaju, trenutno su na odležavanju ili na pro-cesu starenja. Prema dosadašnjim kriti-kama stručnjaka očekivati je da će ova godina ostati u pamćenju vinogradara i vinara. Kada kažemo vinogradari i vinari, do sada smo imali situaciju da je samo jedna strana bila zadovoljna. Kada je veći prinos vinogradari bi bili zadovoljni zbog zarade, a kada je prinos niži kvaliteta bi bila bolja i vinari bi bili zadovoljni, a vinogradari baš i ne. Ove godine su svi zadovoljni.

Da li ima potrebe za zabrinutost?S obzirom na to da je berba došla

dosta rano, skoro sve fenofaze su bile skraćene.

Šta je sa diferencijacijom rodnih za-metaka u okcu? Da li su klimatske pro-mjene počele uzimati danak?

Odgovori na prethodna pitanja će vjerovatno usmjeriti buduće vinograda-renje na našim prostorima, a možda i u cijelom svijetu.

Mirko Bošković

Vinogradarska sezona 2018.

Živimo u informatičkom druš-tvu tako da se uspješno poslo-vanje ne može zamisliti bez

računara i drugih digitalnih tehnolo-gija. Pojam informaciono-komunika-cione tehnologije je zajednički izraz za izučavanje sredstava, postupaka i metoda za upravljanje, čuvanje, obra-du, prijenos i prezentaciju podataka i informacija. Cijeli sistem je vrlo kom-pleksan i imao je različite stepene ra-zvoja kroz historiju.

Od pojave Bellovog telefona pa sve do mikroprocesora i kompjutera ra-zličitih mogućnosti, ljudi su nastojali da međusobnu komunikaciju unapri-jede, ubrzaju i učine efikasnijom kroz ovladavanje količinom podataka koja je sada već toliko velika da govorimo o BIG DATA vremenu. Postizanje teh-nološki graničnih komponenti te ra-zvojem novih inovacija u materijalima i softverskim aplikacijama omogućen je nevjerovatan tehnološki napredak kompletnog čovječanstva.

Danas mladi ljudi žive u novom in-formacionom dobu ne pokušavajući da shvate procese razvoja telekomunikaci-ja i informatike. Oni žive u društvenim mrežama i aplikacijama i, htjeli ili ne, države i njihove administracije moraju to gledati kao evolucioni proces koji ne dozvoljava sporost u odlučivanju, iz-gradnji i korištenju svih proizvoda IKT industrije. Velike zemlje su kroz glo-balne kompanije kreatori budućnosti, a male nastoje da svojim inovativnim rje-šenjima prate, koriste i unapređuju svo-ja društva, neke čak vrlo uspješno kroz razvoj i podršku vlastite IKT industrije.

Pitanje je gdje smo mi u Bosni i Hercegovini u tom pogledu. Kako je naša država komplikovana tako i IKT rješenja ne nalaze prave puteve pa mo-žemo reći da zaostajemo za svijetom u svakom pogledu. Stepen razvoja naše telekomunikacione infrastrukture je na vrlo niskom nivou iako se, tu i tamo, zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i nekih kompanija čine napori da bude-

mo ipak dio telekomunikacionog svi-jeta. Vijeće ministara BiH je još 2004. godine donijelo Politiku, Strategiju i Akcioni plan razvoja informacionog društva koje su se u vrlo malom dijelu realizovale. Inovirane politike donesene su 2010, odnosno 2017. ali još nije ura-đena Strategija razvoja informacionog društva sa Akcionim planom tako da sama realizacija Politike uveliko kasni i pitanje je kako dalje. Logično bi bilo da se napravi i osvrt na Strategiju informa-cionog društva BiH za period od 2004. do 2010. godine i da se uporede plani-rani ciljevi i ostvareno, te da se posebno analiziraju teškoće koje su pratile reali-zaciju ove strategije. Svakako bi trebalo sagledati situaciju u periodu od 2010. godine do 2018. godine, a sve to bi nam bio nauk za narednu strategiju.

Bez obzira na prekid kontinuiteta u planskim dokumentima, može se kon-statovati da su donesene politike razvo-ja informacionog društva BiH urađene u skladu sa trenutnim svjetskim stan-dardima i praksama te da obuhvataju sve segmente društva: socijalni, eko-nomski, pravni i tehnološki.

IKT asocijacija pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatra da politike razvoja informacionog druš-tva BiH trebaju biti osnova za izradu Strategije za razvoj informacionog dru-štava ili pojedinačnih strategija za poje-dine segmente definisane u politikama razvoja informacionog društva BiH. Istina, kompanija Price Waterhouse and Coopers je uradila Strategiju razvoja in-formacionog društva po nalogu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, ali ona nije u potpunosti odgovorila na ključne po-stavke usvojene Politike razvoja infor-macionog društva, tj. na pitanja u vezi sa razvojem jedinstvenog digitalnog tržišta i strategije uvođenja širokopoja-snosti i brzog interneta u BiH. Bez ova dva dokumenta i realnog Akcionog pla-na za provođenje teško se može govoriti o realizaciji Politike.

Mora se reći da su prihodi tržišta

telekomunikacija, gledajući na telekom operatore, kako u zemlji tako i u okru-ženju u padu, djelimično zbog pada cijena usluga a najvećim dijelom zbog djelovanja globalnih operatora kao što su Google, Skype, Facebook i dr. koji pružaju usluge prijenosa govora, slike i multimedije praktično besplatno kori-steći infrastrukturu lokalnih operato-ra bez ikakvih naknada. Ta činjenica u velikoj mjeri otežava poslovanje i razvoj postojeće infrastrukture, a ako se još u obzir uzme nedefinisanost zakonske legislative u pogledu izgradnje novih mreža i rekonstrukcije postojećih, teško možemo govoriti o napretku naše IKT industrije. Neuređenost tržišta sadržaja omogućava nelojalnu konkurenciju, što dodatno usložnjava cijelu situaciju.

Trend razvoja mobilne telefonije je zaustavljen neizdavanjem licence za 4G telefoniju i svrstava BiH u grupu zema-lja na najnižem tehnološkom razvoju IKT infrastrukture. Značajan broj ze-malja već ima u komercijalnoj pripremi 5G tehnologiju sa brzinama pristupa internetu preko1 GBit/s, a mi se borimo kako da uvedemo 4G.

Mora se također naglasiti da i drugi segmenti kao što su neuvođenje elek-tronskog potpisa, sporost u realizaciji e-zdravstva, e-školstva, e-vlade i dugih elemenata e-poslovanja u značajnoj mjeri otežavaju poslovanje kompanija u novom okruženju tako da je budućnost IKT industrije u BiH vrlo neizvjesna.

Naši IKT stručnjaci rade za inostra-ne kompanije sa skromnim resursima, a nemali broj ih napušta zemlju u potrazi za boljim uslovima za život i egzistenci-ju. Zato očekujemo da se situacija pro-mjeni i da svi shvate da je pred nama neminovan put u novo informaciono doba i tek kada na njega zakoračimo moći ćemo reći da se približavamo evropskim i svjetskim integracijama, jer bez IKT integracije nema ni drugih aktivnosti koje će rezultirati boljim ži-votom u Bosni i Hercegovini.

Hamdo Katica

Tržište telekomunikacija i IKT industrije


Početkom mjeseca avgusta teku-će godine Evropska komisija je objavila odluku kojom Bosnu i

Hercegovinu stavlja na listu A i B ze-malja kojima je dozvoljen izvoz paster mliječnog programa (pasterizovanog mlijeka i nekih sireva) u Evropsku uni-ju. Do tada bh. izvoznici na ovo tržište mogli su izvoziti samo UHT sterilizo-vano mlijeko.

Posmatrano sa aspekta spoljnotr-govinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda na godišnjem nivou, bilježi se blagi povratak na tržište EU, prven-

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU

stveno u Hrvatsku, što je rezultovalo blagim povećanjem pokrivenosti uvo-za izvozom u ovom sektoru, koji je za 2016. godinu iznosio 61% a u 2015. 48%.

Budući da je 2017. bila godina to-kom koje je uvijek bilo moguće pratiti izvoz bh. proizvoda u EU, ilustrovaće-mo podatak da je izvoz u 2017. godini bio 24% viši u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek 10% ispod nivoa izvoza zabilježenog u 2012. godini, kada je Hrvatska bila vodeće izvozno tržište.

Polugodišnji izvozni podaci u 2018.

godini pokazuju pad izvoza ovih proi-zvoda u EU za 4,2 miliona KM u odno-su na isti period u 2017. godini.

Koliki god bio značaj otvorenih vrata EU za bh. proizvođače, utoliko im je još značajniji siguran dugogo-dišnji plasman u region (Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Srbija) koji je stabilan sa promjenama na godišnjem nivou +/-15%.

Višegodišnje analize spoljnotrgovin-ske razmjene dokazuju da je potreban dug period kako bi se pozicionirali na novom tržištu, kao i ogroman trud za povratak na izgubljeno tržište.

Izazovi sa kojima se ova grana pri-vrede suočava su u mnogo čemu slični drugim granama privrede. Iako su svi prerađivači i izvoznici mliječnih pro-izvoda iz BiH svjesni da podaci poka-zuju da je potrebno proširiti paletu pro-izvoda i nastupati sa proizvodima više dodane vrijednosti, svjedoci smo da postoje razni uzročnici zašto se ovom linijom ide malo sporije.

Kako bi bh. proizvođači bili kon-kurenti na EU i drugim ino tržištima, krajnje je vrijeme da se u BiH uspostavi zakonodavno-pravni okvir te poboljša-ju uslovi za poslovanje.

Privrednici se suočavaju sa nedovr-šenim zakonskim okvirom i pritiskom uvoza proizvoda iz EU, dok je istovre-meno unutar BiH potrebno uvoditi aktivnosti u cilju boljeg povezivanja primarnih proizvođača sa prerađivač-kom industrijom, povećanja subvencija i drugih vidova podrške. Sve institucije u lancu i privrednici trebaju zajednič-ki usmjeriti napore ka podizanju teh-nološkog i proizvodnog nivoa s ciljem boljeg pozicioniranja na domaćem i ino tržištu.

Tijana Muhamedagić

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za 6 mjeseci 2018.

Posmatrano sa aspekta spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda na godišnjem nivou, bilježi se blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku.

Ruska Federacija nalazi se vrhu ljestvice najvećih zemalja na svijetu. Prostire se na površini

od 17 miliona m² i broji 146,3 miliona stanovnika.*

Iako velike površine, Ruska Federacija se ne može pohvaliti obradi-vim zemljištem i povoljnim klimatskim uslovima. Ruske metropole na dnev-nom nivou gutaju mjesečnu proizvod-nju prehrambenih proizvoda manjih država, a ni sama njihova proizvodnja ne zadovoljava potrebe stanovništva.

Uprkos relativno maloj proizvodnji i izvozu, bosanskohercegovački proizvo-đači su prepoznali i izborili se za svoje parče tržišta u ovoj zemlji.

Iz BiH se na ovo tržište najviše izvozi voće te povrće u nešto manjim količina-ma. Ukupan izvoz voća i povrća iz BiH na godišnjem nivou iznosi preko 214 miliona KM i svake se godine bilježi

značajan porast od preko 20%. Od ukupnog izvoza, na tržište Ruske Federacije otpada 22% (preko 47 mi-liona KM), a najznačajnije izvozne kul-ture su svježa kruška, jabuka i šljiva.

Na tržište Ruske Federacije je u 2017. godini izvezeno 99% ukupnog izvoza kruške, 92% izvoza jabuke i 11% šljive bh. porijekla. Posmatrajući količinski i cjenovno, kruške je izvezeno preko 10 hiljada t (18,4 miliona KM), jabuke skoro 13 hiljada t (23,4 miliona KM) i šljive 600 t (preko 1 milion KM).

Na pomenuto tržište izvozimo i pa-priku, salatu, paradajz, celer i špinat, ali u dosta manjim količinama od ostalih navedenih kultura.

Početkom 2018. godine nastavio se trend izvoza kruške. Međutim, u dru-goj polovini januara Ruska Federacija je stavila zabranu za uvoz jabuka iz BiH pod sumnjom da iste nisu bh. porijekla.

D o m a ć i proizvo đači jabuka su do jula 2018. godine, kada je ukinuta zabrana za uvoz, ostali bez pla-smana, što je vidljivo i kroz pad izvoza jabuke u ovom periodu. U periodu od januara do septembra izvezeno je jabu-ke u vrijednosti nešto preko 1 miliona KM.

S obzirom na to da je trenutna situa-cija stabilna i protok robe ide bez ikak-vih ograničenja, vjerujemo da će do kraja tekuće godine domaći proizvođa-či jabuke dostići barem polovinu izvoza iz prethodnih godina.

