Gospodarski_kalendar_2013

NAKLADNIK

Novinsko, nakladniko i trgovako d.d.10000 ZAGREB - Trg bana J. Jelaia 3

ISSN 0432-111Gospodarski kalendar

ZA NAKLADNIKA Andreja VRCAN

GLAVNI UREDNIK Branko HORVAT

UREDNICI Goran BEINRAUCH, Branko HORVAT, Vitomir PATKO

GRAFIKA PRIPREMA VJESNIK d.d., Zagreb

ILUSTRACIJE Boidar POLJARI-Largo

TISAK VJESNIK d.d., Zagreb

SURADNICIdoc. dr. sc. Martina SKENDROVI-BABOJELI, doc. dr. Klara BARI, Branka aki-BOBI, dipl. ing. agr., Sinaj BULIMBAI, dr. sc. Mile ULJAT, dr. sc. Sanja FABEK, Goran FRUK, dipl. ing. agr., Ivan GAPAR, dipl. ing. agr., Ivana ILIJA, dipl. ing. agr., Ana Marija JAGATI-KORENIKA, dipl. ing. agr., prof. dr. sc. Tomislav JEMRI, Darko KANTOCI, dipl. ing., mr. sc. Draen KAUI, Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing., dr. sc. Tomislav KOS, Marija KRANJEVI, dipl. ing., dr. vet. med. Kruno LAEC, Sreko LJUBLJANOVI, mr. sc. Tatjana MEIMUREC, Ivan MILIEVI, dipl. ing. agr., prof. dr. sc. Tihomir MILIEVI, Marin MIHALJEVI-ULJ, dipl. ing. agr. Mirela OSREAK, dipl. ing. agr., dr. sc. Vesna OI, mr. sc. Chiara PAGLIARINI, dr. sc. eljko PAVII, Darko PETANJEK, Marija PETIR, dipl. ing. agr., dr. sc. Miroslav POJE, dr. sc. Darko PREINER, Ivana PUHELEK, dipl. ing., agr. dr. med. Vera DUI-PRIBIEVI, prof. dr. sc. uro SENI, Marcel STIPANII, dipl. iur., Daniela SUKALI, dipl. iur., prof. dr. sc. Zlatko SVENJAK, mr. sc. Stanislav TAMBUK, mr. sc. Emil TEFANEK, mr. sc. Milorad UBI, Zoran TIMARAC dipl. ing., prof. dr. sc. Nina TOTH, doc. dr. sc. Darko UHER, Vice VERI dipl. ing. agr., AntonijaVRDOLJAK, dipl. ing. agr., Marko VUETI, dipl. ing. agr. dr. sc. Nevio ZDOLEC, Milorad ZORII, dipl ing. agr.

2013.P U S P S N

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

Sijeanj Veljaa OujakP U S P S N

1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28

P U S P S N1 2 3

4 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

P U S P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

Travanj Svibanj LipanjP U S P S N

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

P U S P S N1 2

3 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30

P U S P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

Srpanj Kolovoz RujanP U S P S N

1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

P U S P S N1

2 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930

P U S P S N1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

Listopad Studeni ProsinacP U S P S N

1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30

P U S P S N1

2 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930 31

4U POLJU. Njive su obino zatiene snjenim pokrivaem, a zbog kolebanja temperatu-ra (nou niske, danju sunano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati prohodom traktora ili konja. Ako u sijenju ne padne snijeg i izostanu niske tempe rature, nastavljaju se jesenski radovi zimska brazda uz zaoravanje mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli, isputa se voda koja lei na njivi. Izrauju se planovi proljetnih i ostalih radova tekue godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sje-me, gnojiva, zatitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled uskladitenih proizvoda (repa, krumpir u trapovima), koji se utopljavaju.U STAJI. Posebna se pozornost poklanja hranidbi suprasnih krmaa i steonim junicama i kravama. Preivaima se uz sijeno daje i svjea gomoljasto-korijenasta hrana uz do-datak koncentrata. Silaom se hrani sva stoka jer je to najbolja hrana. Perad, a osobito kokoi nesilje, dre se na toplom uz umjetno svjetlo. Ovari u ovom mjesecu obavljaju mrkanje ovaca radi ljetnog janjenja.U VINOGRADU. Tko rigola, krajnji mu je rok da to obavi, kopaju se jame za sadnju cijepo-va, dovozi se stajnjak za proljetnu gnojidbu. Prireuje se kolje, premazuje smolom ili nekim od sredstava za zatitu drva, namae u otopinu modre galice. Pregledava se iano-betonska armatura i po potrebi popravlja. Nabavljaju se lozni cijepovi, alat se priprema, nabavlja ili popravlja, kopaju se jame za sadnju na praznim mjestima.U VONJAKU. Uredite voke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Provedite zatitu od zeeva. Ako nisu preniske temperature, iskopajte jame za sadnju.U POVRTNJAKU. Planira se uzgoj povra u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se ili kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi. Pripremaju se tople lijehe, klijalina zemlja i bioenergetski materijal. U zatienom prostoru priprema se tlo za sjetvu zelja ranog, kelja ranog, cvjetae rane, brokule rane i salate. Na otvorenom pro-storu siju se graak i bob-mahunar. Pregledava se povre u trapu, podrumu i tavanu.U PODRUMU. Kuajte vino kako biste provjerili njegova organoleptika svojstva (boju, bistrou, okus i miris). Posebnu panju posvetite mirisu. Kod mladih vina esto se pojavi miris po sumporovodiku ili gnjilim jajima. Obvezno u vinu odrediti alkohol, ukupne kiseline, hlapljive kiseline te koliinu uku-pnog i slobodnog sumpora. Svi ovi podaci moraju biti upisani na kartonu koji je pri-vren na sudu (bavi, cisterni). Taloenje soli vinske kiseline proces je koji poinje u tijeku alkoholnog vrenja i nastavlja se zavretkom vrenja, poglavito u nadolazeim hladnim danima. To je prirodni proces koji stabilizacijom moramo privesti kraju, prije razlijevanja vina u boce. Stabilizaciju provodimo izlaganjem vina niskim temperaturama u frigoureajima ili prirodnim putem. Meutim, stabilnost se moe postii dodavanjem vinu metavinske kiseline.U VRTU. Zemlju pognojite stajskim gnojem, mineralnim gnojivom ili razbacajte kompost. Ako ima snijega, skinite ga s grana ukrasnog drvea i grmlja. Provedite zatitu od zeeva. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenim prostorijama pregledajte i povremeno ih zalijte.U SKLADITU. Odravati nisku temperaturu penice, jema, kukuruza i slinih proizvoda.U PRIOBALJU. U vonjaku se iste i orezuju stabla, suhe i bolesne grane i granice se spaljuju, za topla vremena obavljaju se i svi ostali poslovi. Mogu se saditi i presaivati voke, kopaju se jame, suzbija medi. Vinograd se orezuje, sade cijepovi, popravlja i postavlja naslon. Sjetva povra u klijalita: kelj rani, kupus rani, salata. Sjetva povra na otvorenom: bob-mahunar, graak-bia, salata proljetna. Sadnja povra: krumpir rani.

Kalendar radova u sijenju

5SIJEANJ maloboinjak

SUNCE U SIJENJU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U SIJENJUDAN IZLAZI ZALAZI

5. 07 h 33 min 16 h 29 min posljednja etvrt 04 h 59 min11. 07 h 31 min 16 h 35 min mla 20 h 45 min19. 07 h 26 min 16 h 46 min prva etvrt 00 h 46 min27. 07 h 19 min 17 h 57 min utap 05 h 40 min

Zemlja najblie Suncu (perihel) ........................................................... 2. I. u 6 hVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesena temperatura zraka u veem dijelu kontinentalne Hrvatske kree se oko -1,3 C, a du obale i na otocima oko 7,5 C. Najtopliji je krajnji jug Republike Hrvatske s vie od 9 C.Osijek -1,6 C Zagreb -1,0 C Hvar 8,9 CNajobilnije oborine su u Gorskom kotaru i Lici, oko 130 l/m2, a u nizinskom pojasu oko 50 l/m2. Uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 80 l/m2.

U 1 NOVA GOD., Marija Bogorod. S 2 Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski 3 Ime Isusovo, Cvijeta, Anastazija P 4 Anela Folinjska, Dafroza S 5 Telesfor, Emilijan, Gaudencije, Milka N 6 TRI KRALJA - Baltazar, GAPAR, MELKIOR P 7 Rajmund, Rajko, Lucijan U 8 Severin, Teofil S 9 Julijan, Vilim 10 Agaton, Dobroslav P 11 Honorat, Neven, Bernard S 12 Ernest, Tatjana N 13 KRTENJE ISUSOVO, Hilarije, Veronika P 14 Feliks, Sreko U 15 Pavao pustinjak, Stoija S 16 Marcel, Oton, Mislav 17 Antun opat, Vojmil P 18 Priska, Liberata, Biserka S 19 Mario, Kanut, Ljiljana, Marta N 20 Fabijan i Sebastijan P 21 Agneza, Janja, Ines, Nea U 22 Vinko akon i mu., Vice S 23 Ema, Vjera 24 Franjo Saleki, Bogoslav P 25 Obraenje sv. Pavla ap. S 26 Timotej i Tit, Bogoljub N 27 Angela Merici, Julije P 28 Toma Akvinski, Tomislav U 29 Valerije, Konstancije, Zdeslav S 30 Martina, Gordana, Darinka 31 Ivan Bosco, Marcela, Viktor

6U POLJU. Poinje prihrana penice i ostalih ozimih usjeva ozime zobi, rai, jema i uljane repice duinim i kompleksnim mineralnim gnojivima s poveanim sadrajem duika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi penice, zobi, rai i jema, drljaju se i prozrauju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se moebitna voda isputa u jarke, kanale i vodo-tokove.

U STAJI. Za toplih dana oko podneva staju treba prozraiti, a stoka se puta na svjei zrak. Tada se staja temeljito oisti i poprave manje tete. Hranidbi stoke i dalje treba po-kloniti punu panju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje drati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske poinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajue mjesto.

U VINOGRADU. Kad je povoljno vrijeme, moe poeti rezidba vinograda. Mogu se obaviti svi proputeni radovi kopanje jama, vaenje starih i osuenih okota, popravak naslona, nabava i izrada kolja, gnojidba stajnjakom i kompleksnim mineralnim gnoji-vom, nabava cijepova i pripravaka za zatitu bilja.

U VONJAKU. Nastavite ureivati voke. Rane od rezanja premaite voarskim vo-skom. Prihranjuju se voke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. Provjeravajte za-titu od zeeva.

U POVRTNJAKU. Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijali-nom zemljom. Pripremaju se klijalita za sjetvu ili pikiranje biljica. Provodi se njega sijanog povra iz sijenja. U zatienu prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rana cvjetaa, rana brokula, rana rajica, rana paprika, patlidan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, graak, luk, mrkva, perin, rotkvica. Na otvore-nom prostoru sadi se enjak, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artioka. Sadi se rajica u plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povre.

U PODRUMU. U ovom mjesecu, kao i svakom daljnjem, provodimo kontrolu vina s obzirom na koliinu sumpornog dioksida, ukupnog i slobodnog, to obvezno unosimo na karton na sudu. Zatim kuamo vino i bave nadolijevamo, tako da uvijek budu pune. Ako se vino prirodnim putem nije izbistrilo, bistrimo odreenim bistrilima (elatina, bentonit i dr.). Nakon provedenog bistrenja, ako elimo imati kristalno bistro vino, a pogotovo ako ga punimo u boce, moramo provesti filtriranje vina.

U VRTU se ree ivica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Moete saditi neke vrste lukoviastog cvijea ako zemlja nije smrznuta.

U SKLADITU. Pazi na miris proizvoda. Ako se ito poelo zagrijavati, provjeriti ima li kukaca (iaka) te primijeniti odgovarajui insekticid.

U PRIOBALJU. Breskva se titi od titaste ui i moljca, maslina se lijei od aavice. U vinogradu se dovrava rezidba i sadnja, provodi zimska zatita od bolesti i tetnika i prska protiv korova.Sjetva povra u klijalitu: paprika rana, patlidan, rajica rana.Sjetva povra na otvorenom: bob-mahunar, celer, cikla, graak-bia, kapula, mrkva, per-in, rotkvica, parga, pinat.Sadnja povra na otvorenom: artioka, enjak, kapula, krumpir.

