GLAVA III Politicki Razvoj

7/24/2019 GLAVA III Politicki Razvoj

http://slidepdf.com/reader/full/glava-iii-politicki-razvoj 1/10

III

POLITIČKI RAZVOJ

Kao što smo vidjeli u prethodnoj glavi, komparativno proučavanje političkih sistema je uvelikoj mjeri zasnovano na rezultatima sociologije, ekonomije, prava, istorije, socijalne psihologije... Pojava novih grana društvenih nauka u dvadesetom vijeku uticala je da se promijeneshvatanja nekih temeljnih pojmova kojima se političke nauke služe – kao što su politika, moć, vlast,institucije i slični. vi su koncepti modi!icirani i prilago"avani modelima stvaranim u okviru politoloških istraživanja.

#avljenje političkim razvojem – što predstavlja jedan od najvažnijih aspekata savremenih politoloških proučavanja – tako"e je dugo $ilo pod uticajem drugih disciplina, u prvom reduekonomije i sociologije. % ovoj glavi ćemo razmotriti kako se proučavanje političkog razvoja odvijalo i kakve je rezultate dalo.&alja imati na umu da me"unarodna politička zajednica i njeniakteri upravo sada prolaze kroz !azu intenzivnih političkih promjena, a političke nauke još nisu stvorile odgovarajućuteorijsku paradigmu koja $i o$jasnila promjene i dala im istorijskismisao.

Politički razvoj i dobro društvo % glavi posvećenoj metodologiji o$jasnili smo z$og čega društvene nauke iz$jegavaju da se $ave prognoziranjem. Kod proučavanja političkog razvoja pojavljuje se i dodatna teškoća. 'aime,razvoj uvijek podrazumijeva pitanja( u kojem pravcu razvoj teče i kuda nas vodi, da li je razvojspontan ili njime neko)nešto upravlja, gdje će i da li će razvoj završiti* Pošto su odgovori na ova pitanja krajnje neizvjesni, istraživači se oslanjaju na normativne konstrukcije, na pretpostavke o $udućim konstelacijama. +rugim riječima, $avljenje političkim razvojem uključuje normativnimodel društva kojem se teži i koji se želi ostvariti to zamišljeno i poželjno stanje istraživači nazivaju-do$ro društvo .

vdje se pojavljuje pro$lem koji proizlazi iz normativne prirode do$rog društva, a ispoljava seu tome što mod/la do$rog društva ima koliko i teoretičara i što se ti modeli potpuno razlikuju. 'ekiteoretičari smatraju da je potre$no da do$ro društvo $ude demokratsko, a drugi smatraju da je poželjnije i prirodnije da društvo $ude elitistički ure"eno jedni smatraju do$rim egalitarni modeldruštva, a drugi misle da je hijerarhijski model u skladu s prirodnim nejednakostima jedni preporučuju plutokratsko ure"enje kao naj$olje, a drugi se zauzimaju za vladavinu siromašnih i potlačenih... 0edni su veoma skeptični u pogledu $udućnosti ljudskog roda i smatraju da razvoj naukai umjetnosti ne doprinosi kvalitetu ljudskog života, dok drugi, naprotiv, upravo u razvoju tehnike iindustrije vide osnov čovjekovog $lagostanja i sve $oljeg života.

1od/la do$rog društva je toliko 2 a stalno se pojavljuju novi 2 da je opravdano zapitati se imaju

li takve konstrukcije ikakvog smisla i da li su one društvenim upravljačima uopšte potre$ne. 'a o$a ova pitanja mora se dati potvrdan odgovor. 'ijedno savremeno društvo se ne razvijasasvim spontano, tj. $ez ikakvog reda i plana. +ruštva uvijek slijede neke ciljeve, a upravljačka

1

Paradigmasnovni teorijski model koji o$jašnja2

va neki istraživački pro$lem.



skupina se inspiriše nekim modelom razvoja, $ez o$zira da li je on izložen na sistematski način ukakvom dokumentu ili kao maglovita vizija postoji samo u glavama nekoliko najuticajnijih ljudi.Prema tome, za društvo je $olje da o političkom razvoju postoji stalni javni diskurs, da se ciljevirazvoja neprestano preispituju i da se pre"eni put kritički valorizuje. 'aučni pristup razvoju i

postojanje više modela mogućeg razvoja 3tzv. alternativne $udućnosti4 $ar omogućavaju da seiz$jegnu kardinalni razvojni promašaji, iako još ne omogućavaju da se pouzdano iza$erenajoptimalnija varijanta razvoja.

Pripr ma t r !a" id ološk podj l i mod li razvojaPolitičke nauke su tek od pedesetih godina prošlog vijeka počele da se intenzivno $ave

proučavanjem političkog razvoja. Politološke studije do tada su $ile pod snažnim uticajemkonstitucionalizma i tzv. institucionalnog pristupa pa su se istraživači uglavnom $avili deskripcijom pojedinih državnih ustanova, razmatranjem ustavnih odreda$a o ure"enju države, proučavanjemiz$ornih propisa, opisivanjem !unkcionisanja političkih partija i svega onoga što čini spoljašnjost ili

!ormalnu stranu političkog života. Institucije, kao što smo vidjeli u prethodnoj glavi, predstavljajuinertnu i teško promjenljivu stranu političkog sistema z$og toga proučavanje institucija znači $avljenje strukturom, onim trajnim i nepromjenljivim u političkom sistemu.