Tijana Muhamedagić

Izvoz voća i povrća na tržište Ruske Federacije

Program škole „Upravljanje lancima nabavke“ je pripremljen na teme-ljima standarda Međunarodnog sa-veza špediterskih udruženja (FIATA) i predstavlja jedinstvenu priliku za polaznike da se upoznaju sa ovom tematikom kroz nastavni plan koji se primjenjuje i realizira širom svijeta, a koji čini ukupno 7 MODULA:Upravljanje lancima nabavkeUpravljanje međunarodnim transportomGlobalna nabavkaFinansijski menadžmentUpravljanje ugovorimaUpravljanje proizvodnjom i operacijamaUpravljanje globalnim marketingomUpravljanje lancem nabavke (Supply chain management - SCM) je kom-binacija procesa, funkcija, aktivnosti, odnosa i puteva kroz koje se kreću

proizvodi, usluge, informacije i finansijske transakcije, kako u kom-panijama tako i među kompanijama (poslovnim subjektima). Sudionici (proizvođači, posrednici i konačni po-trošači) se pri tome ponašaju shodno ekonomskim kriterijima (profitabil-nost, ekonomičnost, rentabilnost itd.), uz maksimalno zadovoljenje za-htjeva korisnika transportnih usluga i proizvoda. SCM je integracija ključnih poslovnih procesa od krajnjeg kori-snika do izvornih (originalnih/prvih) dobavljača koji osiguravaju proizvo-de, usluge i informacije koje dodaju vrijednost za kupce i ostale interesne grupe. Edukacija na temu „Upravljanje lancem nabavke“ predstavlja sveo-buhvatnu i najšire primjenjivu edu-kaciju iz oblasti privrede, transporta i trgovine, zbog čega je u svijetu po-

stala obavezna za sve privrednike u transportnom i trgovačkom sektoru. SCM certifikati uživaju veliku prepo-znatljivost i trenutno su najtraženiji certifikati u svijetu s najvećim rastom potražnje.Također, škola „Upravljanje lancima nabavke“ je komplementarna pro-gramu edukacije „FIATA škola špedici-je“ te predstavlja odličnu priliku vla-snicima prestižne FIATA diplome da obogate svoja znanja i steknu nova iskustva kroz nastavni plan ove škole. Planirani početak škole: februar 2019. godineZa više informacija:[email protected]/566-204

Upravljanje lancima nabavke

POZIV NA EDUKACIJU

Crna Gora Makedonija UNMIK* Srbija Hrvatska Albanija Švicarska

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2018. godini, vrijednost u milionima KM

BH izvoz - ključna tržišta

Izvoz pao za 4,2 mil. KM- 5 miliona KM mlijeko- 1 milion KM surutka- 22 hiljade KM maslac i namaz

2017. 2018.

Izvoz


Razvoj vanjske trgovine Bosne i Hercegovine proteklih nekoliko godina veoma je pozitivan i slijedi uzlaznu liniju, a većina kompanija u zemlji učestvuje direktno

ili indirektno u vanjskoj trgovini. Uvoz ili izvoz je sada dio njihovog svakodnevnog poslovanja. Stoga je daljnji razvoj međunarodnog poslovanja od najvećeg značaja za bh. indu-striju. Aktivna potraga za novim direktnim kupcima, klijen-tima i dobavljačima u inostranstvu predstav-lja neizbježan izazov i zahtjeva dodatne kva-lifikacije i kontinuira-no stručno osposoblja-vanje zaposlenika bh. kompanija kako bi po-stali i ostali konkuren-tni na međunarodnom nivou. Na tragu reče-nog, Sektor za eduka-ciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine razvio je nastavni plan i pro-gram pod nazivom „Škola vanjskotrgovin-skog poslovanja“, s ci-ljem jačanja kompeten-tnosti i konkurentnosti naših kompanija na inostranim tržištima kroz stručno educira-nje i praktično ospo-sobljavanje njihovih zaposlenika.

Nastavnim planom i programom „Škole vanjskotrgovinskog poslovanja“ definiran je raspored u trajanju od 69 školskih sati ili ukupno 10 dana edu-kacije, a istim će biti obuhvaćeno ukupno 35 tema raspoređe-nih u 3 tematske cjeline (modula): Izvozna prodaja i marke-ting, Poslovna korespondencija u vanjskoj trgovini i Carina/Propisi/Prijevoz. Za realizaciju nastavnog plana i programa će se pobrinuti 18 stručnih predavača koji posjeduju dugo-

godišnje iskustvo iz oblasti koje će prezentirati polaznicima. U pitanju su univerzitetski profesori ali i stručnjaci iz oblasti izvoza i izvoznog menadžmenta, zaposlenici kompanija iz re-alnog sektora, stručni pravnici te eksperti iz oblasti bankar-skog sektora.

Dana 15. i 16. novembra 2018. godine počela je realiza-cija nastave u okviru „Škole vanjskotrgovinskog poslovanja“

sa sljedećim temama: Globalna i nacionalna ekonomija, Globalna ekonomija na prvi pogled, Osobine eko-nomije BiH, Glavna ciljna tržišta bh. eko-nomije, Strategija i politika vanjske trgo-vine, Preferencijalni trgovinski sporazumi, Od izvozne prodaje ka izvoznom marke-tingu bh. kompanija, Branding u izvoznom marketingu bh. kom-panija i Planiranje izvoznog marketin-ga bh. kompanija (na primjeru konkretne kompanije).

Polaznici, njih ukupno 15, dolaze iz 9 gradova Bosne i Hercegovine i pred-stavljaju 9 izvozno orijentiranih bh. kom-panija, aktivnih u razli-čitim sektorima.

Sljedeći susret je zakazan za 13. i 14. decembar 2018. godi-ne kada će polaznici-ma biti prezentirane

teme: Monetarna politika i bankarski sektor BiH u funkciji vanjskotrgovinske razmjene, Marketing kanali, E-marketing i marketing preko društvenih mreža, Međunarodni transfer novca, Finansiranje i kreditno pismo, Upravljanje rizikom i naplata potraživanja.

Početak „Škole vanjskotrgovinskog poslovanja“

Sve dodatne informacije u vezi sa „Školom vanjskotr-govinskog poslovanja“ možete dobiti putem e-mail [email protected] ili pozivom na broj telefo-na +387 33 566 204 (Sektor za edukaciju VTKBiH).

EDUKACIJA

Fondacija Konrad Adenauer Stiftung, sa više od 70 ureda i više od 120 projekata širom svijeta,

daje vlastiti doprinos razvoju demo-kratije, pravne države i socijalne tržišne privrede. Radi učvršćivanja mira i slo-bode, kontinuirano podržava dijalog u oblasti vanjske i sigurnosne politike, kao i dijalog između različitih kultura i religija. Na dvodnevnom sastanku do-govoren je detaljan plan provedbe pro-jektnih aktivnosti u skladu s ciljevima, načinima komunikacije s učesnicima, oblicima promocije i planom za nared-nu godinu. U ime Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, struč-ni saradnik za edukaciju u Sektoru za edukaciju VTKBiH Seid Hadžibajrić je prezentirao sve dosadašnje aktiv-nosti i provedene projekte koje je Vanjskotrgovinska komora uspješno re-alizirala do sada.

Sektor za edukaciju VTKBiH i Predstavništvo fondacije Konrad

Adenauer u BiH sarađuju već duže od 3 godine kroz organizaciju edukativ-nih događaja i stručno osposobljavanje zaposlenika bh. kompanija i privrede. Programi koje smo realizirali tematizi-raju oblasti ekonomije i primjenu naj-aktuelnijih znanja, vještina i alata (koji se primjenjuju i u EU), a sve s ciljem podizanja kompetencija i konkurentno-sti bh. kompanija.

S tim u vezi, u proteklom periodu smo zajedno proveli program edukacije na temu „International Sales Manager“ koji je imao ukupno 4 modula. U 2016. godini smo zajedno realizirali program edukacije na temu „B2B Marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima“ kroz ukupno 6 modula, a ovom skupu koji je organiziran u Sarajevu je prisu-stvovalo više od 300 učesnika. Uspjeh ovog programa je bio dovoljna motiva-cija da realizaciju nastavimo i u 2017. godini. S tim u vezi, do sada smo reali-zirali 5 modula ovog programa, i to:

– Brendiranje i promocija – kako biti prepoznat na EU tržištu (Tuzla, 22. 2. 2017.)

– Vještine upravljanja ključnim kup-cima – Key Account Management (Banja Luka, 30. 3. 2017.)

– Kako pregovarati cijenu na EU trži-štu (Mostar, 16. 6. 2017.)

– Kreativno upravljanje promjenama u poslovanju sa EU kompanijama – društvena odgovornost preduzeća (Bihać, 25. 7. 2017.)

– Prodaja na EU tržištu – Organizacijsko kupovno ponašanje i vještine prodaje (Tešanj, 29. 8. 2017.)

Predstavništvo fondacije Konrad Adenauer u BiH nam je također pružilo podršku u realizaciji jednog od ukupno 4 modula programa edukacije na temu „Ekonomska diplomatija“ koji je okupio stručnjake iz ambasada SAD-a, Kine, Austrije, Turske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, kao i stručnjake Svjetske ban-ke, predstavništva Njemačke privrede u BiH, ugledne poslovne ljude iz BiH, te predstavnike ministarstava na ni-vou BiH (MVP, MVTEO, MKT itd.). Program edukacije „Ekonomska diplo-matija“ je pohađalo preko 300 učesnika i evidentno je veliko interesovanje uče-snika širom BiH.

VTKBiH pozdravlja već ustaljenu praksu koja je prerasla u tradiciju okup-ljanja starih ali i novih potencijalnih partnera, te iskazuje svoju zahvalnost na apsolutnom povjerenju Predstavništva fondacije Konrad Adenauer u BiH i po-dršci u realizaciji svih projekata, na čelu sa dr. Dümmelom, a sve u cilju pribli-žavanja bh. privrede evropskim vrijed-nostima i načinu funkcioniranja evrop-skog tržišta.

Seid Hadžibajrić

Održani susreti partnerskih organizacija Fondacije Konrad

Adenauer Stiftung

Na Jahorini je od 6. do 7. septembra održan susret predstavnika više od 20 partnerskih organizacija iz cijele BiH koje sudjeluju u realizaciji projekata Fondacije Konrad Adenauer Stiftung.


Svjetska predviđanja – Godišnji rast vrijednosti štampe 2%

do 2020. godine – Industrija ambalaže i pakovanja će

imati konstantan rast proizvodnje – Štampa publikacija će biti u padu – Produkcija knjiga će bilježiti stalan

rast (inkjet) – Digitalna štampa će u ukupnom

obimu štampe učestvovati sa 18,4% do 2020. godine

– Ubrzan razvoj digitalne tehnologije na polju proizvodnje ambalaže

– Sve veći zahtjevi za personalizacijom i varijabilnom štampom

Ako se analiziraju kretanja prihoda, cijena, marže, potrebe tržišta i cijena repromaterijala, očekivati je da će štam-parska djelatnost biti usmjerena 65% na offset tabačnu štampu, 47% na digitalnu tabačnu štampu, 29% na digitalnu cb štampu i 24% na digitalnu velikofor-matnu štampa iz rolne. Digitalne teh-nologije i offset štampa se međusobno dopunjuju. Kod offset štampe cijena opada porastom tiraža, a u digitalnoj štampi cijena ne zavisi od veličine tira-ža. Digitalna tehnologija i sito štampa se spajaju. Što se tiče kvaliteta i standar-dizacije, offset štampa je u prioritetu,

ona evoluira i veoma je bitno koliko će se uložiti u doradu. Kod offset štampe je problem zagađenje okoline i odlaganje otpada, što još uvijek nije adekvatno ri-ješeno, ali se na tome radi.

U 2018. godini ulaganja su zavisi-la od zahtjeva tržišta, a flekso štam-pa je najpopularniji izbor u industriji pakovanja.

Spoj tradicionalne i digitalne štampe

Od 2019. godine inkjet tehnologija će biti lider, otisak će se samo obogaćivati. Ključni parametri koje štampari treba da analiziraju pri kupovini inkjet teh-nologija su cijene boje, ukupni troškovi, brzina pripreme, produktivnost i brzina štampe. Inkjet tehnologiju će kupova-ti firme koje imaju dobru dizajnersku logistiku.

3D štampa se sve više razvija i svoju primjenu ima najviše u metalnoj (auto-mobilskoj) industriji.