Kalendar radova u veljai

7VELJAA svijeen P 1 Brigita, Miroslav S 2 SVIJENICA, Marija N 3 Sv. Bla, Sv. Vlaho P 4 Andrija Corsini, Veronika Jeruz. U 5 Agata, Dobrila, Jagoda S 6 Doroteja, Dorica 7 Rikard, Drislav P 8 Jeronim Emilijani, Jerko S 9 Apolonija, Sunana N 10 BL. ALOJZIJE STEPINAC P 11 Gospa Lurdska, Mirjana U 12 Damjan, Zvonimir S 13 PEPELNICA Katarina Ricci, Boidarka 14 Sv. Valentin, Zdravko P 15 Vitomir, Agapa, Klaudije S 16 Julijana, Miljenko, Danijel N 17 1. KORIZMENA ISTA, Aleks, Darko P 18 imun, Bernardica, Gizela U 19 Konrad, Ratko S 20 Leon, Lav, Lea Kvatre 21 Petar Damiani, Damir P 22 Tvrtko Kvatre S 23 Polikarp, Grozdan, Romana N 24 2. KORIZMENA PAISTA, Montan, Modest P 25 Viktorin, Hrvoje U 26 Sandra, Branimir, Aleksandar S 27 Donat Zadarski, Gabrijel 28 Roman, Vikica, Bogoljub

SUNCE U VELJAI (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U VELJAIDAN IZLAZI ZALAZI

3. 07 h 11 min 17 h 07 min posljednja etvrt 14 h 57 min10. 07 h 02 min 17 h 17 min mla 08 h 21 min17. 06 h 52 min 17 h 28 min prva etvrt 21 h 32 min25 06 h 38 min 17 h 40 min utap 21 h 32 min

Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 1,6 C, uz obalu i na otocima oko 8,0 C, a u sredinjem planinskom podruju -0,5 C. Pojava prvih cvjetova visibabe, podbijela i afrana znak je nastupa fenolokog pretproljea.Osijek 1,4 C Zagreb 1,7 C Hvar 9,3 CSrednje mjesene koliine oborina u sredinjem planinskom dijelu iznose oko 125 l/m2, u nizinskom pojasu oko 45 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 75 l/m2.

8U POLJU. Nastavlja se prihrana ozimih usjeva duinim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. To je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura jare penice, zobi, rai i jema. U usjev ozime penice i ozimog jema usijava se crvena djetelina. Sredinom mjeseca poinje sjetva eerne repe, jare grahorice, jaroga stonoga graka, jare uljane repice i stonih repa. Rana sjetva tih jarina ne smije uslijediti u travnju jer bitno smanjuje prirod. Nabavljaju se sjeme i zatitna sredstva za kulture koje se siju u travnju i svibnju. Uzimaju se uzorci za kemijsku analizu tla i za potrebe proljetne sjetve.

U STAJI. Stoka se nakon zimske hranidbe treba dovesti u dobru kondiciju, posebnu panju posvetiti izbalansiranoj hranidbi. Ne putati na ispau i uvati od prehlade jer se poinju linjati.

U VINOGRADU. Ovog je mjeseca u vinogradu najvie posla od rezidbe, kolidbe, kopanja do ranoga proljetnog prskanja. Rigolano se tlo mora razmjeriti, iskopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Pri rezidbi se iskapaju posueni i iznureni okoti i kopaju jame za nadosaivanje.

U VONJAKU je vrijeme tretiranja bresaka nekim bakrenim sredstvom protiv kovra-vosti lia. I dalje se obavlja rez radi ureenja vonjaka. Sade se nove voke, a stare se prihranjuju.

U POVRTNJAKU. U zatieni prostor siju se rajica, paprika, patlidan, rani kupus, kelj, cvjetaa, brokula, korabica, celer, salata, poriluk, njeguje se sijano i saeno povre u veljai u zatienom i otvorenom prostoru. Predsjetveno se priprema tlo za sjetvu i sadnju povra. Provodi se zatita povra od bolesti i tetnika. Na otvorenom prostoru siju se: bob-mahunar, cikla, mrkva, perin, parga, crni korijen, graak, pastrnjak, rotkva, rotkvica, pinat, blitva. Na otvorenom polju sade se kupus, kelj, salata, artioka, parga.

U PODRUMU. Kontrola vina, ponovno kuajte vino, jer ono je iva tvar, stalno pod-lono promjenama. To je vaan posao u tijeku dozrijevanja vina, a provodite ga sve do stavljanja vina u boce. Za uvanje i dozrijevanje vina vana je podrumska mikroklima, pod kojom podrazumijevamo temperaturu i vlanost zraka. Najpovoljnija temperatura je od 12 do 16 C, a vlanost zraka od 65 do 70 %. Ventilacija podruma (prozraivanje) pridonosi dozrijevanju vina.

U VRTU se poinje s unitavanjem korova kemijskim sredstvima ili mehaniki. Sade se ukrasno drvee i grmlje. Reu se rue i ukrasno grmlje.

U SKLADITU. Provjeriti ima li rupica na kukuruzu i penici ili se vide moljci odnosno ici.

U PRIOBALJU. Bere se rano povre, u klijalitima se njeguje rasad, na otvorenom sadi kupus, kelj i salata, siju mahune i tikvenjae. Breskve i bademi prskaju se protiv kovr-avosti lista, dovrava se ureenje vonjaka, masline se gnoje. Nakon zavrenih radova vinograd se kopa uz dodatak mineralnih gnojiva.Pikiranje u klijalite: paprika rana, patlidan, rajica rana.Sjetva povra na otvoreno: bob-mahunar, celer, cikla, komora, mrkva, perin, rotkvica, parga.Sadnja povra u plastenik: kelj rani, kupus rani, salata proljetna.

Kalendar radova u oujku

9OUJAK gregurjevak P 1 Albin, Hadrijan, Jadranko, David S 2 Lucije, edomil, Iskra, Ines N 3 3. KORIZMENA BEZIMENA, Marin, Kamilo P 4 Kazimir, Eugen U 5 Euzebije, Vedran, Teofil S 6 Marcijan, Viktor, Zvjezdana 7 Perpetua i Felicita, Rua P 8 Ivan od Boga, Iva, Boko S 9 Franciska, Franjka, Franika N 10 4. KORIZMENA SREDOPOSNA, Krunoslav P 11 Firmin, Tvrtko, Kandid, Blanka U 12 Teofan, Bernard, Maksimilijan S 13 Rozalija, Patricija, Modesta 14 Matilda, Milijana P 15 Longin, Veljko, Vjekoslava S 16 Julijan, Smiljan, Hrvoje N 17 5. KORIZMENA GLUHA, Patrik, Domagoj P 18 iril Jeruzalemski U 19 Sv. JOSIP, zaru. BDM, Josipa S 20 Niceta, Dionizije, Vladimir 21 Serapion, Vesna P 22 Oktavijan, Jaroslav, Lea S 23 Oton, Turibije, Draen N 24 CVJETNICA, Latin, Javorka, Katarina vedska P 25 Blagovijest, Maja U 26 Montan i Maksima, Emanuel, Goran S 27 Lidija, Rupert, Lada 28 VELIKI ETVRTAK,Priska, Sonja, Polion P 29 VELIKI PETAK (post i nemrs) S 30 VELIKA SUBOTA, Kvirin, Viktor, Vlatko N 31 USKRS VAZAM, Benjamin, Natalija

SUNCE U OUJKU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U OUJKUDAN IZLAZI ZALAZI


Poetak proljea ........................................................... 20. III. u 12 h 02 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesena temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kree se od 5,8 C u nizinskim, do 4,1 C u plan-inskim predjelima. Uz obalu mora, sa srednjom temperaturom od oko 10,1 C ve se osjea nailazak proljea. Poetak cvatnje maslaka znak je ranoga fenolokog proljea.Osijek 6 C Zagreb 5,8 C Hvar 10,9 CRaspodjela srednje koliine oborina slina je kao i u sijenju, u planinskom dijelu oko 130 l/m2, u nizinskom pojasu oko 50 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 85 l/m2.

10

U POLJU. Najvei radovi u travnju su sjetva glavnih proljetnih kultura. Poetkom mje-seca siju se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj polovici sije se kukuruz, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci, zatim kasniji, i na kraju srednje rani i opet rani, to ovisi o podruju i klimatu. Zatiuju se ozimi usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od irokolisnih i u vlatanju strogo pazei na izbor herbicida. Obavlja se prvo tretiranje repiinog sjajnika ako se pojavi (repica u stadiju pupanja prije grananja).

U STAJI. Stoka izlazi na ispau ili se poinje hraniti zelenom hranom, postupno, da ne bi dolo do probavnih tegoba. Ako se krmaa prasi, treba odojcima osigurati toplinu ako nastupi razdoblje hladnog vremena.

U VINOGRADU. Dovravaju se poslovi koji nisu obavljeni proli mjesec. Poetkom mjeseca sade se cijepovi u ve pripravljene jame uz dodatak stajskog i mineralnoga gno-jiva. Potkraj mjeseca, ako je loza porasla, moe se plijeviti i prvi put prskati.

U VONJAKU. Po zavretku svih proljetnih radova tlo se obrauje i po potrebi gnoji. Zatita od zeeva skida se potkraj mjeseca kad se valja pripremiti i za proljetna prskanja. Pratiti izvjetaje prognozne slube i prskati prema uputama.

U POVRTNJAKU. Provodi se kaljenje prijesadnica za izlazak na polje. Redovito se njeguje sijano i saeno povre iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajue postupke protiv tetnika. U zatiti od bolesti ne preskoiti postupke na plamenjai luku-kapuli i enjaku. Prihranjuje se ranije saeno povre. Na otvorenom prostoru siju se: cikla, dinja, mahuna, krastavci, lubenice, mrkva, perin, rajica, papri-ka, patlidan, brokula, tikvice, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, pinat, kupus, kelj, korabica, parga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika, rajica, patlidan, brokula, krumpir, kelj, cvjetaa, korabica, salata, parga, hren.

U PODRUMU. Opet provedite kontrolu vina, i to kuanjem, i obvezno odredite ukupni i slobodni sumpor (SO2) kako bi titio vino od utjecaja kisika i sprijeio razvoj bolesti, posebno octikavosti. Bavu nadoliti jer uvijek mora biti puna. U toplim krajevima osi-gurati provjetravanje nou, pogotovo ako je podrum nadzemni, osim ako je klimatiziran, odnosno ako je vino u inoks cisternama. Ako razlijevamo vina u boce, moraju biti kri-stalno bistra, to postiemo filtriranjem, kao i pravilno zasumporena.

U VRTU je vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga se zali-jevaju i prihranjuju.

U SKLADITU. Bacanjem zrna po povrini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima, upotrijebiti insekticid ili manje koliine odmah troiti.

U PRIOBALJU. Posaeno povre tititi od bolesti i tetnika, istiti tlo od korova i prema potrebi zalijevati. Osloboene gredice pripremaju se za novu sadnju ili sjetvu. U vonjaku se provode redovne mjere zatite od bolesti i tetnika. Vinogradi se plijeve, poinje priprema za zatitu. Sjetva povra na otvorenom: celer, cikla, dinje, grah-ma-hunar, krastavac, lubenica, mrkva, paprika, patlidan, rajica, tikvice. Sadnja povra na otvorenom: paprika, patlidan, rajica.

