GODINA IX. BROJ 4 - HZZ › UserDocsImages › Bilten2007_4.pdf · Slika 1.2.1 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u Primorsko – - goranskoj županiji da Grad Zagreb, zajedno

ZAGREB

2007.

4

GODINA IX.

BROJ

Birotisak d.o.o.Vrandučka 44, Zagreb

Ankica Paun Jarallah

5

102Odnosi između pokazatelja gospodarstva i tržišta radapo županijama

Razina i kretanje zaposlenosti i nezaposlenostipo županijama

303Funkcija zapošljavanjapo županijama

1.1

U prikazan je broj zaposlenih i nezaposlenih, te stopa nezaposlenostipo županijama. Kao pokazatelj broja zaposlenih uzet je ukupan broj aktivnihosiguranika mirovinskog osiguranja koji obuhvaća radnike kod pravnih i fizičkihosoba, obrtnike, individualne poljoprivrednike, zaposlene u samostalnimpoljoprivrednim djelatnostima, osiguranike zaposlene kod međunarodnihorganizacija i u inozemstvu, te osiguranike na produženom osiguranju (međukojima ima osoba koje nisu zaposlene). Prikazani broj prosjek je stanja krajem12. mjeseca 2006. godine, te 3., 6. i 9. mjeseca 2007. godine. Isto vrijedi i za brojnezaposlenih koji se odnosi na osobe evidentirane u HZZ-u. Podatak o brojuzaposlenih po županijama potrebno je uzimati s rezervom zbog dvojbenepreciznosti prikazivanja zaposlenih po županijama, što se osobito odnosi naGrad Zagreb. Stoga prikazani broj zaposlenih u Gradu Zagrebu precjenjujestvarni broj zaposlenih, a prikazana stopa nezaposlenosti podcjenjuje stvarnustopu nezaposlenosti u toj teritorijalnoj jedinici. Unatoč tome, vrlo je vjerojatno

Razina zaposlenosti i nezaposlenosti

tablici 1.1

Razina i kretanje zaposlenosti i nezaposlenostipo županijama

Tablica 1.1

Broj zaposlenihi nezaposlenih,te stopanezaposlenosti

5

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje:HZMO); HZZ; autorovi izračuni.

Prosjek 2007. godineŽupanija

Zaposleni Nezap. Stopa (%)

Zagrebačka 73623 11762 13,8

Krapinsko-zagorska 36500 4957 12,0

Sisačko-moslavačka 46063 16331 26,2

Karlovačka 37607 12208 24,5

Varaždinska 64933 8138 11,1

Koprivničko-križevačka 40584 6906 14,5

Bjelovarsko-bilogorska 37370 11295 23,2

Primorsko-goranska 123508 14830 10,7

Ličko-senjska 14038 3492 19,9

Virovitičko-podravska 23902 8811 26,9

Požeško-slavonska 21129 5134 19,5

Brodsko-posavska 40589 14475 26,3

Zadarska 48680 10570 17,8

Osječko-baranjska 95192 28132 22,8

Šibensko-kninska 29998 7896 20,8

Vukovarsko-srijemska 44696 17688 28,4

Splitsko-dalmatinska 149871 35684 19,2

Istarska 88590 5971 6,3

Dubrovačko-neretvanska 41906 7217 14,7

Međimurska 40751 6051 12,9

Grad Zagreb 467707 32588 6,5

Slika 1.2.1

Kretanje brojazaposlenih

i nezaposlenihu Primorsko –

- goranskojžupaniji

da Grad Zagreb, zajedno s Istarskom županijom, spada u teritorijalne jedinice srelativno najnižom niskom stopom nezaposlenosti. S druge strane, u teritorijalnejedinice s najvišom stopom nezaposlenosti spadaju Vukovarsko-srijemska,Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Sisačko-moslavačka županija.

Na prikazano je kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih od 12.mjeseca 2004. godine do 9. mjeseca 2007. godine u Primorsko-goranskojžupaniji. Uočljiv je jasan trend povećanja broja zaposlenih i smanjenja brojanezaposlenih. Također su uočljive značajne sezonske oscilacije. Ako se uklonetipične sezonske oscilacije (putem vektora binarnih varijabli ), odnosizmeđu kretanja zaposlenosti (ZAP) i nezaposlenosti (NEZ) prikazuje sljedećaregresijska jednadžba:

NEZ = 67043 – 0,42 ZAP + R = 0,987(13,9) N = 12

Dobiveni rezultat pokazuje da je povećanje broja zaposlenih za, primjerice, 100osoba povezano sa smanjenjem broja nezaposlenih za 42 osobe. Drugimriječima, trend povećanja zaposlenosti nije ostvaren samo smanjenjemregistrirane nezaposlenosti, već i smanjenjem neaktivnosti ili neregistriranenezaposlenosti, pri čemu smanjenje neaktivnosti može imati oblik smanjenogulaženja u neaktivnost.

1.2

SEZ

SEZ2

Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u nekim županijama

slici 1.2.1

6

Zanimljivo je da i oscilacije zaposlenosti oko linearnog trenda u Primorsko-goranskoj županiji, ponajprije sezonske, ali vjerojatno i nesezonske, dovode donešto većeg opsega promjena nezaposlenosti nego trendovsko kretanjezaposlenosti:

NEZ = 73708 – 0,48 ZAP – 29,5 TREND R = 0,954(8,2) (0,4) N =12

Budući da je u ovom slučaju riječ o poglavito sezonskim oscilacijama, može sezaključiti da se u Primorsko-goranskoj županiji u velikoj mjeri sezonskizapošljavaju i osobe koje nisu registrirane kao nezaposlene, barem ne napodručju te županije. Može, dakle, biti riječ o nezaposlenosti registriranoj izvanžupanije, o neregistriranoj nezaposlenosti, ali i o stvarnoj neaktivnosti izvansezone.

2

Zaposleni

Trend

NezaposleniTrend

110

115

120

125

130

2004

./12

.

2005

./3.

2005

./6.

2005

./9.

2005

./12

.

2006

./3.

2006

./6.

2006

./9.

2006

./12

.

2007

./3.

2007

./6.

2007

./9.

Zap

osle

ni(t

isuć

e)

10

15

20

Nez

apos

leni

(tis

uće

)

Izvor: HZMO; HZZ.

7

Slika 1.2.2

Kretanje brojazaposlenihi nezaposlenihu Splitsko-dalmatinskojžupaniji

Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županijiprikazano je na sljedećoj slici. Kao i u prethodnom slučaju, uočljiv je jasan trendpovećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih, a uočljive su iizražene sezonske oscilacije oko trenda. Povezanost desezoniranih kretanjabrojčano opisuje sljedeća regresijska jednadžba:

NEZ = 84387 – 0,32 ZAP + R = 0,972(8,5) N = 12

Povećanje broja zaposlenih za, primjerice, 100 osoba povezano je sasmanjenjem broja nezaposlenih za 32 osobe. Koeficijent ispred desezoniranogbroja zaposlenih, dakle, nešto je manji nego u slučaju prethodne županije.

SEZ2

Što se tiče povezanosti oscilacija oko linearnog trenda, poglavito sezonskih, taveza je nešto statistički slabija, ali opsegom veća nego u prethodnom slučaju,kao što to pokazuje regresijska jednadžba s umetnutim trendom:

NEZ = 121609 – 0,60 ZAP + 367 TREND R = 0,904(5,6) (1,8) N = 12

Može se zaključiti, dakle, da su sezonske promjene nezaposlenosti u neštovećoj mjeri povezane sa sezonskim promjenama zaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji nego u Primorsko-goranskoj županiji. Takav nalaz nijeneočekivan s obzirom na činjenicu da je stopa nezaposlenosti znatno veća uSplitsko-dalmatinskoj nego u Primorsko-goranskoj županiji.

Na sljedećoj slici prikazano je kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti uVaraždinskoj županiji. Uočljiv je jasan trend povećanja broja zaposlenih ismanjenja broja nezaposlenih, ali oscilacije oko trenda nisu osobito velike.Povezanost desezoniranog kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti brojčanoopisuje sljedeća regresijska jednadžba:

NEZ = 38178 – 0,46 ZAP + R = 0,953(10,4) N = 12

Povećanje broja zaposlenih za 100 osoba povezano je sa smanjenjem brojanezaposlenih za 46 osoba. Dakle, i u Varaždinskoj županiji povećanjezaposlenosti je veće od smanjenja nezaposlenosti, što upućuje na smanjivanjeneregistrirane nezaposlenosti i/ili neaktivnosti.

2

2SEZ

Zaposleni

Nezaposleni

130

135

140

145

150

155

160

2004

./12

.

2005

./3.

2005

./6.

2005

./9.

2005

./12

.

2006

./3.

2006

./6.

2006

./9.

2006

./12

.

2007

./3.

2007

./6.

2007

./9.

Zap

osle

ni(t

isuć

e)

30

35

40

45

Nez

apos

leni

(tis

uće

)

Izvor: HZMO; HZZ.

Što se tiče povezanosti sezonskih (i nesezonskih) oscilacija zaposlenosti inezaposlenosti oko linearnog trenda, sljedeća jednadžba pokazuje da je tapovezanost razmjerno slaba:

NEZ = 24210 – 0,22 ZAP – 158 TREND R = 0,949(2,1) (2,4) N = 12

Takav nalaz nije neočekivan s obzirom na razmjerno mali opseg sezonskihoscilacija u Varaždinskoj županiji.