Mnoge štamparije su u dilemi da li se opredijeliti za razvoj offset štampe ili za moderne tehnologije. Svaka od navedenih tehnologija ima i prednosti i mane, a navest ćemo neke:

Prednosti tradicionalne štampe – Odnos cijena – količina uslovljava

nižu cijenu – Visok nivo kvaliteta, prednost za

veće tiraže – Fleksibilnost kada su u pitanju

materijali – Standardizacija kvaliteta – Razvoj tehnologije – Stabilna i rasprostranjena tehnologija

INKJET sistem štampe - napredni – Preko 39 000 kapi u sekundi – 600+ A4 formata u minuti – Štampa iz rolne

Nanografija – Tvorac indigo tehnologije koji je oti-

šao korak dalje – Najjeftinija cijena digitalne štampe

trenutno na tržištu – Štampa iz tabaka

Da li su bh. štamparije osposobljene za veći plasman na tržištu EU?

Prema raspoloživim informacijama, mali broj štamparija svoje proizvode plasira na tržište EU. Nije samo bitno imati modernu tehnologiju već su po-

Kako pametno investirati u grafičkoj industriji

Asocijacija grafičke i papirne industrije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je bila organizator stručnog predavanja “Kako pametno investirati u grafičkoj industriji” čiji je predavač bio Borjan Divljanović iz kompanije Grafički studio Pixel Bijeljina. U nastavku teksta donosimo izvod iz prezentacije g. Divljanovića.

trebni softveri i standardi prema zahtje-vima EU tržišta, za što su neophodna značajna ulaganja. Kompanije također treba da se bave istraživanjem ino trži-šta, kao i da investiraju u kadrove koji su veoma bitan faktor uspješnosti po-slovanja kompanija. U Hrvatskoj štam-parije dobivaju značajna sredstva iz EU fondova i na taj način nabavljaju savre-menu opremu i prate korak tehnološkog napretka.

Industrijska revolucija 4.0 ima svo-ju primjenu i u grafičkoj industriji, što znači da organizaciono i softverski tre-ba biti u segmentu totalne automatiza-cije i pametnih sistema. To je jedna od komparativnih prednosti za ulazak na tržište EU. Trenutno je mali broj štam-parija osposobljen za plasman proizvo-da na tržište EU, što svakako mora biti orijentacija u budućnosti.

Ograničenja u grafičkoj industrijiŠtamparije moraju analizirati ograniče-nja sa kojima se suočavaju i koja trebaju prevazići. Neophodno je napraviti nor-mative rada mašina, provjeru norma-tiva i kalkulaciju na osnovu utvrđenih normativa, za šta nisu potrebna velika sredstva. Svaka kompanija mora znati gdje joj je mjesto.

Da bi se smanjila ili ukinula ograni-čenja potrebno je preduzeti određene aktivnosti:1. Prekovremeni sati Popularan način za smanjenje ogra-

ničenja, ali treba voditi računa da će previše prekovremenih sati na jed-nom od procesa izazvati probleme na drugim.

2. Uvođenje druge smjene Ovome se mora prići studiozno i

pametno odlučiti kada je vrijeme za to. Zanimljiv način je uvođenje dru-ge smjene svaki drugi dan ili samo određenim danom.

3. Ubacivanje još jedne mašine Princip bolje dvije nego jedna ne

mora uvijek dati pozitivan rezultat.4. Dodatno tržište Omogućava opravdanost investira-

nja u opremu i osigurava veću isko-rištenost novonastalih kapaciteta.

Investiranje u grafičkoj industriji - da ili ne?

Prije nego što se kompanija odluči da li investirati ili ne potrebno je da napra-vi temeljitu kalkulaciju svih segmenata štampe (priprema za štampu, štampa, dorada i materijali).

Kompanija također mora imati od-govor na sljedeća pitanja:

– Da li se ta mašina uklapa u postojeći sistem?

– Da li postoji nešto što se gubi (osim novca) kupovinom ove mašine?

– Da li postoji mogućnost nadograd-nje ili zamjene staro za novo?

– Koliko je mašina zastupljena na tržištu?

– Da li je servisna podrška i obuka kvalitetna?

– Kolika postoji garancija na mašinu i šta ona podrazumijeva?

– Koliko brzo će se vratiti investicija? – Da li kompanija može priuštiti ku-

povinu mašine, a da pri tome ne naruši „finansijski mir“?

WEB to PRINT (print on demand) je servis kao odgovor na moderno doba koji je potreban velikom broju štampa-rija koje žele da napreduju i unapređuju svoje poslovanje.

Dakle, kod donošenja odluke da li investirati ili ne pitanje je menadžmen-ta da li će da se edukuje ili da potraži pomoć stručnih lica ili agencija. Na kra-ju se sve svodi na poznavanje obrade informacije.

Svakako je neminovno investirati, jer je neinvestiranje propast, ali treba biti oprezan i paziti da se ne preinvestira. Uzrok investicije je najčešće rješava-nje problema koje smo opisali ranije, ali potreba da se kompanija razvija je neophodna.

Veoma važno je da svaka kompani-ja ima svoj strateški marketingški plan, da osim investiranja u tehnologiju, prateće programe i kadrove investira u istraživanje i obradu ino tržišta kako bi se pozicionirala i svoj proizvodni pro-gram prilagodila određenom tržištu/tržištima.

Ključni kriterijumi koje štampari analiziraju pri investiciji u inkjet tehnologiju


Želja organizatora je bila da se kroz interaktivnu radionicu potakne razmjena mišljenja i

diskusija između predstavnika škole i privatnog sektora sa ciljem unapređe-nja postojećeg strukovnog tehničkog obrazovanja. Uvodničari i panelisti bili su iz uspješnih kompanija i obrazovnog sektora te su tom prilikom dali pregled trenutne situacije u privatnom i obra-zovnom sektoru, kao i trenutnih inici-jativa za unapređenje praktičnog obra-zovanja u metalskoj industriji u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu iskustva država poput Njemačke i Austrije.

U ime Vanjskotrgovinske komo-re Bosne i Hercegovine prisutnima se obratio njen potpredsjednik Ahmet Egrlić koji je, između ostalog, kazao: “Na osnovu konkretnih podataka i informacija naših preduzeća, člani-ca Komore širom BiH, znamo da se ovaj sektor suočava sa problemom ne-dostatka dobro obučenih i praktično obrazovanih novih zaposlenika. Cilj konferencije je pomoći u pronalaženju konkretnih, praktičnih i izvedivih rješe-nja za poboljšanje obrazovnog sistema.“

“VTKBiH će nastaviti djelovati u pravcu zagovaranja potreba svojih čla-nova prema nadležnim institucijama kako bi se iznašao adekvatan način podrške usklađivanja potreba tržišta rada sa potrebama naših preduzeća. A sve u cilju podizanja konkurentno-sti bh. kompanija i povećanja njihovih izvoznih mogućnosti. Da bi se ostvarili rezultati na tom polju potreban je jak mehanizam saradnje između javnog i privatnog sektora, kao i veće učešće po-slovne zajednice u definiranju potreb-

nih vještina koje će biti standardizira-ne“, kazao je Egrlić.

Uvodničari i panelisti na konferen-ciji bili su: Adnan Husić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH; Lamija Husić, pomoćnica ministra za obrazo-vanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo; Saldin Herac, izvršni direktor Progesys Management & Engineering GmbH; Arnes Lugavić, tehnički direktor Veritas Automotive d. o. o. Rajlovac; Snježana Koepruner, izvršna direktorica GS-Tvornica mašina Travnik d. o. o.; Jens Müller, CIM ekspert, APH Mostar; Elmedin Lukač, direktor Srednje ško-le metalskih zanimanja Sarajevo, i Hajrudin Granulo, direktor Srednje mašinske tehničke škole Sarajevo. Panel-diskusiju moderirala je Elma Kovačević-Bajtal, direktorica Sektora za edukaciju VTKBiH.

Događaju je prisustvovalo 60 učesni-

ka iz privrede, strukovnih škola, vladi-nih i javnih institucija i učenika. Pored učešća na konferenciji i panel-diskusiji, učenici su imali priliku razgovarati sa predstavnicima kompanija i bolje se upoznati sa kompanijama i mogućno-stima budućeg zaposlenja u istim.

Sudionici konferencije su se složili da su neophodne promjene obrazov-nog sistema u srednjim školama počele pojedinačno u nekim dijelovima BiH. Privatna industrija, shodno potrebama vremena, u velikoj mjeri zagovara pro-mjene jer proizvodnja traži bolje, ade-kvatno educirano osoblje, kako bi se postigla i držala snažna konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Istovremeno, modernim potrebama usklađeno obrazovanje otvara učenici-ma bolje perspektive za njihovu kari-jere. Obrazovanje stručnog kadra nije jednosmjerni put jer, shodno inovativ-

Dualno obrazovanje - koristi za kompanije i učenike

Uspješno organizirana konferencija i panel-diskusija na temu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Srednja škola metalskih zanimanja iz Sarajeva organizirali su 12. 11. 2018. konferenciju i panel-diskusiju na temu “Dualno obrazovanje - koristi za kompanije i učenike”.

nim procesima u proizvodnji, otvara stalno nove zahtjeve za dodatno edu-ciranje. To podrazumijeva konstantan stručni razvoj, zajedno sa kompanijom, odnosno usavršavanje u profesiji ali i nastavak školovanja za stjecanje znanja i certifikata u drugoj oblasti, ukoliko se pojedinac odluči za promjenu svog stručnog profila.

Škola metalskih zanimanja i Srednja mašinska škola iz Sarajeva pokazale su spremnost da dopune svoje nastavne planove i programe novim praktičnim elementima, otvarajući mogućnosti učenicima da stječu nova teorijska i praktična iskustva.

Također, kompanije su, potpuno svjesne neizbježnosti sistematskog ino-viranja proizvodnog procesa, spremne i željne sarađivati sa školama.

Neophodno je pristupiti standardi-zaciji zanimanja i njenoj unifikaciji na cijelom području BiH, prilagođavajući te standarde inovativnim potrebama i realnim zahtjevima industrijske pro-izvodnje koja slijedi dinamične toko-ve vremena. Također je neophodno

tačno definirati i propisati uzajamne kompetencije i obaveze između škola i kompanija.

Konačno, potrebno je promovirati prednosti dualnog obrazovanja za brzo zapošljavanje nakon završene škole i istovremeno educirati javnost o dual-nom obrazovanju te isticati primjere dobre prakse dualnog obrazovnog si-stema koji funkcionira u Njemačkoj ili u obliku uključivanja dijelova praktične nastave u škole i na taj način stvoriti bolje poslovne prilike kako za privatnu industriju tako i za učenike. Dakle, po-trebno je promovirati određene profesi-je i na taj način mijenjati njihov imidž.

Prvi, hitni koraci mogu se učiniti i bez čekanja promjene zakona tako što će se uspostaviti saradnja između ško-la i kompanija te omogućiti učenicima da nakon svog školovanja, na osnovu potreba tržišta rada, budi spremni za kompetentno obavljanje svojih poslov-nih zadataka.

Za funkcioniranje dualnog obrazo-vanja potrebno je adekvatno pobolj-šano, potrebama prilagođeno zakono-

davstvo koje definira ulogu i sadržaj obrazovanja na jedan nov, vremenu i potrebama industrije prilagođen način.

Dakle, kompanije su izrazile spre-mnost da sarađuju sa školama i komo-rama sa ciljem unapređenja obrazovnog sistema. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je na-javilo skoro donošenje zakona o dual-nom obrazovanju.

Konačno, provođenje sistema dual-nog obrazovanja, po ugledu na Austriju i Njemačku, zahtijevalo bi puno vreme-na te je neophodno naći način da se po-stignu rezultati u kratkoročnom i sred-njoročnom periodu.

Zaključeno je da se aktivnosti u po-dručju dualnog obrazovanja nastave kako bi se unaprijedio obrazovni sistem sa ciljem osposobljavanja kvalificiranih kadrova u skladu sa potrebama tržišta rada.

Elma Kovačević-Bajtal


FIATA World Congress ili Svjetski kongres Međunarodnog saveza špedi-terskih udruženja je događaj koji svake godine okuplja preko 1.500 profesio-nalaca iz oblasti transporta, špedicije i logistike s ciljem upoznavanja učesnika s razvojem i novim trendovima u na-vedenim industrijama, kao što su nove smjernice, zakonodavstvo i inovativne tehnologije. Ovaj kongres je mjesto gdje se okupljaju stručnjaci iz svih dijelova svijeta kako bi usvojili nove poslovne prakse, razmijenili ideje s kolegama iz industrije i tematizirali svakodnevne probleme s kojim se susreću u lancima nabavke.

