STRUNO VIJEE UITELJA/NASTAVNIKA GEOGRAFIJE

UPANIJA SISAKO MOSLAVAKA I KARLOVAKE

I

KOLSKA KNJIGA ZAGREB

GEOGRAFSKI PRISTUP PROBLEMATICI OKOLIA

MATE MATAS

Uiteljski fakultet Zagreb - Podrunica Petrinja

TEMELJNE POJMOVNE

ODREDNICE

OKOLI ?

SVEUKUPNOST PRIRODNE OSNOVE

I DRUTVENE MODIFIKACIJE

(OKOLINA - IMA NAGLAENIJI

SOCIJALNI, A OKOLICA PROSTORNI

ASPEKT).

KRIZA OKOLIA ?

BITNO OBILJEJE SUVREMENOG RAZDOBLJA

POREMEENI ODNOSI U I MEU SASTAVNICAMA

OKOLIA

ZAHVAENE ABIOTIKE I BIOTIKE SASTAVNICE

SVIH EKOSUSTAVA I NA TAJ NAIN POREMEENI

ODNOSI MEU IVIM SVIJETOM TE IZMEU IVE I

NEIVE PRIRODE

IMA GLOBALNE RAZMJERE I ZAHVAA SVE

ZEMLJE MALE I VELIKE, RAZVIJENE I

NERAZVIJENE, BOGATE I SIROMANE.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA

OKOLI

(OFICIJELNO I NEOFICIJELNO)

A.) EKOLOKO OBRAZOVANJE

ili obrazovanje za okoli

Usvajanje temeljnih znanja (sustav injenica igeneralizacija o objektivnoj stvarnosti o svimsastavnicama okolia kao i imbenicima koji utjeuna promjenu njegove kvalitete (stupanj gospodarskogi drutvenog razvoja, demografska obiljeja,urbanizacija, promet, poljoprivreda, pravni i politikiporedak i sl.).

Usvajanje temeljnih znanja o interakciji ive i neivekomponente prostora

ODGOJ ZA OKOLI?

Razvijanje pravilnih stavova (odgojnih vrijednosti vrednota) koji spontano tjeraju pojedince na promjene u ponaanju

Razvijanje svjesne odgovornosti (ne zabrane i represije) za okoli, te raspoloenja za prihvaanje normi i vrijednosnih kriterija snoljivih za okoli, kao i osjeaja potrebe primjenjivanja injeninog znanja u cilju zatite i unapreivanja kvalitete okolia

Odgovornost u smislu glasa savjesti (savjest je iznad ovjeka, ne moe se iskljuiti) ima mnogo oblika pa moe biti potisnuta naruena ili pak preosjetljiva

Neka razmiljanja pok. pape Ivana

Pavla II. o odgoju za okoli

Odgoj za okoli nuan je zbog:

Odgovornosti prema sebi tj. vlastitoj savjesti;

Odgovornost prema drugima; (pred vlastima,

ovjeanstvu, povijeu pred Bogom)

Stvoritelj je povjerio ljudima zadau brige za

svijet:

Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina, da

bude gospodar ribama morskim, pticama

nebeskim i stoci svoj zemlji i svim gmizavcima

to puze po zemlji. Na svoju sliku stvori Bog

ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i

ensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i ree im :

"Plodite se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je

podloite! Vladajte ribama u moru i pticama u

zraku i svim ivim stvorovima to puze po

zemlji!" (Post 1, 26 28)

ODGOVORNOST ZA OKOLI

RAZUMLJIVA JE JER: ovjek iskoritava njegove potencijale kako bi preivio,

divi se njegovom savrenstvu, pokuavao to savrenstvo prenijeti u zanosna umjetnika djela, odmarao svoje tijelo i duh pomou njegovih bogatstava, u njemu trai unutarnji mir i strahuje pred njegovom razornom snagom.

Jednostavnost odnosa ovjeka i prirode je u tome to nam priroda prua gotovo sve to trebamo bez da trai neto zauzvrat sve dok ne zaboravimo da nad njom nemamo apsolutnu vlast.

Odgojne vrednote su za razliku od znanja "tople" i imaju pokretaki potencijal pa se smatraju presudnim pri opredjeljivanju za odreeni

POLITIKI STAVOVI PREMA

ODGOJU I OBRAZOVANJU ZA

OKOLI

Dvije komponente usmjerene prema istom cilju kvalitetniji okoli, ali ih se ne bi smjelo poistovjeivati.

