GOUDA, 20 april 2015. NAŠA BOSN Aplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 41.pdf · 2015-12-23 · GOUDA, 20 april 2015. 1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

www.bihplatform.nl GOUDA, 20 april 2015.

1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NAŠA BOSN A List građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 41

NAMA VALJA IĆI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KIŠI, PREKO VODE DO SLOBODE! Almir Dervišević

BIZNIS FORUM BH. PRIVREDNIKA ZEMALJA BENELUXA ODRŽAN U DEN HAGU Biznis forum bosanskohercegovačkih privrednika zemalja Beneluxa održan je u ambasadi Bosne i Hercegovine u Den Haagu 14. marta 2015. Na forumu se sastalo oko 50 bh. privrednika iz 8 različitih zemalja, sa temom "Partnerstvo bh. privrednika i dijaspore i Dioničarskim društvom u budućnost razvoja ekonomije BiH", a isti je orgaznizovao Business Club BiH-NL u saradnji sa Ambasadom BiH. Na forumu se težišno diskutovalo kako i na koji način se privrednici dijaspore mogu i moraju nametnuti bh. privredi.

Naida Ribić, Hasan Šehović, Ahmet Halilović i Kemal Baysak

Udruženje bh. privrednika ‘Business club BiH-NL’ na čelu sa predsjednicom Naidom Ribić bilo je organizator foruma na teme ”Partnerstvo bh. privrede i dijaspore” i “Dioničarskim društvom u budućnost razvoja ekonomije BiH”. Cilj Foruma je da se povežu bh. privrednici sa našim uspješnim ljudima u dijaspori kako bi se pokrenuli zajednički poslovni projekti. Ambasador BiH u Holandiji Ahmet Halilović otvorio je Forum i pozdravio prisutne goste iz osam evropskih država. O nastojanjima bh. dijaspore usmjerenim ka investiranju i pokretanju poslovnih projekata u matičnoj državi govorili su uspješni privrednici iz Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) Hasan Šehović, predsjednik Glavnog odbora SSD i Ahmet Kemal Grebo Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, gosti iz Austrije, Njemačke, Švedske. Hasan Šehović je potencirao značaj investiranja dijaspore u Bosni i Hercegovini ali i u region, jer je samo bh. tržište malo, a naglasio je i potrebu korištenja raspoloživih EU fondova. Za dijasporu je bitna ekonomska strategija države. Nužno je birati kadar prema sposobnosti, a ne po političkoj podobnosti. Privrednici traže radikalne izmjene dosadašnje prakse po pitanju dvojnog državljanstva, priznavanje diploma, zaštitu investicija, ukidanje raznih carina, PDV za nenaplaćeno,



formiranje Ministarstva za dijasporu na nivou države te da se visoko školovani kadar iz dijaspore zapošljava u našim Diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) pa maker i volonterski, zahtjevi su SSDBiH, istakao je Šehović. Ahmet Kemal Grebo Baysak, četvrta je generacija Bošnjaka iz Turske, uspješni privrednik, osnivač Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) i član Upravnog odbora Fondacije ”Sedef” IUS, rekao je da je nakon rata 1996. došao u BiH sa punim autobusom poslovnih ljudi iz Turske ali da je tada bilo bezbroj raznih prepreka za uspješnu poslovnu saradnju. U saradnji sa drugima uspio je da osnuje IUS, uz investiciju od 25 miliona eura, koji sada ima 3000 studenata iz BiH i cijelog svijeta, a planira se novo ulaganje od 35 miliona eura za izgradnju kampusa.

Učesnici u programu Biznis foruma u Hagu

Doktor političkih nauka Mirsad Freiberg iz Njemačke, osnivač Svjetskog saveza Bošnjaka, angažovan na projektima obrazovanja od Vašingtona do Pekinga, u kraćem veoma zanimljivom izlaganju dao je komaparativne prednosti i nedostatke ekonomskog razvoja BiH u odnosu na druge evropske zemlje manje po veličini (Slovenija, Belgija, Švicarska, Holandija), ali znatno uspješnije. Zaključio je da slab poslovni uspjeh leži u nedostatku duha kapitalizma te da je za napredak u BiH nužan i uslov dogovora naroda. Džebrail Bajramović, osnivač Stranke dijaspore BiH, uspješan privrednik iz Švedske, ima tri firme sa filijalama, istakao je potrebu investiranja u BiH preko pouzdanih ljudi. Lično je raspoložen da investira. U Švedskoj ne postoji Biznis klub pa je došao na Forum da vidi može li naći partnera za investiranje. Naglasio je da samo udruženi možemo uspjeti u BiH. Napisao je i knjigu Političko ponašanje koju je poklonio ambasadoru Haliloviću i Kemalu Baysaku. Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog akademskog društva iz Austrije, govorio je o uspješnoj realizaciji jednog svog investicionog projekta u BiH, ali i o poteškoćama u realizaciji istog i o značaju upornosti i dugoročnog pristupa razvoju i ulaganju. Traži partnera za dalje zajedničko ulaganje u ovaj projekat. Maida Bećirović, zamjenica direktora Agencije za inostrana ulaganja u BiH (FIPA), informisala je prisutne o uslovima za registraciju firmi u BiH, zakonskoj legislativi i projektima za ulaganje, kao i primjedbama koje poslovni svijet ima i kako se iste nastoje riješiti. Mevlida Rovčanin, direktor holdinga Društveno odgovorna kooperativa BiH (DOK) iz Sarajeva prezentovala je veoma interesantan model održivog ekonomskog razvoja, posebno u poljoprivredi. U drugom dijelu programa, koji je izvanredno vodio Adnan Mešanović iz firme Superp www.superp.nl, prisutnima su se predstavili uspješni poslovni ljudi bh. dijaspore iz Holandije I drugih evropskih zemalja: Jasmin Bešić, firma Adriatic Vakanties.nl, koja se bavi organizacijom aktivnih, avanturističkih i posebnih vrsta rekreacije i odmora, Lejla Baraković, vlasnica firme "a HEALTHY body" iz Rotterdama www.ahealthybody.nl, Adnan H. Ibrahimović, bivši predsjednik BiH-NL Biznis kluba i bivši fudbaler i



uspješni banker, suosnivač Međunarodne sportske agencije IM Group International www.img-international.com, Željko Javor, sponzor mnogi društvenih akcija, vlasnik Geodetskog biroa Geotec Survey B.V., Taib Rastoder, vlasnik Apartmana Vile Petnjica u Ulcinju, Sinan Kurtović, vlasnik građevinske firme KH Sevdah www.sevdahvloeren.nl, Samir Mešić, vlasnik Turskog hamama Spa Gouda u Goudi i restaurator i graditelj hamama www.spagouda.nl, Amel Merić, vlasnik firme AMEBA Steel Parts, koja se bavi istraživanjem i razvojem mašinskih konstrukcija, ima svoje firme u više gradova u BiH. Na kraju je predstavljena i holandska organizacija PUM (Programma Uitzending Managers). Koordinator za BiH Albert Weterings je objasnio način besplatne pomoći njegove organizacije zainteresovanim privrednicima - putem konkretnih savjeta iskusnih strucnjaka (3200 dobrovoljaca) i monitoringom za srednja i mala preduzeća u kreiranju i poboljšanju biznisa www.pum.nl. Svi učesnici programa su dobili zahvalnice za učešće u programu. Posebne zahvalnice povodom 10. godišnjice postojanja Biznis kluba BiH-NL dobili su Dževad Kurić i Bećir Zečić za osnivanje prvog BH Biznis kluba u Holanadiji 2005. i za podršku istom.

Dževad Kurić, Nida Ribić i Bećir Zečić

Nakon radnog dijela foruma, upriličena je zakuska sa specijalitetima bosanske kuhinje firme “Boska -Bosanska soba” koje su uspješno prezentirali Aida i Samir Kasum povodom obilježavanja 10. godišnjice postojanja ‘Business Club BiH-NL’ .



Ekonomija

NJEMAČKA TRAŽI DOBAVLJAČE U DRŽAVAMA ZAPADNOG BALKANA

18.3.2015 12:30 | Indikator.ba

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za ekonomiju i energetiku SR Njemačke (BMWi), a u okviru zajedničke organizacije Predstavništva njemačke privrede u BiH i ostalih regionalnih komornih ogranaka njemačke privrede (AHK), kao i njemačkog Udruženja za upravljanje materijalima, uvoz i logistiku (BME e.V), upućen je poziv bosanskohercegovačkim firmama da budu dio B2B projekta: "Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u državama Zapadnog Balkana". Cilj ove inicijative je da se spoje njemački kupci sa odabranim dobavljačima sa zapadnog Balkana. U okviru jednodnevnog događaja, koji će biti održan 09.06.2015. u Minhenu, zainteresovane njemačke firme će voditi direktne B2B-matchmaking razgovore sa predstavnicima kompanija iz zemalja zapadnog Balkana iz oblasti obrade metala, proizvodnje namještaja i dijelova namještaja, obrade tekstila i kože, informacione i komunikacione tehnologije, građevinski elementi i poljoprivredni proizvodi. Inicijatori projekta na ovaj način žele aktivno doprinijeti povećanju privrednih aktivnosti u regionu, a istovremeno i jačanju evropske ideje. "Funkcionalna tržišta dobavljača, pouzdane mreže isporučilaca, te efikasni lanci snabdijevanja su od ključnog značaja za smanjenje visokog vanjskotrgovinskog deficita u zemljama regiona", rekao je šef ureda Predstavništva njemačke privrede u BiH Alexander Märdian. On je mišljenja da balkansko tržište dobavljača već danas pruža veliki potencijal za kupce iz Njemačke te da bi te poslovne prilike ubuduće trebalo bolje iskoristiti. Njemačka je prvi vanjsktrgovinski partner BiH.