2

8

Slika 1.2.3


i nezaposlenihu Varaždinskoj

županiji

Sljedeća slika prikazuje kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uočljiv je jasan trend povećanja broja zaposlenih ismanjenja broja nezaposlenih, ali i velike oscilacije broja nezaposlenih okotrenda.

Povezanost desezoniranog kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti opisana jesljedećom jednadžbom:

NEZ = 36241 – 0,42 ZAP + R = 0,932(6,3) N = 12

SEZ2

Zaposleni

Nezaposleni

58

60

62

64

66

68

2004

./12

.

2005

./3.

2005

./6.

2005

./9.

2005

./12

.

2006

./3.

2006

./6.

2006

./9.

2006

./12

.

2007

./3.

2007

./6.

2007

./9.

Zap

osle

ni(t

isuć

e)

6

8

10

12

Nez

apos

leni

(tis

uće

)

Zaposleni

Nezaposleni

38

40

42

44

46

48

2004

./12

.

2005

./3.

2005

./6.

2005

./9.

2005

./12

.

2006

./3.

2006

./6.

2006

./9.

2006

./12

.

2007

./3.

2007

./6.

2007

./9.

Zap

osle

ni(t

isuć

e)

16

18

20

22N

ezap

osle

ni(t

isu

će)

Izvor: HZMO; HZZ.

Izvor: HZMO; HZZ.

Slika 1.2.4


i nezaposlenihu Vukovarsko -

- srijemskoj županiji

9

Rezultat pokazuje da je povećanje broja zaposlenih za 100 osoba povezano sasmanjenjem broja nezaposlenih za 42 osobe. Dakle, i u Vukovarsko-srijemskojžupaniji povećanje zaposlenosti veće je od smanjenja nezaposlenosti, štoupućuje na značajnu ulogu promjena neregistrirane nezaposlenosti i/ilineaktivnosti.

Povezanost između oscilacija zaposlenosti i nezaposlenosti oko trendabrojčano opisuje sljedeća jednadžba:

NEZ = 34457 – 0,36 ZAP – 87 TREND R = 0,722(1,2) (0,5) N = 12

Rezultat potvrđuje dojam dobiven promatranjem prethodne slike da izmeđuoscilacija zaposlenosti i oscilacija nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskojžupaniji nema snažne veze. Razlog tome, međutim, nije nedostatak značajnihsezonskih oscilacija nezaposlenosti, kao što je prethodno primijećeno. Onjihovom značaju svjedoči i statistička značajnost sezonskih varijabli (SEZ):

NEZ = 20543 – 262 TREND + 955 SEZ - 907 SEZ – 710 SEZ R = 0,99(18,1) (7,1) (6,6) (5,1) N = 12

Prva od sezonskih varijabli označava vrijednost nezaposlenosti krajem trećegmjeseca, druga sezonska varijabla označava vrijednost nezaposlenosti krajemšestog mjeseca, a treća sezonska varijabala označava vrijednostnezaposlenosti krajem devetog mjeseca. Koeficijent ispred sezonskih varijablipokazuju prosječno ili tipično sezonsko odstupanje od vrijednostinezaposlenosti krajem dvanaestog mjeseca. Tako je broj nezaposlenih krajemtrećeg mjeseca obično za 955 osoba veći nego krajem dvanaestog mjeseca,broj nezaposlenih osoba krajem šestog mjeseca obično je za 907 osoba manjinego krajem dvanaestog mjeseca, dok je broj nezaposlenih krajem devetogmjeseca za 710 osoba manji nego krajem dvanaestog mjeseca.

Takav rezultat upućuje na djelovanje čimbenika koji izazivaju sezonskeoscilacije nezaposlenosti, ali u manjoj mjeri sezonske oscilacije registriranezaposlenosti. Budući da je Vukovarsko-srijemska županija u značajnoj mjeripoljoprivredni kraj, riječ je vjerojatno o aktivnostima u poljoprivredi koje imajuizrazito sezonski karakter, a slabije djeluju na registriranu zaposlenost.

2

2

1 2 3

10

Tablica 2.1

BDP, zaposlenii investicije

2.1

U prikazani su podaci o bruto domaćem proizvodu, broju zaposlenih iinvesticijama u opremu u 2004. godini. Spomenuta godina je odabrana jerpodaci o BDP-u po županijama za kasnije godine još nisu dostupni. Budući danisu svježi, podaci nisu osobito zanimljivi, ali mogu poslužiti za približnuprocjenu strukturnih odnosa između gospodarskih pokazatelja i pokazateljatržišta rada, u ovom slučaju između proizvodnje, investicija i zaposlenosti.Podaci o investicijama u opremu poslužit će kao približni pokazatelj relativnekoličine fizičkog kapitala u županiji, pod pretpostavkom da je opseg investicija uopremu približno proporcionalan količini postojećeg proizvodnog fizičkogkapitala. Podaci ne obuhvaćaju investicije u obliku građevinskih radova jer senjihov značajan dio odnosi na stanogradnju ili na investicije u infrastrukturneobjekte koji mogu pokrivati više županija. Što se tiče broja zaposlenih, onobuhvaća zaposlene u pravnim osobama prema podacima Državnog zavoda zastatistiku, zatim zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te individualnepoljoprivrednike.

Proizvodnja, zaposlenost i investicije u kapital

tablici 2.1

Podaci za 2004. godinu

ŽupanijaBDP (m. kn) Zaposleni

Inv. u opremu(m. kn)

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska

Sisačko-moslavačka

Karlovačka

Varaždinska

Koprivničko-križevačka

Bjelovarsko-bilogorska

Primorsko-goranska

Ličko-senjska

Virovitičko-podravska

Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska

Vukovarsko-srijemska

Splitsko-dalmatinska

Istarska

Dubrovačko-neretvanska

Međimurska

Grad Zagreb

Odnosi između pokazatelja gospodarstvai tržišta rada po županijama2.

Izvor: DZS. Napomena: podaci o zaposlenima odnose se na kraj trećeg mjeseca.

11532 76685 875

4639 37760 265

6544 44973 467

4940 37152 361

7568 61184 607

5373 38484 295

4652 35890 217

16808 110407 1865

3235 15163 1083

3214 23901 108

2923 21648 219

4942 38158 324

6361 41883 380

12198 88028 926

3956 26469 323

5532 41163 387

18213 134095 1822

13901 79361 978

5680 36241 383

4457 37189 259

68315 370565 8320

11

Odnos između proizvodnje (Y) s jedne strane, te fizičkog kapitala (K) izaposlenosti odnosno rada (L) s druge strane, često se opisuje tzv. Cobb-Douglasovom proizvodnom funkcijom,

Y =AK L + ß = 1 (1)

u kojoj A označava ukupnu multifaktorsku produktivnost (kapitala i rada), dok jezbroj eksponenata jednak jedinici, što znači da je prinos od opsega konstantantj. da povećanje kapitala i zaposlenosti (od posto) donosi jednako povećanjeproizvodnje (od posto). Logaritamskom transformacijom dobiva se jednadžbapogodna za statističku procjenu:

ln Y = lnA+ ln K + ß ln L (2)

Uzimajući investicije (I) u kapital kao pokazatelj proporcionalan količini kapitala(I~K), te pod pretpostavkom da je rad homogen i da nema bitnih razlika ucijenama i multifaktorskoj produktivnosti između županija, rezultat statističkeprocjene jednadžbe (2) na temelju županijskih podataka jest sljedeći:

ln Y = -1,1 + 0,210 ln K + 0,796 ln L R = 0,988(3,1) (6,2) (17,3) N = 21

Premda je količina proizvodnog kapitala mjerena posve posredno, njezin jedoprinos proizvodnji statistički veoma značajan. Štoviše zbroj regresijskihkoeficijenta gotovo je jednak jedinici, što je teorijski očekivano. Međutim, visinakoeficijenta ispred logaritma zaposlenosti (blizu 0,8) nešto je veća od očekivane,odnosno visina koeficijenta ispred logaritma kapitala (blizu 0,2) nešto je manjaod očekivane. Jedan od razloga tome vjerojatno je približno odnosno nedovoljnoprecizno mjerenje količine kapitala. S druge strane, visok koeficijent ispredzaposlenosti možda odražava razmjeno velik udio dohotka od rada u ukupnomproizvodu odnosno dohotku. Naime, ako je realna prosječna plaća (w) jednakagraničnom proizvodu rada,

w = ∂Y / ∂L= AK ß L = (Y / L ) ß (L / L) (3)

onda uz preinačenu jednadžbu (2) proizlazi da je udio dohotka od rada (tj.prosječna plaća puta broj zaposlenih) u proizvodu odnosno ukupnom dohotkujednak koeficijentu ispred zaposlenosti:

wL / Y = ((Y / L ) ß (L / L)) (L / Y) = ß (4)

Procijenjeni koeficijent ispred zaposlenosti stoga upućuje na zaključak da jeudio rada u ukupnom dohotku oko 80 posto. Potrebno je napomenuti da sespomenuti rezultat (i njegov statistički značaj) ne mijenja bitno kada se iz uzorkaisključi Grad Zagreb kao jedinica s najvećim vrijednostima promatranih varijabli.Što se tiče teorijskog tumačenja, razmjerno visok udio rada u dohotku obično seu teorijskim razmatranjima povezuje s razmjerno visokom stopomnezaposlenosti. Stoga navedeni rezultat zapravo i nije teorijski posveneočekivan.