Kalendar radova u travnju

11

TRAVANJ jurjevak P 1 USKRSNI PONEDJELJAK, Hugo, Anastazija U 2 Franjo Paulski, Dragoljub S 3 Rikard, Cvijeta, Ratko 4 Izidor biskup, Strahimir, iga P 5 Vinko Ferrerski, Berislav S 6 Vilim, Celzo, Rajko, Celestin N 7 USKRSNA Bijela, Ivan de la Salle P 8 Julije, Alemka U 9 Vinko Ferrerski, Demetrije S 10 Apolonije, Sunica 11 Stanko, Stana P 12 Julije, Viktor S 13 Ida, Martin I. papa N 14 3. USKRSNA, Valerijan Tiburcije P 15 Krescencije, Anastazija, Bosiljka U 16 Josip Benedikt Labre, Bernardica S 17 Rudolf, Robert, imun, Anicet 18 Eleuterije, Amadej, Roman P 19 Konrad, Ema, Marta S 20 Marcijan, Teotim, Vilim, Leon, Berta N 21 4. USKRSNA, Dobri pastir, Anzelmo, Goran P 22 Soter i Kajo, Teodor U 23 Sv. Juraj, uro, urica, Adalbert S 24 Fidelis, Vjera, Vjeran 25 Sv. Marko ev., Maroje P 26 Kleto i Marcelin S 27 Bl. Ozana Kotorska, Jakov Zadranin N 28 5. USKRSNA, Petar Chanel, Euzebije, Ljudevit P 29 Katarina Sijenska, Kata U 30 Pio V. papa

SUNCE U TRAVNJU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U TRAVNJUDAN IZLAZI ZALAZI


Uskrs ........................................................... 8. IV.Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 10,7 C, uz obalu i na otocima oko 13,6 C, a u sredinjem planinskom podruju oko 8,4 C. Pravo fenoloko proljee nastupa listanjem lipe krupnoliste i bukve te cvjetanjem divljeg kestena.Osijek 11,2 C Zagreb 10,5 C Hvar 14,3 CSrednje mjesene koliine oborina u sredinjem planinskom dijelu iznose oko 115 l/m2, u nizinskom pojasu oko 65 l/m2, a uz obalu i na otocima prosjek je oko 70 l/m2.

12

U POLJU. Nastavlja se i dovrava sjetva kukuruza. Na ozimim itaricama obavlja se posljednje tretiranje protiv irokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim itaricama penice, zobi, rai i jemu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Zapoinje zatita ozimih itarica od bolesti i tetnika. Obavlja se moebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije cvatnje).U STAJI. Sva stoka poinje se hraniti zelenom svjeom hranom, no kod toga treba biti oprezan da ne doe do nadma. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj drebadi dobro je dati uz pau neto zobi te im njego-vati kopita. Mlada goveda i ostali podmladak te rasplodna stoka neka to vie borave na panjaku.U VINOGRADU. Loza je u punom porastu i kad proe opasnost od mrazeva pone se plijeviti. Kod toga pazimo koje emo mladice ostaviti za iduu godinu bez obzira na to jesu li rodne ili nerodne. Kod okota koji su vrlo oteeni od zime ili su se osuili, osta-vimo mladice koje tjeraju s podnoja i od kojih idue godine oblikujemo trs. Jo jednom pregledamo prskalice i pripremljena sredstva za zatitu i poinjemo prskati prema upu-tama antiperonosporne slube: veu se narasle mladice.U VONJAKU su voke u cvatu. Tlo se ispod voaka okopa i prihranjuje.U POVRTNJAKU. Provodi se zatita protiv svih nametnika na povru, posebice protiv plamenjae luka-kapule i rajice. Okopava se povre, prihranjuje se i plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povra. Tlo se dri na ugaru do sadnje novog povra. Ako je vrijeme suno, jae se zalijeva povre, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cikla, mahuna, mrkva, perin, brokula, kupus, kelj-pupar, cvjetaa, podzemna koraba, rotkva, crni korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: rajica, patlid-an, brokula, celer, salata, poriluk.U PODRUMU. Provoditi redoviti pregled vina, kako smo ve spomenuli (analiza vina, nadolijevanje). Prema potrebi, vino dosumporiti. Ako prije nismo punili vino u boce sada je pravi trenutak. Puniti se moe samo dozrelo, zdravo i stabilno vino, znai mora biti postignut puni razvoj mirisne komponente vina, svojstvene sorti od koje potjee. Podrumar je taj koji odreuje trenutak punjenja vina u boce, na temelju kemijske analize i organoleptike ocjene vina. Ve smo spomenuli poslove koji prethode punjenju vina (bistrenja, bistrilima ako je potrebno, a filtriranje je obvezno). Prije svakog punjenja vina u boce punilicu moramo isprati sredstvom za dezinfekciju kako bismo unitili mikrofloru (bakterije i kvasce).U VRTU. Okapa se bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba poeti zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.U SKLADITU. Potroiti stare zalihe itarica. Oistiti prostoriju za novo ito. Obaviti nune zidarske radove. Svjee obojiti zidove.U PRIOBALJU. U vonjacima se provode redovite mjere zatite od bolesti i tetnika. Posebice sprjeavati crvljivost plodova trenje i maraske. U vinogradu se nakon plijev-ljenja nastavlja sa zatitom od peronospore i pepelnice. Povrtnjaci se iste od korova, tite od bolesti i tetnika, beru se dozrele kulture i posebno se pazi da biljke imaju u tlu dovoljno vlage.Sjetva povra: cikla, celer, grah-mahunar, mrkva, perin.Sadnja povra: paprika, patlidan, rajica.

Kalendar radova u svibnju

13

SVIBANJ filipovak S 1 PRAZNIK RADA, Josip Radnik 2 Anastazije, Eugen P 3 Filip i Jakov ap., Mladen S 4 Florijan, Cvijeta, Cvjetko N 5 6. USKRSNA NED., Maksim, Anelko P 6 Dominik Savio U 7 Sv. Dujam, Duje S 8 Marija Posrednica, Bratoljub 9 Spasovo, Mirna P 10 Gospa Trsatska S 11 Mamerto, Franjo Hieronim N 12 7. USKRSNA NED., Sv. Leopold Mandi P 13 Gospa Fatimska U 14 Matija ap., Matko S 15 Izidor seljak, Sofija, Sonja 16 Ivan Nepomuk, Nenad P 17 Paskal, Pako S 18 Ivan I. papa, Venancije N 19 DUHOVI, Celestin, Rajko, Ivan, Teofil P 20 Bernardin Sijenski U 21 Andrija Bobola, Dubravka S 22 Helena, Jagoda, Renata, KVATRE 23 Deziderije, eljko, Nadan P 24 Marija Pomonica, KVATRE S 25 Beda asni, Grgur VII. Papa, KVATRE N 26 PRESVETO TROJSTVO, Filip Neri, Zdenko P 27 Augustin Canterburyjski, Brun U 28 German, Vilim, Velimir S 29 Maksim, Ervin, Veeslav 30 TIJELOVO, Ivana Arka, Ferdinand P 31 POHOD BDM, Vlado

SUNCE U SVIBNJU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U SVIBNJUDAN IZLAZI ZALAZI

2. 04 h 38 min 19 h 08 min posljednja etvrt 12 h 15 min10. 04 h 26 min 19 h 18 min mla 01 h 30 min18. 04 h 17 min 19 h 27 min prva etvrt 05 h 26 min25. 04 h 10 min 19 h 34 min utap 04 h 36 min31. 04 h 06 min 19 h 40 min posljednja etvrt 19 h 59 min

Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednje mjesene temperature zraka na cijelom su podruju Hrvatske prele 10 C. U nizinskom dijelu iznose oko 1,5 C, du obale i na otocima oko 17,7 C, a u sredinjem planinskom podruju oko 13,5 C. Poetak cvatnje bagrema oznaava fenoloko rano ljeto.Osijek 16,4 C Zagreb 15,1 C Hvar 18,4 CU sredinjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne oko 115 l/m2 oborina, a u nizinskom pojasu i du obale i na otocima ta je koliina podjednaka i iznosi oko 75 l/m2.

14

U POLJU. Nastavlja se meuredna kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavina koje nisu do tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji. Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno osloboenim povrinama konjom krmnog bilja. Vrlo uspjeno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura krae vegetacije, kao krumpira i graha. U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se konja graho-rice, crvene djeteline i ve drugi otkos lucerne za sijeno uz krae zadravanje u otkosima zbog manjeg gubitka lia i kvalitete openito. Poetak lipnja najpogodniji je u gotovo svim naim krajevima za konju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvali-tetnije sijeno. U drugom i treem desetodnevlju obavlja se etva ozimog jema i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silau, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silau ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za etvu rai, jarog jema, jare penice, jare zobi.

U STAJI. U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paa i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgo-varajuih minerala i vitamina. Staje treba odravati hladnim i to je vie mogue unita-vati muhe koje uznemiravaju stoku.

U VINOGRADU. U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu, pa je i mnogo poslova. Prije cvatnje ga oplijevimo, zatitimo od peronospore i pepelnice sisteminim fungi-cidima te prvi put prskamo protiv sive trulei. Nakon cvatnje nastavljamo zatitom i prihranom duinim gnojivima.

U VONJAKU se obavlja zatita voaka. Ne tretiraju se voke iji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i poinje berba ranih sorti.

U POVRTNJAKU. Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povra, zatita rajica, krum-pira, luka-kapule, enjaka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na povru. Plijeve se korovi, sve vie treba zalijevati povre. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, salata, radi, ratika, brokula, perin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetaa, brokula, kupus, kelj, kelj pupar, paprika, patlidan, korabica kasna, salata, poriluk.

U PODRUMU. U ovom mjesecu najvanije je kontrolirati vino, onako kako smo ve opisali, a to znai kuati vino i provjeriti sadraj sumpornog dioksida, posebno sadraj slobodnog, koji ne smije biti manji od 20 mg/1. Temperatura podruma u ovom i nadola-zeim toplim mjesecima mora se odravati na 12 do 16 C.

U VRTU se provodi zatita protiv korova i raznih tetnika kemijskim sredstvima ili mehanikim postupcima.

U SKLADITU. Prskati povrine insekticidom nekoliko dana prije unoenja novog ita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potroene smjestiti u posebnu prostoriju.

U PRIOBALJU. U vinogradu je najvaniji posao zatita od peronospore i pepelnice uz ostale radove oko njega. Masline se tite od moljaca, a maraska od ospiavosti. U povrt-njaku se bere dozrelo povre, ostalo se redovito zalijeva, titi od bolesti i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetaa i ostale kulture koje se rasauju za jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povra: artioka, bamija, celer, cikla, cvjetaa, grah mahunar, kelj zimski, kelj pupar, kupus zimski, mrkva, perin, poriluk, radi, rajica.

Kalendar radova u lipnju

15

LIPANJ ivanak S 1 Marija Majka Crkve, Mladen N 2 Marcelin i Petar, Eugen P 3 Karlo Lwanga i dr. U 4 Sv. Kvirin Sisaki S 5 Bonifacije, Valerija, Darinka 6 Norbert, Neda, Paulina P 7 PRESVETO SRCE ISUSOVO, Robert, Sabinijan S 8 BEZGR. SRCE MARIJINO, arko, Vilim N 9 Efrem, Ranko, Rikard P 10 Margareta, Greta, Biserka U 11 Borna, Jolanda S 12 Bosiljko, Ninko 13 Sv. Antun Pad., Tonica P 14 Rufin, Elizej S 15 Sv. Vid, Modest i Krescencija N 16 Franjo, Gvido P 17 Adolf, Laura, Bratoljub U 18 Marko i Marcelijan, Ljubomir S 19 Romuald, Rajka, Bogdan 20 Naum Ohridski, Silverije, Margareta P 21 Alojzije, Slavko, Vjeko S 22 DAN ANTIFAISTIKE BORBE, Paulin N 23 Sidonija, Zdenka P 24 Roenje Ivana Krstitelja U 25 DAN DRAVNOSTI, Dominik S 26 Ivan i Pavao, Virgilije 27 Ladislav, Vlatko P 28 Neven, Irenej S 29 Sv. PETAR I PAVAO N 30 Rimski prvomuenici, Emilija

SUNCE U LIPNJU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U LIPNJUDAN IZLAZI ZALAZI

8. 04 h 02 min 19 h 46 min mla 16 h 58 min18. 04 h 01 min 19 h 51 min prva etvrt 18 h 25 min23. 04 h 03 min 19 h 53 min utap 12 h 33 min30. 04 h 06 min 19 h 52 min posljednja etvrt 05 h 55 min

Poetak ljeta ........................................................... 21. VI. u 06 h 04 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 18,9 C, uz obalu i na otocima 21,7 C, a u sredinjem planinskom podruju 16,6 C. Poetak i ope cvjetanje lipe sitnoliste znak je nastupa fenolokoga pravog ljeta.Osijek 19,6 C Zagreb 18,6 C Hvar 22,3 CSrednje mjesene koliine oborina se kreu od 125 l/m2 u planinskom dijelu do 90 l/m2 u nizinskim predjelima. Du obale i na otocima uz 65 l/m2 nasluuje se skori godinji minimum padalina.