Međunarodni savez špediterskih udruženja (FIATA) također okuplja i obrazovne institucije i organizacije koje u okviru svojih nastavnih planova i programa nude „FIATA školu špe-dicije“, a s ciljem osiguranja da obra-zovni programi koji nose „FIATA“ u svome nazivu zaista ispunjavaju sve kvantitativne i kvalitativne kriterije koje FIATA postavlja pred one obrazovne institucije i organizacije koje rade na provedbi ovog ambicioznog projekta. Drugim riječima, svi trening centri koji organiziraju „FIATA školu špedicije“ imaju obavezu svake 4 godine uraditi revalidaciju nastavnog plana i progra-ma i dokazati stručnoj FIATA komisiji (Advisory Board for Vocation Training - ABVT) da se plan i program škole re-aliziraju u skladu s FIATA standardima (FIATA Minimum Standards). Ono što ove standarde čini izuzetno posebnim i jedinstvenim jeste činjenica da je pri-državanjem odredbi koje oni propisuju osigurana kvantitativna i kvalitativna

jednakost u pogledu realizacije „FIATA škole špedicije“ širom svijeta. To znači da je „FIATA škole špedicije“ identič-na po pitanju broja nastavnih modu-la, vremena trajanja edukacije, načina realizacije nastave, načina polaganja kvalifikacijskih i finalnog ispita, eva-luacije treninga i načina promoviranja škole, bez obzira da li kandidati poha-đaju nastavu u Kanadi, Egiptu, Kini, Rusiji, Australiji, Francuskoj, Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj državi širom svijeta koja je prihvatila FIATA standarde. U proteklih 15 godina, koli-ko dugo se FIATA zalaže za standardi-ziran pristup realizaciji edukacije, go-tovo sve zemlje svijeta su usvojile ovaj standard. Upravo zbog toga je prestiž-na FIATA diploma, na koju polaznici „FIATA škole špedicije“ ostvaruju pra-vo nakon odslušane nastave i položenih ispita, postala međunarodno priznati i prepoznati standard među onima koji se bave međunarodnom trgovinom, ra-zličitim oblicima transporta, carinskim procedurama, špedicijom, logistikom i srodnim poslovima.

„FIATA škola špedicije“ je speci-jalistički edukativni program čiji na-stavni plan i program čini 14 različitih modula koji pokrivaju sljedeće obla-sti: Uvod u špediciju, Pomorski tran-sport, Kontejnerizacija i kontejnerski transport, Zračni transport, Cestovni transport, Željeznički transport, Intermodalni i multimodalni transport, Nacionalni/međunarodni prijevoz te-reta unutrašnjim plovnim putevima, Carinske procedure i INCOTERMS 2010, Logistika, Skladištenje i distribu-cija, Transportno osiguranje, Transport

opasne robe i Informacijske i komuni-kacijske tehnologije (IKT) u špediter-stvu. Prijenos znanja na polaznike rea-lizira se kroz kombinaciju standardnog ex cathedra pristupa i praktične nasta-ve, u okviru koje se polaznicima pruža mogućnost posjete svih institucija i or-ganizacija od strateškog značaja (fakul-teti, lučke uprave, luke, terminali, aero-dromi itd.), a koji posjeduju kapacitete za stručan transfer znanja.

Sektor za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH jedan je od najstarijih partnera Međunarodnog saveza špediterskih udruženja (FIATA) u pogledu iskustva u provedbi nastav-nog plana i programa „FIATA škola špedicije“, što Bosnu i Hercegovinu stavlja u sam svjetski vrh zemalja koje su među prvima prepoznale značaj akreditiranja nastavnog plana i pro-grama kod ove međunarodno priznate organizacije, a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije edukacije i jačanja stručnih kompetencija bosanskohercegovačkih kompanija iz oblasti izvoza, transporta, špedicije i logistike.

Još davne 2005. godine, Sektor za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH je uspješno finalizirao aktivnost prve akreditacije za „FIATA školu špe-dicije“ te se na taj način obavezao da će predano raditi na realizaciji škole u skladu s FIATA standardima uz obave-znu revalidaciju nastavnog plana i pro-grama svake četiri godine. Uslijedile su revalidacije nastavnog plana i programa 2010. i 2014. godine, a ove godine je Sektor za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH u okviru Svjetskog FIATA kongresa održanog u New Delhiju

Uspješno završena revalidacija „FIATA škole špedicije“ za period od 2019. do 2023. godine

U okviru Svjetskog FIATA kongresa održanog u New Delhiju (Indija) uspješno je finalizirana aktivnost treće po redu revalidacije nastavnog plana i programa „FIATA škole špedicije“, čime su postavljeni temelji za buduću provedbu plana ove škole za period 2019-2023. godine.

(Indija) uspješno finalizirao aktiv-nost treće po redu revalidacije na-stavnog plana i programa „FIATA škole špedicije“, čime su postavljeni temelji za buduću provedbu pla-na ove škole za period 2019-2023. godine.

Bosanskohercegovačke kompa-nije, sa druge strane, prepoznale su značaj stručnog osposobljavanja i investiranja u znanje i kapacitete svojih zaposlenika u okviru „FIATA škole špedicije“, zbog čega revali-dacija ovog programa za Sektor za edukaciju Vanjskotrgovinske ko-more BiH predstavlja imperativ. U proteklih 14 godina, koliko dugo traje uspješna realizacije projekta „FIATA škola špedicije“ i perio-da u kojem je skoro 500 polazni-ka ostvarilo pravo da se nazivaju ponosnim vlasnicima prestižne FIATA diplome, Sektor za edukaci-ju Vanjskotrgovinske komore BiH primijetio je pojavu i kontinuirano zadržavanje jednog trenda među polaznicima, a koji nadmašuje pri-marni cilj škole (edukacija). Upravo taj trend će postati brend „FIATA škole špedicije“, a on se ogleda u iz-građenim međusobnim odnosima polaznika i ostvarenim kontaktima, koji su za rezultat imali povezivanje i zajedničko poslovno udruživanje kompanija koje prije delegiranja kandidata za pohađanje škole nisu imali poslovnog dodira. Na taj način „FIATA škola špedicije“ je postala ne samo mjesto gdje se ra-đaju generacije educiranih kandi-data prema FIATA standardima već i mjesto gdje se rađaju uspješ-ne poslovne priče između kompa-nija koje se bave istim ili sličnim poslovima.

Vanjskotrgovinska komora BiH će, kao i svih ovih godina, nastaviti predano raditi na pružanju eduka-tivnih programa koji su u skladu s najvišim svjetskim standardima i koji Bosnu i Hercegovinu u pogle-du praćenja edukativnih trendova stavljaju rame uz rame s najrazvi-jenijim zemljama svijeta. Na kraju se postavlja samo jedno pitanje: Da li ste spremni za mart 2019. godine kada počinje novi ciklus „FIATA škole špedicije“?

Mirza Konjo


Osnovni zahtjevi za stavljanje stolica za vanjsku upotrebu na tržište Stolice za vanjsku upotrebu se mogu staviti na tržište Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda (“Službeni glasnik BiH“, broj 102/09), samo ako su sigurne.

Stolice za vanjsku upotrebu smatraju se sigurnim ukoliko ispunjavaju zahtje-ve propisane u sljedećim trenutno važe-ćim standardima:

– BAS EN 581-1:2018 – Namještaj za vanjsku upotrebu – Sjedala i stolo-vi za kampiranje, za kućnu i javnu upotrebu – Dio 1: Opći sigurnosni zahtjevi,

– BAS EN 581-2:2017 i BAS EN 581-2/Cor1:2017 – Namještaj za vanjsku upotrebu – Namještaj za sjedenje i stolovi za kampiranje, za kućnu i javnu upotrebu – Dio 2: Mehanički sigurnosni zahtjevi i metode ispiti-vanja za namještaj za sjedenje. U na-vedenom BAS standardu propisani su minimalni zahtjevi za sigurnost, čvrstoću i izdržljivost svih tipova stolica za vanjsku upotrebu bez ob-zira na materijal, dizajn/konstrukciju ili proces proizvodnje.

Administrativni zahtjevi - uputstvo za upotrebu

U skladu sa zahtjevima propisanim u standardu BAS EN 581-2:2017, uput-stvo za upotrebu mora biti priloženo uz svaku stolicu za vanjsku upotre-bu i napisano na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, te na vrhu uputstva mora biti sljedeći tekst:

“VAŽNO, SAČUVATI ZA BUDUĆU UPOTREBU - PROČITATI PAŽLJIVO“ (pisano veličinom slova ne

manjom od 5 mm).Uputstvo za upotrebu mora sadrža-

vati sljedeće informacije: – naziv i adresu proizvođača/

distributera/dobavljača, – uvjete za upotrebu proizvoda (za

kućnu upotrebu, kampiranje ili javnu upotrebu),

– uputstvo za sklapanje (ako je primjenjivo),

– uputstvo za održavanje (ako je primjenjivo

Zahtjevi za sigurnost, čvrstoću i izdržljivost

U skladu sa standardom BAS EN 581-2:2017 i BAS EN 581-2/Cor1:2017, za-htjevi za sigurnost, čvrstoću i izdržlji-vost smatraju se ispunjenim, ako nakon provedenih ispitivanja:

– ne postoje napuknuća bilo kojeg spoja, elementa ili komponente,

– nema popuštanja spojeva koji treba-ju biti kruti,

– stolica ispunjava svoju funkciju na-kon uklanjanja ispitnih opterećenja,

– stolica ispunjava zahtjeve za sigurnost,

– stolica se ne smije prevrnuti kad se podvrgne ispitivanjima stabilnosti.

Na slici desno je prikazan primjer la-boratorijskih ispitivanja stolice za vanj-sku upotrebu

U toku provedbe aktivnosti nadzora nad tržištem u 2018. godini utvrđeno je da 86% ispitanih stolica (12 od 14 sto-lica) koje su stavljene na tržište Bosne i Hercegovine nije ispunjavalo propisane sigurnosne zahtjeve. Od ovog broja, 50 % ispitanih stolica je predstavljalo ozbi-ljan rizik od ozljeda za korisnike, jer je laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno da nisu stabilne i da se mogu lako pre-vrnuti kada korisnik sjedi u stolici.

Pored toga, kod svih neusklađenih stolica utvrđene su administrativne ne-usklađenosti koje su se odnosile na ne-kompletne upute za upotrebu.

Izvor: LIND - laboratorija za ispiti-vanje sigurnosti proizvoda, Zenica

Tekst pripremio:Mićo Drljo, dipl. ing. maš.

Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Zahtjevi za stavljanje stolica za vanjsku upotrebu na tržište Bosne i Hercegovine

Ako proizvodite, uvozite i stavljate na tržište Bosne i Hercegovine stolice za vanjsku upotrebu, potrebno je da osigurate izvještaj o ispitivanju kojim se dokazuje da su ispunjeni svi zahtjevi propisani u važećim stan-dardima: BAS EN 581-1:2018, BAS EN 581-2:2017 i BAS EN 581-2/Cor1:2017.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa primjenom propisa o sigurnosti ne-prehrambenih proizvoda, možete kontaktirati Agenciju za nadzor nad tržištem BiH putem telefona: 057 340 718 ili e-maila: [email protected]. Dodatne informacije su dostupne i na internetskoj stranici: www.annt.gov.ba.

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH

Kada je u pitanju uticaj GDPR-a na domaće kompanije koje po-sluju na teritoriji EU, želimo

istaći da GDPR ima određeni uticaj na iste, neovisno o usklađivanju domaćeg zakonodavstva.

Iz člana 3. stav (1) GDPR-a proizlazi da će se Uredba primjenjivati na obra-du ličnih podataka u okviru aktivnosti privrednih subjekata - kontrolora sa sjedištem u EU neovisno o tome da li se obrada ličnih podataka vrši u EU ili ne. Znači, ukoliko kontrolor podataka sa sjedištem u EU ima poslovne ogranke i u BiH ili na bilo koji način pruža us-luge građanima u BiH, onda se GDPR primjenjuje i na to poslovanje.

Prema stavu (2) istog člana GDPR-a, kontrolori koji nemaju sjedište u državama EU a nude robe i uslu-ge državljanima EU ili prate njihova ponašanja unutar EU su dužni pri-mjenjivati GDPR. Dakle, kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju na prostoru EU ili nude robe ili usluge građanima EU su dužne primjenjivati GDPR.

Dakle, neovisno o tome što domaće zakonodavstvo trenutno nije usklađe-no sa GDPR-om, primjena Uredbe je u navedenim situacijama obavezujuća za domaće kontrolore ako posluju u EU. S tim u vezi, mišljenja smo da predu-zimanje aktivnosti bilo koje vrste koje propisuje GDPR ni u kojem slučaju ne predstavlja postupanje koje je suprot-no pozitivnim zakonskim propisima u BiH, odnosno važećem Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

Nadalje, ističemo da se Uredbom vrši reforma zaštite ličnih podataka u EU te da ista donosi mnoštvo novo-sti u smislu obaveza kontrolora i prava pojedinaca.