Ukupni proizvod iste vrijednosti, te uz istu multifaktorsku produktivnost, može seproizvesti različitom kombinacijom količine kapitala i rada. Omjer količine rada(L) i kapitala (K) određen je omjerom cijene rada odnosno plaće (P =w) i cijene(korištenja) kapitala (P =r). Omjer postotne promjene relativne količine rada ipostotne promjene relativne cijene rada, uz isti proizvod, pokazuje tzv.koeficijent elastičnosti supstitucije rada kapitalom ( ):

∂ln (L / K)) / (∂ln (P ∂ln (L / K)) / (∂ln (w / r))

α

α

ß

2

ß-1 ß ß

ß ß

α

α

σ

σ = ( / P )) = ( (5)

xx

2.2

L

K

L K

Zaposlenost, prosječna plaća i proizvodnja

12

Prema Cobb-Douglasovoj proizvodnoj funkciji, cijena rada, tj. plaća, (negativno)proporcionalna je količini rada kao što je to prethodno pokazano (u jednadžbi(3)). Isto vrijedi i za cijenu (korištenja) kapitala. Stoga će koeficijent elastičnostisupstitucije biti jednak jedinici s negativnim predznakom. Statističku procjenukoeficijenta elastičnosti supstitucije omogućuje sljedeća jednadžba izvedena izopćenitije proizvodne (odnosno troškovne) funkcije koja ne nameće njegovuvrijednost, već samo njegovu konstantnost (tzv. CES proizvodna funkcija) (v.Hamermesh, D. (1993), , Princeton):

ln L= c + w + b ln Y (6)

gdje c označava konstantu. Kao što je dijelom spomenuto, Cobb-Douglasovaproizvodna funkcija predviđa da je koeficijent supstitucije jednak negativnojjedinici, dok je koeficijent ispred logaritma proizvodnje jednak pozitivnoj jedinici.Jednadžba je osobito prikladna i zato jer za njezinu procjenu nisu potrebnipodaci o cijeni (korištenja) kapitala i njegovoj količini.

Labor Demand

σ ln

Tablica 2.2

Broj zaposlenihi bruto plaća


Županija Brutoplaća (kn)

Zaposleniu obrtu

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Izvor: DZS. Napomena: podaci o zaposlenima u pravnim osobama odnose se na kraj trećeg mjeseca,a podaci o zaposlenima u obrtu na prosjek godine.

Zaposleniu prav. osobama

53166 5652 17518

25971 4791 9269

35330 5359 7378

28237 5498 7563

46566 4887 10116

26292 5403 5120

24797 4958 5294

88543 5925 22606

11723 5444 2821

15744 4821 4032

17038 4943 3460

27158 5045 8955

30610 5765 10881

71583 5101 13325

20317 5507 6368

29428 5126 9279

104732 5625 27983

59198 5915 19510

28679 5717 6740

28193 4702 6541

322338 7136 47332

13

Jednadžba (6) procijenjena je na temelju podataka o zaposlenosti i prosječnojnominalnoj bruto plaći kao pokazatelju cijene rada u pravnim osobama u 2004.godini, koji su podaci prikazani u . Budući da nisu raspoloživi podaci oproizvodnji u pravnim osobama, korišteni su podaci o ukupnoj proizvodnji. Podpretpostavkom da su cijene po županijama približno iste, korišteni su nominalniiznosi. Rezultat procjene jest sljedeći:

ln L= 12,5 – 1,38 ln w + 1,1 ln Y R = 0,983(3,9) (24,1) N = 21

Koeficijent ispred logaritma plaće negativan je, ali po apsolutnoj vrijednostinešto veći od teorijski očekivane jedinice, dok je koeficijent ispred logaritmaproizvodnje blizu jedinice. Procijenjeni koeficijent elastičnosti supstitucijestatistički je veoma značajan. Njegov iznos znači da je omjer cijene rada ikapitala veći za jedan posto, uz istu proizvodnju, povezan s omjerom zaposlenihi kapitala manjim za 1,38 posto. Potrebno je napomenuti da rezultat nije bitnodrukčiji ako se iz uzorka isključi Grad Zagreb. Može se zaključiti da jeprocijenjeni koeficijent supstitucije rada kapitalom po svojoj apsolutnojvrijednosti nešto veći od teorijski očekivanog. Jedan od razloga tome može bitizapošljavanje u obrtu umjesto u pravnim osobama. Uvrštavanjem zaposlenih uobrtu u ukupan broj zaposlenih procijenjeni koeficijent elastičnosti supstitucijepostaje malo manji po apsolutnoj vrijednosti (1,31). Izgleda, dakle, da sepreciznijim mjerenjem varijabli procijenjeni koeficijenti približavaju teorijskiočekivanim vrijednostima.

U prikazani su podaci o zaposlenosti u pravnim osobama iprosječnoj nominalnoj bruto plaći, te nominalnoj bruto dodanoj vrijednosti uindustriji po županijama u 2004. godini. Industrija obuhvaća prerađivačkuindustriju, rudarstvo i vađenje, te opskrbu električnom energijom, plinom ivodom. Prosječna plaća izračunata je kao vagani prosjek. Kao i u prethodnomodjeljku, premda nisu svježi, podaci mogu poslužiti za procjenu koeficijentaelastičnosti supstitucije rada kapitalom u industriji.

Rezultat statističke procjene jednadžbe (6) na podacima za industriju, pod istimpretpostavkama, jest sljedeći:

ln L= 13,6 – 1,4 ln w + 1,0 ln Y R = 0,886(2,7) (10,4) N = 21

Procijenjeni koeficijent elastičnosti supstitucije po apsolutnoj je vrijednosti većiod očekivane negativne jedinice i statistički je značajan. Koeficijent ispredlogaritma proizvodnje jednak je očekivanoj jedinici. Isključivanjem GradaZagreba iz uzorka rezultat se ne mijenja bitno.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o zaposlenosti, prosječnoj plaći i dodanojvrijednosti u građevinarstvu po županijama u 2004. godini. Budući da podaci zaGrad Zagreb svojom veličinom drastično odstupaju od ostalih, što vjerojatnovelikim dijelom odražava praktičku nemogućnost preciznog svrstavanja požupanijama, spomenuta je jedinica isključena iz uzorka. Rezultat statističkeprocjene gornje jednadžbe na ostatku uzorka jest sljedeći:

ln L= 13,7 – 1,4 ln w + 0,96 ln Y R = 0,616(1,7) (4,8) N = 20

Procijenjeni koeficijent elastičnosti supstitucije po visini je jednak kao u industriji,ali nije statistički značajan, dok je koeficijent ispred logaritma proizvodnje blizujedinice.

2

2

2

2.3

tablici 2.2

tablici 2.3.1

Zaposlenost, prosječna plaća i proizvodnja u nekim djelatnostima

14

Tablica 2.3.1

BDV, zaposlenii bruto plaća

u industriji

Tablica 2.3.2

BDV, zaposlenii bruto plaća

u građevinarstvu

Industrija u 2004. godini


BDV(m. kn)

Zagrebačka

Krapinsko - zagorska

Sisačko - moslavačka

Karlovačka

Varaždinska

Koprivničko - križevačka

Bjelovarsko - bilogorska

Primorsko - goranska

Ličko - senjska

Virovitičko - podravska

Požeško - slavonska

Brodsko - posavska

Zadarska

Osječko - baranjska

Šibensko - kninska

Vukovarsko - srijemska

Splitsko - dalmatinska

Istarska

Dubrovačko - neretvanska

Međimurska

Grad Zagreb

Zap. u pravnimosobama

16752 5342 3151

10819 4046 1303

13402 5122 1688

8881 4948 1168

19743 3901 1858

11440 5493 1628

8964 4058 794

19942 5790 3161

1617 4667 540

4998 4253 658

5593 3889 548

8082 4030 901

4947 5465 720

17633 4460 2008

4900 5026 437

5444 4312 707

22185 5571 3385

15289 5930 3612

2948 4791 528

11247 4149 1248

59731 7011 13659

Građevinarstvo u 2004. godini


BDV(m. kn)

Zagrebačka



Karlovačka

Varaždinska




Ličko - senjska



Brodsko - posavska

Zadarska


Šibensko - kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zap. u pravnimosobama

5717 4443 565

1470 3839 267

1961 4301 309

1638 4826 243

2918 4951 411

1382 3671 203

1509 4522 186

5179 4948 1119

2465 7108 1121

529 3633 114

1334 3547 153

2480 4435 245

1677 4404 618

5145 3940 563

881 4779 464

2017 3773 326

8317 4655 1146

3698 5581 947

2034 4644 355

2579 3533 286

52035 5692 2605

Izvor: DZS; izračuni autora. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na ožujak.

Izvor: DZS; izračuni autora. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na ožujak.

15

2.4

U prikazan je broj zaposlenih s višom ili visokom školom u 2004.godini i njihova prosječna bruto plaća po županijama. Također je prikazan brojostalih zaposlenih i njihova prosječna plaća. Prosječna plaća (w ) ostalihzaposlenih (L ) izračunata je posredno, iz podataka o ukupnom broju zaposlenih(L) i prosječnoj ukupnoj plaći (w), te o broju zaposlenih (L ) s višom ili visokomškolom, te njihovoj prosječnoj plaći (w ):

w = (wL– L w ) / L L= L + L (7)

Podjela zaposlenih na dvije skupine s obzirom na obrazovanost, tj. uvođenjeheterogenosti rada, donosi preinadžbu jednadžbe Cobb-Douglasoveproizvodne funkcije (1) na sljedeći način:

Y =AK L L + + = 1 (1')

odnosno

+ (2')

2

2

1

1

2 1 1 2 1 2

1 2

1 2

α γß α β γ

ln Y = lnA+ α ln K + β ln L γ ln L

Zaposlenost i prosječna plaća prema razini obrazovanosti

tablici 2.4.1

Tablica 2.4.1

Zaposlenii bruto plaćaprema raziniobrazovanostiu 2004. g.