16

U POLJU. etvu treba obaviti u to kraem roku zbog koliine i kakvoe priroda kao i ekonominosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i ureenje tla obavlja se dok je jo kombajn na njivi, radi uvanja dragocjene vlage i razgradnje etvenih ostataka, klijanja, nicanja i unitavanja korova navedenom obradom.U isto vrijeme siju se postrne kulture krae vegetacije za zrno, silau ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stona repa i rauola.Srpanj je mjesec izvoenja kanalske i putne mree, drenae, ravnanja, podrivanja, kr-tienja, kalcizacije, lumizacije i drugih hidrotehnikih i agromelioracijskih zahvata na ureenju tla na osloboenim povrinama. Nakon etve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.

U STAJI. Sad ve planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba tititi od vruine i davati joj dosta hladne i iste vode.

U VINOGRADU. Uz stalnu zatitu prema uputama antiperonosporne slube, u vino-gradu se veu mladice, a potkraj mjeseca obavlja se i zelena rezidba. Tlo se prekopa uglavnom plitko da se sprijei isparavanje i sauva vlaga. Njeguju se posaeni cijepovi, posebno se pazi na uklanjanje brandusa.

U VONJAKU se beru ljetne vrste voa. Provodi se maliranje. Neke vone vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.

U POVRTNJAKU. Povre je edno, treba ga sve vie zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povra. Povre se zatiuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopa-va se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povre, to se redovito ini poslije zalijevanja ili kie. Sije se: cikla, grah-mahunar, mrkva, perin, kupus, kelj, cvjetaa, salata, radi, endivija, poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj pupar, cvjetaa, brokula, salata, korabica, radi, poriluk.

U PODRUMU. Provode se isti poslovi kao i u prethodnom mjesecu.

U VRTU je najvaniji posao razbijanje pokorice tla. Rue se gnoje i okuliraju. Lukovi-asto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.

U SKLADITU. Suho ito spremiti u suhu, hladnu i zranu prostoriju.

U PRIOBALJU. Bere se povre koje dozrijeva u ovom mjesecu, ostalo se zalijeva i njeguje. Priprema se tlo za sadnju, a potkraj mjeseca poinje sadnja. U vinogradu se nastavlja zatita od pepelnice i plamenjae i ostali poslovi prema potrebi. S maslina se uklanjaju izdanci i prskaju se prije napada muhe.Sjetva povra: brokula-kavulin, celer, cikla, cvjetaa, endivija, grah-mahunar, kelj, kine-ski kupus, kupus zimski, mrkva, perin, poriluk, radi, salata.Sadnja povra: cvjetaa, kelj pupar, kelj zimski, krumpir jesenski - mladi, kupus zim-ski, salata jesenska.

Kalendar radova u srpnju

17

SRPANJ jakopovak P 1 Aron, imun, Estera U 2 Oton, Martinijan, Vinja S 3 Sv. Toma apostol, Tomo 4 Elizabeta, Laura P 5 Sv. iril i Metodije, Antun M., Zakarija S 6 Marija Goretti, Bogomila N 7 Klaudije, Vilibald, Vilko P 8 Akvila i Priscila, Hadrijan, Eugen U 9 Bl. Marija Petkovi, Leticija, Nikola Pik. S 10 Amalija, Ljubica, Veronika 11 Benedikt op., Dobroslav P 12 Mohor, Ivan G., Mislav S 13 Majka Boja Bistrika, Henrik, Hinko N 14 Kamilo de Lellis, Gapar, Miro P 15 Bonaventura, Dobria U 16 Gospa Karmelska, Karmela, Elvira S 17 Aleksije, Branko, Marcelina 18 Fridrik, Emilija, Bruno P 19 Aurelija, Zora, Zlatka, Makrina S 20 Sv. Ilija prorok, Iljko, Margareta N 21 Lovro Brindizijski, Daniel, Danica P 22 Marija Magdalena, Manda, Lenka U 23 Brigita, Apolinar, Ivan Cassian S 24 Kristina, Mirjana, Kunigunda 25 Sv. Jakov apostol, Jaka P 26 Joakim i Ana, roditelji BDM S 27 Kliment Ohridski i dr., Natalija N 28 Nazarije i Celzo P 29 Marta, Flora, Blaenka, Mira U 30 Petar Krizolog, Rufin, Ana S 31 Sv. Ignacije Lojolski, Vatroslav

SUNCE U SRPNJU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U SRPNJUDAN IZLAZI ZALAZI

8. 04 h 12 min 19 h 50 min mla 08 h 16 min16. 04 h 19 min 19 h 45 min prva etvrt 04 h 20 min22. 04 h 25 min 19 h 39 min utap 19 h 17 min29. 04 h 33 min 19 h 31 min pposljednja etvrt 18 h 45 min

Zemlja najdalje od Sunca (afel) ........................................................... 5. VII. u 16 hVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesena temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kree se od 20,2 C u nizinskim, do 18,9 C u planinskim predjelima. Uz obalu mora sa srednjom temperaturom od oko 24,5 C osvjeenje se trai u moru.Osijek 20,9 C Zagreb 20,0 C Hvar 24,9 CMaksimum oborina u nizinskom je pojasu oko 90 l/m2, a u planinskom i primorskom dijelu Hrvatske nastupa godinji maksimum s oko 60 odnosno 45 l/m2.

18

U POLJU. Nastavlja se s ureenjem tla. Obavlja se plitko oranje prethodno praenih str-nita. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probi-raju i uskladituju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i istih trava ili djetelina. Kraj kolovoza posljednji je rok konje otava.

U STAJI. Odabiru se grla koja e se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i prodaju. Stoka koja je bila na ispai dohranjuje se prekrupom od jema, kukuruza ili zobi u eljenim koliinama. Perad za jesensku prodaju tovimo prisilno i slobodno.

U VINOGRADU. Zatita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca obavi se prikraivanje mladica, a ranozrele stolne sorte se odlistavaju i po mogunosti mreama tite od ptica i kukaca. Prema potrebi veu se mladice, uklanja-ju korovi, odrava opa urednost vinograda.

U VONJAKU beru se ljetne vrste voa. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se cije-pljenja na spavajui pup. Ukoliko nema kie, voke se zalijevaju.

U POVRTNJAKU. Pojaan je napad nametnika i potrebna je redovita zatita. Sve vie se tlo sui i sve vie treba povre zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura. Sije se: blitva, mrkva, perin, grah-mahunar, salata, radi, endivija, pinat, poriluk, luk sre-brenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: cvjetaa, kupus, kelj, kelj pupar, brokula, salata, radi, endivija, ratika, korabica, poriluk, ljutika.

U PODRUMU. Sve strojeve, runjau-muljau, preu pregledati i neispravne popraviti, sve sue (bave, kace, cisterne) urediti, oviniti i sumporiti, kako bi zdrave prihvatile mot odnosno masulj crnoga groa. Vrijeme je nabavke enolokih sredstava K-meta-bisulfita, sumpovina, selekcioniranih vinskih kvasaca i dr.

U VRTU ree se crnogorina ivica. Crnogorino drvee se sadi i presauje. Ocvale trajnice razmnoavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijee sadi se na otvoreno.

U SKLADITU. Prebaciti ito da se ohladi i prozrai. Ukloniti nepoeljne primjese. Pripremiti skladite za kukuruz ili omoguiti razdvajanje penice od kukuruza.

U PRIOBALJU. U vinogradu poinje berba ranih i stolnih sorata, a u podrumu pripreme za berbu vinskih. Uz ureenje podruma treba pregledati pribor i postupiti prema potrebi. Obavlja se ljetna rezidba vinje i masline, beru se i sue roga, badem i smokva.Sjetva povra: cvjetaa, endivija, kelj pupar, kelj zimski, kupus zimski, krumpir mladi, ljutika, poriluk, radi, ratika, salata.

Kalendar radova u kolovozu

19

KOLOVOZ velikomenjak 1 Alfons L., Vjera, Nada P 2 Gospa od Anela, Porcijunkula S 3 Bl. Augustin Kaoti, Lidija N 4 Ivan Vianney, Justin P 5 DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, Nives U 6 Preobraenje Gospodinovo S 7 Siksto papa, Kajetan, Donat 8 Dominik, Dinko, Neda P 9 Sv. Edita Stein, Roman S 10 Lovro akon, Lovorka N 11 Sv. Klara, Jasna P 12 Anicet, Hilarija, Veselka U 13 Poncijan i Hipolit, Kasijan S 14 Sv. Maksimilijan Kolbe, Euzebije, Alfred 15 VELIKA GOSPA, Marija P 16 Stjepan kralj, Sv. Rok, Krunoslav S 17 Hijacint, Liberat, Miron N 18 Sv. Jelena Kriarica, Jelka P 19 Ivan Eudes, Ljudevit, Tekla, Donat U 20 Bernard, Samuel, Porfirije S 21 Pio X. papa, Hermogen 22 BDM Kraljica, Vlasta P 23 Rua Limska, Filip Benicije, Zdenko S 24 Sv. Bartol ap., Baria N 25 Ljudevit kralj, Patricije P 26 Rufin, Zefirin, Jadranko U 27 Monika, Honorat, aslav S 28 Augustin, Gustav, Tin, Pelagije 29 Glavosijek Ivana Krstitelja, Ivanka P 30 Feliks i Adaukt, Gaudencija S 31 Rajmund, Rajko, Optat, eljko

SUNCE U KOLOVOZU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U KOLOVOZU

DAN IZLAZI ZALAZI6. 04 h 43 min 19 h 21 min mla 22 h 52 min

14. 04 h 53 min 19 h 09 min prva etvrt 11 h 57 min21. 05 h 02 min 18 h 56 min utap 02 h 46 min28. 05 h 11 min 18 h 45 min posljednja etvrt 10 h 36 min


Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 19,5 C, uz obalu i na otocima oko 23,9 C, a u sredinjem planinskom podruju 17,9 C.Osijek 20,3 C Zagreb 19,3 C Hvar 24,8 CSrednje mjesene koliine oborina u sredinjem planinskom podruju iznose oko 100 l/m2, u nizinskom dijelu iznose oko 57 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 49 l/m2.

20

U POLJU. Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju rujna sije se ozima grahorica i ozimi graak te njihove smjese s ozimom rai i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimom penicom ili ozimim jemom. U drugoj polovici rujna zapoinje jesensko-zimsko oranje povrina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i osobito u rano proljee) jer bi se u proljee moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i eerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime penice, ozimog jema, ozime rai i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

U STAJI. Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike koliine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lie eerne repe i sl.) treba misliti kako ih iskoristiti u staji za hranu ili stelju.

U VINOGRADU. Groe se pregledava, utvruje stupanj sladora i zdravstveno stanje i utvruje dan berbe. Vinograd treba urediti kako bi berba bila to laka i veselija, a pre-rada groa bra. Ako je potrebna gnojidba stajnjakom, moe se dopremiti za jesensku gnojidbu.

U VONJAKU berba je u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju. Voke je dobro okopati.

U POVRTNJAKU. Zalijeva se prema potrebi. Zatita povra od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, perin, radi, salata, pinat, matovilac. Sadi se: enjak, salata, radi, endivija, artioka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.

U PODRUMU. Prvi dani rujna jo uvijek se mogu iskoristiti za ureenje podruma, zido-va i podova. Jo jednom pregledaju se svi strojevi. Zapoinje se s kontrolom dozrijevanja groa, odreivanjem eera u grou, a kod ranih sorata poinje berba. Meutim, kod crnih sorata treba kontrolirati porast polifenola, koji su jedan od najznaajnijih sastojaka crnog vina.

U VRTU sade se lukovice cvijea koje cvate potkraj zime i poetkom proljea. Sadi se dvogodinje cvijee. Crnogorino drvee valja zaliti.