'isu politolozi $ili slijepi za promjenu već ih je i tradicija navodila da du$lje proučavaju poredak i sta$ilnost naime, iako je devetnaesti vijek donio čitav niz vrlo du$okih i uz$udljivih promjena – u$rzanu industrijalizaciju, naglo širenje gradova i smanjivanje ruralnog stanovništva,razvoj i u$rzanje sao$raćaja i komunikacija uopšte, porast standarda, produženje životnog vijeka,dramatičan porast naučnih saznanja i njihovu primjenu kroz nove tehnologije – iz ugla o$ičnogčovjeka to je $ilo samo vrijeme sta$ilnosti i $ez$jednosti. Promjene su $ile evidentne ali su djelovale poput morskih struja koje kao nevidljive rijeke teku okeanima i tako nevidljive ipak mijenjaju klimu područja kraj kojih prolaze.

5okom cijelog devetnaestog i sve do početka dvadesetog vijeka promjene su tekle evolutivno, $ez velikih skokova, $ez masovnog nasilja, $ez izrazitih socijalnih i političkih tenzija i, što jenajvažnije 2 $ez svjetskih ratova, $ez ogromnih razaranja i $ez velikog $roja žrtava. I me"usocijalnim istraživačima i me"u o$ičnim ljudima vladala je skoro $ezgranična vjera u progres – shvaćen kao stalno, postepeno po$oljšavanje ekonomskih, socijalnih i političkih okolnosti – koji je posljedica neprestanog razvoja nauke i stalnog tehničkog usavršavanja. 6emlje zapadne hemis!ere – takozvani Prvi svijet 2 $ez velikog naprezanja i ne nailazeći na značajan otpor potčinile su ostatak svijeta zahvaljujući svom superiornom oružju i nadmoćnoj organizaciji tokom stoljeć7 kolonijalne

vladavine one su proširile svoj način ure"ivanja političkih odnosa i svoj način proizvodnje – kraćerečeno svoj način modernizacije 2 kao naj$olji i kao !aktički jedino moguć način društvenog razvoja.Kapitalizam je postao svjetski sistem udoslovnom značenju te riječi, a zapadnacivilizacija u kojoj se on razvio raširila sezajedno sa rasprostiranjem kapitalizma.

2

#od r!iza$ija je vrlo složen i o$uhvatan proces društvenih promjena zasnovanih na intenzivnoj industrijalizaciji i povećanojulozi nacionalne države. Pokretač razvoja po ovom shvatanju jeklasa preduzetnika koji stalno unapre"uju proizvodnju što izazivalančane promjene u drugim segmentima društva. Isti se izraz koristi iza označavanje teorije koja se $avi o$jašnjavanjem razvoja zemaljatzv. 5rećeg svijeta.



5ek početkom dvadesetog vijeka kapitalizam do$ija stvarnog političkog protivnika( na istoku – prvo u 8usiji, a onda polovinom vijeka u Kini i Istočnoj 9vropi 2 uzdiže se tzv. +rugi svijetinspirisan komunističkom ideologijom. #udući da su se ustoličili u vrlo nerazvijenim zemljama,socijalistički režimi su tako"e $ili snažno motivisani da razviju

ekonomske potencijale u svojim državama. :li pored potre$eda o$ez$ijede viši standard svom stanovništvu, oni su imali još jedan motiv za ekonomsku uspješnost, a to je potre$a da sedokaže superiornost nad kapitalizmom. Pošto je komunizam $io ideologija koja je konkurisala li$eralizmu, praktična primjena ove nove ideologije morala je dokazati da je onauspješnija i na ekonomskom planu.

;ocijalizam je razvijao vlastitu privredu na osnovu državne a ne privatne svojine i na osnovucentralnog plana a ne zakona tržišta 2 dakle po modelu koji je samo prividno $io suprotankapitalističkom u suštini se radilo o istom modelu modernizacije koja se svodila na mahnituindustrijalizaciju i još goru ur$anizaciju. Politički aspekt razvoja socijalizma nije uključivaoinstitucije li$eralne demokratije koje su $ile zamijenjene državnim upravljanjem.

sim toga, u prvoj polovini dvadesetog vijeka došlo je do dva velika rata koji su s pravomnazvani svjetskim suko$ima. vi su ratovi – osim ogromnih razaranja i masovne smrti – donijeličitav niz strukturalnih promjena o kojima ćemo govoriti kasnije ovdje nas zanimaju samo ove tri( povećana uloga države u svim područjima, de!initivna ideološka podjela svijeta i utakmica izme"uideoloških $lokova koja je o$ilježila ostatak stoljeća. <ladni rat je vjerovatno najteže razdo$lje urazvoju savremenog svijeta opasnost od glo$alne kataklizme $ila je sasvim realna pošto su vodećezemlje razvile atomsko oružje i stvorile takve arsenale kojima su mogle višestruko da unište jedna

drugu i čitav svijet usput.Kada se u prvoj polovini dvadesetog vijeka na svjetskoj političkoj pozornici pojavio i 5rećisvijet – svijet $ivših kolonija, sve odreda nerazvijenih zemalja :zije i :!rike koje su postepenoiz$orile ili $ez otpora metropola do$ile nezavisnost – elite ovih zemalja su se$i postavile zadatak dasvojim narodima o$ez$ijede progres, kulturu, $lagostanje i prosperitet kakvi su vladali u Prvom i+rugom svijetu. Prema vladajućim shvatanjima to se moglo postići jedino usvajanjem dominantnogmodela modernizacije, a iz$or je $io samo izme"u kapitalističke i socijalističke varijante3<o$s$aum, =>>?.(@AA4.