Podaci za 2004. godinuŽupanija

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zap. u prav. osobama Prosječna bruto plaća

Visoka Viša Ostalo Visoka Viša Ostalo

5708 3656 43802 9610 8403 4907

2355 1938 21678 9155 6744 4142

3812 2501 29017 9116 6638 4755

3231 2304 22702 9515 6878 4786

4122 3187 39257 9890 6988 4191

2988 1979 21325 10781 6638 4535

2485 1722 20590 9277 6703 4291

12702 7404 68437 9379 7132 5153

992 864 9867 8662 6872 4995

1598 1093 13053 8843 6741 4168

1742 1272 14024 9440 6645 4230

3233 2229 21696 8743 6542 4340

4736 2422 23452 9118 7281 4931

9942 5046 56595 8878 6482 4314

2661 1663 15993 9072 6820 4777

3417 2480 23531 8537 6417 4495

15630 8882 80220 9217 6671 4809

7036 5123 47039 9585 7280 5217

3913 2505 22261 9224 7224 4931

2192 1770 24231 9308 6850 4128

69222 22243 230873 11540 7832 5749

Izvor: DZS; autorovi izračuni. Napomena: podaci o zap slenosti odnose se na ožujak.o

Škola

16

Jednadžba (2') procijenjena je pomoću navedenih podataka, pri čemu kategorijaostalih zaposlenih (L ') obuhvaća i zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, teindividualne poljoprivrednike. Rezultat statističke procjene jest sljedeći:

ln Y = -0,23 + 0,20 ln K + 0,26 ln L + 0,53 ln L ' R = 0,99(0,5) (5,6) (2,4) (4,2) N = 21

Zbroj koeficijenata ispred procijenjenih parametara gotovo je jednak jedinici,kao što predviđa Cobb-Douglasova teorija. Udio visoko obrazovanog rada uukupnom dohotku iznosi 26 posto. Rezultat nije bitno drukčiji ako se iz uzorkaisključi Grad Zagreb.

Prethodni podaci omogućuju i procjenu koeficijenta elastičnosti supstitucije,odnosno jednadžbe (6), samo za niže obrazovani rad. Procijenjena elastičnostsupstitucije sada obuhvaća ne samo supstituciju rada kapitalom, već i nižeobrazovanog rada više obrazovanim radom. Stoga bi koeficijent supstitucijetrebao biti veći nego za ukupni rad. Rezultat procjene jest sljedeći:

ln L = 14,4 – 1,6 ln w + 1,1 ln Y R = 0,987(5,7) (31,4) N = 21

Kao što je i predviđeno, koeficijent elastičnosti supstitucije nešto je veći negoprilikom procjene jednadžbe (6) na ukupnoj zaposlenosti, ali ne puno veći.Vjerojatno je pretpostavka o homogenosti rada prilikom procjene na ukupnojzaposlenosti dovela do precijenjivanja visine koeficijenta. Tomu u prilog govorivrlo visoka statistička značajnost koeficijenta prilikom procjene na samo nižeobrazovanim radnicima. Rezultat se ne mijenja bitno ako se iz uzorka isključiGrad Zagreb.

Međutim, raspoloživi podaci omogućuju izravnu procjenu koeficijentaelastičnosti supstitucije ( ) niže obrazovanog rada (L ) visoko obrazovanimradom (L ) uz nepromijenjenu ukupnu količinu rada (L), uslijed promjene cijeneniže obrazovanog rada (w ) naspram cijeni više obrazovanog rada (w ), natemelju jednadžbe analogne jednadžbi (5):

dL= 0

Budući da su raspoloživi podaci i o cijeni i o količini obje vrste rada, moguće jeprocijeniti parametre sljedeće jednadžbe (koja je dobivena integriranjemprethodne):

ln (L / L ) = c + ln (w / w ) + b ln L (9)

Rezultat statističke procjene jednadžbe (9) jest sljedeći:

ln (L / L ) = 2,7 – 1,1 ln (w / w ) – 0,18 ln L R = 0,593(2,6) (4,3) N = 21

Procijenjeni koeficijent elastičnosti supstitucije negativan je i po apsolutnojvrijednosti blizu jedinice, što znači da je relativna cijena niže obrazovanog radaveća za jedan posto, uz istu ukupnu zaposlenost, povezana s relativnomkoličinom niže obrazovanog rada manjom za oko jedan posto. IsključivanjemGrada Zagreba iz uzorka rezultat se bitno ne mijenja.

Vrijednost koeficijenta elastičnosti supstitucije manje obrazovanog rada višeobrazovanim radom može se procijeniti i na podacima za 2005. godinu koji suprikazani u sljedećoj tablici.

2

1 2

2 2

LL 2

1

2 1

LL 2 1 2 1

2 1 LL 2 1

2 1 2 1

2

2

2

σ

σ = (d ln (L / L )) / (d ln (w / w )) (8)

σ

17

Procjena jednadžbe (9) na podacima za 2005. godinu donosi sljedeći rezultat:

ln (L / L ) = 2,5 – 1,2 ln (w / w ) – 0,17 ln L R = 0,632(2,8) (4,5) N = 21

Statistički veoma značajan, koeficijent ispred logaritma relativne cijene nižeobrazovanog rada po apsolutnoj vrijednosti nešto je veći nego prema podacimaza 2004. godinu. Može se zaključiti da je koeficijent elastičnosti supstitucije nižeobrazovanog rada više obrazovanim radom stabilan i da se njegova apsolutnavrijednost kreće na razini nešto većoj od jedinice. Elastičnost supstitucije nižeobrazovanog rada više obrazovanim radom po apsolutnoj je vrijednosti neštomanja od elastičnosti supstitucije ukupnog rada kapitalom. Dakle, povećanjerelativne cijene niže obrazovanog rada dovodi do smanjenja relativne količineniže obrazovanog rada i prema kapitalu i prema više obrazovanom radu.

2 1 2 1

2

Tablica 2.4.2

Zaposlenii bruto plaćaprema raziniobrazovanostiu 2005. g.


Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zap. u prav. osobama Prosječna bruto plaća


Izvor: DZS; autorovi izračuni. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na ožujak.

5881 3852 43468 6471 5885 3736

2400 1928 20581 6341 4967 3191

3956 2529 27861 6387 4983 3680

3411 2344 22329 6592 5113 3644

4205 3141 37060 6750 5125 3203

3098 1962 20207 7163 5008 3465

2551 1727 19575 6410 4940 3303

13251 7595 65335 6513 5168 3901

1061 852 8029 6091 4896 3637

1656 1122 12304 6359 4946 3220

1758 1235 13671 6630 4837 3244

3299 2094 20127 6264 4845 3320

4961 2459 23571 6397 5326 3787

10037 5044 54930 6294 4862 3350

2768 1710 15701 6225 4922 3568

3576 2483 22977 6127 4858 3440

16302 9164 74754 6389 4921 3630

7390 5105 45817 6783 5296 3915

4049 2547 20885 6332 5310 3712

2141 1575 18026 6277 4787 3013

72035 22841 207911 7654 5568 4104

Škola

18

Tablica 2.5.1

Broj nezaposlenihkrajem godine

2.5

Inverzijom strana nekih članova i omjera, te njihovom adekvatnom preinakom ujednadžbi (9) dobiva se odnos između omjera brojnosti više obrazovane radnesnage (F ), koju čine zaposleni (L ) i nezaposleni (U ) s višom ili visokom školom,naspram manje obrazovane radne snage (F ) s jedne strane, te relativne plaće(w /w ) s druge strane:

ln (w / w ) = c + ln (F / F ) + b ln (F + F ) L + U = F i = 1,2 (10)

Smisao jednadžbe je u teorijskoj pretpostavci da relativna brojnost višeobrazovane radne snage djeluje na relativnu plaću i to negativno. Drugimriječima, pretpostavlja se da je veća relativna ponuda više obrazovanog radapovezana s manjom relativnom plaćom istovrsnih radnika.

Za procjenu spomenute jednadžbe potrebni su podaci o nezaposlenima koji suprikazani u sljedećoj tablici. Podaci se odnose na kraj 2003. i 2004. godine kakobi bili najbliži prethodno prikazanim podacima o zaposlenosti u 2004. i 2005.godini koji se odnose na kraj trećeg mjeseca.

1 1 1

2

1 2

1 2 1 2 1 2 i i iε

Radna snaga, plaće i nezaposlenost prema razini obrazovanosti

Broj nezaposlenihŽupanija

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

12. mj. 2003. godine 12. mj. 2004. godine


Izvor: HZZ; autorovi izračuni.