U SKLADITU. Ako se uva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz, iako je svjee obojena, prskati zidove insekticidom (mala-tion, diklorvos) nekoliko dana prije unoenja.

U PRIOBALJU. Berba groa i njegova prerada plod su uloenog truda tijekom godine. Stoga i jedno i drugo treba obaviti tako da mlado vino bude nagrada i uitak za vinogra-dara. U vrtu se bere preostalo povre, presauje endivija i salata, sade enjak i luk, a siju mrkva, perin, salata i pinat. Masline se gnoje uz istovremenu obradu.Sjetva povra: celer, matovilac, mrkva, perin, radi, salata, pinat.

Kalendar radova u rujnu

21

RUJAN malomenjak N 1 Egidije, Konstancije, Tamara P 2 Kalista, Maksima, Divna U 3 Grgur Veliki, Grga, Gordana S 4 Rua Viterpska, Dunja, Ida, Marcel 5 Bl. Majka Terezija P 6 Zakarija, Boris, Davor S 7 Sv. Marko Krievanin, Blaenko N 8 MALA GOSPA, Roenje Marijino P 9 Petar Klaver, Strahimir U 10 Nikola Tolentinski, Pulherija S 11 Proso i Hijacint, Cvjetko, Miljenko 12 Ime Marijino, Dubravko P 13 Ivan Zlatousti, Zlatko, Ljubo S 14 Uzvienje sv. Kria, Vieslav N 15 Gospa alosna, Dolores P 16 Eufemija, Kornelije i Ciprijan U 17 Rane Sv. Franje, Robert Belarmin S 18 Josip Kupertinski, Sonja, Irena KVATRE 19 Januarije, Suzana P 20 Andrija Kim, Andrijana KVATRE S 21 Sv. Matej ap. i ev., Matko KVATRE N 22 Bl. Ivan Mendez, Toma Vilanovski P 23 Lino, Tekla, Konstancije U 24 Gospa od Otkupljenja, Rupert S 25 Aurelije, Zlata, Rikarda 26 Kuzma i Damjan P 27 Vinko Paulski, Gaj, Berislav S 28 Vjenceslav, Veeslav, Veco N 29 Sv. Mihael, Gabriel i Rafael ark. P 30 Sv. Jeronim, Jerko, Jere, Honorije

SUNCE U RUJNU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U RUJNUDAN IZLAZI ZALAZI


Poetak jeseni ........................................................... 22. IX. u 21 h 44 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

U unutranjosti Hrvatske temperature su se znaajnije spustile, i njene srednje vrijednosti u nizinskim i planinskim predjelima iznose 15,8 C i 14,6 C. U priobalju i na otocima 20,7 C je ljetni ugoaj. Pojava prvih cvjetova mrazovca znak je nastupa fenoloke rane jeseni, a pojava prvih zrelih plodova hrasta i kestena prave jeseni.Osijek 16,5 C Zagreb 15,7 C Hvar 21,8 CU sredinjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne kie oko 135 l/m2, a u nizinskom pojasu 65 l/m2. Du obale i na otocima srednja vrijednost za ovaj mjesec je 95 l/m2.

22

U POLJU. Slobodne povrine nakon krumpira, suncokreta, soje, eerne repe, sirka, kr-mnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim jemom, ozimom rai i sortama ozime penice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenziv-no se nastavlja berba kukuruza, eerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobaanja povrina za sjetvu penice. U listopadu se obavlja najvei dio poslova u godini, jer se preoravaju najvee povrine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i na-stoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad zavrava i optimalni rok za vei dio sorata, to je ovisno o podrujima.

U STAJI. Sve je manje mogunosti ispae i zelene hrane, pa stoka poinje troiti to je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka odreena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec trebaju pronesti kokice koje su se izvalile u proljee. Sve koje nisu pronijele s 5 - 6 mjeseci, treba izdvojiti iz jata kao nesilje.

U VINOGRADU. Nakon berbe osnovni je i najvaniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju.

U VONJAKU sade se nove voke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zaputeni vonjaci se ureuju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih vonjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zatiuje se od glodavaca.

U POVRTNJAKU. Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim povrinama za sjetvu ili sadnju povra u proljee. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povra ovog roka. Iz klijalita se vadi zemlja i razgraeni bioenergetski materijal. Raskuuju se klijalita, klijalini okviri i klijalini prozori. Skladiti se i konzervira povre za zimu. Poinje sjetva boba-mahunara, a na-stavlja mrkva, perin i pinat. Sadi se: enjak, luk-kapula, salata, radi, artioka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.

U PODRUMU. Nastavlja se berba. Berba kod vinogradara koji proizvode predikatna vina moe se produiti, a za proizvodnju ledenih vina na studeni prosinac.Svakog dana tijekom berbe vano je ubrati toliko groa koliko se moe ispreati.

U VRTU sve slobodne povrine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posa-eno u proljee lagano se oree.

U SKLADITU. Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zranu prostoriju.

U PRIOBALJU. Nakon berbe vinograd se gnoji i obrauje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrauje za sljedee kulture koje e se odmah sijati ili saditi.

Kalendar radova u listopadu

23

LISTOPAD miholjak U 1 Terezija od Djeteta Isusa, Remigije S 2 Aneli uvari, Anelko, Anelka, Teofil 3 Maksimilijan, Gerhard P 4 Sv. Franjo Asiki, Franka, Kajo S 5 Sv. Faustina K., Flavijan, Placid N 6 Bruno, Fides, Verica P 7 BDM od Krunice (Ruarija), Rozario U 8 DAN NEOVISNOSTI, imun S 9 Dionizije A., Ivan Leonardi, Abraham 10 Franjo Borgia, Danijel, Darko P 11 Bl. Ivan XXIII. papa, Prob, Emilijan S 12 Serafin, Maksimilijan, Makso N 13 Eduard, Edo, Hugolin, Hugo P 14 Kalist papa, Divko U 15 Sv. Terezija Avilska, Rezika, Valter S 16 Hedviga, Marija Margareta 17 Ignacije Antiohijski, Vatroslav P 18 Sv. Luka ev., Luka S 19 Pavao od kria, Ivan Breb. i Izak N 20 Vendelin, Irena, Miroslava, Sanja P 21 Urula, Zvjezdan, Hilarija U 22 Marija Saloma, Draen S 23 Sv. Ivan Kapistran, Borislav, Severin 24 Antun M. Claret, Jaroslav P 25 Katarina Kotromani, Krizant i Darija S 26 Demetrije, Zvonimir N 27 Sabina, Kontardo, Gordana P 28 Sv. imun i Juda Tadej, Sinia, Tadija U 29 Narcis, Donat, Darko, Ida S 30 Marcel, Marojko, German 31 Alfons Rodriguez

SUNCE U LISTOPADU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U LISTOPADUDAN IZLAZI ZALAZI

5. 05 h 58 min 17 h 30 min mla 01 h 36 min12. 06 h 07 min 17 h 17 min prva etvr 10 h 03 min19. 06 h 17 min 17 h 05 min utap 00 h 39 min27. 06 h 28 min 16 h 52 min posljednja etvrt 00 h 42 min


Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom i planinskom dijelu Hrvatske je podjednaka i iznosi 10,6 C, odnosno 10,0 C. Akumulirana toplina u moru sad polako dolazi do izraaja pa je u priobalju i na otocima uz 16,8 C jo razmjerno toplo. Oznaka fenoloke kasne jeseni je ope opadanje lia listopadnog drvea.Osijek 11,2 C Zagreb 11,5 C Hvar 17,6 CSrednje mjesene koliine oborina kreu se od 134 l/m2 u planinskom podruju, ali i u priobalju i na otocima. U nizinskim predjelima samo oko 57 l/m2.

24

U POLJU. Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime penice, osobito sorata koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne povrine nakon zavretka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeu godinu osobito u sluaju sue.

U STAJI. Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti. Po-jedine vrste hrane utjeu na budui okus mesa i masti, pa o tome treba voditi rauna. Hladni dani ne doputaju da stoka izlazi, ve se treba brinuti za povoljnu toplinu.

U VINOGRADU. Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme doputa, koji su proputeni prolog mjeseca. Rigola se runo ili mehanizacijom gdje doputa teren. Nabavlja se ma-terijal za proljetne radove.

U VONJAKU se obrauje tlo, gnoji se, sade se mlade voke i provodi zatita od niskih temperatura i zeeva.

U POVRTNJAKU. Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon ega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremitima. Sprema se povre za dugotrajno uvanje. Prazne se i raskuuju klijalita, okviri te prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, graak, mrkva, perin, a sadi se: enjak, luk-kapula. Sjetva rajice u plastenik.

U PODRUMU. Vrijeme je pretakanja odvajanja mladog vina jo uvijek djelomice mutnoga magliastog od taloga. Tim postupkom poinje dozrijevanje vina.Kada provesti rani (7 - 14 dana nakon vrenja), a kada kasni pretok (1 - 1,5 mjesec nakon vrenja)? Rani pretok provest emo kod alkoholno slabijih vina, s ciljem dobivanja mla-dog vina, vonih aroma, kao i kod vina gdje nije provedeno taloenje mota, isto tako i kod vina dobivenog od oteenog groa. Tu se provodi tzv. zatvoreni pretok uz pojaa-no sulfitiranje (15 - 20 g/hl k-metabisulfita).Vina pak dobivena od mota s veim sadrajem eera, bogatija ukupnim ekstraktom i pepelom tee se bistre, pa se i pretau kasnije, kao i vina visokog sadraja ukupne ki-seline, za razliku od onih niske ukupne kiseline. Opora jabuna kiselina pod utjecajem mlijeno-kiselih bakterija pretvorila se u blagu, ugodnu mlijenu kiselinu.Sve spomenute poslove koje smo naveli valja provesti kod vina koja su potpuno pre-vrela, a tamo gdje je zbog bilo kojeg razloga ostao dio neprevrelog eera, moramo potaknuti tzv. naknadno vrenje.Na dan biskupa sv. Martina 11. studenoga obavlja se krtenje vina.

U VRTU zatiuju se od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno gr-mlje. Osjetljive vrste zatiuju se od niskih temperatura.

U SKLADITU. Provjeriti miris i temperaturu penice i kukuruza. Ako su tokice, po-traiti kukce (ike ili moljce). Lopatanjem, pri otvorenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti ito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajui insekticid.

U PRIOBALJU. U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljee sadi vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom obradom i gnojidbom.Sjetva povra: bob-mahunar, celer, graak-bia, mrkva, perin.Sadnja povra: enjak, mladi luk.

Kalendar radova u studenom

25

STUDENI sesvetak P 1 SVI SVETI S 2 DUNI DAN N 3 Martin Porres, Hubert, Silvija P 4 Sv. Karlo Boromejski, Dragutin, Drago U 5 Emerik, Mirko, Imbro, Zakarija S 6 Leonard, Vedran, Severin 7 Anelko, Zdenka P 8 Gracija Kotorski, Bogdan S 9 Posveta lat. bazilike, Ivan Lateranski N 10 Leon Veliki, Lavoslav, Lav P 11 Sv. Martin biskup, Davorin U 12 Jozafat, Emilijan, Milan S 13 Stanislav Kostka, Stanko 14 Sv. Nikola Taveli, Ivan Trogirski P 15 Albert Veliki, Berto, Leopold S 16 Margareta, Gertruda N 17 Elizabeta Ugarska, Jala, Liza P 18 Posveta bazilike sv. Petra i Pavla U 19 Krispin, Elizabeta S 20 Feliks Valois, Sreko, Edmund 21 Prikazanje BDM, Gospa od Zdravlja P 22 Cecilija, Cilika S 23 Klement, Milivoj N 24 KRIST KRALJ, Krizogon, Krevan P 25 Sv. Katarina, Erazmo U 26 Konrad, Leonard, Dubravko S 27 Maksim, Severin, Virgilije 28 Jakov M., Sosten P 29 Iluminata, Vlasta S 30 Sv. Andrija ap., Hrvoje, Andreja

SUNCE U STUDENOM (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U STUDENOM

DAN IZLAZI ZALAZI3. 06 h 38 min 16 h 42 min mla 13 h 51 min

10. 06 h 47 min 16 h 33 min prva etvrt 06 h 58 min17. 06 h 57 min 16 h 25 min utap 16 h 17 min25. 07 h 07 min 16 h 19 min posljednja etvrt 20 h 29 min


Sredinja mjesena temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kree se od 5,5 C u nizinskim do prohladnih 3,5 C u planinskim predjelima, a uz obalu mora i na otocima 12,1 C.Osijek 5,6 C Zagreb 5,5 C Hvar 13,9 CSrednje mjesene vrijednosti koliina oborina u planinskom podruju iznose oko 148 l/m2, u priobalju oko 120, a 70 l/m2 u ravnicama.