PLAKETE PLATFORME BiH ZA LIČNOST GODINE I ZA POSEBNE ZASLUGE Svečanost u Ambasadi BiH u Den Hagu

Piše: Dr. Ferid Čengić Den Haag, 29. mart 2015. Ambasador Ahmet Halilović proglašen za Ličnost 2014. godine, Dževad Kurić, urednik “Nase Bosne”, dobitnik je Zlatne Plakete Platforme BiH za posebne zasluge, solistkinja mješovitog hora Couleur Locale Petra Terpstra dobila je Plaketu Platforme BiH

Ervin Sendijarević, Dževad Kurić, Ahmet Halilović i Amir Jatić

Predsjednik Platforme BiH, krovne organizacije Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji Amir Jatić, je u nedjelju 29. marta 2015. u Ambasadi Bosne i Hercegovine uručio zaslužena priznanja pojedincima koji su se posebno istakli u radu i pomoći ovoj organizaciji. Prošle godine su se u BiH dogodile katastrofalne poplave. Platforma BiH uz pomoć lokalnih klubova i udruženja je isporučila pomoć od oko 700 tona hrane i drugih potrepština za poplavljene u BiH. Skupljeno je i podijeljeno oko 60.000 eura. Veliki je broj pojedinaca i



udruženja koji su se istakli u ovoj nesebičnoj pomoći. Bilo je i dosta Holanđana koji su besplatno pružali usluge skladištenja i transporta robe. Godišnju nagradu Platforme, poznatu kao nagrada za Ličnost godine (2014) sigurno je zaslužio veliki broj ljudi. Rukovodstvo Platforme se ipak odlučilo da nagradu Ličnost godine 2014 dodijeli ambasadoru BiH gosp. Ahmetu Haliloviću, zbog izvanredne saradnje Ambasade i Platforme i nesebičnog pružanja svakog vida pomoći koju je Ambasada davala organizacijama u Holandiji, ne samo za vrijeme poplava, nego i prije i poslije toga. Posebnu nagradu u vidu Zlatne plakete Platforme BiH za posebne zasluge je dobio gosp. Dževad Kurić za skoro petnaest godina požrtvovanog rada u organizovanju i vođenju Platforme (bio predsjednik PBiH i dugogodisnji predsjednik Savjeta), formiranju mreže novih organizacija kao što su Biznis klub, Naučni klub te desetogodišnjem uređivanju lista građana BiH u Holandiji "Naša Bosna". Do sada je izašlo 40 brojeva ovog kvartalnog magazina na oko 1500 strana teksta, sa preko hiljadu naslova na kojima je radilo stotinjak saradnika, pored stalne redakcije.

Dževad Kurić, dobitnik Zlatne Plakete

Plaketa Platforme BiH za posebne zasluge dodijeljena je i Holanđanki Petri Terpstra, solistkinji mješovitog hora Couleur Locale iz Heterena, kojim diriguje profesor muzike Sead Siočić. Hor od oko 30 članova je osnovan 1996. godine i u programu ima sevdalinke. Međutim, dobitnica priznanja nije mogla prisustovati ceremoniji jer je tada imala umjetnički nastup.



Jučerašnji olujni kišoviti dan nije spriječio mnoge da prisustvuju druženju u ugodnoj i toploj atmosferi, kako to samo Bosanci i Hercegovci znaju napraviti. Den Haag

DODJELA NAGRADA HOLANDSKE PLATFORME

Pise: Dr.Ervin Sendijarević U povodu praznika 1. marta, Dana nezavisnosti Republike BiH je održana svečana akademija svih organizacija BiH gađana u Nizozemskoj u prostorijama Ambasade u Den Hagu. Na akademiji su dodijeljene nagrade za Ličnosti godine 2014. te nagrada Zlatna plaketa za životno djelo. Zlatnu plaketu za životno djelo je dobio svima poznati Dževad Kurić, neprikosnoveno čovjek koji je dao najveći doprinos za očuvanje bosanskog građanskog identiteta u Holandiji te pomogao formiranju mnogih BiH organizacija u Nizozemskoj i svijetu.



Ervin Sendijarević, Dževad Kurić, Ahmet Halilović i Amir Jatić

Plaketu za ličnost godine je od bosanskih građana dobio ambasador Ahmet Halilović, a za stranu ličnost godine je izabrana gospođa Petra Terpstra, solo pjevačica hora i muzičkog ansambla Sevdah Zoete Liefde.

Sead Siocic i Petra Terpstra sa ostalim clanovima ansambla

Ovaj ansambl, sastavljen od holandskih muzičara ljubitelja bosanskog sevdaha, pod dirigentskom palicom našeg Seada Siočića, već godinama nastupa u Holandiji i inostranstvu sa bogatim repertoarom bosanskih sevdalinki i svugdje osvajaju veliki uspjeh svojom spontanošcu i originalnim izvođenjem. Nagrade su uručili predsjednik Platforme Amir Jatić i Ervin Sendijarević. U ime Bosanskog Građanskog vijeća je Ervin Sendijarević uručio još i nagradu ovom vrijednom muzičkom kolektivu u vidu Foto Atlasa o Bosni i Hercegovini sa posvetom BGV-a.



POZIV ZA PODRŠKU ZAŠTITE I AKTIVIRANJA ZEMLJIŠTA BOŠNJAKA

Potreba za očuvanjem imovine u Bosni i Hercegovini je velika kao što je to bila 90.-tih godina.

Nažalost, u manjem entitetu Bosne i Hercegovine, nazvanom Republika Srpska, donesen je jedan broj zakona koji ugrožavaju imovinu Bošnjaka, a Bošnjaci koji ne verifikuju vlasništvo nad imovinom koju imaju u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, i koji ne budu plaćali godišnji porez na nju, mogli bi zauvijek ostati bez svojih zemljišnih parcela, upozorili su stručnjaci, nakon što je u RS počela primjena Zakona o premjeru i katastru RS i Zakona o porezu na nepokretnosti. Izmjenama navedenog Zakona, Poreskoj upravi se dala snaga izvršne isprave, što znači da usljed neplaćanja poreza na nekretnine Poreska uprava RS-a može odmah pokrenuti pitanje prinudne naplate poreza ili stavljanje hipoteke na nekretnine.

Budući da je usljed agresije na BiH veliki broj ljudi iseljen iz BiH postoji velika vjerovatnoća da zbog fizičke nemogućnosti neće svi na vrijeme biti informisani ili neće moći platiti račun, a što znači da je njihova imovina automatski ugrožena. Osim toga, Zakonom je ustanovljena i kamata za neplaćanje računa koja se obračunava na dnevnoj bazi tako da je veoma izvjesno da usljed neplaćanja računa zbog kamate isti bude svakodnevno povećan. Drugi Zakon koji dovodi imovinu Bošnjaka u težak položaj jeste Zakon o premjeru i katastru. Najvažniji segment Zakona odnosi se na uspostavljanje novog premjera odnosno novog katastra jer se stari premjer stavlja van snage. Uspostavljanje novog premjera, odnosno novog katastra vrši se kroz javno izlaganje nekretnina. Za svakog Bošnjaka koji ima imovinu na području RS-a veoma je važno da učestvuje u javnom izlaganju za svoje nekretnine. Ukoliko se ne učestvuje Zakonom je određeno da će novi premjer biti uspostavljen u skladu sa informacijama kojim raspolaže Uprava, a u tom slučaju pitanje imovine može biti nepovoljno riješeno za Bošnjake.

Kongres Bošnjaka Svijeta je pripremio Projekat zaštite i aktiviranja zemljišta Bošnjaka u RS sa ciljem da se što većem stepenu aktivira kapital privatnog grunta (vlasništva), posebno u ruralnim područjima BiH, koje su djelimično ili potpuno napuštene već duži period (preko 10 godina). Ako nakon što ste razumijeli, podržite konkretno projekat i date pod dogovorenim uslovima na korištenje Vaš kapital (prvenstveno zemljište, a ko želi i objekte ili tehničku opremu, hale i slično) doprinjet ćete malim promjenama stanja Vašeg kapitala, a velikim promjenama u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče eventualnih naknada za korištenje zemljišta, svakako smo predvidjeli da KBS u ime Vas plaća poreske obaveze, a za ostale ustupljene nekretnine bi se definisale obaveze posebnim ugovorom uz saglasnost obje strane (Vas i KBS-a). KBS će putem svog novoformiranog preduzeća u transparentnoj proceduri ustupljeni kapital dati na korištenje pod ugovorom definisanim uslovima zadrugama, kooperativama, poduzetnicima koji budu zadovoljili postavljene kriterije.

Vi ćete kao vlasnici kapitala u privremenom korištenju KBS-a, imati mogućnost da budete informisani o korištenju zemljišta, projektima koji su pokrenuti na Vašem zemljištu kao i mogućnostima da i sami budete akcionari u tim projektima ukoliko to želite.

Informacije iz KBS-a (preduzeća ) će ići elektronski na Vaše adrese (internet), kao i na internet stranicu KBS-a.

Najkraći period za davanje na korištenje zemljišta je 5 (pet) godina, a najduži 99 (devedeset i devet) godina.

Ako neko želi prenijeti pravo upravljanja, kao i vlasništva nad nekretninama na KBS, to će biti proceduralno i zakonski provedeno



Vaše želje za prodajom dijela kapitala – nekretnina u ime Vas i pod odobrenim uslovima, KBS će u skladu sa mogućnostima realizirati.

Pozivamo Vas da podržite ovaj mega projekat i date povjerenje KBS-u za njegovu realizaciju. Podrškom će se promjeniti mnogo, a bez podrške će Vaš i naš kapital biti samo opterećenje i gubiti svoju vrijednost.