%takmica izme"u suprotstavljenih ideoloških $lokova – li$eralno2kapitalističkog i centralno2 planskog socijalističkog – proširila se i na $or$u za prestiž u 5rećem svijetu. ;ocijalistički model je

$ivšim kolonijama $io privlačan jer je nudio $rz ekonomski razvoj i naglašavao jednakost i socijalnu pravdu, a upravo to je $ilo ono na šta su dugo izra$ljivane i ponižavane $ivše kolonije $ile osjetljive.6$og toga je komunistički uticaj počeo da jača u :!rici čemu jedoprinosila o$ilna ekonomska pomoć koju su novopriznatimdržavama slale najmoćnije komunističke zemlje – ;;;8 i Kina.5zv. Bslo$odni svijetB sa ;:+ kao liderom želio je da zaustaviširenje komunističkog uticaja i $ivšim kolonijama – zanimljivim z$og sirovina i kao potencijalna tržišta – vlastitimodel razvoja ponudi kao alternativu i uzor. 6$og toga su ;:+

ulagale velike napore da razviju novu teoriju koja $i mogla da

3

%lad!i rat je četiri decenije dug period3@C?C2@[email protected] tokom kojeg su sesuprotstavljeni ideološki $lokovi 2kapitalistički i socijalistički – trudili davojno i ekonomski nadmaše i iscrpe protivnika i istovremeno se nadmetali zaglo$alnu dominaciju.

Id ologija;kup osnovnih !ilozo!skih pogleda na svijeti društvo koji služi kao orijentacija za političku akciju.



konkuriše marksističkom o$jašnjenju društvenog razvoja i koja $i ponudila nerazvijenim zemljamalogičan i prihvatljiv izlaz iz njihove $ijede i zaostalosti.

'aime, stari institucionalni pristup, primijenjen na nerazvijene pa i komunističke zemlje, $io je posve jalov. n se svodio na analizu ustavnih normi, praćenje institucionalnih tokova i na detaljno proučavanje propisanih procedura 2 drugim riječima na analizu !ormalnih vanjskih karakteristika političkog sistema. Pokazalo se da ova normativno2institucionalna !asada daje posve krivu sliku orealnim političkim odnosima i da političkim procesima u tim zemljama rukovode snage koje analiza!ormalnih institucija ne može da detektuje. 9konomisti su ponudili vjerodostojno o$jašnjenje šta sezapravo z$iva u nerazvijenim zemljama, zašto su one tako siromašne a narod u njima $ijedan i štatre$a da preduzmu da se iščupaju iz siromaštva i zaostalosti.

&a li j !a dj lu automatizam razvoja' ( )*)*Ro+to,;vakako da su ekonomisti, u skladu sa svojom pro!esijom, razvoj svodili na ekonomski rast i

povećanje dohotka, a političke komponente razvoja – demokratske institucije, ljudska prava,ograničavanje moći države i slično – prikazivali su kao posljedicu ekonomskog razvoja. 'ajpoznatijii najuticajniji predstavnik ovakvog načinarazmišljanja $io je u to vrijemeWalt W.

Rostow , pro!esor na D!ordu i Eam$ridgeukoji je vršio i čitav niz visokih državnih!unkcija( u KennedFjevoj administraciji $io je še! odsjeka za planiranje u državnomdepartmanu, a pod predsjednikom Gindonom0ohnsonom $io je nadzornik nacionalne $ez$jednosti. tuda je razumljiv njegovdugogodišnji ogroman intelektualni i praktični uticaj na programiranje pomoćizemljama 5rećeg svijeta i na njenododjeljivanje. 'a tu je pomoć 8ostoH gledaou skladu sa svojim aeronautičkimvi"enjem ekonomskog razvoja koje jeizložio u nizu radova, a kao zaokruženuteoriju u knjizi -The Stages of EconomicGrowth: A non-communist manifesto3„Etape ekonomskog rasta: nekomunističkimanifest , @CJ>.4.

. . 8ostoH je, kao i ostali predstavnici teorije modernizacije, polazio od toga da zemlje 5rećeg svijeta – ukoliko hoće da postignu viši nivo razvoja od onoga na kojem se nalaze 2 tre$a da uče od razvijenih zemalja i daslijede put koji su razvijene zemlje već prešle. 5ako se na razvojni put evropskog 6apada i ;:+ukazuje kao na nužan i univerzalan o$razac razvoja. ;ve zemlje polaze iz iste najniže !aze 2tradicionalnog društva, i kroz nekoliko narednih !aza pripremaju se da do"u do najviše !aze i tako

dosegnu krajnji cilj razvoja 2 društvo masovne potrošnje. Kroz me"u!aze se prolazi zahvaljujući poticajima koji dolaze isključivo iz proizvodno2ekonomske o$lasti drugim riječima, osnovni pokretač razvoja su tehničke inovacije i po$oljšanja koja dovode do veće produktivnosti što izaziva

4

P to+t p !a +kala razvoja )*)* Ro+to,a

!a"a #. je tradi$io!al!o društvo ( proizvodnja za vlastite potre$e,a ne za tržište poljoprivreda dominira nad industrijom plemenskai kastinska društva.