Škola

5881 3852 43468 6471 5885 3736

2400 1928 20581 6341 4967 3191

3956 2529 27861 6387 4983 3680

3411 2344 22329 6592 5113 3644

4205 3141 37060 6750 5125 3203

3098 1962 20207 7163 5008 3465

2551 1727 19575 6410 4940 3303

13251 7595 65335 6513 5168 3901

1061 852 8029 6091 4896 3637

1656 1122 12304 6359 4946 3220

1758 1235 13671 6630 4837 3244

3299 2094 20127 6264 4845 3320

4961 2459 23571 6397 5326 3787

10037 5044 54930 6294 4862 3350

2768 1710 15701 6225 4922 3568

3576 2483 22977 6127 4858 3440

16302 9164 74754 6389 4921 3630

7390 5105 45817 6783 5296 3915

4049 2547 20885 6332 5310 3712

2141 1575 18026 6277 4787 3013

72035 22841 207911 7654 5568 4104

19


ln (w / w ) = -0,2 – 0,18 ln (F / F ) + 0,05 ln (F + F ) R = 0,195(2,1) (1,4) N = 21

Koeficijent ispred relativne ponude više obrazovanog rada razmjerno je nizak istoji na rubu statističke značajnosti. Rezultat nije bitno drukčiji ako se isključiGrad Zagreb iz uzorka, a još je manje značajan kada se jednadžba procijeni napodacima za 2005. godinu (stoga ta procjena nije prikazana). Može se zaključiti,dakle, da relativna brojnost više obrazovane radne snage vrlo slabo djeluje narelativnu plaću istovrsnih radnika. Drugim riječima, relativne plaće izgledajuveoma nefleksibilne.

Ako veća relativna ponuda više obrazovanog rada ne donosi manju relativnuplaću, onda možda donosi veću relativnu nezaposlenost. Naime, prema jednommodelu stabilne neravnoteže na tržištu rada, rigidnost relativnih plaća uzrok jerelativnoj nezaposlenosti. Stoga na lijevu stranu jednadžbe (10) umjestorelativne plaće treba staviti relativni udio nezaposlenih u radnoj snazi (U/F), tj.relativnu „stopu nezaposlenosti“, te pojednostavniti jednadžbu ispuštajućiposljednji član:

ln ((U / F ) / (U / F )) = c + ln (F / F ) (11)


ln ((U / F ) / (U / F )) = 0,5 + 1,1 ln (F / F ) R = 0,584(5,2) N = 21

Koeficijent ispred logaritma relativne ponude više obrazovanog rada je pozitivani statistički vrlo značajan, što potvrđuje da je veća relativna ponuda višeobrazovanog rada povezana s većom relativnom stopom nezaposlenosti višeobrazovane radne snage. Sličan rezultat postiže se kada se jednadžba (11)procijeni na podacima za 2005. godinu:

ln ((U / F ) / (U / F )) = 0,15 + 0,91 ln (F / F ) R = 0,593(5,3) N = 21

Za podatke iz obje godine promatrani koeficijent nešto je veći i statistički jošznačajniji ako se iz uzorka isključi Grad Zagreb.

Budući da su dostupni podaci o zaposlenima u pravnim osobama premaobrazovanosti i za 2006. godinu, koji su prikazani u sljedećoj tablici, jednadžba(11) može se procijeniti i za tu godinu:

ln ((U / F ) / (U / F )) = 0,03 + 0,83 ln (F / F ) R = 0,571(5,0) N = 21

Kao i u prethodna dva slučaja, rezultat je nešto veći i statistički još značajniji akose iz uzorka isključi Grad Zagreb.

Spomenuto odstupanje Grada Zagreba potrebno je nešto podrobnije prikazatina intuitivno lakše shvatljvim podacima, bez logaritamske transformacije. U tusvrhu izračunata je relativna „stopa nezaposlenosti“ više obrazovanih i udioosoba s višom ili visokom školom u ukupnoj „radnoj snazi“. Njihov odnosprikazan je na .

1 2 1 2 1 2

i i

1 1 2 2 1 2

1 1 2 2 1 2

1 1 2 2 1 2

1 1 2 2 1 2

2

2

2

2

1

θ

slici 2.5

1 Izrazi „stopa nezaposlenosti“ i „radna snaga“ stavljeni su u navodnike jer se temelje na krnjimpodacima koji obuhvaćaju zaposlene samo u pravnim osobama.

20

Tablica 2.5.2

Broj zaposlenihi nezaposlenih

Slika 2.5

Odnos izmeđuudjela VŠS i VSS

u radnoj snazii njihove relativne

stope nezaposlenosti

Županija

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zaposleni 3./2006. Nezaposleni 12./2005.

Visoka Viša Visoka Viša Ostalo

Izvor: DZS; HZZ; autorovi izračuni.

Škola

6257 3972 45761 408 354 12670

2517 1945 20687 97 156 5805

4022 2529 28087 302 503 17485

3607 2436 22851 240 347 12959

4450 3222 38093 225 259 9615

3167 2069 20752 121 153 7596

2682 1681 19824 130 230 11942

13695 7750 65511 1281 749 15802

1117 854 7679 64 93 3573

1721 1156 12254 100 116 9555

1808 1271 12696 100 135 5235

3480 2222 20559 234 276 15278

5259 2475 22593 430 302 10629

10546 5152 57085 907 522 29859

2962 1733 17125 329 250 9271

3688 2524 23851 286 304 18670

16838 9244 75195 2470 1882 35301

7847 5120 46497 310 245 6521

4366 2595 21406 561 332 7421

2496 1904 22442 117 167 6736

76652 24019 218956 3541 1814 34486

Ostalo

GZG

PRI

DUB

SPL

IST

ZAD

OSJ

VIR

ŠIB

10

20

30

40

50

10 15 20 25 30

Udio VŠS i VSS u radnoj snazi (%)

Re

lativ

na

sto

pa

ne

zap

.V

ŠS

i VS

S(%

)


21

U županijama s visokim udjelom osoba s višom ilil visokom školom u „radnojsnazi“ veća je i relativna „stopa nezaposlenosti“ tih osoba. Tako se, primjerice,udio više obrazovanih u radnoj snazi u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kreće između 21 i 23 posto, aomjer njihove stope nezaposlenosti i stope nezaposlenosti ostalih osobaizmeđu 44 i 45 posto. Nasuprot tome, u Virovitičko-podravskoj županiji udioosoba s višom ili visokom školom u radnoj snazi je nizak, pa je niska i relativnastopa njihove nezaposlenosti. Grad Zagreb je u značajnoj mjeri izuzetak jer je unjemu relativna stopa nezaposlenosti više obrazovanih osoba manja nego što bise to moglo očekivati na temelju činjenice da ima najveći udio više obrazovanih uukupnoj radnoj snazi. Razlog tome vjerojatno je velika relativna potražnja zaviše obrazovanim radnicima u Gradu Zagrebu s obzirom na njegov položaj kaoglavnoga grada i sjedišta velikih tvrtki i ustanova. Relativnu stopunezaposlenosti više obrazovane radne snage određuje, dakle, i relativnapotražnja, a ne samo relativna ponuda. Ne postoji, međutim, način izravnogmjerenja relativne potražnje za više obrazovanim radnicima.

U prikazana je stopa nezaposlenosti muškaraca i žena izračunata natemelju podataka o zaposlenosti u pravnim osobama i obrtu, te registriranenezaposlenosti krajem ožujka 2005. godine. Ta godina izabrana je zbog toga štoje to posljednja godina za koju su dostupni podaci o prosječnim plaćama premaspolu, koji su također prikazani u tablici. Tablica sadrži i podatke o udjeluzaposlenih s višom ili visokom školom u ukupnom broju zaposlenih u pravnimosobama prema spolu.

2.6 Stopa nezaposlenosti, sastav zaposlenosti prema obrazovanostii prosječna plaća prema spolu

tablici 2.6

Tablica 2.6

Stopa nezaposlenosti,udio VŠS i VSSu zaposlenimai bruto plaćaprema spolu


Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Stopa nezap. (%)

M Ž M Ž M Ž


Spol

Udio VŠVS (%) Bruto plaća

11,4 23,2 13,4 26,1 6136 5570

13,5 17,7 14,2 20,3 5372 4626

25,6 38,3 13,5 26,9 5896 5236

21,6 35,0 15,6 27,4 5990 5390

13,9 18,1 13,6 19,8 5523 4628

18,7 25,1 16,0 25,0 5777 5368

26,7 32,9 14,1 22,8 5353 4897

10,1 19,7 19,9 29,3 6619 5744

19,5 28,5 13,9 27,6 5728 5125

30,1 40,3 15,3 22,8 5028 4841

19,3 27,0 14,3 23,1 5261 4873

26,0 39,3 16,3 28,5 5230 5233

17,0 28,9 19,5 29,9 6359 5579

24,2 34,1 17,3 27,2 5557 5134

24,2 34,1 17,9 27,6 5843 5287

30,7 40,4 15,8 28,4 5478 4994

18,4 29,7 21,0 30,8 6263 5394

5,6 12,8 16,8 27,0 6686 5644

15,9 25,2 19,7 29,2 6258 5612

13,4 23,3 13,2 21,2 5010 4374

8,1 12,0 27,8 35,1 7915 6995

22

Slika 2.6

Modelneravnoteže

na tržištu rada

U stručnoj se literaturi odnos između stope nezaposlenosti i prosječne plaće poregijama naziva krivuljom plaća (v. klasičnu studiju Blanchflower, D. G. i Oswald,A. J. (1996), , MIT Press, Cambridge, Mass.). Neki modelistabilne neravnoteže na tržištu rada pretpostavljaju da realne plaće nisusavršeno fleksibilne i da stoga manja potražnja za radom dovodi ne samo domanje prosječne plaće već i do veće stope nezaposlenosti. Spomenuti modeli,dakle, impliciraju negativnu povezanost između stope nezaposlenosti iprosječne plaće po regijama.