Sve dodatne informacije možete dobiti u uredu KBS-a u Sarajevu ili na broj telefona, internet adresu ili internet stranicu:

KONGRES BOŠNJAKA SVIJETA TITOVA 7, 71000 SARAJEVO

TEL: +387 33 222 886 www.kbs-wcb.org

Email [email protected]

Ažurirano ( Nedjelja, 12 April 2015 09:34 ) http://www.kbsa2000kbs.org/index.php?option=com_content&view=article&id=592:poziv‐za‐podrku‐zatite‐i‐aktiviranja‐zemljita‐bonjaka&catid=42:bih&Itemid=103 Press KBSA2000 OKBS

Preuzeto iz Magazina Saveza Banjalučana u Švedskoj ZAJEDNICA UDRUŽENJA GRAĐANA BANJALUKE Ulica Kalemegdanska broj 7, Banjaluka Tel./fax:051/432-780; 432-781 mob.: 065/402-202 E-mail: [email protected] Broj:1173/01/15 Datum:17.01.2015.godine SKUPŠTINA GRADA BANJALUKA n/r predsjednika Budimira Balabana Predmet: Predstavka Zajednice udruženja građana Banjaluke ( Na osnovu Člana 92 stav. stav 1. Statuta Grada Banjaluka) Poštovani: U skladu sa zaključkom donesenim na javnoj tribini održanoj 17. 07. 2014 godine u okviru manifestacije ,,Vezeni most- 2014 “ na temu : „Značaj demokratskog imenovanja naziva ulica i naselja u obnaljanju povjerenja za suživot, toleranciju, uvažavanje različito sti i očuvanju kulturno–istorijske baštine“ - podnosimo ovu predstavku i ponavljamo ranije podnesene zahtjeve i prijedloge organima Grada Banjaluke koji se odnose na nazive ulica, naselja i mjesnih zajednica. Predstavka se podnosi na osnovu člana 92.stav1. Statuta Grada koji određuje da ,,Građani ili udruženja građana imaju pravo upućivati organima Grada predstavke i pritužbe i davati primjedbe za riješavanje određeni pitanja iz njihovog djelokruga “ Poznato je da je ova Zajednica u prethodnih desetak godina podnosila brojne incijative i prijedloge nadležnim organima Grada da se vrate raniji tradicionalni nazivi ulica i naselja koji su, nažalost, ( kao i u drugim gradovima ) izmjenjeni u ratnom periodu na nedemokratski način uz očiglednu diskriminaciju po nacionalnoj osnovi.



Podsjećamo da je u tom periodu banjalučka lokalna vlast izmjenila nazive više od 240 ulica i 5 naselja, a brdo Šehitluci preimenovalo u Banj brdo, čak i bez formalne odluke. To je, između ostalog, doprinjelo iseljavanju preko 70 000 Banjalučana iz svoga grada. Prema stanju iz 2007.godine od 461. naziva ulica, iz srpske kulturne baštine i istorije je bilo 338 ulica, iz hrvatske 20, iz bošnjačke 3 (Skendera Kulenovića, Meše Selimovića i Muhameda Mehmedbašića), a ostali nazivi odnosili su se na bivšu Jugoslaviju,svijet i geografske toponime. Etničko „pročišćavanje “ naziva ulica i naselja, odnosno mjesnih zajednica, bilo je dio politike tadašnje vlasti kao i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Danas to predestalja, uz ekonomske i socijalne razloge, i psihološku barijeru za povratak prognanih, izbjeglica i raseljenih lica u svoj grad. Podnosioci ove predstavke tražili su i traže od organa Grada Banjaluke, između ostalog,: -- da se na demokratski način utvrde kriteriji za nazive ulica, trgova i naselja u partner stvu sa civilnim sektorom uz uvažavanje multietničkog i multikulturalnog bića grada Banjaluke, -- da se vrate nazivi ulica koje su nosila imena narodnih heroja i istaknutih antifašista, -- da se, bar jednim dijelom, vrati naziv ulice Maršala Tita, legendarnog vođe antifašističke borbe jugoslovenskih naroda, -- da se vrate nazivi naselja odnosno mjesnih zajednica koje su istorijsko i kulturno naslijeđe Banjaluke, kao što su nazivi Gornji Šeher, Ivanjska, Mejdan, Hiseta i dr., -- da se daju nazivi ulica i po zaslužnim Banjalučanima: umjetnicima, književnicima, naučnicima, i dr. koji su zaslužni za afirmaciju i razvoj Banjaluke, kao što su: Dušan Simić, Bekir Misirlić, Alojz Ćurić, Enver Štaljo, Dušan Mutić, Nasiha Kapidžić Hadžić, Ante Ćosić, Adem Ćejvan, Vlado Zeljković, Mate Džaja, Šefket i Vahida Maglajlić, Nerkez Smailagić, Ledo Karabegović i mnogi drugi Banjalučani. Podnosiocima ove predstavke neshvatljivo je da organi Grada u proteklom periodu od deset godina nisu ozbiljno uzeli u razmatranje naše dosadašnje građanske incijative i prijedloge niti su o tome obavještavali podnosioce i širu javnost. Takvo postupanje organa Grada protivno je demokratskim načelima koje karakterišu lokalnu samoupravu. Ukazujemo na član 9. Statuta Grada, u kojem se, između ostalog, navodi da „U Gradu, građani ostvaruju ljudska prava i slobode, koja su im zagarantovana međunarodnim aktima, ustavom i zakonom bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Podnosioci ove predstavke traže od Skupštine Grada i nadležne Komisije da se pitanje naziva određenih ulica, naselja i mjesnih zajednica stavi na dnevni red i razmotri a podnosioci su spremni dati i dodatna obrazloženja. Očekujemo odgovor na ovu predstavku i prijedloge u skladu sa članom 92. stav 2. Statuta Grada, koja glasi: „Organi iz predhodnog stava dužni su, u roku od 30 dana od podnošenja predstavke, pritužbe ili prijedloga,- dati odgovor podnosiocima. Ukoliko organi i tijela Grada ne prihvate naše prijedloge i ne pokažu spremnost da se konačno počne rješavati ovo značajno pitanje za građane Banjaluke podnosioci će se obratiti Ustavnom sudu sa odgovarajućom inicijativom za ocjenom ustavnosti ranijih odluka o preimenovanju ulica i naselja Podnosioci ove predstavke očekuju da će organi Grada ovom prilikom izmjeniti nedemokratski i diskriminatorske odluke iz ratnog perioda i praktično pokazati i afirmisati multikulturalnost, antifašizam i demokratičnost kao bitne odrednice za društveno- ekonomski i kulturni razvoj Banjaluke kao evropskog grada. S poštovanjem. Prilozi: - Rezime i Zaključci Okruglog stola održanog u Banjaluci 2007. Godine - Zahtjev Zajednice od 03.03.2011.godine upučen Skupštini Grada Banjaluka Dostavljeno: - naslovu - Komisiji za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova - Gradonačelniku Slobodanu Gavranoviću - Zamjeniku gradonačelnika Jasni Brkić



- Potpresjedniku Skupštine Grada Zdravku Josipoviću Podnosioci Predstavke. mr Zoran Vukoja, predsjednik Skupštine Zajednice _________________________ mr Muhamed Kulenović, predsjednik UO Zajednice ___________________________ Slobodan Popović, predsjednik Savjeta Zajednice

U IŠČEKIVANJU FRANCUSKOG PRIZNANJA GENOCIDA U SREBRENICI Zajedička poruka sa prijateljskog susreta sa Francuskom parlamentarkom Aurélie Filippetti bila

je: NIKADA NE SMIJEMO I NEĆEMO ZABORAVITI 11. JULI, 1995. GODINE, DAN GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA SREBRENICE

Abduselam Fetić, Mubina Cvrk, Aurélie Filippetti, Nedzad Cvrk i Šefadil Ličina,

Danas, u četvrtak 09. aprila 2015. godine, francuska parlamentarka, poslanik departmana Moselle i bivši ministar kulture u francuskoj vladi Aurélie Filippetti, primila je u Metzu delegaciju Bošnjaka koji zive u Francuskoj. Ovom prilikom je predan i obrazložen prijedlog zahtjeva Francuskom parlamentu za priznavanje Genocida u Srebrenici. Francuska parlamentarka je pokazala veliko intersovanje za ovaj prijedlog i obećala da će se založiti za njegovo prihvatanje u Francuskom parlamentu. Gospođa Fillippetti je sa ponosom istakla da je već ranije, 2008. godine imala priliku posjetiti Memorijalni centar u Potočarima i na licu mjesta se uvjeriti o veličini zla koga su agresori, Srbija, Crna Gora i njihove vojne i paravojne formacije uz pomoć unutrašnjih izdajnika počinili Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine na očigled čitavog demokratskog svijeta.



Bošnjački predstavnici su zamolili gospođu Fillippetti da prenesu francuskom narodu zahvalnost za pomoć BiH u vrijeme agresije te za pružanje utočišta i prihvatanje izbjeglca i prognanika. Istakli su kako bi Francuski parlament usvajanjem Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici dotatno doprinio očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini te da se Srebrenica nikad i nigdje više ne dogodi. Organizator ovog susreta bio je Nedžad Cvrk, bošnjački aktivista iz Metz-a, koji već deceniju neumorno radi na ovom projektu i širenju istine o Genocidu nad Bošnjacima Srebrenice. Ovom susretu sa francuskom parlamentarkom su ispred Bošnjacke Zajednice u Francuskoj prisustvovali: Mubina Cvrk, Šefadil Ličina, predsjednik Bošnjačkog kulturnog centra u Parizu i Abduselam Fetić, imam Džemata kao i Denis Maciazek i Marie Paule Fristot, predstavnici humanitarnih organizacija u Metz-u. Nakon razgovora organizator ovog susreta gospodin Cvrk je u znak zahvalnosti na razumijevanju i podršci gospođi Filipetti uručio simboličan poklon - tradicionalni grb Bosne i Hercegovine sa ljiljanima. U iščekivanju francuskog priznanja Genocida u Srebrenici zajedička poruka s ovog prijateljskog susreta bila je: NIKADA NE SMIJEMO I NEĆEMO ZABORAVITI 11. JULI, 1995. GODINE, DAN GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA SREBRENICE !