Temeljni cilj odgoja i obrazovanja za okoli - pokuaj da se pojedince i drutvene skupine poui o kompleksnosti pojma prirodnog i umjetnog okolia, kako bi se usvojila potrebna znanja, vrijednosti, naine ponaanja i praktine vjetine, koje bi im omoguile da odgovore i uinkovito sudjeluju u uoavanju i rjeavanju problema s okoliem te izgraivanju kvalitete okolia (Prva meunarodna konferencija o odgoju za okoli drava lanica UNESCO-a 14. do 26. listopada 1977. godine u Tbilisiju)

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI

PRILAGOENI TEORIJI ODRIVOG RAZVOJA

Odrivi razvoj, odnosno zatita s razvojem se tumai kao unutarnje jedinstvo gospodarskog, drutvenog i ekolokog razvoja. Po toj teoriji koja u posljednjih desetak godina dobiva sve vei broj pristaa u okoliu umjesto perzistentne stabilnosti mora vladati neravnotea, kaos, nestabilnost jer takvo stanje uvjetuju prirodni i ljudski imbenici. Odgoj i obrazovanje za okoli moraju biti u funkciji takvog tipa razvoja.

ZNAAJNIJE PRETPOSTAVKE ODGOJA I

OBRAZOVANJA PRILAGOENOG TEORIJI

ODRIVOG RAZVOJA

Ostvarivanje svijesti o okoliu i razvoju u svim sektorima drutva u itavom svijetu to je prije mogue,

Obrazovanju za okoli i razvoj uiniti dostupnim svim skupinama ljudi od osnovne i srednje kole do fakulteta i odrasle dobi,

Odgoj i obrazovanje za okoli ukljuiti u sve obrazovne programe kako bi se dobio to je mogue bolji uvid u probleme okolia uih i irih razmjera

Pruiti pomo svim institucijama koje se bave odgojem i obrazovanjem za okoli i to u izradi optimalnih programa i edukaciji administratora, planera, edukatora i drugih djelatnika pri emu se mogu koristiti i iskustva nevladinih organizacija,

Promicati uspjene obrazovne modele i pomagati nove metode i postupke

Posebno se istie uloga neoficijelnog obrazovanja i javne svijesti

Ustrojiti ili pojaati strune programe odgoja i obrazovanja za okoli i razvoj i uiniti ih dostupnim svim ljudima, bez obzira na socijalni status, dob, spol ili rasu,

Osposobljavati fleksibilnu radnu snagu razliite dobne strukture radi to efikasnijeg rjeavanja problema vezanih za okoli i razvoj

Osposobljavati znanstveno-nastavne institucije radi to kvalitetnije obuavanja novih edukatora, politiara, gospodarstvenika, radnika u cilju boljeg razumijevanja problema vezanih za okoli i razvoj

Pitanja okolia i razvoja uiniti sastavnim dijelom upravljanja, marketinga, proizvodnje i financija.

NEKA KONKRETNA

RAZMILJANJA I SUGESTIJE NA

PRIMJERIMA HRVATSKIH

KRKIH PO0DRUJA

Prirodna obiljeja krajolika Pojmovne odrednice i etape razvoj Ljudske aktivnosti kao imbenik krajolik

- Ogoljelost

- Bezvodnost (Voda brzo ponire u podzemlje i

otjee podzemnim pukotinama

- Prevlast makije i ikare

- Klima vruih i suhih ljeta, jakih kia u

pljuskovima

-Labilna ekoloka ravotea

Kr i krki krajolik -Rijetka naseljenost- smanjene proizvodne aktivnosti

- Nepovoljan sastav stanovnitva

- Sloeni socijalni, zdravstveni, psiholoki i

drugi problemi

- Intenzivno iseljavanje stanovnitva

umom pokriveno podruje ispresijecano

izoliranim kamenim blokovima

- Velika zastupljenost hrastovih uma

- Bujice i potoci, povremeni povrinski tokovi

- Ponori na najniim tokama polja i udolina

Temeljna etapa (pokriveni

kr) uglavnom u

predturskom razdoblju

- Umjerena naseljenost

- umjerena sjea uma radi ogrijeva i

graevinskog materijala

Oteana ili usporena regeneracija uma zbog

prekomjerne ispae i mikroklimatskioh uvjeta.

- Konverzacija vrsta (nestajanje hrasta solitera

te visokih uma hrasta jasena kljena i sl. odnosno

irenje grmolikih formi

- Smanjena izdanost prostora i privlanost za

naseljavanje.

- Slabljenje bujica i potoka

- Vei broj ponora u izvorinim I gornjim

dijelovima

Etapa intenzivnijih

antropogenih utjecaja -

uglavnom u postturskom

razdoblju

Krenje uma radi irenja obradivih povrina

- Pojaana ispaa (ovce, koze, goveda)

- Pojaano naseljavanje

- Pojaana sjea uma radi graevnog

materijala i ogrijeva

- Pojaane gospodarske aktivnosti

Ogoljeli kr

- Nekad obradivo zemljite nepovratno izgubljeno

- Oskudna vegetacija (makija i ikara)

- Nestanak bujica i potoka

- Iscrpljenost prostora

Etapa ogoljelog kra

(razdoblje 19- I 20 st.