Odnos između stope nezaposlenosti (u) i prosječne plaće (w), uzimajući u obzirudio više obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih (e), opisuju sljedeće dvijejednadžbe posebno za muškarce i žene:

M: ln w = 8 – 0,11 ln u + 0,36 ln e R = 0,77(3,8) (5,3) N = 21

Ž: ln w = 7 – 0,10 ln u + 0,58 ln e R = 0,875(4,5) (10,3) N = 21

Koeficijent ispred logaritma stope nezaposlenosti u oba je slučaja negativan istatistički veoma značajan. Njegova se visina kreće oko 0,1, što znači da jestopa nezaposlenosti veća za, primjerice, 50 posto, povezana s prosječnomplaćom manjom za 5 posto. Još konkretnije, smanjenje potražnje za radom kojedonosi povećanje stope nezaposlenosti s, primjerice, 10 na 15 posto povezanoje sa smanjenjem plaće s 5000 na 4750 kuna. Dakle, znatno veća stopanezaposlenosti povezana je s malo manjom prosječnom plaćom. Koeficijent jenešto niži i statistički manje značajan ako se iz uzorka isključi Grad Zagreb.

Teorijski model neravnoteže na tržištu rada prikazan je na . Budući daplaće nisu savršeno fleksibilne, njihova razina određena je iznad razine koja biuravnotežavala ponuđenu i traženu količinu rada, te na kojoj ne bi bilonezaposlenosti (osim male „frikcijske“ nezaposlenosti). Stoga manja potražnjaza radom donosi i veću nezaposlenost. Međutim, plaće nisu ni savršeno rigidne,tako da manja potražnja za radom donosi i nižu prosječnu plaću. Model se možeprimijeniti na lokalna tržišta rada, tako da će na lokalnom tržištu rada s manjompotražnjom za radom plaće biti niže, a nezaposlenost veća.

The Wage Curve

2

2

slici 2.6

PlaćaOdređivanje

plaća

Zaposlenost 1 Nezap.1Plaća1

Ponuda rada

Zap.2 Nezap.2Plaća2

Potražnja1

Potražnja 2

0 Ponuda rada, (ne)zaposlenost

23

2.7

U prethodnom odjeljku veća stopa nezaposlenosti teorijski je opisana kaoposljedica manje potražnje za radom i nedovoljno fleksibilnih realnih plaća.Potražnju za radom teorijski određuje (potencijalna) produktivnost rada, a(potencijalna) produktivnost rada je određena količinom fizičkog i ljudskogkapitala po jedinici radne snage, te tehnologijom proizvodnje u najširem smisluriječi. Pod teorijskom pretpostavkom, dakle, da su realne plaće (w) konstantne,na stopu nezaposlenosti (u) negativno utječe količina fizičkog (k) i ljudskog (h)kapitala po jedinici radne snage i tehnološki napredak (A):

u = f(w, k, h,A) f > 0, f < 0, f < 0, f < 0 (12)

Gornja funkcija zapravo je funkcija tražene količine rada, a veća količinatraženoga rada u prethodnom je modelu povezana s manjom (stopom)nezaposlenosti. Što se tiče mjerenja njezinih sastavnica, tehnologiju je vrloteško mjeriti, relativna količina kapitala (k) ovdje je mjerena putem relativnogopsega investicija u opremu po jedinici radne snage, pod pretpostavkom da jeopseg investicija (I) proporcionalan količini kapitala (I~K) , a ljudski kapitalmjeren je udjelom osoba s višom ili visokom školom (e) u zbroju zaposlenih (upravnim osobama) i nezaposlenih. Budući da se podaci o radnoj snazi odnosena kraj trećeg mjeseca, korespodentni podaci o plaćama odnose se naprethodnu godinu (kasniji, uostalom, nisu niti dostupni). Radna snaga odnosnonazivnik stope nezaposlenosti ne uključuje individualne poljoprivrednike.Navedeni podaci prikazani su u tablicama.

Rezultat statističke procjene verzije jednadžbe (12) na objedinjenimžupanijskim podacima za 2005. i 2006. godinu, uz pretpostavku da nemaznačajnih razlika u cijenama između županija, jest sljedeći:

ln u = -19 + 3,2 ln w – 0,79 ln k -1,4 ln e R = 0,554(2,9) (3,7) (2,9) N = 42

Predznaci ispred koeficijenata teorijski su očekivani - prosječna plaća djelujepozitivno na stopu nezaposlenosti, a investicije i obrazovanost djelujunegativno. Svaki od koeficijenata statistički je značajan. Ako se Grad Zagrebisključi iz uzorka, vrijednosti koeficijenata i njihova statistička značajnost postajusamo malo manji. Stoga nije pretjerano uzimati u obzir konkretne vrijednostikoeficijenata. Tako povećanje prosječne plaće za 10 posto, uz nepromijenjenopseg investicija i obrazovanost radne snage, povećava stopu nezaposlenostiza 32 posto (primjerice s 12 na 16 posto). Povećanje investicija po radniku za 10posto smanjuje stopu nezaposlenosti za gotovo 8 posto, dok povećanje udjelaviše obrazovanih za 10 posto smanjuje stopu nezaposlenosti za 14 posto.Premda konkretne vrijednosti koeficijenata ne treba zanemarivati, vrlo jevjerojatno da bi precizniji i obuhvatniji podaci donijeli još pouzdanije procjenevrijednosti spomenutih koeficijenata.

Može se zaključiti, dakle, da rezultati statističke analize uglavnom potvrđujuosnovna teorijska očekivanja, te da je stoga potrebno nastaviti istraživanje uistome smjeru, ali pomoću kvalitetnijih podataka.

w k h A

t-1

2

2

Stopa nezaposlenosti, prosječna plaća, sastav radne snageprema obrazovanosti i investicije u opremu

2 Prema neoklasičnoj teoriji gospodarskog rasta, količinu kapitala po radniku u tzv. stabilnomstanju (steady state) određuje opseg investicija po radniku.

24

Tablica 2.7

Omjer nezaposlenih,investicija, te

VŠS i VSSprema radnoj snazi

i bruto plaća

Izvor: DZS; HZZ; autorovi izračuni. Napomena: podaci o radnoj snazi odnose se na ožujak.


ŽupanijaBruto

plaća '04.Stopanezap. (%)

Invest./radna sn.

VŠVS/rad. sn. (%)


ŽupanijaBruto

plaća '05.Stopanezap. (%)

Invest./radna sn.

VŠVS/rad. sn. (%)

Zagrebačka



Karlovačka

Varaždinska




Ličko - senjska



Brodsko - posavska

Zadarska


Šibensko - kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zagrebačka



Karlovačka

Varaždinska




Ličko - senjska



Brodsko - posavska

Zadarska


Šibensko - kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

16,2 7,5 15,7 5652

15,6 5,8 14,6 4791

31,4 7,8 13,5 5359

28,0 7,4 15,2 5498

15,8 7,8 14,3 4887

21,5 7,4 16,0 5403

29,5 7,1 12,8 4958

14,7 12,1 21,8 5925

23,2 11,3 14,9 5444

34,8 3,6 12,0 4821

22,7 6,8 14,3 4943

31,9 4,7 14,2 5045

22,5 10,9 19,0 5765

28,8 7,0 16,0 5101

28,8 7,8 16,3 5507

35,0 4,6 13,5 5126

23,9 6,6 21,0 5625

8,9 13,3 20,0 5915

20,4 7,2 20,8 5717

18,0 7,9 13,8 4702

10,0 24,0 29,5 7136

17,6 10,3 15,8 5928

17,0 5,8 15,1 4990

42,4 10,9 13,9 5640

36,4 6,9 15,6 5750

16,6 8,0 14,6 5099

24,5 8,1 16,3 5599

41,0 4,6 12,9 5154

15,5 13,5 22,4 6232

29,6 7,5 15,9 5490

51,7 6,4 12,4 4952

29,2 6,2 15,6 5090

44,2 5,8 14,8 5231

26,8 12,1 20,3 6022

36,5 8,9 16,5 5382

33,6 7,0 16,7 5614

48,6 6,0 13,8 5291

28,9 10,4 21,6 5885

9,3 17,2 20,3 6223

23,0 9,9 21,4 5997

20,0 8,9 13,8 4728

10,1 26,8 29,7 7486

25

Tablica 2.8.1

Zaposleni i bruto plaćaprema obrazovanostiu prerađivačkojindustriji

2.8

U prikazani su podaci o zaposlenima i plaćama u pravnim osobamau prerađivačkoj industriji, ukupno i prema razini obrazovanosti, u 2005. godini,što je posljednja godina za koju su dostupni podaci o plaćama. Prosječna plaća(w ) za zaposlene koji nemaju višu ili visoku školu (L ) izračunati su na temeljujednadžbe (7):

w = (wL – L w ) / L L = L + L

2 2

2 1 1 2 1 2

Sastav zaposlenih i plaće prema obrazovanosti u prerađivačkojindustriji, ukupno i prema spolu

tablici 2.8.1

Između visine prosječne plaće (w) i udjela zaposlenih s višom ili visokom školom(L ) u ukupnom broju zaposlenih (L) u prerađivačkoj industriji po županijamapostoji očekivano čvrsta pozitivna statistička veza:

ln w = 7,4 + 0,49 ln (L / L) R = 0,83(9,6) N = 21

1

1

2

Izvor: DZS; autorovi izračuni. Napomena: podaci o zaposlenima odnose se na ožujak.