MOLIMO DA POTPIŠETE OVAJ ZAHTJEV FRANCUSKOM PARLAMENTU ZA PRIZNAVANJE GENOCIDA U SREBRENICI KOJI ĆE TADA BITI RAZMATRAN U FRANCUSKOM PARLAMENTU. DEMANDER AU PARLEMENT LA RECONNAISSANCE DU GENOCIDE DE SREBRENICA http://www.petitions24.net/demander_au_parlement_la_reconnaissance_du_genocide_de_srebrenica#form Nedžad Cvrk



PISMO FLORENCE HARTMANN

Dragi prijatelji,

O naglom kraju bezbrižnosti nakon šokantnog smaknuća ne treba da vam pričam. Vama je to sve poznato. Čim je Evropa odustala od odbrane Sarajeva protiv nedemokratske sile, zajedno smo uvidjeli opasnost koja se nadvila nad Starim kontinentom.

Istina, mnogo sam mislila o vama ovih dana u Parizu. Uz gorki osjećaj «déjà vu (de-ža-vu). Čak su u crno odjeveni napadači, koji su u Charlie Hebdo (Šarli Ebdo) prozivali imenom svoje mete i pucali u jednog po jednog u glavu ili u srce, ličili po svemu na Arkanovce. I način na koji se Francuska digla na noge protiv svake vrste fanatizma me podsjetio na predratne mirovne proteste na sarajevskim ulicama. Bolje od mene znate da, ma koliko važan, građanski otpor nije dovoljan da se razbija dinamika prirodnog savezništva između ekstremističkih manjina. Bili crni ili zeleni, fašisti dijele svakako zajednički cilj, a to je uništavanje svake slobode i svake vrste multikultularnosti u oduvijek multikulturalnoj Evropi. A nista čudno da je Francuska na udaru kad od svih evropskih država, ima najveći broj i Jevreja – 600.000 i muslimana - oko 5 miliona, te je prva sekularna republika temeljena na «liberté-égalité-fraternité» /«sloboda-jednakost-bratstvo».

Za razliku od Vas, malo ko je razumio da Charlie Hebdo nije ciljan zbog jedne karikature kao što nije Oslobođenje sravnjeno sa zemljom zbog jedne naslovne stranice nego zbog simbola slobode i pluralizma koji je predstavljalo. Antiklerikalni, u duhu francuske revolucije i njene svjetle strane koja je izrodila prvu deklaraciju o ljudskim pravima u svijetu, Charlie Hebdo je oduvijek bio na prvoj borbenoj liniji protiv jednoumlja, nasilja i mržnje. Kad su hladnokrvne ubice upale u redakciju 7.januara, prvi nedjeljni sastanak u novoj godini bio posvećen borbi protiv ksenofobija, uključujući i islamofobiju. Denuncirali su svaku instrumentalizaciju religije, braneći Muhameda u jednoj karikaturi gdje kaže na račun fanatika: «Teško je meni biti voljen od idiota.»

Mnoge sličnosti vidim između erdutskih mladića, besposlenih i lakog plijena za manipulaciju, koji su bili u redovima Škorpiona 1995, i ovih mladića iz Francuske koji su ubili četvoricu karikaturista, koji su bili moderna inkarnacija Montesquieu-a, Voltaire-a, Rousseau-a i Diderot-a. Pozivali se i jedni i drugi na naciju, vjeru i odbranu samoproklamovane bespravne države krojene krvlju da bi legitimisali nelegitimno i uključili se u specijalne jedinice, te postali ubitačne pesnice ludila svojih fanatičnih poglavara. Jedni i drugi su blagoslovljeni za zločine koje su počinili od strane svojih vjerskih predstavnika. Kompromis sa ovim prvima je doveo do novog genocida u srcu Evrope. Takva zaslijepljenost se ne smije ponoviti.



Sami znate, dragi prijatelji, da nema tu nikakvog sudara civilizacija, jer univerzalne vrijednosti pripadaju cijelom svijetu, a fanatizam nikad neće biti jedna civilizacija. Fašizam nema boje ni vjere, iako su, kroz historiju, sve religije u određenom trenutku proizvele obskurantizam i neki oblik fašizma. Naravno da se zbog djela jedne šake fanatika iz njihovi redova, Muslimani Evrope plaše anti-muslimanske reakcije i jos bržeg uspona ekstremne desnice, kao što se Bosna i Hercegovina plaši dalje izolacije i guranja izvan evropske porodice kojoj pripada. Vijekovima, Bosna i Hercegovina je dokazala da islam nije nekompatibilan sa Zapadom iako sada jedna radikalizirana manjina pokušava izmisliti novi anti-zapadni i ratni Islam. Svjesna sam da se poneki tajno raduju što nam se to dešava jer je prije dvadesetak godine Evropa izdala svoje vrijednosti u Bosni. Dragi prijatelji, računam na vas kao što ste mogli na mene tada računati, da ih ubijedite da umjesto toga, Bosna i Hercegovina može dići svoj glas i upozoriti i Francusku i cijelu Evropu na zamke u koje smo vas gurali i koje treba izbjegavati da bi se spriječila dalja radikalizacija i sektaštvo sa različitih strana.

U XXI vijeku, na Starom kontinentu, se nastavlja umirati zbog slobode izražavanja, zbog etničke ili vjerske pripadnosti, zbog političkog opredjeljenja kao u Norveškoj nakon Breivikovog ubilačkog pohoda na laburiste 2011. Čak se ratuje u Ukrajini. Nemojte ostati po strani. Svi zajedno moramo sve učiniti da: fašisti svih boja no passaran!

federalna.ba

FOTOGRAF ČIJE SU SLIKE MASAKRA IZ AHMIĆA OBIŠLE SVIJET POSJETIO MJESTO STRADANJA

OBJAVLJENO: 02.02.2015 U 18:00 M.K



4 / 4

Giles Penfound bio je fotograf britanske vojske, a u selo Ahmići stigao je s UNPROFOR-om 16. aprila 1993. godine gdje je tada, a i dva dana poslije zatekao pakao, prenosi bh. novinska agencija Patria.

U Ahmiće gdje je zapaljeno 116 Bošnjaka, od kojih su mnogi bili živi, a njegove fotografije bile svjedokom tog zločina, stigao je nedavno nakon više od 20 godina.

Zahvaljujući njegovim fotografijama dvojica zločinaca su odgovarala pred Haškim tribunalom.

– Bio sam tamo kada su stigli medicinari. Kazali su da po položaju tijela mogu vidjeti da su ljudi zapaljeni živi. Bili su zarobljeni u podrumu 300 km od Beča, 1000 km od Londona i umrli su kao srednjovjekovne vještice – kazao je Penfound.

Kada je 18. aprila ponovo došao u selo, sve je bilo zapaljeno. U kući Hasrete Ahmić (58) u podrumu su se skupljali Bošnjaci, a koju su Hrvati zapalili. U podrumu je pronađeno sedam žrtva žena i djece. Hasreta je 17. aprila s obližnjeg brežuljka gledala kako joj ubijaju majku i oca na kućnom pragu. Izgubila je devet članova porodice.

Ponovni susret sa Gilesom za nju je bio povratak izgubljenog člana porodice. Oči su joj se ispunile suzama.

U Ahmićima se susreo i sa imamom koji mu se zahvalio na svemu što je tada uradio.

– Vi ste tada bili svjedok, tako da nećemo biti zaboravljeni – kazao je imam.

Nakon 22 godine provedene u vojsci 2007. godine Penfound napušta vojsku, a danas fotografira vjenčanja.

HRONOLOGIJA ZLOČINA U AHMIĆIMA

U rano jutro 16. aprila 1993. godine, u napadu specijalne jedinice Džokeri Hrvatskog vijeća obrane (HVO), ubijeno je više od stotinu bošnjačkih civila. Na zvaničnoj stranici Udruženja „16. april“ navedeno je 116 imena žrtava masakra u Ahmićima. Od tog broja oko 33 su bili žene i djeca.



Prema optužnici koju je prenio UN navodi se da su za vrijeme napada, grupe vojnika HVO-a išle od kuće do kuće ubijajući i ranjavajući civile Bošnjake, paleći za sobom kuće, hambare i stoku. Ovaj napad trajao je nekoliko dana u kojem su sudjelovale stotine vojnika HVO-a.

Noć prije napada evakuirani su Hrvati iz tih sela. HVO je napad započeo prvo iz daljine granatirajući Ahmiće-Šantiće, a zatim su grupe vojnika išle od kuće do kuće napadajući civile i njihovu imovinu i koristeći zapaljive svjetleće metke i eksploziv. Vojnici HVO-a zapalili su skoro svaku kuću Bošnjaka u Ahmićima-Šantićima, kao i dvije džamije.

Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart.

Za ratne zločine u Ahmićima 2000. godine presuđeno je i petorici od šest bosanskih Hrvata. Zoran Kupreškić osuđen na deset godina zatvora, Mirjan Kupreških na osam, Vlatko Kupreškić na šest, Drago Josipović na petnaest, a Vladimir Šantić dvadeset pet godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je optužbi i sud je naložio da ga se odmah pusti na slobodu. Na slobodu je u junu 2014. godine pušten i Dario Kordić jedan od zapovjednika.

Autor: Nap.ba

‘Potopila’ vlastitu državu u Haagu: ‘Srbija i JNA su se od ’81. godine pripremali za rat,

Hrvati to nisu znali’

“Srbija je oduvijek shvaćala Jugoslaviju kao Veliku Srbiju. Srbija je uvijek negirala prava i identitet

Makedoncima, Hrvatima i drugima. Nije razumjela da su se ti narodi emancipirali i stvorili svoj identitet

tijekom 20. stoljeća. Vlasti Srbije pripremale su scenarij za raspad Jugoslavije”, svjedočila je protiv

svoje zemlje odvažna Sonja Biserko.