!a"a $. je tra!zi$io!a -aza 3stvaranje preduslova za uzlet4(nastajanje tržišnih viškova u proizvodnji stvaranje transportne

in!rastrukture porast investicija i nastanak sloja preduzetnika. !a"a %. je uzl t 35ake !!4( industrija se razvija u nekim područjima zemlje prelazak s poljoprivrede na manu!akturnu proizvodnju investicije prelaze @>L M'P. 9konomski razvoj je praćen nastankom novih političkih i socijalnih institucija koje podržavaju industrijalizaciju. !a"a &. je +azrij va!j 3+rive to 1aturitF4( industrija se širitehnološke inovcije omogućavaju investicije u razne proizvodnegrane smanjuje se zavisnost od uvoza

!a"a '. je društvo ma+ov! potroš!j 3<igh 1ass Eonsumption4(ekonomija stremi ka masovnoj potrošnji potrošači su naviknuti naindustrijsku ponudu uslužni 3tercijarni4 sektor iz$ija u prvi plan. W.W.Rostow( The Stages of Economic Growth: A non-communist manifesto(

#)*+.



čitav lanac promjena u ostalim podsistemima društva i na kraju dovodi do prelaska u višu !azurazvoja.

8ostoH je u svoj model ugradio i neke pretpostavke političkog razvoja. Po njemu ćeindustrijalizacija i ekonomski rast imati zanu,nu posljedicu pojavu klase preduzetnika što ćedodatno u$rzati razvoj. Kao posljedica razvoja ekonomije, u društvu senu,no !ormiraju radnička i!armerska udruženja koja svojim zahtjevima upućenim ka političkom sistemu utiču da se izgradidemokratska i odgovorna vlast.

Kroz pojedine !aze različita društva prolaze različitom $rzinom – zato se zemlje razlikuju ponivou razvijenosti. &ažno pitanje za koje je 8ostoH ponudio o$jašnjenje jeste – zašto zemljenapreduju različitim $rzinama, tj. zašto neka društva lako prelaze prepreke koje iskrsavaju tokomrazvoja, a neka kao da se zaglave u nekoj etapi i ostaju dugo zaro$ljena u njoj* Po 8ostoHu nekadruštva imaju unutrašnje $lokade koje ometaju razvoj ili im jednostavno u odre"enoj !azi nedostajuneke komponente razvoja. 6ato je zadatak razvijenih zemalja da nerazvijenima pomognu tako što ćeim o$ez$ijediti investicije ili druge o$like pomoći, a sve ostalo doći će samo od se$e i po

automatizmu razvoja. 5ako će zemlje 5rećeg svijeta $iti spašene od pogu$nog komunističkog uticajakomunizam, po 8ostoHu, i nije ništa drugo do $olest tranzicione !aze.

T orija i +tvar!i razvoj5eorija . .8ostoHa i slična shvatanja modernizacije drugih istraživača $ili su veoma

popularni tokom A>2tih i J>2tih godina prošlog vijeka i izvršili su snažan uticaj na dodjeljivanje pomoći zemljama u razvoju. 1odel razvoja koji su ovi teoretičari zastupali $io je jednostavan,zdravorazumski i prividno vrednosno neutralan jer je oslo$a"ao dotadašnje kolonizatore svakeodgovornosti za stanje u njihovim $ivšim kolonijama. ni metropole nisu optuživali za ekonomskueksploataciju niti za političku dominaciju nad kolonijama već su naglašavali autonomnost razvojasvake zemlje. 5o je odgovornost za vlastiti razvoj stavljalo u ruke zemalja 5rećeg svijeta. 6emljekoje su sticajem srećnih okolnosti $rže napredovale i razvijale se mogu pomoći nerazvijenimasnagom vlastitog primjera, stručnim savjetima, neposrednim investicijama ili kreditima i $espovratnim sredstvima ali ne snose nikakvu odgovornost za krajnje e!ekte razvojnih procesa u $ivšim kolonijama one im zapravo čine uslugu do$ronamjerno ih spašavajući da ne zalutaju uzamke slatkorječivog komunizma koji o$ećava razvoj, jednakost i pravdu za sve, a stvarno donositotalitarizam i gu$itak slo$ode.

&rlo $rzo su se pokazali veliki propusti u teoriji modernizacije. ;ama praksa je opovrgavala predvi"anja teoretičara razvojnog automatizma. 8azvoj u zemljama 5rećeg svijeta kao da je od$ijao

da se uklopi u teorijske šeme i da slijedi propisane recepte. 9konomski napredak ne samo da jeizostao već se pretvorio u vlastitu suprotnost( umjesto prosperiteta i $lagostanja razvoj je zemljamatrećeg svijeta donio ekonomske pro$leme još veće od onih koje su imale kao kolonije. 8azvoj je umnogima $io involutivan – doslovno je tekao unatrag donoseći pad prihoda i opšte nazadovanje.