Prerađivačka industrija u 2005. godini

Županija

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Zaposleni u prav. osob. Prosječna bruto plaća

Ukupno VŠVS Ostali Ukupno VŠVS Ostali

13462 1406 12056 5453 10339 4883

9357 616 8741 4070 8953 3726

11420 1236 10184 5318 9353 4828

7727 1047 6680 5052 9792 4309

18029 1262 16767 3905 8863 3532

9833 1422 8411 5601 11429 4616

7837 542 7295 4182 8425 3867

17019 2375 14644 5982 9262 5450

882 47 835 3705 7168 3510

4638 347 4291 4113 9075 3712

4950 331 4619 3847 9059 3474

7232 657 6575 3997 7507 3646

3671 454 3217 5534 9473 4978

15578 1494 14084 4335 7872 3960

4018 385 3633 4853 8559 4460

4514 352 4162 4319 9446 3885

19748 3055 16693 5753 8898 5177

14038 1504 12534 6311 11282 5715

1887 206 1681 5149 6834 4942

9549 677 8872 4182 9014 3813

50098 10969 39129 7272 12273 5870

26

Spomenuta veza nešto je slabija ako se iz uzorka isključi Grad Zagreb. Međutim,udio zaposlenih s višom ili visokom školom pozitivno je povezan i s visinomplaće niže obrazovanih radnika:

ln w = 7,4 + 0,41 ln (L / L) R = 0,728(7,1) N = 21

Štoviše, veza, doduše slabija, postoji čak i kada se odstrane čimbenici kojiutječu i na plaću više obrazovanih radnika (w ), npr. količina kapitala itehnologija, njezinim uvrštavanjem u procijenjenu jednadžbu:

ln w = 6,6 + 0,01 ln w + 0,39 ln (L / L) R = 0,733(0,5) (5,5) N = 21

Povezanost je neznatno slabija ako se iz uzroka isključi Grad Zagreb. Takavnalaz predviđa neoklasična ekonomska teorija prema kojoj na graničnuproduktivnost svakog od proizvodnih faktora utječe količina ostalih proizvodnihfaktora. U ovom slučaju izgleda da, ako je plaća niže obrazovanog rada jednakanjegovoj graničnoj produktivnosti,

w = ∂Y / ∂L

na graničnu produktivnost niže obrazovanog rada pozitivno utječe količina višeobrazovanog rada, uz konstantnu količinu manje obrazovanog rada:

∂ ∂Y / ∂L ∂L

Može se zaključiti, dakle, da ustanovljena statistička veza stoji u skladu steorijskom pretpostavkom da broj više obrazovanih radnika pozitivno utječe naplaću niže obrazovanih radnika.

Ukupan udio više obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih može se podijelitiprema spolu. Podaci o udjelu muškaraca i žena s visokom ili višom školom uukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama krajem ožujka 2005. godineprikazani su u .

Utjecaj udjela više obrazovanih muškaraca (L ) i žena (L ) u ukupnom brojuzaposlenih (L) na prosječnu plaću (w) u prerađivačkoj industriji po županijamaprikazuje sljedeća regresijska jednadžba:

ln w = 8 + 0,055 L / L+ 0,024 L / L R = 0,807(4,7) (1,5) N = 21

Koeficijent ispred udjela više obrazovanih muškaraca puno je veći i statističkiznačajniji nego koeficijent ispred udjela više obrazovanih žena. Rezultat je jošmalo snažniji ako se iz uzorka isključi Grad Zagreb. Rezultat implicira dapovećanje udjela više obrazovanih muškaraca za, primjerice, 1 postotni boddonosi povećanje prosječne plaće za 5,5 posto. Za razliku od toga, povećanjeudjela više obrazovanih žena istog razmjera donosi povećanje prosječne plaćeza samo 2,4 posto. Izgleda, dakle, da u prerađivačkoj industriji obrazovanimuškarci puno snažnije utječe na prosječnu plaću nego obrazovane žene.Razlog tome zacijelo leži u razlici u sadržaju obrazovanja – u muškaraca jevjerojatno više inženjera, a u žena ekonomista i pravnika. Prvi pridonoseukupnoj produktivnosti rada u prerađivačkoj industriji vjerojatno više negopotonji.

2 1

1

2 1 1

2 2

2 1

1M 1F

1M 1F

2

2

2

3

( ) / > 0 (13)

tablici 2.8.2

3 Udjeli nisu logaritmirani jer je udio više obrazovnih muškaraca veći nego udio više obrazovanihžena. Stoga bi ista postotna promjena prvog izražena u postotnim bodovima bila puno veća odpostotne promjene potonjeg. (Npr. 50-postotna promjena udjela sa 6 posto na 9 posto upostotnim je bodovima znatno veća od 50-postotne promjene udjela s 2 na 3 posto.)

27

Daljnja analiza pokazuje da udio više obrazovanih muškaraca u ukupnom brojuzaposlenih približno jednako snažno utječe na prosječnu plaću žena (w ) kao iudio više obrazovanih žena:

ln w = 7,8 + 0,044 L / L+ 0,047 L / L R = 0,786(3,3) (2,6) N = 21

Za razliku od toga, udio više obrazovanih žena puno slabije djeluje na prosječnuplaću muškaraca (w ) nego udio više obrazovanih muškaraca:

ln w = 7,8 + 0,044 L / L+ 0,030 L / L R = 0,740(3,5) (1,7) N = 21

Navedeni rezultati, dakle, dodatno podupiru nalaz o snažnijem utjecajuobrazovanosti muškaraca na ukupnu produktivnost rada u prerađivačkojindustriji.

F

F 1M 1F

M

M 1M 1F

2

2

Tablica 2.8.2

Udio zaposlenihs višom ili visokomškolom u zaposlenimai bruto plaćaprema spoluu prerađivačkojindustriji

Izvor: DZS; autorovi izračuni.

Županija

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

M Ž M Ž M Ž

Bruto plaća

Prerađivačka industrija u 2005. godini

Udio u uk. zaposlenima (%)

Visoka šk. Viša šk.

4,5 2,3 2,7 1,0 5743 4730

1,9 1,3 2,0 1,4 4907 3297

4,5 3,0 2,3 1,0 5638 4563

4,2 2,5 4,8 2,1 5569 4116

2,0 1,5 1,6 1,9 4559 3304

4,5 5,6 2,4 2,0 5802 5346

2,2 1,4 2,1 1,1 4640 3465

5,2 3,5 3,9 1,4 6275 5126

1,5 0,7 2,5 0,7 3966 3122

3,2 1,5 2,0 0,7 4348 3656

2,5 1,5 1,6 1,0 4306 3241

4,1 1,5 2,4 1,1 4272 3258

6,2 2,5 2,7 1,0 5966 4410

3,4 2,9 2,3 1,0 4689 3741

3,9 1,6 3,3 0,8 5080 4091

3,2 1,4 2,3 1,0 4763 3361

6,3 3,6 3,9 1,6 6296 4348

4,2 2,0 3,1 1,5 6998 4890

4,5 2,4 2,8 1,2 5393 4284

2,0 1,3 1,9 1,9 5051 3160

9,7 7,1 3,4 1,7 7843 6397

28

2.9 DODATAK:

U prikazan je broj stanovnika po županijama u 2001. godini, zatimunutarnja (međužupanijska) neto migracija od 2002. do 2006. godine, omjerneto migracije i stanovništva, te bruto domaći proizvod po stanovniku. Podaci zaGrad Zagreb i Zagrebačku županiju prikazani su zajedno jer u velikoj mjeri činejedinstveno lokalno tržište rada i stoga jedinstvenu migracijsku destinaciju. Zavećinu je županija unutarnja neto migracija tijekom promatranog razdoblja bilanegativna. Pozitivna neto migracija zabilježena je u Istarskoj županiji, GraduZagrebu i Zagrebačkoj županiji, te Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj,Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

4

Proizvod po stanovniku i opseg unutarnjih migracija

tablici 2.9

Na prikazan je odnos između bruto domaćeg proizvoda odnosnodohotka po stanovniku i relativnog opsega unutarnjih migracija. Uočljivo je da jeopseg pozitivan, tj. da su županije s većim proizvodom po stanovniku zabilježile iveći relativni opseg neto migracija. Tako je visok opseg neto migracija zabilježenu Istarskoj županiji, te u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koje imajurazmjerno visok proizvod po stanovniku, dok je vrlo nizak odnosno negativanrelativni opseg neto migracija zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji koje imajurazmjerno nizak proizvod po stanovniku. Veliki izuzetak od navednog odnosa jeZadarska županija u kojoj je ostvarena visoka pozitivna neto migracija premdaproizvod po stanovniku nije visok. Izuzetak je donekle

slici 2.9

4 Unatoč tome, neto migracija u Zagrebačku županiju iz drugih županija daleko je veća nego uGrad Zagreb (10044 osoba naspram 914).

Tablica 2.9

Relativne migracijei BDP po stanovniku

Županija

Zagrebačka i Grad Zagreb

Krapinsko-zagorska


Karlovačka

Varaždinska



Primorsko-goranska

Ličko-senjska


Požeško-slavonska

Brodsko-posavska

Zadarska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska



Istarska


Međimurska


Stanovništvo2001.