Objavljeno je svjedočenje Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koju

je u Haag, kao svjedoka, pozvao hrvatski pravni tim. Biserko je, unatoč javnim prijetnjama koje dolaze



iz njene domovine, hrabro iznijela niz intrigantnih podataka koje Srbiji nikako ne idu u korist. Najviši sud

UN je novinarima zabranio da njen iskaz objave prije jučerašnje kraja rasprave.

Evo što je na sudu o svemu onome što je prethodilo ratu kazala Sonja Biserko:

- Srbija je krajem 20. stoljeća počela provoditi devetnaestoljetni projekt jedinstva i ujedinjenja svih Srba,

što nije odgovaralo “duhu vremena”, naročito poslije pada Berlinskog zida. Logika iza toga je da je

Srbija oduvijek shvaćala Jugoslaviju kao Veliku Srbiju. Srbija je uvijek negirala prava i identitet

Makedoncima, Hrvatima i drugima. Nije razumjela da su se ti narodi emancipirali i stvorili svoj identitet

tijekom 20. stoljeća. To je bilo ključno za razumijevanje negiranja i nepriznavanja postojanja tih naroda

koje je bilo vrlo prisutno u kampanji uoči rata – “Hrvati su Srbi, Muslimani su Srbi” i tako dalje. To je

zaista devetnaestoljetna teorija nacija. Srpski nacionalni program odigrao je ključnu ulogu u tragičnom

raspadu Jugoslavije. Od smrti Josipa Broza Tita, nijedna druga republika nije razmišljala o odvajanju i

odlasku iz Jugoslavije. Vlasti Slobodana Miloševića, poslije pada Berlinskog zida, nastavile su križarski

rat protiv Jugoslavije, uništavajući sve federalne institucije i stvarajući završni čin na koji je

međunarodna zajednica prekasno reagirala – hrabro je istupila na sudu Biserko.

Amandmane na Ustav Srbije iz 1990, nazvala je “prvim secesionističkim dokumentom” u nekadašnjoj

Jugoslaviji:

– Miloševiću je bio raščišćen put da nastavi svoju kampanju. Haaška konferencija (1991.) bila je

posljednja šansa da Jugoslavija opstane u tadašnjem okviru, ali je, nažalost, Srbija odbila tu ponudu

zato što je JNA već bila na njenoj strani, istakla je Biserko pred najvišim sudom UN. Prema njenim

riječima, JNA je čitavo desetljeće prije toga bila podvrgnuta promjenama da bi je Srbi mogli kontrolirati.

– Vlasti Srbije pripremale su scenarij za raspad Jugoslavije – kazala je jasno Biserko čije izjave nikako

nisu “legle” pravnom timu Srbije.

Njihov zastupnik, Novak Lukić, tražio je pojašnjenje ovih teza, i dobio sljedeći odgovor:

- Deset godina trajala je neka vrsta medijske pripreme, pogotovo od 1988. do 1991. kada je srpski

narod kondicioniran za nešto što će doći, tako što se ponovo najavljivao genocid, prije svega u

Hrvatskoj i BiH. Zapravo se inzistiralo na tezi da je srpski narod žrtva obje Jugoslavije, a ta kampanja

pokazala je što se sprema. Taj pogled na krizu u bivšoj Jugoslaviji zaokružio je Memorandum Srpske

akademije nauka i umjetnosti, a zastupali su ga brojni akademici, kao i Srpski pokret obnove i Srpska

radikalna stranka u svojim programima – pojasnila je Biserko.

Na zaključak Sonje Biserko o ključnoj ulozi vodstva Srbije u razbijanju Jugoslavije, odvjetnik Lukić

uzvratio je pitanjem zna li ona tko je izgovorio rečenicu: “Mislim da sam obavio zadatak, Jugoslavije

više nema.”

– Da, znam, to je rečenica koju je izgovorio Stjepan Mesić, koji je tada bio predsjednik Jugoslavije, ali

koji zapravo nije bio predsednik Jugoslavije. Instalirala ga je međunarodna trojka i nije imao nikakvu

kontrolu i ingerencije nad, recimo, JNA – bila je spremna svjedokinja koja se velikim dijelom u svom

iskazu oslanjala na ulogu JNA:



- Savezna vojska je 1991. stala na srpsku stranu, de facto i javno. Našle su se vojska i Srbija na dvije

točke – obrana socijalizma i recentralizacija Jugoslavije. Teritorijalna organizacija omogućila je da JNA

bude upotrijebljena za ono što se dogodilo. Moji osobni stavovi proizlaze iz brojne literature koju sam

pročitala, iz iskustva diplomate u jugoslovenskoj diplomaciji, iz rada ovih 25 godina, tjekom kojih sam

se u velikoj mjeri bavila srpskim nacionalnim programom tj. srpskim nacionalizmom – zaključila je

svjedočenje Sonja Biserko.

Autor: Snježana Vučković

Photo: Screenshoot youtube

POTRESNO SVJEDOČANSTVO O GENOCIDU

Promocija knjige Kadira Habibovića “Život protiv smrti – Srebrenica” u Leidenu i Tilburgu

Video link sa autorom knjige “Život protiv smrti, Srebrenica” Habibovićem

vodio je Šahin Šišić Povodom dvadesete godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici bh. zajednica u Holandiji Leidenu, Tilburgu, Den Hagu, Almere i mnogim drugim gradovima održava manifestacija sa ciljem skretanja pozornosti ovdašnje javnosti na strašne događaje iz Srebrenice 1995.

Među mnogobrojnim planiranim aktivnostima posebno treba istaknuti prvu promociju knjige “Život protiv smrti, Srebrenica” autora Kadira Habibovića, u Café de Keyzer u Leidenu 22. februara, a o kojoj je govorio Šahin Šišić, urednik knjige i filmski režiser koji po spomenutoj knjizi namjerava snimiti i film za koji je već napisao scenario pod nazivom “Srebrenica: A Voice from the Mountain” i traži producenta (contact: [email protected]). Srebreničanin Kadir Habibović blizak susret sa smrću ratne 1995. godine opisao je i pretočio u autobiografski i psihološki roman pod nazivom “Život protiv smrti, Srebrenica”. Habibović je tokom pada Srebrenice bio teško ranjen, vođen na strijeljanje, ali želja za životom i izbavljenjem bila je jača. I uspio je. Nažalost, jedan je od malobrojnih.



U ovom značajnom svjedočanstvu o masovnom ubistvu naroda autor traga za pravdom, postavlja pitanja zbog čije krivice su ljudi ubijani, zašto nisu imali pravo na život... Iz knjige se može naučiti kako kontrolirati i ukrotiti svoju psihu, o pozitivnosti, reagiranju... Autor pokušava objasniti i halucinacije s kojima se prvi put susretao. “Ovim djelom Habibović želi sačuvati sjećanje na žrtve genocida, on govori o patnji i sudbini onih sa kojima je stajao u redu za smrt strijeljanjem”, kaže nam Šahin Šišić. Kadir Habibović rođen je 25. maja 1964. godine u Srebrenici. Po zanimanju je mašinski tehničar. Nakon objave knjige Život protiv smrti, Srebrenica, priprema novu o životu poslije rata, radnog naziva Dobri i loši ljudi.

Pisac Alfred van Cleef i Amina Šišić čitaju odabrane odlomke iz Kadirove knjige

Alfred van Cleef, autor poznate knjige “Izgubljeni svijet porodice Berberović” (1994) i njenog nastavka “Izgubljeni svijet – Istorija jedne bosanske porodice” (2014), Amina Šišić , student i Mustafa Hadziibrahimović, novinar Holandske TV NTR, čitali su odabrane odlomke iz holandskog i engleskog prijevoda o Kadirovom zatočenju i torturi od strane srpskih vojnika nakon pada enklave te njegovim ranijim ratnim iskustvima u tzv. UN “Safe Area” Srebrenica. Caspar ten Dam, koorganizator i predstavnik Politickog komiteta Stari Most, čitao je odlomak Kadirovog čudesnog bijega od egzekucije i sigurne smrti ispred streljačkog odjelenja. Program manifestacije naišao je na veliko zanimanje publike, kao i holandskih medija. Prezentacija knjige Kadira Habibovića Život protiv smrti, Srebrenica u Tilburgu 16. aprila 2015. bila je također veoma uspješna. I ovdje je ostvaren video link sa Kadirom Habibovićem u Švedskoj. Datum ove promocije nije slučajno izabrat:

16 April 1993 United Nations Security Council concerned treat Srebrenica and its surroundings as a safe area which should be

free from any armed attack or any other hostile act. Resolution 819.

This was the first instance of a civilian "safe area" being

declared in the world U programu je bio i istoričar i pisac Serge van Duijnhoven (1970) poznat po svom (samo)kritičkom eseju o Srebrenici. Publika oduševljena. Obavezno pročitati: http://www.battl.nl/sergesrebrenica.html Dževad Kurić



PRIKAZIVANJE FILMOVA O SREBRENICI U ALMERE POVODOM 20. GODIŠNJICE GENOCIDA

Povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici Behar - dopunska škola u Amsterdamu i Klub

Sana organizuju prikazivanje filmova o Sebrenici, koje je režirao Ado Hasanović.

Pozivamo vas da dođete u nedjelju 3. maja u 14h u Almere, Amateurkunstengebouw de Glasbak,

Lierstraat 21 i da pogledate filmove našeg Srebreničkog režisera, koji je kao dijete preživio genocid.

Nakon filmskog programa iskoristite priliku za postavljanje pitanja i lično poznanstvo sa režiserom. On

dolazi specijalno iz Rima, jer želi da lično pristustvuje ovom događaju.