Između ostalih, obaveze kontrolo-ra su imenovanje službenika za zaštitu podataka, preciznije definiranje sagla-snosti nosilaca podataka i mogućnosti za davanje iste, vršenje procjene uticaja postupaka obrade na zaštitu podataka,

da u slučaju povrede ličnih podataka obavijeste nadzorni organ o povredi ličnih podataka. Pod određenim okol-nostima uvodi se i potreba obavještava-nja nosioca podataka ukoliko je došlo do povrede njegovih ličnih podataka i drugo.

Sa druge strane, Uredbom se jačaju prava nosilaca podataka, odnosno istim se omogućava lakši pristup njihovim podacima i njihovo informiranje, na ja-san i razumljiv način, o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci, pravo na ispravljanje i brisanje poda-taka i ostvarivanje prava na prigovor. GDPR-om se uvodi ‘’pravo na zaborav”, tj. mogućnost da nosilac podataka za-traži od kontrolora brisanje svojih po-dataka kada ne bude htio da se njegovi lični podaci obraduju, uz uslov da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadr-žavanje, te pravo na ograničenje obrade.

Imajući u vidu navedeno, poželjno je da domaći privredni subjekti pristupe

usklađivanju poslovanja sa zahtjevima iz GDPR-a, čime bi se stepen zaštite ličnih podataka podigao na viši nivo, is-punili uslovi za poslovanje u okviru EU te spremno dočekalo novo zakonodav-stvo u BiH, koje se u konačnici mora uskladiti sa GDPR-om.

Dakle, preduzimanje aktivnosti radi usklađivanja sa zahtjevima i standar-dima GDPR-a nije protivno pozitiv-nim zakonskim propisima. Naprotiv, Agencija podržava i pozdravlja aktiv-nosti koje pojedini kontrolori u Bosni i Hercegovini već provode (imenovanje službenika za zaštitu podataka i oba-vještavanje Agencije o tome, preispiti-vanje postojeće saglasnosti za obradu ličnih podataka, tehničke mjere i sl.) i o tim aktivnostima se konsultuju sa Agencijom.

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini

Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation - GDPR) je stupila na snagu 25. maja 2016. godine a primjenjuje se od 25. maja 2018. godine. I sta je postala zakon u svakoj državi članici EU, odnosno direktno se primjenjuje, dok će Bosna i Hercegovina kao zemlja koja nije članica EU morati uskladiti svoje zakonodavstvo sa GDPR-om.

Uticaj GDPR-a na domaće privredne subjekte

AGENCIJA ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA U BIH


Za početak nam predstavite svoju kompaniju. Od kad postojite, čime se bavite, broj zaposlenih, na kojim trži-štima poslujete, koje su temeljne vri-jednosti kompanije?

‘’Kristal je kompanija koja pod ovim imenom posluje već 25 godina. Počeli smo sa staklarskom radionicom, za-tim veleprodajom stakla i svih pratećih materijala u toj djelatnosti, nakon toga izradom termoizolacijskog stakla, što nas je dovelo do vodećeg distributera i obrađivača stakla. Dokazana kvali-teta proizvoda od priznatih instituta, značajan rast izvoza u susjedne zemlje i zemlje Europske unije dokazuju kako je Kristal danas jedna od vodećih kom-panija u staklarskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine i zemljama regije.

Kristal trenutno zapošljava oko 190

djelatnika i ima u vlasništvu još dvije sestrinske firme - Kristal Transport i Kristal Glass u EU. Godišnje, u proi-zvodnji obradi i u prodaji distribuira oko 800 000 m² stakla. Kristal je trenut-no smješten na oko 12 000 m2 površine.

Naše temeljne vrijednost i ključ uspjeha su stalno osluškivanje trendova i brzo prilagođavanje stalnim promje-nama na tržištu, kvaliteta proizvoda i predanost kupcu.’’

Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate poslovanja?

‘’Ocjena dosadašnjih rezultata po-slovanja ogleda se kroz naš rast i razvoj koji se jasno očituju našom tržišnom pozicijom vodećeg obrađivača stakla i distributera stakla i pratećih materijala.’’

Koji su najveći izazovi s kojima se su-srećete u poslovanju?

‘’Svaka faza razvoja u kompaniji kroz sve ove godine postojanja, kao što su instalacija novih postrojenja i tehnolo-gije te informatizacija procesa i u vezi s tim dokazivanje kvalitete, bila je izazov koji dolazi s promjenama. Trenutno se nalazimo u fazi razvoja kada postojeću proizvodnju širimo na dodatnih 11 000 m² i možda možemo reći da nam je ovo najveći izazov u poslovanju jer treba-mo iskoristiti svo dosadašnje iskustvo i znanje i ‹programirati› organizaciju na najbolji način da bi se iskoristili svi pruženi resursi koje se dalje prenose na kupce i tržište.››

Što nam možete reći o zemljama u koje izvozite, točnije kako teče proda-

Kristal Vitez

Firma Kristal iz Viteza otvorila je novi pogon za proizvodnju laminiranog stakla, u kome, osim automatske linije za laminiranje, planira smjestiti i druge mašine poput digitalnog printa i CNC mašina za obradu stakla. Jedna od vodećih kompanija u proizvodnji stakla u BiH, proizvode distribuira i u zemlje EU, a otvaranjem novog pogona uvećaće cjelokupne kapacitete, naročito proizvodnju laminiranog stakla. Tim povodom posjetili smo firmu Kristal Vitez i razgovarali sa vlasnikom, g. Nikolom Franjić.

ja u tim zemljama, planirate li se širiti na još neko tržište?‘’Izvozimo u dosta zemalja EU kao i u susjedne zemlje

koje nisu članice Unije ali i na druge kontinente. Uvijek po-stoji mogućnost širenja i mi tome težimo sukladno našoj poslovnoj strategiji.’’

Možete li nam predstaviti neke planove za budućnost? Što možemo očekivati u idućoj godini ili u idućih deset godina?

‘’I dalje nastaviti istim putem. Ulagati u tehnologiju i pro-

cese obrade stakla i izrade gotovih proizvoda od stakla. U skladu s rastom, osigurati za sve zaposlene bolju budućnost, odnosno kompaniju koja će poslovati kao i mnoge uspješne kompanije u EU.’’

S obzirom na Vaše dugogodišnje poslovanje, na koja po-stignuća ste najviše ponosni?

‘’Ponosan sam na sva postignuća koja su dio razvoja kompanije Kristal jer se iza toga krije mnogo rada i odrica-nja, ne samo mog osobnog, nego i svih zaposlenih.’’

U kojoj mjeri ste okrenuti inovacijama u poslovanju (kre-iranje ponude, digitalizacija procesa…)?

‘’U velikoj mjeri smo okrenuti inovacijama, zapravo je to naša stalna orijentacija i poslovna filozofija. Upravo smo u fazi provedbe novog softvera koji povezuje svu novu sofisti-ciranu opremu i poboljšava organizaciju ostalih poslovnih procesa.’’

Kako se u firmi gleda na problem odlaska mladih iz BiH i koliko ste posvećeni mladom kadru?

‘’Mladi imaju izbor, i to je dobro. Iz ove cijele situacije samo vidim da će ovim procesima nadam se ovladati i ne-što ‘pozitivno’, a to je da će se više voditi briga o vrijednosti mladih i da će svi, kako poslodavci tako još više i država, pokrenuti procese kako bi im se pružili bolji uvjeti za život.’’

Koliko ste zadovoljni suradnjom s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, kakva su Vaša dosadašnja iskustva i oče-kivanja u budućnosti?

‘’Iskustva su pozitivna, ali kao što sam prethod-no rekao misleći na institucije države, tako je i uloga Vanjskotrgovinske komore u razvoju pozitivnih promjena veoma bitna. Dodatna podrška u rastu i razvoju poduzet-ništva kako bi se osigurali bolji uvjeti za sve uključene, a tako i za zaposlene je bitna. Svi možemo i moramo dati dodatni doprinos kako bismo osigurali bolje uvjete rada i života u BiH. Nadam se da će u budućnosti VTK- još više sudjelovati u razvoju poduzetništva.’’

Recite nam nešto za kraj, što god želite.‘’Iako želim biti skroman, vjerujem i smatram da smo

nositelji pozitivnih promjena, kako iz područja staklarstva tako i u razvoju poduzetništva. I bilo bi lijepo da se vodimo mišlju da sami moramo biti promjena koju želimo vidjeti u drugima i svijetu.’’

Razgovarala: Anđela Rajič

PREDSTAVLJAMO


Stanić Beverages otvorio je novu modernu liniju za punjenje PET boca u tvornici u Kreševu s godišnjim maksimalnim kapacitetom do 100 milijuna litara. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8 milijuna konvertibilnih maraka, a zahvaljujući novim kapacitetima Stanić Beverages će i dalje jačati izvoznu strategiju. Tim povodom razgovarali smo sa Svjetlanom Stanićem, predsjednikom Uprave Stanić grupe.

Za početak bismo Vas zamolili da nam predstavite svoju kompaniju. Od kad postojite, čime se bavite, broj zaposle-nih, na kojim tržištima poslujete, koje su temeljne vrijednosti kompanije i slično?

‘’Stanić grupa, kao mali obiteljski biznis, započela je s radom još 1983. godine, a u proteklih 30-ak godina Grupacija je dosegla poziciju tržišnog lidera u distribuciji pića, duhanskih proizvoda i tehničke robe na područ-ju Bosne i Hercegovine i Hrvatske te ostvarila izvrsnu, dugogodišnju surad-nju s najvećim svjetskim kompanijama i brandovima.

Ubrzani razvoj započeo je rea-lizacijom ekskluzivnog ugovora s Heinekenom i LG Electronicsom, da bi danas u portfelju Grupacije bio ci-jeli niz vrhunskih brandova kao što su Johnnie Walker, Smirnoff, Marlboro i 7 days, od kojih su većina svjetski lideri u svojim segmentima.

Nova razvojna faza Grupacije zapo-čela je akvizicijom Juicy sokova krajem 2013. godine, što je označilo iskorak u segment proizvodnje, ali i ostvarenje strateškog cilja Grupacije da se proširi na područje vlastite proizvodnje kako bismo mogli iskoristiti «know how» koji smo imali prilike godinama usa-

vršavati u suradnji sa svjetskim bran-dovima čiju smo distribuciju vršili na području RH i BiH.

Snagom Juicy brandova, kao i dalj-njim razvojem proizvodnje i planira-nim inovacijama te već izrađenom flek-sibilnom organizacijom koju čini tim predanih profesionalca, Stanić grupa napravila je značajan iskorak prema ši-renju u zemlje regije.

Danas više ne razmišljamo isključi-vo regionalno, već širimo izvoz bran-da Juicy i na europske zemlje, ali i zemlje članice MENA regije (Bliski

INTERVJU >>> Svjetlan Stanić, predsjednik Uprave Stanić grupe

istok i Sjeverna Afrika) te Daleki istok. Juicy je danas prisutan na poli-cama u Njemačkoj, Italiji, dostupan je u HoReCa kanalu u Austriji, a u Sjedinjenim Arapskim Emiratima je već omiljeno piće u nekima od najpre-stižnijih restorana i klubova. Izrazito sam ponosan što je Juicy postao svjet-ski brand zahvaljujući snažnoj izvo-znoj strategiji.’’

Kako ocjenjujete dosadašnje rezulta-te poslovanja?

‘’Pozitivno poslujemo u svim se-gmentima. Imamo porast tržišnog udjela u svim poslovnim jedinicama uz apsolutni rast volumena u rasponu od 5 do 12%. Najveći rast nam je u prodaji piva (11%), a najmanji u prodaji vode (5%), koju smo tek ove godine poče-li distribuirati pa treba vremena da se proizvod prilagodi novom tržištu. Zadovoljni smo ostvarenim rezulta-tima, no ljestvicu smo postavili nešto više za sljedeću godinu i vjerujem kako ćemo ostvariti ciljeve, kao što smo to i do sada uvijek radili.’’

Koji su najveći izazovi s kojima se su-srećete u poslovanju?

‘’Jedan od većih izazova je svaka-ko kriza u Agrokoru koja je potresla brojne gospodarstvenike u cijeloj re-giji, pogotovo kada uzmemo u obzir cijeli proces nagodbe, otpis dugova i poteškoće koje smo imali s naplatom. No zahvaljujući tome što se nismo fo-kusirali isključivo na regiju već smo zadnjih nekoliko godina snažno jačali izvozna tržišta u Europi i na Bliskom istoku, sve probleme smo prebrodili vrlo uspješno. Ono što otežava rada nama, ali i svim drugim domaćim gos-podarstvenicima su nepovoljni uvjeti kreditiranja u odnosu na strane multi-nacionalne kompanije. To je nešto što bi se moralo riješiti na višim razinama kako bi se dodatno potaknulo gospo-darstvo u cjelini.