I!du+trijaliza$ija 2 koja je u teoriji modernizacije najvažniji aspekt razvoja 2 $ila je haotičnačak i u zemljama koje su, inspirisane primjerima socijalističkih država, pokušale da uvedu plansku privredu to je dovelo samo do u$rzane deruralizacije i strahovitog pritiska na gradove koji su se,nesposo$ni da u kratkom roku apsor$uju ogroman priliv seoskog stanovništva, i sami pretvarali umore slamova i !avela koje je okruživalo staru ur$anu jezgru. 6$og masovne proletarizacijestanovnika došlo je do strahovitog pada cijene radne snage – nadnice nisu o$ez$je"ivale čak ni preživljavanje jer je sporo rastuća industrija nudila malen $roj radnih mjesta na koja je konkurisaoogroman radnika. Privredni život se tako pretvorio u pravi haotični pakao( trku za visokim pro!itima

5



s jedne strane i $or$u za goli život sa druge. &lasnici preduzeća su gledali da iskoriste trenutno stanjei $rzo se o$ogate štedeći na platama, ne vodeći računa o uslovima rada i posve zanemarujući $rigu zaokolinu. 8adnici su prihvatali svaki posao do kojeg su mogli doći, za radno vrijeme i uslove radaniko nije pitao, dječiji rad je uo$ičajen, nesreće u proizvodnji su česte, a nezaposlenost je ogromna.

sim toga, raspolažući vrlo ograničenim !inansijskim, kadrovskim, organizacionim i kulturnimresursima, zemlje 5rećeg svijeta teško su se pro$ijale na svjetsko tržište kojem su mogle da ponudesamo proizvode niske vrijednosti i poljoprivredne monokulture – jedino to su i mogle da proizvedunjihova sla$o opremljena industrija i zaostali agrarni sektor. 6a više o$like proizvodnje jednostavnonisu imale ni kapitala ni odgovarajuće, školovane i motivisane radne snage.

Razvoj politički. i!+titu$ija tako"e nije tekao tokom koji je 8ostoH predvidio u svommodelu. Kao pr o , u zemljama 5rećeg svijeta je vrlo sporo izrastala autohtona klasa preduzetnikastručnjaci o$razovani kod kuće nailazili su na $rojne prepreke da realizuju svoje ideje pa su se oninajkreativniji iseljavali u razvijene zemlje koje su nudile $olje mogućnosti za istraživanja i većuzaradu djeca iz $ogatijih porodica školovana su na zapadu i o$ično ostajala tamo što je – u

kom$inaciji s odlaskom domaćih stručnjaka, izazivalo dodatni pro$lem, tzv. odliv mozgova. nikoji $i se vratili nisu mogli u svojim zemljama da primijene stečena znanja pošto su okolnosti $ilesasvim drugačije od onih u kojima su oni o$razovani i kojima su njihova znanja $ila prilago"ena.;tručnjaci o$razovani u tada postojećim socijalističkim zemljama vraćali su se snažno indoktriniranikomunističkom ideologijom ali tako"e nisu mogli naći rješenja za razvojne pro$leme svojih zemalja pošto je razvojni model socijalizma u suštini $io isti kao kapitalistički – samo suprotnog ideološkog predznaka. 0ednostavnim 8ostoHljevim rješenjima komunisti su suprotstavili još jednostavnijeideološke parole. Genjinova !ormula( industrijalizacija N opismenjavanje O socijalizam, plijenila jesvojom jednostavnošću i mo$ilizatorskom snagom, pogotovo ako ju je prihvatila i provodila

energična i do$ro organizovana partija. rugo( ni !ormiranje interesnih organizacija nije teklo spontano niti u skladu s teorijskim prognozama. %mjesto srednje klase, sindikata, udruženja !armera, $rojnih nevladinih organizacijakoje zastupaju najrazličitije interese i segmente društva – društva u nerazvijenim zemljama slijedilasu sasvim o$ratan proces socijalne strati!ikacije ona su se doslovno raspolutila na tanak sloj veoma $ogatih stanovnika i na ogroman $roj veoma siromašnih. ;ocijalno2politički razvoj se dodatnokomplikovao činjenicom da ekonomski kriterij nije $io jedini osnov raslojavanja u zemljama 5rećegsvijeta. +ruštveni rascjepi teku i nekim drugim linijamai razdvajaju društvo na religiozne, ideološke, jezičke,rasne, plemenske, etničke, kulturne i regionalnesegmente, a političke partije, interesne grupe pa čak iškole i sredstva in!ormisanja organizuju se u skladu sovom segmentacijom. vi raskoli znaju $iti du$lji odekonomskih. +ruštvena struktura nastala na osnovuovakvog segmentiranja rezultirala je žestokim i gru$imunutrašnjim suko$ima što je dodatno rasipalo oskudnisocijalni kapital nerazvijenih zemalja, a nerijetko ih je uvlačilo u ratove sa susjedima, što jeiscrpljivalo njihove ionako oskudne resurse.