Ulaz je besplatan. Vidimo se u Almeru! Omer Mujakić (06- 55 87 3679) Behar – Bosanska dopunska skola u Amsterdamu



ZASTAVA SA LJILJANIMA NE MOŽE BITI ZASTAVA BOŠNJAKA, NEGO SAMO

TRADICIONALNA ZASTAVA BOSANSKOG NARODA I DRŽAVE

Zašto Bošnjaci ne iskoriste pravni osnov iz zadnjeg ustavnog zakona Republike BiH da kao većinski narod u BiH legalno i legitimno ne ukinu privremeno rješenje daytonskog ustava koji

jednostavno nije uspio

Piše:Dr.Ervin Sendijarević

Pored toliko vlastitih zastava i simbola bošnjački političari su krenuli veoma provokativno, očito i grubo, da ponovno svojataju i zloupotrebljavaju nazive i simbole bosanske države i bosanskog naroda. Oni to rade toliko bahato i bezobrazno, bez ikakvog osnova, kao da Bosne i Bosanaca nigdje nema na očigled cijelog svijeta, kulture i nauke. Najočigledniji primjer je bosanska zastava sa ljiljanima. Ponovo se ponavlja scenario iz 1993. kada su Muslimani prisvojili naziv Bošnjak za sebe i time ga politički i socijalno obezvrijedili te stavili jasno do znanja da ne žele da prihvate naziv Bosanac, koji se masovno uvriježio u tom periodu borbe za samostalnost Bosne. Nikad se u istoriji bosanski narod u vrijeme dok je nazivan Bošnjacima nije borio pod zastavom ljiljana za vracanje državnosti i samostalnosti bosanske države. U vrijeme dok su se nazivali Bošnjaci bosanski muslimani se bore za priznavanje povlaštenog posebnog identiteta u okviru turskog carstva i u tom cilju su se borili na svim svjetskim ratištima pod zastavom, ne ljiljana nego, polumjeseca i zvijezde. Zastava ljiljana je zastava samostalne, cjelovite demokratske i jedinstvene Republike Bosne i Hercegovine i zastava Kraljevine Bosne te zastava bosanskog naroda koji je to sve stvorio i prije i poslije vremena dok je postojao naziv Bošnjak. Naziv Bošnjak se vezuje za period kada je Bosna bila porobljena od strane turske imperije i austro-ugarske imperije i nema nikakve veze sa borbom za samostalnu Bosnu i Bosance. Sa porazom turske imperije se postepeno povukao i taj naziv Bošnak iz upotrebe. Razlog zašto je naziv Bošnjak postepeno izbačen iz upotrebe je ne samo zbog toga što je u 18. vijeku nastupilo masovno i invazivno posrbljavanje i pohrvaćenje nemuslimanskog dijela bosanskog naroda nego i nedovoljna želja i volja od strane Bošnjaka muslimana da zadrže taj naziv. Sam naziv Bošnjak se ugasio sam od sebe a ne kako Bošnjaci tvrde da je bio zabranjen. Upravo Austro-Ugarski namjesnik Kalay je insistirao na nazivu Bošnjak- Bosanac i širokogrudo ga nudio bosanskim muslimanima, ali ga ovi nisu prihvatali jer je značio i odricanje od feudalnih ekonomskih privilegija koje im je davala već propala stambolska porta. Taj isti Kalaj je uveo bosanski jezik kao slubeni jezik u Bosni koji se imao učiti u svim školama kao obavezni predmet. Kalay je inicirao formiranje prvog bosanskog vijeća i pisanje prvog bosanskog ustava. Bošnjake je uporno stimulisao da razvijaju svoju samostalnost i pomagao u borbi protiv pohrvaćenja i posrbljavanja. Međutim muslimanskim Bošnjacima se nije dalo odreći feudalnih privilegija i vjernosti sultanu. Turčin kao naziv je bio prihvatljiviji jer je stvarao distancu od kršćanskog bosanskog stanovništva kojeg su opet ti "bosanski Turci" zvali Vlasi i Karavlasi Latini, Šokci, Rašani, Grci itd. Prava je istina da su ponajviše bosanski Franjevci branili interes Bošnjaka u tom periodu i javno se opirali srpsko-hrvatskom imperijalizmu i muslimanskoj nebrizi za bosanske interese. Bošnjaci su jednostavno naziv koji su koristili Turci da bi označili ljude koji su bili vijerni stambolskoj porti. Dokaz tome je da sada se u Turskoj Bošnjacima zovu i ljudi koji su kao muslimani izbjegli iz Rumunije, Bugarske, Albanije, Srbije , Crne Gore i Makedonije , Kosova koji svi osim Sandžaklija zasigurno ne pripadaju bosanskom narodu. Priča o nekom masovnom otporu ukidanja naziva Bošnjak je izmišljena i svodi se samo na nekoliko intelektualaca koji su uviđali pogubnost nejedinstva bosanskog naroda i religijsko distanciranje jednih od drugih. Svo to vrijeme Bošnjaka nije bilo ni pojma o borbi za državu



Bosnu ili primjeni tradicionalne bosanske zastave. Bosanski narod je bio u 19.vijeku podosta podijeljen na tri. Novopečeni Srbi su sve više priželjikivali prisajedinjenje sa Srbima preko Drine, a novopečeni Hrvati su priželjkivali sve Hrvate u jednoj državi. Sami muslimani ili Turci u Bosni su priželjkivali da ostanu pod stambolskom portom i za to su se ogorčeno borili. Jedini izuzetak je Husein Kapetan Gradaščević koji se proslavio diljem carstva vjerno služeći sultanu koji je zatražio samo neku BOSANSKU a ne BOŠNJAČKU autonomiju u okviru carstva i stigla ga je izdajnička kazna Bošnjaka Rizvanbegovića i Čengića koji kao vjerne sluge sultanske porte dobiše kao nagradu odvajanje hercegovačkog elajeta od Bosne i tako po prvi puta u istoriji nastadoše dva elajeta, Bosna i Hercegovina. Malo je bilo onih koji su u to vrijeme Bošnjaka zaista bili za Bosnu samostalnu pod zastavom ljiljana. Zato je skandalozno i gotovo užasno da se na bošnjačkim portalima pod zastavom ljiljana pišu parole poput: “Sudbina BiH je u rukama Bošnjaka”. Koga su oni upitali da tako olako prisvajaju simbole koji nisu njihovi. Pitam se zašto bošnjački lideri negiraju zadnju istoriju bosanske države misle da smo mi i cijeli svijet blesavi. Zašto ne priznaju istorijsku istinu da je referendum 1992 imao potrebnu dvotrećinsku većinu samo zahvaljujući entuzijazmu svih Bosanaca. Da je bilo samo po glasovima Muslimana Bošnjaka ne bi bosanska država ni bila obnovljena jer ne bi imala potrebnu referendumsku dvotrećinsku većinu koja je bila preduslov badinterove komisije za priznanje Bosne. Zasto se negira i prisvaja zasluga bosanskog naroda koji se sve do 1993 godine jedinstveno pod nazivom Bosanac borio pod tradicionalnom zastavom ljiljana za nezavisnu, priznatu Republiku BiH i koji je iznio referendum i tešku agresiju na svojim plećima. U to vrijeme sve su strukture u Bosni pa i sama Armija BiH imale preko 30% nemuslimanskog kadra. Tek proglašenjem , bolje reći odcjepljenjem Bošnjaka '93 od ovog državotvornog bosanskog naroda je splasnuo entuzijazam. Vojska i političko vođstvo su pročišćeni od nemuslimanskih kadrova. Mnogi nemuslimani razočarani ovim zaokretom shavatili su da postaju samo topovsko meso muslimana odnosno Bošnjaka 93. Borba i strategija za slobodnu nezavisnu Republiku BiH je perfidno zamijenjena borbom za nacionalne teritorije po mogućnosti što više pročišćene od drugih nacionalnih sastojaka. Gdje su bosanski Srbi i Hrvati započeli , tu su Bošnjaci nastavili. Mjesto nastavka borbe za Republiku BiH počela je era političkog natezanja za što veće nacionalne teritorije. Bosanci su napokon prevareni i izdani od sviju. Mnogi poginuli Bosanci koji su se borili za slobodnu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu preko noći su postali samo Šehidi koji su se borili za dobrobit bošnjačkog naroda-muslimana, svi su posthumno bez pitanja postali Bošnjaci i sve što je postigao bosanski narod najednom od 1993. godine sistematski prisvaja sebi bošnjački narod. Zar nije i pticama na grani postalo jasno zašto Bošnjaci uporno pokušavaju i svaku pomisao o povratku na te zdrave korijene bosanske državnosti, povratak na Bosance. Povratak na one koji su spasili Bosnu od propasti, one koji su mislili o prošlosti i budućnosti na jedan pošten tolerantan i human način zbog čega je Bosna i primljena u Ujedinjene Nacije. Zar nije Zastava ljiljana bila zastava sviju koji su bili za slobodnu i nezavisnu gradjansku republiku. Zastava sa ljiljanima je simbol vijekovne jedinstvene bosanske drzave i bosanskog naroda koju nema nitko pravo da prisvaja bez dozvole bosanskog naroda. Bosanski narod postoji. On se uprkos upornom negiranju i diskriminaciji ipak pojavio svuda na popisu, u javnim medijima, u dijaspori, u svijetu i on nije nestao. Taj narod ima jedini pravo na zastavu sa ljiljanima. Bošnjaci neka se vrate svojoj vijekovnoj zastavi sa polumjesecom i zvijezdom na zelenoj podlozi sa kojom su doskora mahali svuda po Bosni. Zastava ljiljana Republike Bosne i Hercegovine nije nastala u crkvama ili u džamijama, niti je ratna zastava jer ta je zastava kraljeva Bosne u srednjem vijeku još prije osmanske okupacije i nastanka naziva Bošnjak. Okupacijom Osmanlija je skinuta bosanska zastava sa ljiljanima i uveden je naziv Bošnjaci za stanovnike osmanske provincije Bosne. Oko 400 godina je postojao naziv Bošnjaci i zastava ljiljana se u to vrijeme čuvala još jedino u samostanima i crkvama bosanskih Franjevaca. Bošnjački muslimani nigdje i nijednom nisu htjeli da izvade ovu zastavu i pokažu svijetu kao simbol svoje odlučnosti za povratak državnosti Bosne. Tek referendum Bosanaca 1992. je ponovo vratio ovu istorijsku zastavu bosanskog naroda u život. Svatko ko je prihvatio istorijsku istinu i činjenice je shvatio da je ovo nesumnjivo tradicionalna zastava bosanskog naroda i da je to i bio jedan od argumenata zašto je bosanska država dobila svoje priznanje kao Republika BiH. Na jarbolu UN je viorila ova zastava RBiH kao svjetski priznate države. Bosanski narod je uveliko shvatio da od ovih 20 godina odkako je skinuta zastava ljiljana sa jarbola republike BiH u daytonskoj BiH ništa nije uspjelo. U Novembru je Alija Izetbegović već potpisao Daytonski sporazum time što je iznudio ustavni zakon koji je već prije početka daytonskih pregovora garantovao mogućnost ukidanja Republike BiH i jasno unaprijed pristao na daytonsko uređenje države čime je dato podmuklo zeleno svjetlo da i annex 4 međunarodnog sporazuma može biti ustav i da može suspendovati Republiku BiH. Te gnusne laži kako je bio nešto prisiljen u Daytonu kad je već i prije toga načinio sve