26

U POLJU. U skladu s prilikama dovrava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnoji-vima. Ranije sijane ozime penice, jeam i ra koji su razvile vie od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroenim povrinama vodu ispustiti.Prosinac je mjesec zbrajanja godinjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u slje-deoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zatit-nih sredstava i rezervnih dijelova za iduu sjetvu. Vlastito struno uzdizanje proizvoai mogu postii praenjem strune literature i posjeivanjem strunih predavanja i itanjem Gospodarskog lista.

U STAJI. S obzirom na hladnou stoka mora biti u toplim stajama, odravati higijenu, a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme doputa, staje se dobro prozrae, obroci se daju redovito u tono odreeno vrijeme, u odreenoj koliini i kakvoi. Perad i nesilice drati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan umjetnim svjetlom.

U VINOGRADU. Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljee, po-pravljaju ice i stupovi, po potrebi se mijenjaju. okoti se iste, mladi zagrnu radi zatite od zime i zeeva. Izrauju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban materijal.

U VONJAKU voke se posaene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i ureuju se kronje. Postavlja se kuica i hrana za ptice.

U POVRTNJAKU. Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se du-boko kopanje ili oranje na svim slobodnim povrinama. Prikuplja se svjei bioenergetski materijal i uva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat i sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i graak. Pikiranje rajice u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zatieni prostor.

U PODRUMU. Ako vino nije pretoeno u studenome, valja ga pretoiti u prosincu. Poinje formiranje vina, znai vino postupno poprima sortna svojstva. Mnogi se sastojci mijenjaju i nastaju novi.Poslije prvog pretoka vino bi trebalo dozrijevati u drvenoj-hrastovoj bavi, jer kroz pore na hrastovim dugama bave prodire kisik koji utjee na promjenu pojedinih sastojaka. Vino i u ovom mjesecu moramo analizirati i kuati, jer je to put postizanja visoke ka-kvoe vina.

U VRTU se alat isti i sprema. Nezasaene povrine na koje se sadi u veljai pokrivaju se liem, travom ili kompostom.

U SKLADITU. Ohladiti zrnatu robu na to niu temperaturu lopatanjem i zraenjem kad je suhi zrak.

U PRIOBALJU. Vinogradi se obrauju, poinje rezidba. Vrtovi se pripremaju za sje-tvu i sadnju. Masline se beru, isti kronja i spaljuju grane, kopaju jame za sadnju.

Kalendar radova u prosincu

27

PROSINAC velikoboinjak N 1 1. DOAA, Eligije, Natalija, Boena P 2 Bibijana, ivka, Blanka U 3 Sv. Franjo Ksaverski, Klaudije S 4 Sv. Barbara, Barica, Ivan Damaanski 5 Saba, Krispina, Slavka P 6 Sv. Nikola biskup, Nika S 7 Ambrozije, Agaton, Dobroslav - KVATRE N 8 2. DOAA, BEZGRENO ZAEE BDM P 9 Valerija, Zdravka, Abel U 10 Gospa Loretska, Julija S 11 Damaz, Damir, Sabin KVATRE 12 Gospa Guadal. Ivana Franciska Chantal P 13 Sv. Lucija, Jasna, Svjetlana KVATRE S 14 Ivan od Kria, piro KVATRE N 15 3. DOAA, Irenej, Bl. Drinske Muenice P 16 Adela, Albina, Zorka U 17 Lazar, Florijan, Izak, Jolanda S 18 Gracijan, Bosiljko, Draen 19 Urban, Tea, Vladimir P 20 Amon, Eugen i Makarije, Dominik S 21 Petar Kanizije, Snjeana N 22 4. DOAA, Honorat, aslav, Zenon P 23 Ivan Kentijski, Viktorija U 24 BADNJAK, Adam i Eva S 25 BOI, Boidar 26 Sv. Stjepan, Krunoslav P 27 Sv. Ivan ap. i ev., Janko, Fabiola S 28 Nevina djeica, Mladen, Nevenka N 29 SV. OBITELJ, Toma Becket, David, Davor P 30 Sabin, Liberije, Trpimir U 31 Silvestar papa, Silvije - zahvala

SUNCE U PROSINCU (U ZAGREBU) MJESEEVE MIJENE U PROSINCUDAN IZLAZI ZALAZI


Poetak zime ........................................................... 21. XII. u 18 h 11 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog raunanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesena temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 0,6 C, a uz obalu i na otocima blagodatnih 8,8 C, a u sredinjem planinskom podruju 1,2 C.Osijek 0,8 C Zagreb 0,8 C Hvar 10,7 CSrednje mjesene koliine oborina u sredinjem planinskom podruju iznose oko 142 l/m2, u nizinskom dijelu oko 60 l/m2, a uz obalu i na otocima oko 116 l/m2.

28

ratarstvoProizvodni program Bc Instituta

Pajda

Utemeljeno 1897.

Bc 572

Bc 532

Prima

Bc hibridi kukuruza FAO GRUPABc 182

100Bc 191

Bc 244200Bc 282

Bc 288 B

Bc 304

300Bc 306Bc 344Bc 354Bc 394

PAJDA

400

Bc 408 BBc 418 BBc 462JUMBO 48Bc 492Bc 4982

KLIPAN

500

Bc 532Bc 566Bc 572Bc 5982Bc 574Bc 582

Bc 666600Bc 6661

Bc 678

Bc 723 700Bc 38W (bijelo zrno) 300Bc 513 p.c. (kokiar) 500SUPERSLATKI (eerac) 200Bc 376 su.su. (eerac) 300OSMAN (peenjak) 200

Bc sorte strnih itarica

Sorte ozime penice

Mihelca

Prima

Bc Mira

Bc Renata

Bc Lira

Bc Anica

Dora

Bc Irena

Bc Tena

Bc Lorena

Sana

Zdenka

Adriana

Ozima durum penica

Primadur

Ozimi dvoredni jeam

Bc Bosut

Bc Vedran

Ozimi vieredni jeam

Favorit

Rekorder

Ozimi tritikale

Bc Goran

Bc Ranko

Ozima zob

Bc Marta

Jari dvoredni jeam

Erih

Bc Alarik

Bc Kalnik

Jara zob

Baranja

Kupa

Istra

Bc sorte krmnog biljaLucernaMirnaPosavinaCrvena djetelinaNadaTalijanski ljuljMirEngleski ljuljampionVlasulja livadnaZelena dolinaVlasulja nacrvenaKoranaVlasulja trstolikaB-18Klupasta otricaB-15Maji repakB-10

SojaRane i srednje rane sorteZlata 0Buga 0Ruica 0Hrvatica 0

Ozimi stoni graakMaksimirski ozimiMaksimirski rani

Bc Institut d.d. Rugvica, Dugoselska 710370 Dugo Selo, HrvatskaKomercijala:Tel.: +385 1 27 81 500, 27 81 520 Fax: +385 1 48 54 [email protected]

Bc Lorena

Bc Anica

Klipan

Bc 418 B

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

oglas gospodarski kalendar_2012:Layout 1 12/4/12 3:01 PM Page 1

29

ratarstvo

Prije sadnje gomolji moraju proi fizioloku dob mirovanja, to u nas nije problem ni kod domaega niti kod uvoznoga sjemena. Gomolji za proizvod-nju ranoga krumpira, koji se naj-ranije nabavljaju i stavljaju na naklijavanje, esto se reu, ime se ujedno prekida i mirovanje. Gomolji se mogu saditi:

Nenaklijali; okca su pro-buena, klijanje je sporo i klice mogu lako biti napadnute od ri-zoktonije i srugih mikroorgani-zama.

Mini-naklijali; gomolji su s malim utozelenim klicama, koje tek to su krenule. Nicanje je bre nego kod nenaklijalih gomolja. Naklijava se u prozirnim vreama.

Naklijali; gomolji se naklijavaju na svjetlu, klice su zelene i vrste, 1-2 cm duge, nicanje je i do 10 dana ranije, brz je razvoj korijena, stabljike su bujne. Naklijavanje se obavlja u kitricama u stakleniku, pod zatitnom folijom vani ili u prostoriji s umjetnim osvjetljenjem. Naklijali gomolji sade se cijeli ili rezani.

Naklijavaju se ako se eli bre dospijee usijeva, ranije zatvaranje sklopa, bolja kontrola korova i ranije zametanje gomolja, ako je vegeta-cijsko razdoblje kratko (sjemenarstvo, rani krumpir), kod sadnje gomolja u tea glinasta tla, kod ranih i srednje kasnih sorata s ranom tehnolokom zriobom, koji se ranije iskapaju, kod sadnje sjemena starije fizioloke dobi osjetljivih sorata na babiavost, kod opasnosti napada rizoktonije i fuza-rijske suhe trulei.

Mini-naklijavanjeMini-naklijavanje se esto primjenjuje u Nizozemskoj, jer zahtijeva

manje rada i priprema sjemena poinje 1 - 3 tjedna prije sadnje. Sjeme koje je uvano na 3 - 4C stavi se u prozirne mreaste vree u prozraan prostor, ili se hlaenje prekine i dopusti porast temperature do 7 - 8C. Po-stoje i posebno konstruirani stalci, nosai prozirnih vrea da se mehanizi-rano mogu puniti i prazniti. Klice na gomoljima spremnim za sadnju kod

Naklijavanje krumpira

r a t a r s t v oProizvodni program Bc Instituta

Pajda

Utemeljeno 1897.

Bc 572

Bc 532

Prima

Bc hibridi kukuruza FAO GRUPABc 182

100Bc 191

Bc 244200Bc 282

Bc 288 B

Bc 304

300Bc 306Bc 344Bc 354Bc 394

PAJDA

400

Bc 408 BBc 418 BBc 462JUMBO 48Bc 492Bc 4982

KLIPAN

500

Bc 532Bc 566Bc 572Bc 5982Bc 574Bc 582

Bc 666600Bc 6661

Bc 678

Bc 723 700Bc 38W (bijelo zrno) 300Bc 513 p.c. (kokiar) 500SUPERSLATKI (eerac) 200Bc 376 su.su. (eerac) 300OSMAN (peenjak) 200

Bc sorte strnih itarica

Sorte ozime penice

Mihelca

Prima

Bc Mira

Bc Renata

Bc Lira

Bc Anica

Dora

Bc Irena

Bc Tena

Bc Lorena

Sana

Zdenka

Adriana

Ozima durum penica

Primadur

Ozimi dvoredni jeam

Bc Bosut

Bc Vedran

Ozimi vieredni jeam

Favorit

Rekorder

Ozimi tritikale

Bc Goran

Bc Ranko

Ozima zob

Bc Marta

Jari dvoredni jeam

Erih

Bc Alarik

Bc Kalnik

Jara zob

Baranja

Kupa

Istra

Bc sorte krmnog biljaLucernaMirnaPosavinaCrvena djetelinaNadaTalijanski ljuljMirEngleski ljuljampionVlasulja livadnaZelena dolinaVlasulja nacrvenaKoranaVlasulja trstolikaB-18Klupasta otricaB-15Maji repakB-10

SojaRane i srednje rane sorteZlata 0Buga 0Ruica 0Hrvatica 0

Ozimi stoni graakMaksimirski ozimiMaksimirski rani

Bc Institut d.d. Rugvica, Dugoselska 710370 Dugo Selo, HrvatskaKomercijala:Tel.: +385 1 27 81 500, 27 81 520 Fax: +385 1 48 54 [email protected]

Bc Lorena

Bc Anica

Klipan

Bc 418 B

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

oglas gospodarski kalendar_2012:Layout 1 12/4/12 3:01 PM Page 1

30

ratarstvo

mini-naklijavanja bijelo su ute boje i nekoliko milimetara duge. Ako uvjeti ne doputaju sadnju, tada se temperatura sjemena mora spustiti na 5 - 6C, a ako je to nemogue, i do sadnje je bar tjedan dana, tada e se pretresa-njem polomiti istjerale klice i omoguiti novo klijanje. Otkidanje klica ne preporuuje se za sorte koje imaju slabu snagu klijanja i slabe klice kao i kod fizioloki staroga sjemena. Ako nije bilo uvjeta za mini-naklijavanje, a sjeme je uvano na 3 - 4C, treba ga zagrijati nekoliko dana prije sadnje bar na 15-25C. U naim uvjetima mini-naklijavanje nije preporuljivo za proizvodnju mladoga krumpira na otocima i priobalju, ali ni za rane usjeve kratkoga razvojnoga ciklusa u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Moe ga se primjeniti za sadnju srednje kasnih sorata, tj. za usjeve dugogoga razvojnog ciklusa.