Ono što me posebno brine u zadnje vrijeme je i nedostatak radne snage. Naime, zbog lošije ekonomske situacije ljudi sve češće odlaze u inozemstvo za boljim poslom. Istina, mnogi se i vra-te nakon kraćeg vremena, ali je i dalje veći broj onih koji odlaze od onih koji se vraćaju. Čovjek je najvrjednija kom-ponenta svake kompanije, bez dobrih i kvalitetnih ljudi, nema niti razvoja i rasta. Mi se trudimo naše zaposleni-ka stimulirati, ponuditi im zanimlji-vo radno okružje i nagraditi njihovu

lojalnost pa vjerujem kako ćemo i u buduće uspjeti naći kvalitetan kadar. Ipak, dugoročno me brine situacija de-ficita mladih radno sposobnih ljudi.’’

Možete li nam predstaviti neke pla-nove za budućnost? Što možemo oče-kivati u narednoj godini ili u nared-nih deset godina?

‘’Izvoz je izrazito važan u našem poslovnom planu. Danas je, više nego ikada do sada, jasno kako ozbiljne pro-izvodne kompanije moraju razmišljati o globalnom tržištu. Lokalno tržište je i dalje prioritet, u našem slučaju zbog snage branda koju imamo u regiji, ali i lojalnosti naših potrošača, no zahva-ljujući prisutnosti Juicya u MENA re-giji, Njemačkoj, Italiji i drugim europ-skim zemljama, mi smo danas svjetski brand.

Mi vjerujemo u naš brand, kontinu-irano radimo na uvođenju inovacija, proširenju asortimana, cjelokupnom marketinškom miksu, prilagođavanju novim tržištima i znamo da će to pre-poznati potrošači diljem svijeta. Juicy je broj jedan u regiji, a ja bih volio da uđe i u top 10 u svijetu. Također, in-tenzivno razmišljamo i o ulasku u novi segment pića. Nedavno smo otvorili novu liniju za punjenje PET boca u na-šoj tvornici u Kreševu te povećali svoje kapacitete gotovo tri puta, na cca 160 milijuna litara, a to sve nam omoguća-va daljnje širenje proizvodnje u novim segmentima osvježavajućih pića.

Dugoročni cilj nam je i jačati distri-buciju u diviziji hrane s novim poten-cijalnim poslovnim partnerima. Stanić grupa je započela poslovanje upravo kao distributerska firma, naši partne-ri su danas Heineken, LG Electronics, Johnnie Walker, Smirnoff, Marlboro i 7 days, od kojih su većina svjetski lide-ri u svojim segmentima.’’

U kojoj mjeri ste okrenuti inovacija-ma u poslovanju (kreiranje ponude, digitalizacija procesa…)?

‘’Inovacije vode do uspjeha. Biti drugačiji, prvi ili bolji od konkurencije znači biti lider na tržištu, što mi sva-kako jesmo. Brand Juicy je trendsetter kada su sokovi u pitanju na području cijele regije. Među prvima smo prepo-znali važnost 100% sokova, proširili kategoriju s novim okusima, kreirali funkcionalne sokove koji su obogaće-ni vitaminima i mineralima, okrenuli se u komunikaciji prema mladima s našim brandom Juicy Frutis i ostvari-

Od malog biznisa do tržišnog lidera


li odličan uspjeh. Potrošači cijene prije svega kvalitetu i brand koji je u koraku s promjenama i prati njihove potrebe koje su u današnje vrijeme sasvim dru-gačije od onih prije 5 ili 10 godina.

Gotovi svi brandovi unutar Stanić grupe su lideri u inovacijama u svojim kategorijama (Juicy, Heineken, Johnny Walker, Philipp Morris, 7days, LG) tako da kompanija ima sreću što je u mo-gućnosti prenositi know how svjetskih brandova na svoje interno okruženje i tržišta na kojima posluje.’’

Ove godine ste napunili 35 godina po-stojanja i rada na bh. tržištu. Na koja postignuća ste najviše ponosni?

Zaista je puno vremena prošlo. Nakon 35 godina postojanja Stanić gru-pe mogu sa zadovoljstvom reći kako smo zaista puno toga postigli i ostvari-li gotovo sve zacrtane ciljeve. Svakako bih izdvojio akviziciju branda Juicy kao jednog od najvećih uspjeha, jer Juicy upravo pod našim vodstvom da-nas ostvaruje najbolje rezultate. Imati vlastiti brand u portfelju znači jako puno, sami odlučujemo o svim fazama razvoja branda i to me osobno jako ve-seli. Također, dugoročna partnerstva sa svim našim principalima u distribuci-ji govore o tome kako izvrsno radimo svoj posao i kako nas velike multina-cionalne kompanije itekako cijene kao lokalnog partnera.’’

Kako se u firmi gleda na problem od-laska mladih iz BiH i koliko ste posve-ćeni mladom kadru?

‘’Problem emigracije kao takav sam već istaknuo kao jedan od većih izazova današnjeg doba. Neizvjesna ekonomska situacija nikako ne doprinosi ostanku mladih u zemlji, no to je problem šireg konteksta. Naša Grupacija kontinuira-no ulaže u mlade ljude, oni su pokretači brojnih inicijativa u našoj kompaniji i izrazito su važni za njen budući razvoj. Nažalost, mi ne možemo riješiti pro-blem emigracije mladih, ali možemo potaknuti druge da ulažu u mlade ljude kao najveći kapital jedne zemlje.’’

Što otvaranje novog postrojenja znači za vaše poslovanje?

‹›Stanić Beverages otvorio je novu modernu liniju za punjenje PET boca u tvornici u Kreševu s godišnjim mak-simalnim kapacitetom do 100 milijuna litara. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 8 milijuna konvertibilnih maraka. Prijašnji kapacitet tvornice u Kreševu iznosio je oko 60 milijuna li-tara, a zahvaljujući novoj liniji sada iznosi 160 000 milijuna litara. S obzi-rom na povećane kapacitete, tvornica u Kreševu bit će u mogućnosti pratiti ekspanziju izvoza branda Juicy u zemlje CEFTE, EU i MENA regiju.

Otvaranjem nove PET linije moder-nizirali smo proizvodnju, poboljšali kvalitetu, povećali kapacitete te fina-lizirali prvi ciklus investicija. Uskoro krećemo i u novi investicijski ciklus koji ćemo započeti proširenjem postojećeg skladišnog prostora u vrijednosti od 1 milijun konvertibilnih maraka s ciljem daljnjeg rasta prodaje na domaćem trži-

štu, kao i na već otvorenim stranim tržištima, ali i novim inozemnim tržištima koje tek planiramo otvo-riti u bliskoj budućnosti.››

Koliko ste zadovoljni suradnjom s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i koja su vaša očekivanja u budućnosti?

‘’Zadovoljni smo suradnjom i nastojanjima Komore da pomogne gospodarstvenicima, no smatram da uvijek možemo i moramo na-praviti još više.

Kompanija Stanić Beverages, najveći domaći proizvođač sokova i napitaka od voća i lider na BiH tržištu, aktivna je u nastojanjima za poboljšanje uvjeta rada gospo-darstvenika u Bosni i Hercegovini. Boris Marijanović, direktor Stanić

Beverages, imenovan je novim članom Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda u BiH te će svoja nastojanja i dosadašnje zalaganje sada i službeno nastaviti aktivnošću u Grupaciji.

Smatram da je bitno upozoravati na nepovoljni položaj proizvođača radi ra-znih nameta (od poreznih opterećenja do akciza) i tendencija da se isti poveća-vaju te nelogičnosti u važećim odredba-ma. Primjer je jedne takve nelogičnosti činjenica da se akciza na nektare plaća na sve sokove koji imaju ispod 50% udjela voća. Nemoguće je proizvesti primjerice sok od crnog ribiza ili bru-snice s tako visokim udjelom voća a da on organoleptički bude zadovoljavajući (takav udio primjerice crnog ribiza re-zultirao bi proizvodom koji je iznimno jak, gorak i neprijatan za konzumaciju). Slične nelogičnosti i propisi nepovoljno se odražavaju na nas proizvođače te nas u konačnici prisiljavaju i na dizanje ci-jena proizvoda, a time posredno utječu i na krajnjeg potrošača i zapravo čine dodatni udar na njihov standard. Kao novi član odbora Grupacije proizvo-đača bezalkoholnih pića i voda u BiH nadam se da će naša nastojanja uro-diti plodom i da će doći do bitnih po-maka koji će olakšati poziciju lokalnih proizvođača.››

Intervju vodila Anđela Rajič

Prvo poglavlje EU acquis commu-nautairea1 je slobodno kretanje roba (Free Movement of Goods).

Slobodno kretanje roba predstavlja je-dan od osnovnih principa koji podra-zumijeva da se proizvodima unutar EU može slobodno trgovati bez ogra-ničenja. Veliki broj proizvoda koji se plasiraju na tržište EU su dio „harmo-nizirane“ šeme koja ima za cilj da za-štiti potrošače, javno zdravlje i okolinu. Harmonizirana pravila (npr. uredbe, direktive, standardi) sprečavaju usvaja-nje nacionalnog zakonodavstva koje bi moglo onemogućiti slobodno kretanje proizvoda u EU, odnosno kreirati neo-pravdane barijere trgovini.

U harmoniziranim sektorima vrije-de zajednička pravila na nivou cijele EU te je u većini sektora (novi pristup) EU zakonodavstvo, odnosno uredbe (regulations) i direktive (directives), fokusirano na tzv. esencijalne zahtjeve u pogledu zdravlja, sigurnosti i zašti-te okoline. Da bi dokazali usklađenost sa ovim zahtjevima proizvođači mogu koristiti (harmonizirane) standarde. Naime, riječ je o dobrovoljnoj standar-dizaciji, što znači da proizvođači imaju mogućnost da koriste standarde da bi dokazali usklađenost proizvoda sa za-htjevima primjenjivih uredbi/direktiva jer iste daju pretpostavku usklađenosti. Međutim, ukoliko ne žele da ih koriste onda usklađenost sa zahtjevima mo-raju dokazati na drugi način. Neki od ovih sektora su niskonaponska oprema, elektromagnetna kompatibilnost, maši-

1 Pravno naslijeđe Evropske unije

ne, liftovi, medicinski uređaji, igračke, oprema pod pritiskom i sl.2 Postoje i drugi sektori poput automobilskog, he-mijskog i sl. u kojima zakonodavstvo propisuje usklađivanje sa propisima na bazi detaljnih tehničkih specifikacija, a ne na bazi usklađenosti sa esencijal-nim zahtjevima kao u slučaju tzv. novog pristupa.

U neharmoniziranim sektorima ne postoje zajednička EU pravila tako da je uspostavljen sistem uzajamnog pri-znavanja koji osigurava pristup tržištu za proizvode koji nisu u području EU harmonizacije. Dakle, ovaj sistem ga-rantira da bilo koji proizvod legalno proizveden u jednoj državi članici može biti prodan u drugoj, što je moguće i u slučajevima kada proizvod nije u cijelo-sti usklađen sa tehničkim zakonodav-stvom države gdje se plasira proizvod. Pored toga, Direktiva (EU) 2015/15353 propisuje da države članice moraju in-formirati Komisiju o bilo kojem nacrtu

2 http://www.newapproach.org

3 U skladu sa Direktivom (EU) 2015/1535, danom obavještavanja Komisije počinje tromjesečni period „mirovanja“ u kome se predmetna država članica mora uzdržati od usvajanja predmetnog tehničkog propisa. Na ovaj način se omogućava Evropskoj komisiji i drugim državama članicama da ispitaju predloženi tekst i odgovore, uz mogućnost da podnesu de-taljno mišljenje ili komentare na nacrt tehničkog propisa ukoliko smatraju da može kreirati barijeru slobodnom kre-tanju roba, slobodnom pružanju usluga informacijskog društva i sekundarnom zakonodavstvu EU.

tehničkog propisa koji je u pripremi. Time je omogućeno Evropskoj komisiji i drugim državama članicama da ispita-ju predloženi tekst i odgovore u smislu sprečavanja nastajanja novih barijera slobodnom kretanju roba i slobod-nom pružanju usluga informacijskog društva. EU UREDBA O GRAĐEVINSKIM PROIZVODIMA (EU) 305/2011

S obzirom na značaj i kompleksnost građevinskog sektora u EU i Bosni i Hercegovini, posebno će se govoriti o Uredbi o građevinskim proizvodima (EU 305/2011) koja je stupila na snagu 1. 7. 2013. godine zamijenivši Direktivu 89/106/EEC o građevinskim proizvodi-ma te na taj način postala prva uredba u okviru novog pristupa. Ona postavlja harmonizirana pravila za plasman gra-đevinskih proizvoda na tržište Evropske unije koja su neophodna za proizvođa-če, dobavljače, kupce, kao i javna nad-ležne tijela. Uredba pokriva proizvode poput prozora i vrata, crijepa, cementa, cigle, stiropora (EPS), parketa i sl.4

Kada je građevinski proizvod „pokri-ven“ harmoniziranim standardom ili u skladu sa Evropskim tehničkim ocjenji-vanjem5 (kada ne postoji harmonizira-ni standard) mora se pripremiti Izjava o svojstvima6. Izjava o svojstvima7 sadrži karakteristike, odnosno svojstva građe-

4 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32011R0305

5 European Technical Assessment-ETA6 Declaration of Performance7 Uredba o građevinskim proizvodima EU

305/2011-Aneks 3

SLOBODNO KRETANJE ROBA U EVROPSKOJ UNIJI

GRAĐEVINSKI PROIZVODI

Uredba o građevinskim proizvodima Evropske unije (EU 305/2011) postavlja jasna pravila za izvoz, odnosno slobodno kretanje građevinskih proizvoda na unutrašnjem tržištu Evropske unije sa ciljem osiguranja visokog nivoa sigurnosti i zaštite zdravlja korisnika i okoline.


vinskog proizvoda u vezi sa „esencijal-nim zahtjevima“ proizvoda u skladu sa relevantnim harmoniziranim tehnič-kim specifikacijama, odnosno standar-dima. Izjava sadrži podatke poput vrste proizvoda, sistema verifikacije stalnosti svojstava građevinskog proizvoda (1+, 1, 2+, 3 ili 4), informacije o harmoni-ziranom standardu ili Evropskoj teh-ničkoj ocjeni (ETA), listu esencijalnih zahtjeva za proizvod i sl.