ustavne promjene kako bi omogućio ukidanje Republike Bih. Da samo podsjetim Bošnjake koji su glasali za ovaj ustavni zakon kojim se omogućava suspendovanje Republike BiH i skidanje zastave sa ljiljanima: Iz Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RBiH (novembar 1995.): ¨Član 1 – 1. Republika Bosna i Hercegovina ostvarujući svoja suverena prava može svoje unutrašnje uređenje preoblikovati u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine u okviru Internacionalnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu; 2. Ako se Internacionalni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne i Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosna i Hercegovina može proglasiti nevažećim Internacionalni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da djeluje kao internacionalno priznata, suverena i nezavisna država, u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.

Ovdje jasno stoji da prema zadnjem ustavnom zakonu RBiH je određeno da ako privremeno rješenje tojest Daytonski ustav ne dovedu do pozitivnih promjena vraća se sve na prvobitno stanje tojest Ustav, zastava i svi drugi simboli i zakoni Republike BiH postaju ponovo temelj pravnog ustrojstva bosanske države. Pitam Bošnjake zašto nikad nisu iskoristili ovaj pravni osnov jer cijeli svijet već bruji da daytonski ustav nije uspio kao rješenje za Bosnu. Dakle Bošnjački političari samo lažu da su za Republiku BiH. Ako se zaista radi o ljudima koji su za Republiku BiH i koji drže do zastave sa ljiljanima koja je temeljno označje bosanske države i njenog naroda što im to stoji na putu da kao većinski narod u BiH legalno i legitimno ne ukinu privremeno rješenje daytonskog ustava koji jednostavno nije uspio. Bosanski narod se neće nikada povoditi za ovakvim bošnjačkim političarima i njihovim lažima i lažnim predstavljanjima. Bosanski narod zna svoje vijekovne vrijednosti i neće nikad odustati od svoje države Bosne i od svoje istorijske zastave sa ljiljanima. Bosanski narod neće nikada odustati od građanske republike Bosne, države svih njenih građana. Za bošnjačke političare poruka: „Sikter od Bosne. Prestanite da se kitite tuđim perjem“. Sve dok postoji i jedan državotvorni Bošnjanin- Bosanac- Bošnjo zastava sa ljiljanima ima svoga pravog vlasnika.





ANGELO TERME: SASTANAK GO SSDBIH

KULTURNO-SPORTSKA MANIFESTACIJA BH. DIJASPORA U ITALIJI Od 10. do 12. aprila u poznatom italijanskom turističkom mjestu Angelo Terme bit će održana kulturno-sportska manifestacija Bh. dijaspora u Italiji sa nizom događaja, među kojima izdvajamo obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, potom redovni sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, susret predstavnika italijanske vlasti sa predstavnicima bh. dijaspore te tradicionalni izborni turnir u malom nogometu.

Tamara Smajlović

Informaciju više o ovom događaju dobili smo od predstavnice domaćina i ujedno članice GO SSDBiH iz Italije Tamare Smajlović: “Naša zajednica u Italiji već dugi niz godina redovno organizuje ovu kulturno-sportsku manifestaciju. Ove godine domaćini su predstavnici opštine Angelo Terme, naše udruženje Ljiljan iz tog grada te bh. zajednica Piacenca, pokrovitelji su bh. ambasada u Rimu i bh. konzulat u Milanu. Manifestacija počinje sastankom GO SSDBiH, na koji dolaze predstavnici deset zemalja, a iz obimnog dnevnog reda izdvajamo da će biti govora o pokušaju pronalaženja EU fondova za rad Saveza, potom o odnosu i saradnji sa svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini te o predstojećim aktivnostima SSDBiH, prvenstvu bh. dijaspore u Danskoj u futsalu, Smotri folklora u Bihaću, obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici i biznis konferenciji BIHDIAFOR u Banjoj Luci. Potom će bh. diplomatski predstavnici u Italiji ambasador Nerkez Arifhodžić, konzul Nermana Hadžijahić i članovi GO SSDBiH imati prijem kod gradonačelnika Angelo Terme gospodina Alessandro Morandini, na kojem će se razgovorati o saradnji ovog turističkog mjesta sa predstavnicima bh. udruženja širom svijeta, a bit će govora i o saradnji ovog turističkog centra i domovine Bosne i Hercegovine. Nakon toga, u subotu u večernjim satima, u vili Piazza Alpini 2 bit će održan i performans posvećen genocidu u Srebrenici, kojeg je pripremila režiserka Roberta Biagiarelli. Inače, ovo je prva u nizu manifestacija u Italiji na kojoj će biti obilježeno dvije decenije od najvećeg zločina u novijoj historiji. Trećeg dana mnifestacije predviđen je izborni turnir u malom fudbalu na kojem će biti izabrana ekipa koja će predstavljati Italiju na narednom Svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u Danskoj. Interes fudbalera je veliki i do sada je svoje učešće potvrdilo 14 timova iz Italije.” Tekst i foto Namik Alimajstorović



LEJLA BARAKOVIĆ OSVOJILA U HOLANDIJI PRVO MJESTO SA BOSANSKOM VAGINALETOM "VAGINOR PLUS"

Lejla Baraković

"Moja želja je oduvjek bila da budem učiteljica i nikad nisam ni pomislila da bih mogla raditi nesto drugo" - počela je svoju priču Lejla Baraković, vlasnica firme "a HEALTHY body" iz Rotterdama. Kako je nanijetila tako je i uradila. Završila je učiteljsku školu (PABO) i od 2000. godine radi u jednoj osnovnoj školi u Rotterdamu. Bila je presretna što je ispunila svoj san. Sa mužem Mirzom i njihovo troje djece imala je jedan miran i zadovoljna život. Sve do ljeta 2012. Tog ljeta, za vrijeme godišnjeg odmora u Bosni, Lejla je preko rodice svoga muža, koja radi kao ginekolog , došla u dodir sa biljnim proizvodima Gračaničke firme za preradu bilja "CYDONIA". Ona im je rekla je da su ti biljni produkti jako efikasni i da je puno žena izliječila sa različitim ženskim problemima. Bila je oduševljena sa vaginaletama koje ona sama preporučuje svojim pacijentkinjama. Lejla i Mirza su tada odlučili da ove biljne produkte uvezu u Holandiju. "Kad smo se odlučili da uvezemo vaginalete ja sam krenula u Holandiji da ispitujem način uvoza i registracije ovog produkta"- priča Lejla. "Holandija je jako teška zemlja što se tiče biljnih proizvoda, ljudi su skeptićni i ne vjeruju tako lahko u biljnu medicinu. Za vrijeme naših priprema i sređivanja papirologoje upoznali smo jednu holandsku ginekologkinju koja se jako zainteresovala za naš produkt, jer je dokazano da se 90% ženskih problema može izliječiti na biljnoj bazi. Kad smo bili gotovi sa svom papirologijomi I napokon uvezli produkte ona je bila prva koja ih je prodavala njezinim pacijenticama. To su ujedno bile i prve pozitivne reakcije o uvezenim vaginaletama. Nakon pola godine nas je kontaktirala veleprodaja Unipharma. Razgovarali smo o svemu i oni su počeli prodavati produkte holandskim drogerijama i prodavnicama. Na različitim digitalnim forumima žene su davale pozitivne reakcije i preporučivale naš produkt i drugim ženama. U oktobru 2014. godine je u novinama Carealit (to su novine samo za drogerije) izašla je anketa o zadovoljstvu upotrebe biljnih proizvoda. Komentari su bili jako pozitivni. "Etos" (drogerija) nam je dala 8 kao ocjenu i drogerija "DA" je napisala: "dobar produkt, pozitivni rezultati" .