- Intenzivno iseljavanje (egzodus) prema prim

orskom podruju ili inozemstvu (prekomorske

ili europske zemlje)

- Rijetka naseljenost

- Staraki ugar

- Gubitak pejsane prepoznatljivosti

Spora ali primjetna obnova umskih povrina Etapa revitalizacije ili

konzervacije (suvremeno

razdoblje)

- Koritenje prirodnih iozvora I potencijala

(turizam, industrija, promet I sl.) prilagoditi

mogunostima prostora

- Poumljavanje

Prirodna obiljeja

krajolika

Pojmovne odrednice i

etape razvoj

Ljudske aktivnosti kao

imbenik krajolik

- Ogoljelost

- Bezvodnost (voda

brzo ponire u

podzemlje i otjee

podzemnim

pukotinama

- Prevlast makije i

ikare

- Klima vruih i suhih

ljeta, jakih kia u

pljuskovima

-Labilna ekoloka

ravnotea

Kr i krki

krajolik

Prirodna obiljeja

krajolika

Pojmovne odrednice i

etape razvoj

Ljudske aktivnosti kao

imbenik krajolik

- Ogoljelost

- Bezvodnost (voda

brzo ponire u

podzemlje i otjee

podzemnim

pukotinama

- Prevlast makije i

ikare

- Klima vruih i suhih

ljeta, jakih kia u

pljuskovima

-Labilna ekoloka

ravnotea

Kr i krki

krajolik

-Rijetka naseljenost

- smanjene proizvodne

aktivnosti

- Nepovoljan sastav

stanovnitva

- Sloeni socijalni,

zdravstveni, psiholoki

i drugi problemi

- Intenzivno iseljavanje

stanovnitva

Prirodna obiljeja

krajolika

Pojmovne odrednice i

etape razvoj

Ljudske aktivnosti kao

imbenik krajolik

Temeljna

etapa

(pokriveni

kr)

uglavnom u

predturskom

razdoblju

- Umjerena naseljenost

- umjerena sjea uma

radi ogrijeva i

graevinskog

materijala

krajolika etape razvoj imbenik krajolik

- umom pokriveno

podruje ispresijecano

izoliranim kamenim

blokovima

- Velika zastupljenost

hrastovih uma

- Bujice i potoci,

povremeni povrinski

tokovi

- Ponori na najniim

tokama polja i udolina

Temeljna

etapa

(pokriveni

kr)

uglavnom u

predturskom

razdoblju

- Umjerena naseljenost

- umjerena sjea uma

radi ogrijeva i

graevinskog

materijala

Prirodna obiljeja krajolika Pojmovne

odrednice i etape

razvoj

Ljudske aktivnosti

kao imbenik

krajolik

- Oteana ili usporena

regeneracija uma zbog

prekomjerne ispae i

mikroklimatskioh uvjeta.

- Konverzacija vrsta

(nestajanje hrasta solitera te

visokih uma hrasta jasena

kljena i sl. odnosno irenje

grmolikih formi

- Smanjena izdanost prostora

i privlanost za naseljavanje.

- Slabljenje bujica i potoka

- Vei broj ponora u

izvorinim i gornjim

dijelovima

Etapa

intenzivnijih

antropogenih

utjecaja -

uglavnom u

postturskom

razdoblju

Krenje uma radi

irenja obradivih

povrina

- Pojaana ispaa

(ovce, koze, goveda)

- Pojaano

naseljavanje

- Pojaana sjea

uma radi graevnog

materijala i ogrijeva

- Pojaane

gospodarske

aktivnosti

Prirodna obiljeja

krajolika

Pojmovne odrednice i

etape razvoj

Ljudske aktivnosti kao

imbenik krajolik

- Ogoljeli kr

- Nekad obradivo

zemljite

nepovratno

izgubljeno

- Oskudna

vegetacija (makija i

ikara)

- Nestanak bujica i

potoka

- Iscrpljenost

prostora

Etapa ogoljelog

kra (razdoblje

19. i 20 st.

- Intenzivno

iseljavanje

(egzodus) prema

primorskom

podruju ili

inozemstvu

(prekomorske ili

europske zemlje)

- Rijetka

naseljenost

- Staraki ugar

- Gubitak pejsane

prepoznatljivosti

Prirodna obiljeja

krajolika

Pojmovne odrednice i

etape razvoj

Ljudske aktivnosti kao

imbenik krajolik

- Spora ali

primjetna obnova

umskih povrina

Etapa

revitalizacije

ili

konzervacije

(suvremeno

razdoblje)

- Koritenje

prirodnih izvora i

potencijala

(turizam, industrija,

promet i sl.)

prilagoditi

mogunostima

prostora

- Poumljavanje

HVALA NA POZORNOSTI

uz stihove A. ilovia

O kamenu sudbino moja

bogatstvo moje siromano

siromatvo moje bogato.