Naklijavanje gomolja openitoGomolji se ne smiju saditi izravno iz hladnog skladita, kao ni oni pri-

spjeli iz uvoza za hladnog vremena tijekom zime.Gomolje treba to prije istresti iz vrea u kitrice ili na pod u 1,5 - 2

sloja i ako klice slabo kreu zagrijati prostoriju tijekom 1 - 2 dana na 18C (15-20C), da bi se probudile klice i postiglo ujednaeno klijanje.

Ako su okca probuena, prostoriju treba postupno zagrijavati 1 - 2 C/dan do eljenih 15 - 20C, ali i povremeno provjetravati da se osigura potre-ban priljev svjeega zraka za intenzivno disanje probuenih gomolja. Ovisno o eljenom tipu usjeva, po potrebi se vrna klica pretresanjem gomolja odlomi kako bi potjerale i ostale klice. Za proizvodnju ranoga krumpira bolje je ima-li manji broj klica po gomolju, a kod proizvodnje mladog krumpira, koji se najranije kopa, u praksi se esto na rezanoj gomoljnoj jedinici ostavlja samo jedno oko. Otkidanje vrne klice ne preporuuje se za sjeme silne kalibrae, kao ni za fizioloki staro sjeme. Viekratno ponovljeno otkidanje klica, ovi-sno o sorti, na kraju zavrava slabim ili nikakvim klijanjem. Prednaklijava-nje obavljamo u mraku i na razmjerno viim temperaturama radi brzog buenja i rasta klica, da bi se to prije dobile klice 0,5 - 10 mm, koje e

se zatim ovrivati na svjetlu, na temperaturi 5 - 15C, ovisno o uvjetima i stanju sjemena. Saditi se moe i samo prednaklijavane go-molje koji (postupno ohlaeni prije sadnje), prethodno su izloeni tem-peraturnom oku i zatim drani na 18 - 20C 1 - 2 tjedna. Takvim brzim postupkom sjeme e biti jo fiziolo-ki mlado i dat e najvjerojatnije usjev Klijanje

31

ratarstvo

dugog tipa rasta (sporodo-spijevajui usijev).

Za donoenje od-luke o postupku nakli-javanja prilaemo uputu uvjetna naklijavanja i skidanja klica (Tab. 1). Postupak prednaklija-vanja obino traje 1 - 2 tjedna.

Nakon to klice u zamraenoj prostoriji na temp. 15 - 20C dose-gnu duinu 0,5 - 10 mm (15 mm), postupno im se snizuje temp. na 10C i pone ih se osvjetljavati difuznom sunevom svjetlou (prozor), ili flourescentnim lampama oko-mito ovjeenim sa stropa tijekom 11 - 12 h/dan.

Postavlja se jedna flourescentna lampa 40 - 65 W na svakih 4 - 5 m2 poda. Ovrivanje na svjetlu pri temp. od 8 - 10C moe trajati 5 - 6 tjedana.

Svjetlo e usporiti i gotovo zaustaviti rast klica, tako da se prebrzo naklijavanje (izduivanje) klica koi sputanjem temperature na 8 - 10C i poveanjem intenziteta ili duine osvjetljenja. Relativnu vlanost zraka tre-ba odravati tijekom cijelog vremena naklijavanja na 70 - 80%, radi boljeg razvoja korijenovih zaetaka.

Potkraj naklijavanja kad klice ovrsnu i dosegnu duinu 1 - 2 cm, ako uvjeti za sadnju nisu povoljni, temperatura se moe sniziti na 5 - 6C da se zaustavi rast klica, i sjeme e moi ekati optimalne uvjete za sadnju i 1 - 2 tjedna. Dobro naklijale i ovrsle klice zelene su boje s korjeniem ili bez koijenia (prisutnost korjenia je vea kod vee zrane vlage). vr-stinu testiramo tako da uhvatimo za klicu i potresemo, dobro ovrsle klice nee se otrgnuti. Moemo stoga raunati da naklijavanje treba zapoeti 7 - 9 tjedana prije sadnje. Kako vrijeme potrebno za naklijavanje ovisi o temperaturi uvanja sjemena, te o temperaturi svjetla i vlage zraka pri na-klijavanju, ono najee traje 3 - 6,5 tjedana.

Ako je sjeme razvilo duge bijele klice, a nije fizioloki staro (najee drano u vreama), klice treba otkinuti i sjeme staviti nekoliko dana prije sadnje na temperaturi 15 - 20C. Sadit e se sjeme s novokrenulim klicama temp. 10 - 15C, u tlo ne hladnije od 6C.

Stanje sjemena

Vrijeme sadnje

Prethodno skidanje

klica

Uvjeti naklijavanja

temp oC; svjetlo

bez kliceuskoro - 15-20 nekasnije - 5-10 da

s vrnom klicom

uskoro da 15-20 nekasnije da 5-10 da

nekoliko kratkih klica

uskoro ne 15-20 da

kasnije ne 5-10 daduge bijele klice, tvrd gomolj

uskoro da 15-20 ne

kasnije da 10-15 daduge bijele klice, me-kan gomolj

uskoro ne! hladno da

kasnije ne! hladno da

32

ratarstvo

Prvi vaan preduvjet za dobar uzgoj meukulture je pravodob-no uklanjanje predkulture, tako da meukultura ima najmanje 50 dana vegetacije s prosjenom dnevnom temperaturom viom od 9 C. Uz to, meukultura treba 150 - 200 mm vode iz priuve u tlu i oborine u ko-lovozu, rujnu i listopadu, te ciljanu opskrbljenost hranjivima za to bre zatvaranje sklopa.

U dananjim gospodarskim uvjetima, veina ratarskih gospo-darstava uzgaja preteno itne kul-ture. Tako nastaju sueni plodoredi s negativnim posljedicama za plod-nost tla i uz brojne fitosanitarne pro-bleme. Meukulture mogu ublaiti te negativne posljedice. Vano je da redoslijed kultura u plodoredu bude organiziran tako da ostavi prostora za meukulture. Tri najvanije meu-kulture - uljana repica, goruica i facelija - dobro se slau sa svim itnim kulturama.

Ozimi jeam je kultura s najranijom etvom i stoga najpovoljnija za mul sjetvu meukulture. Viegodinja iskustva dokazuju da se kukuruz i e-erna repa uspjeno siju u mul sloj provenulih biljnih ostataka meukulture, sa i bez predsjetvene priprave. Medukultura je korisna i prije krumpira.

Vrste, sorte i termini sjetveUljana repica

Zbog velikog sadraja goruiina ulja i dlakavosti stoka je nerado jede, ali je vrijedna brzorastua biljka za zelenu gnojidbu. Zahvaljujui dubokom korijenu moe izuzimati hranjiva i vodu iz dubljih slojeva tla. Kod ranije sjetve valja raunati s pojaanim generativnim razvojem. Od osamdesetih godina mogu se nabaviti sorte uljane repice otporne na nematode i koje sprjeavaju razmnoavanje populacije nematoda. Upravo zbog biolokoga suzbijanja nematoda u eernoj repi nuna je rana sjetva (krajem srpnja/poetkom kolovoza) uljane repice kao meukulture.

Meukulture obogauju tlo

Ako je tlo u dobrom stanju moemo oe-kivati bogat urod. Meukulture pomau i da tlo bude u dobrom stanju

33

ratarstvo

GoruicaIma dug primarni korijen i

mnogo bonoga korijenja. Stablo i listovi su dlakavi, stoga nije do-bra kao krmna biljka. Brzo raste i ima kratko razdoblje vegetacije, pa je gotovo predodreena za zelenu gnojidbu. Tijekom zime smrzne i obamre i tako stvori vrlo dobre pre-duvjete za mul sjetvu slijedne kul-ture. Postoje sorte koje su otporne i koje nisu otporne na nematode. Za sjetvu vrijede jednake preporuke kao za uljanu repicu: za smanjenje popu-lac ije nematoda to ranija sjetva otporne sorte goruice.

PhacelijaPotjee iz Kalifornije gdje su je nekad koristili kao medonosnu i ukra-

snu biljku. U Europi je brzo postala vana ljetna meukultura koja brzo raste i prilagodljiva je u svaki plodored. Phacelia je biljka kratkog dana, stoga joj valja osigurati dovoljnu pokrivenost tla biljnim ostatcima. Nije dobra kao krmna biljka. Tijekom zime dobro promrzne, a njeni tanki, lo-mljivi biljni ostatci dobri su kao zatita od erozije do sljedee mul sjetve. Danas imamo desetak sorata meu kojima nema veih razlika.

Egzaktna obrada strnitaZahvaljujui kratkoj vegetaciji, navedene tri vrste potkraj ljeta

i poetkom jeseni daju bogat urod biomase - nadzemne biljke i korijenska masa. Osim vode i gnojidbe, termin sjetve me-

ukulture znatno utjee na prinose meu-kulture. Poznato iskustveno pravilo za

ljetne meukulture glasi: Jedan dan u srpnju bolji je od cijeloga tjedna u kolovozu, a jedan tjedan u kolovozu bolji je od cijelog rujna. Optimalno vrijeme sjetve za dobar urod meu-kutlure je razdoblje od sredine prve do kraja druge dekade kolovoza. tj.

od 5. do 20. 08. Kasnija sjetva sma-njuje prinose, napose kod uljane repice i Phacelije.

Za uspjeh sjetve i prinosa meukul-ture vano je da ostatci slame predkultu-

Poslije itne kulture nuno je jednoliko raspodjeljivanje slame i njezino unoenje plitko u tlo

Sjeme meukulture razmjerno je skupo, zato i jednostavnijom tehni-kom valja raditi tono i paljivo

34

ratarstvo

re budu dobro izmijeani i inkorpo-rirani u tlo. To je osobito vano ako slama nije skupljena i odvezena, ako se odustalo od uporabe pluga, ali ako plug bude uporabljen tek sljedee proljee. Na poljima gos-podarstava koja proizvode za trite ostaje do 100 dt slame/ha. Ta slama vee do 5 mm vode/100 dt, meha-ni ki smeta nicanju meukulture i uzrokom je odlaganja sjemena na razliitu dubinu.

Bez pluga ili s njim?Odustajanjem od pluga sjetva meukulture moe biti izvedena s veim

povrinskim uinkom i jeftinije. S druge strane, uvijek valja raunati na probleme zbog slame: sjetvena posteljica za meukulturu nije ravna i bude manje ili vie proeta ostatcima slame. Uprkos trudu da se slama plitko in-korporira u tlo i dobro izmijea, nuan je zadovoljavajui volumen zemlje. To se postigne samo neto dubljom ili ponavljanom obradom. U sluaju bilo kakve dvojbe, bolje je odluiti se za malo dublju obradu tla. To e jam-iti bri i jednoliniji razvoj meukulture.