Politički razvoj nerazvijenih zemalja se, prema tome, tako"e kretao na način suprotan od

teorijskih očekivanja. 1odel je predvi"ao da postepeni i nužni razvoj pluralizma u društvu dovede doizgradnje umjerene i pluralne demokratije čiji se akteri 3političke partije, sindikati, interesne grupe4takmiče i sara"uju u jednom kompetitivnom i istovremeno kooperativnom političkom procesu. 'a

6

/o$ijal!i kapital;poso$nost društvenih grupa – zasnovana name"uso$nom povjerenju 2 da navedu svoje pripadnike da sara"uju na ostvarivanjuzajedničkih ciljeva.



taj način $i nastajao umjereno takmičarski politički sistem dovoljno jak da i sam doprinesenastajanju otvorenog društva. Kao što smo vidjeli, desilo se o$ratno – du$oki socijalni raskoli dovelisu do stvaranja radikalnih i nepomirljivih ideologija koje su uvukle društva 5rećeg svijeta u vrtlognasilja, korupcije i $eskrupulozne $or$e za vlast politički sistem je pretvoren u sredstvo ličnog

$ogaćenja malog $roja vlastodržaca što ga je učinilo neosjetljivim na zahtjeve ostalih društvenihslojeva i netolerantnim prema inicijativama političkih oponenata umjesto koncepta otvorenogdruštva !aktički je otjelotvoren koncept društva pocijepanog na male, zatvorene i se$i okrenutezajednice netrpeljive prema svakoj različitosti i inovaciji.

0ovi pri+tup" %u!ti!gto!;ve je više mladih istraživača uvi"alo da se u okviru koncepta modernizacije ne mogu

adekvatno o$jasniti razvojni procesi u 5rećem svijetu. Pojavila su se i nova, drugačija o$jašnjenjazašto zemlje 5rećeg svijeta ne mogu uhvatiti korak s razvijenim zemljama i o njima ćemo govoriti unastavku. 6animljivo je, me"utim, da je koncept modernizacije ostao popularan do danas i da je

decenijama služio kao ideja vodilja američkoj administraciji u dodjeljivanju pomoći nerazvijenimzemljama. Kada je, krajem devedesetih godina prošlog vijeka, došlo do urušavanja socijalizma i kada je završena era hladnog rata, pokazalo se da su sve zemlje $ivšeg socijalističkog $loka tako"erelativno ekonomski nerazvijene u odnosu na kapitalistički zapad. Poučene iskustvima iz pokušajamodernizacije 5rećeg svijeta, ;:+ i 9vropska %nija su insistirale da se u $ivšim socijalističkimzemljama prvo izgrade sta$ilne demokratske političke institucije i to je $io preduslov zadodjeljivanje ekonomske pomoći.

vaj novi pristup $io je u skladu s teorijskom paradigmom koju je krajem šezdesetih godina predložio američki teoretičarSamuel /untington . Izučavajući dotadašnja iskustva modernizacije utrećem svijetu on je uvidio da zanemarivanje političkih !aktora razvoja može imati pogu$ne posljedice za ukupan razvoj. Po njegovom mišljenju, !orsiranje ekonomskog razvoja dovodi u početku ponekad do impozantnih rezultata što kod stanovništva povećava očekivanja da će se stanjeu $udućnosti stalno po$oljšavati. %koliko se ta očekivanja ne ispune – a najčešće se ne ispune z$og pokvarenih elita, korumpirane države i nesposo$nih upravljača – nastupi masovno razočarenje,opada nivo socijalne mo$ilizacije, a stanovništvo se vraća tradicionalnim o$rascima što nerijetkozavršava državnim udarima i revolucijama. ;ve to desta$ilizuje i privredni i politički sistem i vraćarazvoj unatrag. 6$og toga 2 iznosi <untigton u svojoj tada vrlo popularnoj i uticajnoj knjizi 0olitical 1r2er in 3hanging Societies – od presudnog značaja postaje izgradnja institucija dovoljno snažnih nesamo da se nose s krizom i zastojima do kojih neminovno dolazi u razvoju već i da upravljaju njima.

tuda nije dovoljno zemljama 5rećeg svijeta samo dati ekonomsku pomoć i čekati da modernizacijaspontano učini ostalo već je potre$no prethodno izgraditi politički sistem sposo$an da opstane itokom krize. snovne institucije koje mogu garantovati kontinuitet razvoja jesu političke partije kojeneće nestajati poslije prvih izgu$ljenih iz$ora, jaka vojska sposo$na da $rani granice i ustavni poredak zemlje te državna administracija posvećena razvoju i napretku.

% proučavanju političkog razvoja <untington je naglasak premjestio sa njegove socijalno2ekonomske determinacije na njegovu zavisnost od države i njenih emanacija – vojske, parlamenta, $irokratije.

7



5ekst2$oks

&a li j politički razvoj !ova ili vrlo +tara t ma' ;koro da nema socijalnog i političkog pitanja kojim se političke nauke nisu $avile i ranije, nekima

od njih još od antičkog do$a. % Platonovim djelima Država i Zakoni ( te u :ristotelovoj Politici već su $ila postavljena skoro sva osnovna pitanja kojima se političke nauke i danas $ave( kako se uspostavlja političkisistem i od čega zavisi njegov kvalitet koji su o$lici političkog ure"enja do$ri, a koji su r"avi ko tre$a daupravlja državom a ko da se povinuje njenom autoritetu itd. 5okom istorije različiti su politički mislioci davalirazličite odgovore na ova pitanja. Istina, i $roj pitanja se povećavao jer su se društva s vremenom mijenjala – postajala su veća, razu"enija, komlikovanija, sa izrazitom di!erencijacijom uloga i !unkcija. 6$og toga susocijalni istraživači pokušavali da odgonetnu odakle proističu ogromne razlike me"u državama i narodima(zašto su jedni rato$orni a drugi mirolju$ivi zašto su jedni $ogati a drugi siromašni zašto su neki organizovaniegalitarno i skloni demokratiji a drugi su organizovani hijerarhijski i skloni su autoritarizmu zašto se nekadruštva razvijaju mirno i postepeno a druga nasilno i u skokovitim konvulzijama itd. 1e"utim, kasno su se se počeli intenzivno $aviti o$licima političkog organizovanja i načinima kako se ti o$lici mijenjaju iako prve