Svaki građevinski objekat, bilo kao cjelina ili njegovi dijelovi, mora biti prikladan za namjeravanu upotrebu u smislu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi za vrijeme životnog ciklusa građevine. Naime, neophodno je da se zadovolje slijedeći esencijalni zahtjevi za građe-vinske radove8: 1. Mehanička otpornost i stabilnost2. Sigurnost u slučaju požara3. Higijena, zdravlje i okolina4. Sigurnost i pristupačnost prilikom

korištenja (dostupnost pri upotrebi)5. Zaštita od buke6. Uštede energije i zadržavanje toplote7. Održivo korištenje prirodnih resursa

Kopija Izjave o svojstvima za svaki proizvod koji se plasira na tržište mora biti osigurana u papirnoj ili elektron-skoj verziji. Grupu istovjetnih proizvo-da koja se šalje jednom korisniku može pratiti jedna kopija Izjave o svojstvi-ma u papirnoj ili elektronskoj formi. Postoji mogućnost postavljanja i na in-ternetsku stranicu Izjave o svojstvima. Izjava o svojstvima se mora pripremiti na jeziku ili jezicima koje zahtjeva dr-žava članica u koju se proizvod plasira.

CE označavanje proizvodaCE znak je obavezan za većinu gra-

đevinskih proizvoda kako bi se mo-gli prodavati na unutrašnjem tržištu EU. Za proizvode na koje se ne odno-si niti jedan harmonizirani standard CE znak se može dobrovoljno posta-viti9 ukoliko je pokriven nekim od postojećih Evropskih dokumenata za ocjenjivanje10.

CE znak se postavlja na proizvo-

8 Uredba o građevinskim proizvodima EU 305/2011-Aneks 1

9 nije obavezan - EOTA put; https://www.eota.eu/en-GB/content/new-eads -published/37/553/

10 European Assessment Document; NANDO-New Approach Notified and Designated Organisations-lista evropskih dokumenata za ocjenjivanje-„European Assessment Documents“

de za koje je proizvođač pripremio Deklaraciju o svojstvima. Postavljanjem CE znaka na proizvod proizvođač po-tvrđuje da preuzima odgovornost za usklađenost građevinskog proizvoda sa deklariranim svojstvima, kao i usklađe-nost sa svim primjenjivim zahtjevima propisanim ovom uredbom te uskla-đenost sa drugim zakonodavstvom EU koje propisuje postavljanje CE znaka. CE znak je jedina oznaka koja potvrđu-je usklađenost građevinskog proizvoda sa deklariranim svojstvima u vezi sa esencijalnim karakteristikama koje su pokrivene predmetnim harmonizira-nim standardom ili Evropskim tehnič-kim ocjenjivanjem.

Izjava o svojstvima sadrži slijedeće podatke koje je dužan osigurati svaki proizvođač:

– Broj Deklaracije o svojstvima – Jedinstveni identifikacijski kod tipa

proizvoda – Namjeravana upotreba/e – Podaci o proizvođaču – Ovlašteni predstavnik (ukoliko

postoji) – Sistem/i verifikacije stalnosti svojsta-

va (AVCP-1+, 1, 2+, 3 ili 4) – Harmonizirani standard ili Evropski

dokument za ocjenjivanje – Identifikacijski broj/evi prijavljenog/

ih tijela (ukoliko je prijavljeno tijelo bilo uključeno)

– Broj Evropske tehničke ocjene koji je izdalo tijelo za tehničko ocjenjivanje11

– Naziv tijela za tehničko ocjenjivanje koje je izdalo Evropsku tehničku ocjenu

– Deklarirana svojstva – Odgovarajuća tehnička doku-

mentacija i/ili specifična tehnička dokumentacija

– Link na online kopiju Izjave o svoj-stvima (ukoliko je Izjava postavljena na neku internetsku lokaciju)

Proizvođači nisu obavezni postaviti CE znak na proizvode čak i ako su po-kriveni harmoniziranim standardom u slučaju individualne proizvodnje ili po-sebno napravljeni za određenu upotre-bu ili gdje proizvodnja proizvoda mora da zadrži tradicionalne procese kako bi se garantirala zaštita zvanično zaštiće-nih radova (naslijeđe, historijski radovi i sl.)

Pravila i uslovi za postavljanje CE znaka

CE znak mora biti postavljen vidlji-

11 Technical Assessment Body

vo, čitljivo i neizbrisivo na građevinski proizvod ili naljepnicu koja se nalazi na građevinskom proizvodu. Ako ovo nije moguće zbog prirode proizvoda, CE znak će biti postavljen na pakovanje ili prateću dokumentaciju.

Slika 1. CE znak

CE znak slijede zadnje dvije cifre go-dine kada je prvi put postavljen, zatim ime i registrirana adresa proizvođača ili identifikacijski znak koji omoguća-va nedvosmislenu identifikaciju ime-na i adrese proizvođača, jedinstveni identifikacijski kod tipa proizvoda, referentni broj Izjave o svojstvima, de-klarirani nivo ili klasa svojstva, upući-vanje na primijenjenu harmoniziranu tehničku specifikaciju, identifikacijski broj prijavljenog tijela, ako je primje-njivo, i namjeravana upotreba, kao što je propisano u primijenjenoj tehničkoj specifikaciji.

CE znak mora biti postavljen prije nego što je građevinski proizvod pla-siran na tržište. Može ga pratiti pikto-gram ili bilo koji drugi znak koji nagla-šava poseban rizik ili upotrebu.

Obaveze proizvođačaProizvođač je dužan da:

– pripremi Deklaraciju o svojstvima proizvoda

– postavi CE znak na proizvod – pripremi tehničku dokumentaciju

koja opisuje sve relevantne elemen-te koji se odnose na zahtijevani sistem ocjenjivanja i verifikacije stalnosti svojstava12

– čuva tehničku dokumentaciju i Deklaraciju o svojstvima 10 godina na-kon što je proizvod plasiran na tržište

– ima procedure da serijska proizvod-nja održi deklarirane karakterisitike,

– na adekvatan način uzme u obzir izmjene u tipu proizvoda i u primje-njivim harmoniziranim tehničkim specifikacijama

12 Assessment and Verification of Constancy of Performance-AVCP

– osigura da njegov proizvod nosi oznaku tipa, isporuke (batch) ili serij-ski broj ili bilo koji drugi element koji omogućava njegovu identifikaciju ili, ukoliko veličina ili priroda proizvoda to ne dozvoljava, onda se zahtijeva-na informacija postavlja na pakovanje ili u dokument koji prati građevinski proizvod

– jasno navede svoje ime, registrira-no trgovačko ime (trade name) ili žig (trademark) i svoju kontakt adresu na građevinskom proizvodu ili, gdje to nije moguće, na njegovom pakovanju ili u pratećim dokumentima. Adresa pred-stavlja jedinstvenu tačku u kojoj proi-zvođač može biti kontaktiran

– nakon što plasira proizvod na tržište, osigura da proizvod prate instrukcije i sigurnosne informacije na jeziku koji odredi predmetna država članica koji lako razumiju korisnici proizvoda.

Ovlašteni predstavnik Proizvođač može postaviti ovla-

štenog predstavnika pismenim ovla-štenjem. Sačinjavanje tehničke doku-mentacije ne smije biti dio mandata ovlaštenog predstavnika. Ovlaštenje bi trebalo ovlaštenom predstavniku do-zvoliti barem da:

– čuva Izjavu o svojstvima i tehnič-ku dokumentaciju kako bi istu mogao pokazati nacionalnim nadležnim tije-lima za nadzor nad tržištem u perio-du u kome je predviđeno čuvanje ove dokumentacije

– po zahtjevu kompetentnog nacio-nalnog nadležnog tijela, osigura nad-ležnom tijelu sve informacije i doku-mentaciju neophodnu da se dokaže usklađenost građevinskog proizvoda sa Izjavom o svojstvima i usklađenost sa drugim primjenjivim zahtjevima ove uredbe

– sarađuje sa kompetentnim nacional-nim nadležnim tijelima, po njihovom zahtjevu, u vezi sa bilo kojom akcijom koju je potrebno poduzeti kako bi se eli-minirali rizici koje predstavljaju građe-vinski proizvodi pokriveni mandatom/ovlaštenjem ovlaštenog predstavnika

Obaveze uvoznikaPrije plasmana proizvoda na tržište

uvoznik mora osigurati da je proizvo-đač proveo ocjenu i verifikaciju stalno-sti svojstava i pripremio tehničku do-kumentaciju i Izjavu o svojstvima. On također mora osigurati, tamo gdje se to zahtjeva, da proizvodi imaju postavljen CE znak i da proizvod prate zahtijevani

dokumenti.Uvoznik će navesti na građevinskom

proizvodu ili kada to nije moguće, na pakovanju ili dokumentu koji prati pro-izvod svoje ime, registrirano trgovinsko ime ili registrirani žig (trademark) i svoju kontakt adresu. Kada plasira gra-đevinski proizvod na tržište, uvoznik mora osigurati da isti prate instrukcije i sigurnosne informacije na jeziku koji odredi predmetna država članica koji mogu lako da razumiju korisnici.

Uvoznik mora osigurati da, dokle god je građevinski proizvod pod njego-vom odgovornošću, uslovi skladištenja i transporta ne smiju ugroziti njegovu usklađenost sa Izjavom o svojstvima niti usklađenost sa drugim primjenji-vim zahtjevima ove uredbe.

Neophodno je da uvoznik na ranije definirani period čuva kopiju Izjave o svojstvima na raspolaganju nadležnim tijelima za nadzor nad tržištem i osigu-ra da je tehnička dokumentacija stavlje-na na raspolaganje nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

Pored toga, na bazi opravdanog za-htjeva kompetentnih nacionalnih nad-ležnih tijela, uvoznik će osigurati sve informacije i dokumentaciju neophod-nu da se dokaže usklađenost građevin-skog proizvoda sa Izjavom o svojstvima i drugim primjenjivim zahtjevima ove uredbe na jeziku koji razumije nadlež-no tijelo. On mora sarađivati sa nad-ležnim tijelom na zahtjev istog u bilo kojoj aktivnosti koja se poduzima da se eliminiraju rizici koje predstavljaju građevinski proizvodi koje su plasirali na tržište.

Obaveze distributeraDistributer mora osigurati, kada

proizvod čini dostupnim na tržištu, da proizvod, tamo gdje se to zahtjeva, nosi CE znak i da ga prate dokumenti koje zahtjeva ova uredba, uputstva i sigur-nosne informacije na jeziku koji traži predmetna država članica koji razu-miju korisnici. On također mora osi-gurati, dok je proizvod pod njihovom odgovornosti, da skladišni i transportni uslovi ne ugrožavaju njegovu usklađe-nost sa Izjavom o svojstvima i usklađe-nost sa drugim primjenjivim zahtjevi-ma ove uredbe.

Pored toga, ukoliko je distributer plasirao na tržište proizvod koji nije u skladu sa Izjavom o svojstvima ili sa drugim primjenjivim zahtjevima ove uredbe, odmah mora poduzeti neop-hodne korektivne mjere da uskladi proizvod ili, gdje je to prikladno, po-

vuče proizvod. Nadalje, gdje proizvod predstavlja rizik, uvoznik će odmah informirati kompetentna nacionalna nadležna tijela država članica u kojim je proizvod plasiran na tržište dajući deta-lje, posebno, o neusklađenosti i bilo ko-joj poduzetoj korektivnoj mjeri.