Viegodinja ispitivanja provedena u uvjetima normalne ratarske prak-se, dokazala su da je kod sjetve eerne repe bez obrade tla plugom nicanje bilo neznatno slabije od nicanja na poljima koja su prethodno poorana. Kod meukultura koje su bile sijane uz uporabu aktivnih radnih organa (okretna drljaa, rotor s klinovima) nije bilo razlike u prispodobi s meukulturama koje su sijane poslije pluga. S druge strane, kod meukultura koje su sijane uz uporabu pasivnih radnih organa (kultivator, diskosni organi) pokazalo se i uz optimalne vremenske uvjete neto slabije nicanje repe. U nepovoljnim vremenskim uvjetima dolazilo je do zamuljivanja tla i slabijega nicanja.

Facelija je vrlo dobra meukultura poslije jema, ali moe i poslije penice

Uvijek zajednoVe drugo stoljee sa svojim osiguranicima gradimo zajedniku povijest i povjerenje. Osnovana 1884. godine, prva smo i najvea osiguravateljska kua u Hrvatskoj koja i danas zauzima vodeu poziciju, a naa briga za vas svakodnevno se ogleda u ponudi osiguranja prilagoenoj svim vaim potrebama.

www.crosig.hr | croatiafon 0800 80 10

35

ratarstvo

Nakon nicanja i tijekom ranog porasta kukuruza mogu se tempe-rature zraka krae ili dulje razdo-blje spustiti ispod 10C, tj. ispod najniih temperatura potrebnih za normalan rast i razvoj. U danima kada prevladavaju pozitivne tempe-rature ispod 10C kukuruz u svojim listovima ne stvara nove hranjive tvari prijeko potrebne za rast. On tada troi hranjive tvari koje je pri-je stvorio za odranje svog ivota, za svoje disanje i zato gubi na te-ini. Listovi ponu gubiti zelenu, a zadobivati utu boju. Ako takvi dani dugo potraju kukuruz poprima smeu boju, a kada se do dogodi na vie od pola njegovih listova, onda to moe izazvati propadanje biljaka. Meutim, to je u naim uvjetima vrlo rijetka pojava. Ipak takvo, za kukuruz hladno vrijeme, produljuje rani porast to moe odgoditi nastup cvatnje. To nije povoljno jer se time produljuje cijela vegetacija kukuruza, to, kod ka-snih hibrida, moe smanjiti prinos i kakvou prinosa.

Kukuruz je osjetljiv na mraz. Osim niskih pozitivnih temperatura mogu se u ranom porastu kukuru-

za u pojedinim danima pojaviti i kasni proljetni mrazevi. U ranom vegeta-tivnom porastu mraz moe unititi u potpunosti unititi mladi usjev, ali se takvo to u nas rijetko dogaa. Meutim, oteenje gornjih, mlaih listova od mraza moe se pojaviti u naim uvjetima. teta od mrazeva su naravno ee na rano zasijanom i ranije niknulom kukuruzu (nicanje nekad moe nastupiti i prije svibnja) zato to je vea vjerojatnost pojave mrazeva. No, postoji mogunost da se mraz u nekim godinama pojavi u prvoj dekadi svibnja, a rijetko kasnije.

Ve slabi mrazevi kad je temperatura zraka nekoliko stupnjeva ispod nule, unitavaju sve nadzemne dijelove biljke. Ali to ne znai da mrazevi

tete od kasnih proljetnih mrazeva u kukuruzu

Prolazno bljedilo na listovima kukuruza zbog niskih pozitivnih (0-10C) tempera-tura

36

ratarstvo

moraju unititi cijelu biljku. Dok je zaetak budue stabljike i metlice ispod povrine tla, a to je, do pojave prvih est listova, mraz oteuje samo vid-ljive listove. Nekoliko dana poslije mraza pojavljuju se novi listovi i rast se kukuruza, uz malo zakanjenje, nastavlja. Meutim, kad je njeni zaetak metlice u razini tla ili iznad povrine tla, to jest kad kukuruz ima vie od est razvijenih listova, mrazevi od nekoliko sati u rano jutro otetit e ili unititi taj zaetak. Unitenje zaetka znai ugibanje biljaka. Tada se polje kukuruza treba pregledati, utvrditi broj uginulih biljaka i donijeti odluku hoe li se ili nee presijavati kukuruz.

to se tie teta od mrazeva na rano zasijanom i ranije niknulom ku-kuruzu treba istaknuti da ni najranije zasijani kukuruz u pravilu ne moe do sredine svibnja doi u fazu est razvijenih listova, kad mraz, kako smo ve prije reeno, potpuno unitava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz poetkom svibnja, bit e oteeni samo prvi listii, ali nee biti unitena i biljka kukuruza. Poslije kasnih mrazeva obino slijedi sunano i toplije vrijeme, oteeni kukuruz brzo se oporavlja, izlaze novi listovi i uz vrlo mali zastoj nastavlja rasti. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme pojave mrazeva jo nije niknuo.

tete od mraza na kukuruzu u fazi est vidljivih listova

Jako oteene biljke kukuruza od kasnog proljetnog mraza.

37

ratarstvo

Tritikale je potpuno nova vrsta strne itarice koja je nastala nepo-sredno pod utjecajem ovjeka i to krianjem penice i rai, dvije naj-znaajnije krune itarice.

Po svom izgledu (habitusu) tritikale je negdje izmeu penice i rai s tim da je klas naslijeen od penice, dok je vegetativna masa i visina stabljike (80-100 cm) slinija rai. Zrno tritikalea se lako raspo-znaje od peninog i raenog zbog svoje smeuranosti, a u pravilu je neto due i tee. Budui da je tri-tikale nastao umjetnim krianjem dviju razliitih biljnih vrsta, u nje-govom uzgoju moe biti problema u oplodnji, a to dovodi do slabije ozrnjenosti klasa u etvi.

U iroku proizvodnju tritikale se poeo iriti krajem 60-tih godina prolog stoljea kada su u Maarskoj postali dostupni prvi kultivari za ko-mercijalni proizvodnju. Nakon nekoliko godina prvi kultivari pojavili su se i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, te Kanadi. Danas se povrine pod ovom kulturom u svijetu kreu oko milijun hektara s najveom proizvod-njom u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Rusiji i Maarskoj.

U Hrvatskoj se tritikale uzgaja na relativno malim povrinama koje se statistiki ne prate pa se o stvarnim povrinama moe samo nagaati ili indirektno zakljuivati preko koliine deklariranog sjemenskog materijala. Tako prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, u sezoni 2008./2009. u Hrvatskoj bilo je deklarirano oko 1.500 tona sjemena tritikalea. To je koliina sjemena s kojom se moe zasijati oko 5-7 tisua hektara.

Gospodarski znaajTritikale se moe uzgajati u svim agroekolokim podrujima gdje se

uzgaja i penica, a posebice je pogodan za uzgoj u marginalnim proizvod-nim podrujima gdje penica daje niske prinose zrna. Za prednosti uzgoja tritikalea u odnosu na penicu najee se navode dobra otpornost na ni-

Tritikale itarica niih ulaganja

Usjev tritikalea u klasanju

38

ratarstvo

ske temperature i bolje uspijevanje na siromanijem tlu odnosno pri niskom ulaganju u tehnologiju proizvodnje.

Zrno tritikalea je po kemijskom sastavu slino zrnu penice. Meutim, uglavnom se ne koristi u mlinsko-pekarskoj industriji jer je lijepak loije kva-litete od peninog, a i sama tehnologija mlinarstva je znatno oteana zbog karakteristino smeuranog zrna. Stoga se tritikale prvenstveno koristi u ishrani stoke (svinja, peradi i goveda) gdje moe zamijeniti kukuruz ili pe-nicu. Zrno tritikalea sadri dvostruko vie fosfora i esencijalne aminokiseline lizin u usporedbi s kukuruzom. U hranidbenim pokusima sa svinjama poka-zalo se da mladi tovljenici radije jedu tritikale nego kukuruz, a istovremeno su ostvareni slini dnevni prirasti i iskoritenje hrane. Tritikale moe zami-jeniti 1/3 penice i 1/2 kukuruza u hrani odraslih kategorija svinja i goveda.

Osim za zrno, tritikale se moe vrlo uspjeno uzgajati i za proizvodnju zelene mase u istom usjevu ili u smjesi s ozimim grakom jer daje znatno veu masu od penice. Nadalje, tritikale kasnije klasa od rai, to produlju-je krmni slijed odnosno mogunost njegovog duljeg koritenja za skoro dva tjedna. tovie, tritikale nakon klasanja ima dulje razdoblje dobre kvalitete u usporedbi s usjevom rai. To je takoer znaajno za bolje iskoritenje ove kulture u ishrani stoke zelenom krmom.

Tehnologija proizvodnjeTritikale ima iste zahtjeve za pretkulturom, osnovnom obradom i gno-

jidbom kao i penica. To znai da u jesen moramo dovoljno rano skinuti pretkulturu kako bi se na vrijeme obavila osnovana obrada, a zatim i kva-litetna predsjetvena priprema tla. Optimalni rok sjetve slian je kao i za penicu s tim da sjetva moe zapoeti i neto ranije (poetkom listopada). Norma sjetve iznosi oko 500 klijavih zrna po etvornom metru odnosno kree se od 220-280 kg/ha ovisno o veliini sjemena (masi 1000 zrna). U Hrvatskoj su od Bc Instituta selekcionirane dvije domae sorte i to Bc Go-ran (priznata 2004. godine) i Bc Ranko (priznata 2010. godine). Od intro-duciranih sorata mogu se kupiti Clercal, SW Talentro i Odisej.

Zbog dobrog rasta pri niim temperaturama tritikale u pravilu zagui ko-rove u usjevu. Meutim, u sluaju jake zakorovljenosti korovima visokog ha-bitusa (kamilica, jarmen i dr.) mogu se koristiti herbicidi kao i za usjev pe-nice. U proljee se mogu dati dvije standardne prihrane duikom, ali s niim dozama u odnosu na penicu i to po najvie 100 kg KAN-a/ha na poetku proljetne vegetacije i pred poetaka vlatanja jer je tritikale slabije otporan na polijeganje od penice. Zatita od bolesti tijekom vegetacije u pravilu nije po-trebna. Tritikale se neto tee vri pa na to treba pripaziti u etvi. Prinosi zrna pri intenzivnoj proizvodnji i povoljnim agroekolokim uvjetima mogu dostii i prinose modernih visokorodnih sorata penice, ali su najee 10-20% nii.

39

ratarstvo

Soja je znaajna leguminoza u ratarsko - industrijskim kulturama, koja razvija bakteriju Bradyrhizobium japonicum na korijenu, te obogauje tlo duikom fiksirajui ga iz zraka. Bakterije se razvijaju na korijenu biljke u kvricama (nodulama) i stoga se nazivaju kvrine bakterije. Bakterije ko-rijena ive u simbiozi s biljkom tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (eere), a za uzvrat biljku opskrbljuju duikom. U kvricama bakterije pre-tvaraju anorganski duik iz zraka u amonijski oblik pristupaan biljci. Na aktivnost bakterija utjeu fizikalna i kemijska svojstva tla: neutralna reak-cija tla, prozranost, te dobre vodo - zrane osobine tla. Soja je poeljna u plodoredu jer omoguuje premjetanje i aktiviranje hranjiva iz tee topivih oblika u lake pristupane oblike u otopini tla, te tako popravlja strukturu i plodnost tla. Dobar je predusjev za mnoge ratarske kulture, ali u plodoredu prije soje treba izbjegavati suncokret, ozimu uljanu repicu i uzgoj soje u monokulturi.

Potrebe za hranjivimaPrilikom gnojidbe biljku opskrbljujemo potrebnim hranjivima za nor-

malan rast i razvoj.Potrebe za makrohranjivima kod proizvodnje soje su poveane od po-

etka cvatnje do stvaranja mahuna i nalijevanja zrna. Najvee potrebe za duikom i kalijem soja ima u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u fazi formiranja i nalijevanja zrna.

Ukoliko je biljka slabije opskrbljena duikom smanjena je sinteza klo-rofila i bjelanevina, list poprima svjetlozelenu boju, zakrljaju nadzemni dijelovi i sporija je zrioba biljke. Uslijed nedostatka duika kakvoa zrna soje je slabija i smanjen je urod. Kod suvika duika poveana je visina biljke, internodiji su izdueni, te dolazi do polijeg

Documents

Gospodarski_kalendar_2013