klasi!ikacije političkih sistema nalazimo već kod :ristotela.;ve do &III vijeka većina teoretičara je neki o$lik monarhije – re!ormisane, demokratske i nakraju ustavom ograničene monarhije 2 smatrala naj$oljim o$likom ure"enja političkih zajednica. 'aglasak uistraživanju društva i političkog sistema $io je na moralnim vrijednostima, pravednosti i vječnim principimakoji upravljaju prirodom i u skladu s kojima se mora uspostaviti i organizacija društva.

%ticaj prirodnih nauka na društvene $io je u mnogo čemu plodotvoran i koristan. Prirodne naukesu se razvijale $rže od društvenih, otkrića su se smjenjivala jedno za drugim, nicale su sve šire teorije koje su pokušavale da o$jasne nova znanja i otkrića. 4saac 5ewton 3@J?=2@Q=Q.4 je svojim otkrićem univerzalnihzakona prirode snažno uticao na čitavu prosvjetiteljsku !ilozo!iju koja je – puna povjerenja u snagu ljudskograzuma 2 insistirala na racionalnosti ure"enja ljudskih društava i na pravu naroda na po$unu ako vladari povrijede o$avezu služenja opštem do$ru i pretvore se u despote. 1arkiz2e 3on2orcet 3@Q?R2@QC?.4,matematičar i istoričar nauke i jedan od najuticajnijih prosvjetitelja, zapazio je u ljudskoj prirodi sposo$nostda se usavršava i akumulira znanje smatrao je da -priroda nije postavila nikakve uslove usavršavanju ljudskihsposo$nosti i da -napredak ove sposo$nosti da se usavršava ... nema drugih granica sem trajanja kuglezemaljske. vaj napredak nikada neće $iti vraćen unazad... 3citirano prema( 1arvin Peri, Intelektualnaistorija 9vrope, Elio, #eograd, =>>>., str. =@>4. 'a $udućnost ljudskog roda on je gledao sa optimizmomočekujući da se nastavi njegov razvoj i napredovanje koji sve više doprinose ljudskoj sreći i vrlinama.

0oš je poticajnije djelovala evolucionistička teorija3harlesa arwina 3@S>C2@SS=.4 izgledalo jeda se principi prirodne selekcije, opstanka najprilago"enijih i postepenog usavršavanja vrsta mogu primijenitii na ljudska društva i na odnose unutar političkih zajednica. sim doslovne primjene ovih principa kroz teoriju

soci6al2ar ini"ma – surovo učenje o tome da u društvu preživljavaju samo oni najsposo$niji, služeći se akotre$a i nasiljem, prevarom i upotre$om drugih moralno neprihvatljivih sredstava – +arHinova teorija je i udruštvenim naukama inspirisala čitav niz tzv.e olucionista koji su smatrali da se društvo progresivno razvijakroz niz postepenih po$oljšanja te da se ne mogu odvajati ekonomski od socijalnih i političkih aspekatarazvoja. Po evolucionistima društvo je nerazdvojiva cjelina koja se samo kao cjelina razvija i samo se kaocjelina može razumjeti.

7arksistička teori6a izvorno je izložena u djelima njemačkog teoretičara i !ilozo!a 8arla 7ar9a3@S@[email protected] i njegovog istomišljenika !rie2richa Engelsa 3@S=>[email protected]. Iako je nastalo u I vijeku i u potpunosti nosi o$ilježja tog vremena 2 izrazit determinizam po uzoru na prirodne nauke, istorijski optimizam,vjera u do$ru prirodu čovjekovu, pretjeran šematizam u shvatanju razvoja 2 ovo je učenje do danas ostalo jedno od najuticajnijih i najinspirativnijih. 5o je teorijska paradigma o postepenom i nužnom razvoju društvaod nerazvijenog komunizma, kroz ro$ovlasničku, !eudalnu i kapitalističku epohu do razvijenog komunizma.9konomski razvoj je i kod 1arDa onaj aspekt koji odre"uje kvalitet života u društvu i od kojeg zavise političkiodnosi( o$rada zemlje motikom ra"a ro$ovlasničke odnose jednako kao što o$rada zemlje ralom stvara!eudalizam i jednako kao što industrijska proizvodnja ra"a kapitalizam. +ruštvo se u početku razvija spontanoi nesvjesno je pravca kojim se kreće, kao i sn7g7 koje ga pogone me"utim, po 1arDu, njegova !ilozo!ija predstavlja samoosvještenje društva koje konačno postaje svjesno cilja koji leži pred njim i koji ono mora daostvari, a to je 2 stvaranje takvih ekonomskih i političkih uslova u kojima će se svaki čovjek moći ispoljiti usvoj svojoj kreativnosti. 1arD je naročitu pažnju posvetio razvoju ekonomskih snaga pošto one u njegovojteoriji predstavljaju razvojni zamajac i one odre"uju političke aspekte razvoja. Pošto je živio u vrijeme prveindustrijske revolucije i $io svjedok nevjerovatnog poleta u razvoju svih sektora privrede, njegov optimizam u pogledu $udućeg razvoja društva je razumljiv ali se ne može naučno dokazivati.