Distributer je dužan, na bazi oprav-danog zahtjeva kompetentnih nacio-nalnih nadležnih tijela, osigurati sve informacije i dokumentaciju neophod-nu da se dokaže usklađenost građevin-skog proizvoda sa Izjavom o svojstvima i drugim primjenjivim zahtjevima ove uredbe na jeziku koji razumije nadležno tijelo. On mora sarađivati sa nadležnim tijelom na njegov zahtjev na bilo kojoj akciji koja se poduzima da se eliminira-ju rizici koje predstavljaju građevinski proizvodi koje je plasirao na tržište.

Dakle, pravila Evropske unije za slobodno kretanje građevinskih pro-izvoda na unutrašnjem tržištu EU su jasna i precizna te osiguravaju visok nivo sigurnosti i zaštite zdravlja kori-snika i okoline u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina će biti u obavezi da pre-uzme ova pravila u domaće zakonodav-stvo u procesu približavanja Evropskoj uniji, odnosno u procesu usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa acquis communautaireom.

Pripremio: mr. sci. Senad Hromić


Europska komisija je 26. ožuj-ka 2018. u Službenom li-stu Europske unije objavila

Obavijest o pokretanju ispitnog postup-ka o zaštitnim mjerama u vezi s uvo-zom 26 kategorija proizvoda od čelika (2018/C 111/10) čime pokrenuo ispitni postupak na temelju dostatnih dokaza o tome da uvoz tih proizvoda uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete pro-izvođačima/prerađivačima čelika i že-ljeza iz Unije. Ispitni postupak o zaštit-nim mjerama se odnosi na 28 kategorija proizvoda od čelika uvezenih u EU.

Ispitni postupak je dokazao da ra-stući trend uvoza proizvoda od čelika i željeza kreira nepovoljne gospodarske i trgovinske uvjete. Komisija je na teme-lju Eurostatovih informacija, mehaniz-ma prethodnog nadzora proizvoda od čelika te informacija koje je dostavila industrija Unije provela preliminar-nu analizu povećanja uvoza predmet-nih proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. Ukupan uvoz predmetnih proi-zvoda kretao se kako je prikazano niže u tabeli.

Ukupno gledajući, uvoz svih 28 predmetnih kategorija proizvoda u ap-solutnim je brojkama porastao za 62% u razdoblju od 2013. do 2017. Povećanje uvoza bilo je naročito izraženo do 2016. Uvoz je nakon toga nastavio ra-sti te se zadržao na vrlo visokoj razini.

Trend porasta uvoza nastavio se i 2018. Usporedbom prvog tromjesečja 2018. s prvim tromjesečjem 2017. utvrđeno je da je ukupan porast uvoza iznosio 10%. Uvoz devet kategorija proizvoda porastao je za više od 20%, a npr. jedna od tih kategorija (13. kategorija) zabi-lježila je porast viši od 100%. Nadalje, do povećanja je došlo čak i prije nego što su stupile na snagu zaštitne mjere u pogledu uvoza čelika koje su donijele Sjedinjene Američke Države na temelju odjeljka 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962.

Globalni kapacitet proizvodnje če-lika se od 2000. više nego udvostru-čio, s 1,05 milijardi tona 2000. na 2,29 milijardi tona 2016. godine, te je 2017. ostao na visokoj razini (2,27 milijardi tona). Svjetska proizvodnja čelika 2016. (1,6 milijardi tona) još uvijek je bila 100 milijuna tona viša od globalne po-tražnje za čelikom (1,5 milijardi tona). Slijedom toga, posljednjih je godina došlo do ogromnog jaza između nomi-nalnog globalnog kapaciteta i proizvod-nje te između proizvodnje i potražnje, što je uzrokovalo dosad neviđen višak kapaciteta na globalnom tržištu čelika koji je i dalje prisutan usprkos mjerama koje su donesene u cilju njegova sma-njenja. Nadalje, razmatra li se budući razvoj događaja, iako se globalna pro-izvodnja zbog gospodarskog oporavka

2017. povećala za više od 5%, globalna će potražnja za čelikom 2018. zabilježiti samo umjereni porast, dok se za 2019. predviđa njezino dodatno usporavanje. Znakovi oporavka zabilježeni su 2017. godine, no i dalje su prisutni važni rizici.

S obzirom na spomenute dugotrajne strukturne neravnoteže u sektoru čeli-ka, čeličane su i dalje financijski osjet-ljive. Te su neravnoteže naglašene sub-vencijama i vladinim mjerama potpore koje izazivaju poremećaje. Uzmu li se u obzir važni fiksni troškovi u sektoru čelika, mnogi su proizvođači čelika, po-sebno u zemljama u kojima država na-rušava prirodan odnos tržišnih snaga, iskorištenost kapaciteta održavali na vi-sokoj razini, preplavljujući tržišta trećih zemalja svojim proizvodima po niskim cijenama kada ih domaće tržište nije moglo apsorbirati. To je dovelo do po-većanja uvoza u EU-u i općeg pada cije-na. Generalno, usporedbom prosječne cijene svake kategorije proizvoda utvr-đeno je da su 2017. uvoznim cijenama snižene cijene industrije Unije. Sniženje cijena utvrđeno je za 17 kategorija proi-zvoda u rasponu od 1,2 do 23%.

Također, spomenuti su učinak po-goršale restriktivne trgovinske prakse na tržištima trećih zemalja. Naime, ne-koliko se zemalja, reagirajući na spo-menutu prekomjernu ponudu čelika

Čelik, željezo i trgovinski ratovi

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1013 оd 17. srpnja 2018. o uvođenju privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Uvoz (000 tona) 18.861 22.437 27.164 29.778 30.573

Indeks 2013. = 100 100 119 144 158 162

Tržišni udjeli 12,7% 14,4% 16,9% 17,9% 18,0%

Izvor: Eurostat

EU

Proteklo razdoblje obilježio je dodatni udar na bosanskohercegovačke izvoznike uzrokovan Odlukom o uvođenju privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika od strane Europske komisije. Reagirale su nadležne institucije slijedom čega su Europskoj komisiji u rujnu prezentirani statistički podaci i analize koje pokazuju da je izvoz iz BiH bezopasan i ne ugrožava industriju čelika članica EU. Posebno je skrenuta pozornost na neophodnost poštivanja potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

i prakse kojima se narušava tržište, od 2014. i 2015. počelo više služiti instru-mentima trgovinskih politika i zaštite trgovine u sektoru čelika radi zaštite domaćih proizvođača. Meksiko, Južna Afrika, Indija i Turska povećali su uvo-zne carine za 2,5% do 40% za niz pro-izvoda od čelika, uključujući, među ostalim: toplovaljani i hladnovaljani čelik, ravne proizvode od čelika kao što su trake te čelične šipke za armiranje betona. Uvoz tih proizvoda tijekom is-pitnog postupka u pravilu se odvijao u povećanim količinama. Nadalje, treće su zemlje tokom 2017. nastavile uvoditi restriktivne trgovinske mjere: neke su zemlje uvele minimalne uvozne cijene (Indija), druge su uvele obvezne nacio-nalne norme za čelik (Indonezija), dok su neke uvele lokalne zahtjeve u pogle-du sadržaja u postupku javnih nabava (SAD).

Osim toga, postupno se sve više pri-bjegavalo instrumentima trgovinske zaštite. Statistički podaci WTO-a po-kazuju da je u razdoblju od 2011. do 2013. godišnje u prosjeku pokrenuto oko 77 ispitnih postupaka povezanih s čelikom, dok je u razdoblju od 2015. do 2016. taj prosjek porastao na 117. Sjedinjene Američke Države su u velja-či 2018. naložile plaćanje 169 antidam-pinških i kompenzacijskih pristojbi za čelik te provele 25 ispitnih postupaka koji bi mogli rezultirati još restriktivni-jim mjerama uvoza čelika u SAD. S ob-zirom na to da su Sjedinjene Američke Države jedan od najvećih svjetskih uvo-znika čelika čiji udio u svjetskom uvozu čelika čini oko 13,1% (2016. godine), učinak tako velikog broja mjera za za-štitu trgovine snažno je odjeknuo na globalnoj razini.

U kontekstu prevladavajućeg stal-nog viška kapaciteta na globalnoj ra-zini, protuzakonite i restriktivne mjere SAD-a iz odjeljka 232. vjerojatno će, s obzirom na svoju razinu i područje pri-mjene, uzrokovati znatno preusmjera-vanje trgovine proizvodima od čelika u Uniju. Količina čelika koja se više neće

izvoziti u SAD neizbježno će se preu-smjeravati u treće zemlje. Neki od glav-nih izvoznika u SAD ujedno su i tradi-cionalni dobavljači čelika za Uniju. Više je nego vjerojatno da će te zemlje, kao i ostale, u velikoj mjeri biti voljne pre-usmjeriti svoj izvoz u Uniju. Općenito gledajući, tržište Unije doista je atrak-tivno za proizvode od čelika i u pogle-du potražnje i u pogledu cijena. Sve u svemu, EU je – nakon Kine, ali prije SAD-a – jedno od glavnih tržišta čeli-ka koja su posljednjih godina zabilježila porast potražnje, a sada bilježe i opora-vak cijena. Sjedinjene Američke Države su izračunale da bi se uvođenjem jedin-stvene carine za proizvode na temelju mjera iz odjeljka 232., kojima se ne izu-zima gotovo ni jedna zemlja, uvoz mo-gao smanjiti za oko 13 milijuna tona, što odgovara 7% potrošnje Unije. U tom će kontekstu znatno povećanje po-nude na tržištu Unije zbog priliva uvoza rezultirati općim padom cijena, što će dovesti do razine cijena koje su uspore-dive s onima iz 2016. godine, uz znatne negativne posljedice za profitabilnost industrije čelika Unije.

U konačnici treba napomenuti da bi do dodatnog povećanja uvoza koje bi moglo izazvati daljnje pogoršanje situ-acije u industriji čelika Unije posebno moglo doći u zemljama koje trenutač-no nisu obuhvaćene mjerama antidam-pinških/kompenzacijskih pristojbi.

Pri odabiru odgovarajućeg oblika mjere, Komisija je zaključila da bi pri-vremene mjere trebale biti u obliku ta-rifnih mjera, odnosno zaštitne mjere trebale biti u obliku sustava carinskih kvota iznad kojih bi se plaćala dodatna pristojba. U svrhu osiguranja pristupa tržištu Unije svim tradicionalnim do-bavljačima, takve bi se carinske kvote trebale temeljiti na prosjeku godišnje razine uvoza za 2015., 2016. i 2017. Budući da će carinske kvote biti na sna-zi 200 kalendarskih dana, trebalo bi ih odrediti na odgovarajućoj razmjernoj razini u odnosu na godišnje brojke. Najbolji način osiguravanja optimalne

upotrebe carinskih kvota jest njihova raspodjela kronološkim redoslijedom po datumima prihvaćanja deklaraci-je puštanja u slobodan promet, kako je predviđeno Provedbenom ured-bom Komisije (EU) 2015/2447. Svim bi uvoznicima iz Unije trebalo osigu-rati jednak i stalan pristup kvotama. Ova metoda upravljanja zahtijeva tije-snu suradnju između država članica i Komisije.

Privremene bi mjere trebalo primje-njivati 200 kalendarskih dana od datu-ma stupanja na snagu ove Uredbe, tj. od sredine februara 2019. godine.

U skladu s člankom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, privremene mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod po-drijetlom iz neke zemlje u razvoju sve dok njen udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premaši 3%, uz uvjet da na ze-mlje u razvoju članice WTO-a s manje od 3% udjela u uvozu zajedno ne otpa-da više od 9% ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod. Prethodno utvr-đenje Komisije pokazuje da predmet-ne kategorije proizvoda podrijetlom iz određenih zemalja u razvoju ispunja-vaju zahtjeve za ostvarivanje koristi na temelju spomenutog odstupanja.

Komisija smatra da bi proizvode u postupku ocjenjivanja podrijetlom iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna trebalo izuzeti iz primjene ove Uredbe.

Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz primje-ne ove Uredbe, pregovarački tim Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Bosne i Hercegovine je Europskoj komisiji u rujnu prezenti-rao statističke podatke koji idu u prilog našem izuzeću, te analize koje pokazuju da je izvoz iz naše zemlje bezopasan i da ne ugrožava industriju čelika članica EU. Posebno je skrenuta pozornost da je neophodno izvoz u EU nastaviti odvija-ti u skladu s potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

56 INFOKOM – broj 73 – decembar/prosinac 2018.

Želimo Vam sretne nastupajuće praznike/blagdane

i uspješnu novu 2019. godinu

Želimo Vam sretne nastupajuće praznike/blagdane

i uspješnu novu 2019. godinu