Interna netomigracija

2002.-2006.

Omjer(%)

BDP/ st.2004. (kn)

1088841 10958 1,0 72834

142432 -151 -0,1 33195

185387 -2646 -1,4 36064

141787 -1084 -0,8 35784

184769 -493 -0,3 41478

124467 -690 -0,6 43891

133084 -2033 -1,5 35832

305505 1822 0,6 55080

53677 39 0,1 61431

93389 -1659 -1,8 35264

85831 -1554 -1,8 34436

176765 -3589 -2,0 28161

162045 3576 2,2 38088

330506 -2460 -0,7 37238

112891 594 0,5 34786

204768 -4454 -2,2 27482

463676 -885 -0,2 38426

206344 3549 1,7 66280

122870 -900 -0,7 45747

118426 -452 -0,4 37645

29

Slika 2.9

Odnos izmeđuBDP-a po stanovnikui relativnih migracija

i Šibensko-kninska županija. Pojavi izuzetaka vjerojatno je pridonijela izgradnjaprometne infrastrukture i politika naseljavanja u spomenutim županijama.

Ako se iz uzorka isključe spomenute dvije županije, povezanost izmeđuproizvoda po stanovniku (y) i relativne neto migracije (m) brojčano opisujesljedeća regresijska jednadžba:

m = -36 + 3,3 ln y R = 0,742(6,8) N = 18

2

Regresijski koeficijent ispred logaritma proizvoda po stanovniku pokazuje da jerazina proizvoda veća za primjerice, 10 posto, povezana s relativnim opsegomneto migracija većim za 0,33 postotna boda. Drugim riječima, razina proizvodaveća za 10 posto povećava neto doseljeno stanovništvo iz drugih županija za0,33 posto ukupnog stanovništva. Može se zaključiti, dakle, da gospodarskiuvjeti u velikoj mjeri utječu na unutarnju migraciju stanovništva.

Analiza podataka po županijama pokazuje sljedeće: proizvodnu funkcijuobilježava konstantan prinos od opsega; udio rada u ukupnom dohotku izgledarazmjerno visok; elastičnost supstitucije rada kapitalom uslijed veće plaće većaje od jedinice; elastičnost supstitucije manje obrazovanog rada višeobrazovanim radom uslijed veće relativne plaće manje obrazovanog rada neštoje veća od jedinice; relativna ponuda više obrazovane radne snage slabo djelujena relativnu plaću više obrazovanog rada, ali snažno djeluje na relativnu stopunezaposlenosti više obrazovane radne snage, što ukazuje na nefleksibilnostrelativne plaće; manja potražnja za radom donosi veću stopu nezaposlenosti imalo manju prosječnu plaću, što ukazuje na nefleksibilnost prosječne plaće;prosječna plaća povećava stopu nezaposlenosti, a investicije u opremu iobrazovanost radne snage je smanjuju; udio više obrazovanih u ukupnom brojuzaposlenih u prerađivačkoj industriji povećava plaću manje obrazovanih; udioviše obrazovanih muškaraca u zaposlenima u prerađivačkoj industriji snažnijedjeluje na prosječnu plaću nego udio više obrazovanih žena; proizvod odnosnodohodak po stanovniku pozitivno djeluje na relativnu unutarnju neto imigraciju.

2.10 Sažetak


ZGGiŽ

IST

PRI

ZAD

ŠIB

VUK

BROPOŽ

VIR

-2,5

-2,0

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

20 30 40 50 60 70 80

BDP po stanovniku (tisuće kn)

Rel

ativ

niop

seg

mig

raci

ja(%

)

30

Funkcija zapošljavanjapo županijama3.

U prikazani su podaci o broju zaposlenih s evidencije nezaposlenih,broju novoprijavljenih osoba na evidenciji nezaposlenih, te broju prijavljenihpotreba za radnicima po županijama u posljednje tri godine. Također je prikazani broj novoprijavljenih žena. Navedeni podaci mogu se statistički povezati putemtzv. funkcije zapošljavanja koja dovodi u odnos broj novozaposlenih (NZAP) sjedne strane, te broj novoprijavljenih nezaposlenih (NNEZ) i broj prijavljenihpotreba poslodavaca odnosno traženih radnika (TRAŽ) s druge strane:

NZAP = f(NNEZ, TRAŽ) (14)

Pretpostavljajući konstantan prinos od opsega, tj. da je faktor povećanja brojanovozaposlenih jednak faktoru povećanja broja novoprijavljenih i traženihradnika,

xNZAP = f(xNNEZ, xTRAŽ) (15)

gornja funkcija može se specificirati analogno Cobb-Douglasovoj funkcijeproizvodnje, gdje je zbroj eksponenata na argumentima funkcije jednak jedinici,a C označava konstantu:

NZAP = C NNEZ TRAŽ + ß = 1 (16)

Logaritamskom transformacijom jednadžbe (16), ali bez nametanja teorijskepretpostavke o konstantnim prinosima od opsega, dobiva se jednadžbapogodna za statističku procjenu i provjeru spomenute pretpostavke:

ln NZAP = ln C + ln NNEZ + ß ln TRAŽ (17)

Rezultat procjene jednadžbe (17) na podacima za 21 županiju u posljednje trigodine, uzmajući u obzir strukturu novoprijavljenih nezaposlenih prema spolu, tj.udio žena (ž), jest sljedeći:

ln NZAP = 0,19 + 0,80 ln NNEZ + 0,19 TRAŽ – 0,56 ln ž R =0,975(24,7) (5,7) (4,7) N = 63

Dobiveni rezultat pokazuje da je broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba većiza, primjerice, 10 posto, uz isti broj traženih radnika, povezan s brojemnovozaposlenih većim za 8 posto, dok je broj traženih radnika veći za 10 posto,uz isti broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba, povezan s brojemnovozaposlenih za gotovo dva posto. Na razini županija, dakle, brojnezaposlenih puno snažnije djeluje na zapošljavanje nego broj traženih radnika.Budući da je zbroj koeficijenata ispred logaritama spomenutih varijabli vrlo blizujedinice, može se zaključiti da je potvrđena teorijska pretpostavka okonstantnom prinosu od opsega. Osim toga, utvrđeno je da udio žena veći za,primjerice, 10 posto (npr. udio od 55 posto naspram udjela od 50 posto) povezans brojem novozaposlenih manjim za 5,6 posto. Udio žena u ukupnom brojunovoprijavljenih nezaposlenih osoba, dakle, djeluje negativno na opsegzapošljavanja.

α ß

2

α

α

tablici 3

31

Tablica 3

Novozaposleni,traženi radnicii novoprijavljeninezaposleni

Zagrebačka



Karlovačka

Varaždinska




Ličko - senjska



Brodsko - posavska

Zadarska


Šibensko - kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

Izvor: HZZ.

Županija

Godina 2005. 2006. 2007. 2005. 2006. 2007.

Novozaposleni Traženi radnici

Županija

Godina 2005. 2006. 2007. 2005. 2006. 2007.

Novoprijavljeni ukupno Novoprijavljene žene

Zagrebačka



Karlovačka

Varaždinska




Ličko - senjska



Brodsko - posavska

Zadarska


Šibensko - kninska



Istarska


Međimurska

Grad Zagreb

6532 6650 6441 4829 6367 7580

3234 3388 2859 3137 3666 3505

7113 7536 7057 4996 5091 5220

4990 5132 5222 2946 3390 3091

6636 6681 5680 5844 7152 6740

3547 3966 3910 4325 5163 3735

5404 6202 6340 2433 3344 3579

7553 10112 9676 7398 10956 13671

1757 1812 1794 1626 1285 1962

4311 5099 5216 2232 2856 3442

3195 3196 3221 2654 1974 2026

5735 5905 6223 2460 2832 3881

4818 4406 4905 4844 4988 5105

13868 14441 14582 9141 8927 9368

4296 4564 4747 4031 4105 4383

8531 9397 9447 4297 5952 5809

16539 17691 18279 8222 9252 11793

6284 6077 6076 8523 9785 10508

4591 4917 4756 5313 6019 5346

3929 3912 3843 4346 5069 5111

18027 18376 16415 16972 22344 25632

11101 11031 8941 6262 6471 5437

5353 5049 4008 2800 2833 2349

11224 10925 9772 5620 5479 5316

7404 6834 6221 3577 3492 3349

8934 8372 7159 4205 4211 3642

5490 5541 5276 2567 2758 2665

8847 8985 8412 4285 4520 4394

14487 15207 12971 8476 8956 7825

2625 2877 2201 1307 1458 1168

6885 7461 7059 3373 3942 3717

5377 5327 4740 2457 2590 2423

10461 10686 9667 4994 5584 5090

9111 9862 8445 5183 8951 5209

21445 21753 19974 10527 11256 10413

7357 7687 7188 3827 4284 4044

12978 13382 13292 6091 6467 6504

28873 30896 27797 16068 17430 16000

9275 9503 8100 5926 6059 5332

6985 7332 6505 4043 4201 3892

5821 5568 4895 2924 2932 2690

32031 28885 23837 17460 16002 13506

32

Documents

GODINA IX. BROJ 4 - HZZ › UserDocsImages › Bilten2007_4.pdf · Slika 1.2.1 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u Primorsko – - goranskoj županiji da Grad Zagreb, zajedno