;ličnu ideju o sekvencijalnom razvoju 2 ali ne upuštajući se u to kojim smjerom će razvoj ići 2 izložio je

kasnije američki sociologWilliam !. 1g urn 3@[email protected] u svojoj knjizi -+ruštvena promjena iz @CR=. god 'jegova teorija je poznata kao teorija o kulturnom zaostajanju 3cultural lag 4 iako se lakše pamti po o$rascu $ilijarske kugle koji je g$urn upotrije$io da slikovito opiše svoju zamisao o načinu prenošenja promjena iz

8



jednog društvenog podsistema u drugi. 'jegov izvještaj o tehnološkim trendovima i nacionalnoj politici iz@CRQ. god. sadrži sažet prikaz njegove teorije(

-;vaki izum najprije djeluje na ljude koji izravno upotre$ljavaju. ... ;vi ti rezultati nazivaju se primarniuticaji nove tehnologije. ...;vaki od tih primarnih e!ekata može izazvati lanac izvedenih e!ekata. ... Prematome, ti razni izvedeni uticaji uzrokuju sekundarne, tercijarne i dalje e!ekte. ;vaki e!ekat slijedi za drugim kaokarike u lancu, jedino što svaki dalji izvedeni e!ekt ima sve manji uticaj. ... pćenito, prvi primarni ekektnekog izuma opaža se u 3a4ekonomskim djelatnostima proizvodnje i 3$4 navikama potrošača koji upotre$ljavagotov proizvod. ... +akle, veoma je često prva velika socijalna institucija na koju su djelovale te promjene $ilaekonomska organizacija. Kasniji izvedeni e!ekti djeluju na druge socijalne institucije, kao što su porodica, javna vlast, crkva. ... 5ako su veliki izumi što su najprije izmijenili industriju izazvali izvedene e!ekte na drugesocijalne institucije, kao što su javna vlast i o$itelj. Konačno, ti su izvedeni e!ekti izazvali daljnje izvedenee!ekte na društvena shvaćanja i političke !ilozo!ije. ;tav prema !ilozo!ijilaisse"-faire se dosljedno tomemijenja što se više traže usluge javne vlasti, uprkos ispovijedanju stare vjere koja je tome protivna. 1ijenja sei !ilozo!ija o porodičnom životu. ... 1ože nam se učiniti čudnim što se ti stavovi tako sporo mijenjaju i štonjihova promjena često spada me"u posljednje izvedene e!ekte izuma. 5ačno je da se ti novi stavovi uvijek prilično rano pojavljuju kod nekoliko naprednih pojedinaca, vo"a, mučenika. pažanje nam, čini se, kaže dase !ilozo!sko poimanje svijeta uporno održava, postaje predmet štovanja iuopše ono se posljednje mijenja uznatnijoj mjeri.

6avršavajući ova zapažanja o načinu kako tehnologije vrše utjecaj, svaki izum se može uporediti sa $ilijarskom kuglom, koja udara o drugu kuglu, a ova opet udara u treću, i tako redom dok se ne iscrpe energija početnog udarca. Promjene započinju u jednoj instituciji, one djeluju na drugu instituciju, a promjene u drugojinstituciji djeluju na treću instituciju. 5e su sekvence veoma raznolike ali u mnogo značajnih slučajeva u prošlosti promjena se najprije dogodila u tehnologiji koja je izmijenila ekonomske institucije, one su pak izmijenile društvenu organizaciju i organizaciju javne vlasti, a ove su konačno izmijenile društvena vjerovanjai !ilozo!ije. +akako, ovaj zaključak ne isključuje važnost i upliv drugih društvenih sila koje ne proizlaze izizuma već iz drugih izvora i koje teku ovim ili drugim slijedom. 1e"utim, te promjene nisu predmet ovogizvještaja koji se $avi tehnologijom. 3 dlomak iz poglavlja .T. g$urna, -'ational PolicF and 5echnologF ,5echnological 5rends and 'ational PolicF, 8eport o! the ;u$committee on 5echnologF to the 'ational8esources Eommittee, Movernment Printing !!ice, @CRQ., citirano prema( Eharles 8. alker, 7o2ernatehnologi6a i ci ili"aci6a. %vod u ljudske pro$leme u do$a strojeva, 'aprijed, 6agre$, @CJS., preveo 0osipUupanov citirani su dijelovi teksta sa str. AR, A? i AA.4

5ako je koncept modernizacije, zasnovan na automatizmu u kojem ekonomski razvoj inicira političke i socijalne promjene doživio pravi !ijasko, što je navelo neke teoretičare, poput <oHarda

iarde, da se zapitaju nije li 2 umjesto insistiranja na krutom ekonomskom determinizmu 2 prvotre$alo uspostaviti politički sistem koji $i $io posvećen razvoju i koji $i, jak i samostalan, mogao nesamo da se odupre zloupotre$ama već i da pomogne u razvoju ostalim segmentima društva 3 iarda,=>>>.(?S4.

9



10

Documents

GLAVA III Politicki Razvoj