Mušterije su reagovale sa 'fantastičan produkt na biljnoj bazi. Pomaže infekcijama i bez hemikalija je". “Početkom februara smo obaviješteni da je Vaginor Plus pobijedio i bili smo naravno prestretni. Veliki trud, upornost i rad je dobio svoju vrijednost. " Dok je ovo pričala Lejline oči su sijale od sreće. S pravom može biti ponosna na sebe. Nije mala stvar osvojiti prvo mjesto u jednoj jako zahtjevnoj Holandiji. Važno je spomenitu da su produkti Cydonije biljni, unikantni na holandskom tržištu i žene su jako zadovoljne njihovim rezultatima. Postoje tri razaličita produkta: 1 .Vaginor Plus (Cajevac); djeluje snažno protiv bakterija, gljivica i virusa. 2. Vijf Plantenextracten (Pet biljnih ektrakta: kantarion, kunica, pastirska torbica, kamilica, neven; 3. Ravensara, (Ravensara aromatica SONNERAT), eterično ulje dobijeno iz listova Havozo drveta, endemske vrste sa Madagaskara, Čajevac. Indikacije: Preparat se koristi za ublažavanje simptoma kod: - Upalnih procesa praćenih pojačanim vaginalnim sekretom (leucorrhoea) - Pojačanog menstrualnog krvarenja (menorrhagia), kao i krvarenja izvan ciklusa (metrorrhagia) - Promjena na sluzokoži grlića materice - - Promjena na sluzokoži vagine kod žena u menopauzi.

Često dobijemo ideju koju pretvorimo u hobi, a onda hobi pretvorimo u firmu. To se upravo desilo i Lejli. Medjutim, ovo će ipak ostati samo Lejlin hobi jer svoj san o učiteljicu neće nikad napustiti. Naravno, daće sve od sebe da hobi bude što kvalitetniji i uspješniji. ____________

Lejla Baraković je rođena prije 34 godine u Holandiji al Bosnu i Hercegovinu osjeća kao svoju domovinu. Šarmantna je, vesela, dobra majka, supruga, kćerka, sestra i prijateljica. A ,evo sad, i uspješna poduzetnica i vlasnica firme "a HEALTHY body". Član je i BiH Biznos kluba i rado, zajedno sa mužem Mirzom, daje svoj doprinos, tamo gdje je potrebno.

A kad je preumorna i kad misli da ne može sve to da uskladi Mirza uzme gitaru i razveseli je svojom pjesmom i ljubavlju . "Lejla je moja inspiracija" - kaže ponosno muž Mirza. A treba da bude i inspiracija svih nas i primjer DA SE MOŽE KAD SE HOĆE.

U k

Na

A

Piš

BurevprosvemoNekoj MeHeDepro

www.bihpla

koliko ste za

aida Ribić

Amsterdam

še: Mujo Mid

uurtcentrum vijalnim nastogram (sa pre vrste muzioderne muzieki horovi suju je brojna

eđu ženamaercegovine.Te Havelaaru.oteklih godin

atform.nl

ainteresovan

džić

HO

De Havelaatupom 12 horeko stotinu ike iz cijelogke. izveli pjesmpublika toplo

hora “Bos eTo su Danica. Nažalost, ona.

ni za kontakt

R

ORSKIM PJ

r u zapadnoorova koji sečlanova hor svijeta. Čul

me sa prostoo i sa oduše

en Lommer Va Tokmadžicovoga puta n

t sa Lejlom u

RAD UDR

JEVANJEM

om dijelu Am okupljaju u rova i dirigene su se kom

ra Balkana. vljenjem poz

Voices” nastc i Danica Onisu imale ne

u vezi ovih p

RUŽENJA

M POZDRA

msterdama posvim kvarto

nata) publici mpozicije veli

Tako se čulzdravila.

tupile su i dvlujić. Ovo imeke izvorne

rodukata, ja

A BiH

AVILI PROL

očetak proljevima grada.je predstav

ikana klasičn

la i pjesma “

vije članice pm je bio već t

pjesme sa B

GOUDA, 2

avite se našo

LJEĆE

eća obilježio U skoro petljeno horskone muzike i

“Na Struga d

porijeklom iztreći nastup Balkana na r

20 april 2015

oj redakciji.

o je i ove godtočasovnom

o pjevanje i spopularne

dukan da ima

z Bosne i na reviji hor

repertoaru ka

5.

29

dine m skoro

am”,

rova u ao

SnkojAmdruhodaradde Ist

P AkgraplaHa20občijiRaug

www.bihpla

nimajući dokuji izvode mu

msterdama. uge nastuperova i članov se premijerdnica Inesa taljnije pišem

raživanje

Piše: Mujo M

ktivnosti na radu” (Ongekanu za 2015aagu već od 0 izbjeglica rade biće po dio čine i iz

azumljivo, svovori.

atform.nl

umentarni fiziku BalkanaKamerom i

e sa interesave horova darno prikaže dJašarević vomo u ovom b

ANK

Midžić

ealizaciji nakend bijzond. godinu. O opočetka godiz 16 zemalj

ohranjeni u gzbjeglice. Zavi intervjui m

Žen

lm o muzičaa na okupljatonom zabilj

antnim razgoa njeguju pjedo kraja majode jedan prbroju novina

KETIRANJE

učnog i umjeer-Der bijdraovom projekdine se počeja sa svih kogradskim arh ovaj projekaoći će se ko

ski hor “Bos

arima koji vodanju horova 2ježili su izve

ovorima. Posesme sa proa ove godinrojekat u Am.

E IZBJEGL

etničkog proagen van vluktu smo ranelo sa realizaontinenata. Rhivima kao pat poslužila

oristiti uz izrič

s en Lommer

de porijeklo 22. marta bi

edbe hora gdsebno ih je zostora bivše e. Inače, Ed

msterdamu k

ICA IZ BIV

ojekta pod nauchteling aaije pisali. U Aacijom drugeRazgovori seprilog za izučsu iskustva čitu saglasno

r Voices”

iz bivše Jugli su Edo Badje nastupajzanimalo štaJugoslavije.

do Barak, arhojim se istra

VŠE JUGOS

azivom ”Nečn de stad) oAmsterdamue faze projeke bilježe audčavanje ukuarhiva SAD ost intervjuis

GOUDA, 2

goslavije, kaoarak i Inesa Ju dvije Dani to inspiriše . Dokumentahitekta i filmsažuje život iz

SLAVIJE

čuveno poseodvija se preu, Utrechtu, kta gdje se v

dio-vizuelno pne socijanei njihovih ve

sanih o čem

20 april 2015

o i HolanđanJašarević iz ce, a snimili rukovodioce

arni film trebska i pozoriš

zbjeglica. O t

eban doprinoma utvrđenoRotterdamuvrši intervjuisi nakon tehne istorije Holelikih gradovu postoje i p

5.

30

nima

su i e

balo bi šna tome

os om u i Den sanje ničke landije,

va. pismeni



U grupi sa izbjeglicama iz Čilea, Iraka, Eritreje u Amsterdamu našle su se izbjeglice iz bivše Jugoslavije koji su u najvećem broju došle u Holandiju devedesetih godina prošlog vijeka. Među njima ima najviše onih koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine. U Rotterdamu bivši Jugosloveni našli su se u grupi sa ljudima iz Irana, Iraka i Čilea. Ovih dana posjetili smo istraživače u Amsterdamu i uvjerili se da se intenzivno radi na vise planova. Dva puta mjesečno okuplja se desetak zaiteresovanih za ovaj projekat. Oni svojim stručnim i životnim iskustvom pomažu koordinatorima i istraživačima Edu Baraku, Inesi Jašarević i Mini Domić da sve bude kvalitetno urađeno. Neki će kroz intervjue osvjetliti dio svoje ali i šire izbjegličke prošlosti i sadašnjosti. Na čelu tima zaduženog za grupu sa prostora bivše Jugoslavije u Rotterdamu nalazi se Mirela Kahrimanović. Do sada je intervjuisano 15 izbjeglica,a predstoje razgovori sa jos 5. Razgovori traju od jednog do jednog i po sata. Na opertiativnim sastancima u Amsterdamu dogovara se i koncepcija kulturno-umjetničkog programa koji će se održati krajem maja. Predstavnici svih zemalja (16) pripremiće kolažne programe. U Amsterdamu će se predstaviti stvaraoci iz bivse Jugoslavije sastavljeni uglavnom od muzičara, kao i holandskih muzičara koji njeguju muziku sa Balkana. Prikazaće se i dokumentarni film o muzičarima i njihovim pogledima na život u Holandiji. Najvjerovatnije, krajem maja predstaviće se večinom muzičari koji njeguju rock i pop muziku. Biće nastupa i pjesnika-amatera itd. U pripremi ovog programa i ukupnoj realizaciji projekta (čiji završetak se planira za polovinu 2016.) treba očekivati da će biti bliže saradnje sa postojećim udruženjima izbjeglica u Amsterdamu i Rotterdamu, jer se pod krovovima ovih nekoliko BiH udruženja najbolje zna gdje se i kako njeguje kulturno-umjetničko stvaralaštvo i koji su najbolji stvaraoci. Tako je i sa drugim udruženjima. O tome realizatori istraživanja u Amsterdamu i Rotterdamu trebaju da vode računa. Stichting BMP iz Amsterdama (koji se bavi unapređenjem društvene participacije) i Vluchteling Werk, koji vodi ovaj projekat, će o ovome vjerovatno razmišljati. Rezultati istraživanja života izbjeglica trebaju biti naučno obradjeni i kao takvi postati relevantni pokazatalji kulturno-umjetnicki nivoa izbjeglica. Za to postoje sve društvene pretpostavke, posebno što je projekat podržan i od institucija EU.

CENTAR “DE HUDSONHOF” OKUPLJA LJUDE SA VIŠE KONTINENATA Skoro dvije decenije u zapadnom Amsterdamu u Fondaciji Stichting Multicultureel Centrum De Hudsonhof okuplja se više udruženja čiji članovi vode porijeklo iz Evrope, Azije, Afrike i Južne Amerike. U funkcionalno opremljenim prostorijama koje su višenamjenske (tri sale za udruženja, sala za fizičke aktivnosti, kuhinja i dvije kancelarije) zainteresovani mogu realizovati svoje programe aktivnosti, dok se u toku jednog mjeseca organizuju i stručna predavanja, kulturno umjetički programi i dani nacionalnih kuhinja. Posebna pažnja posvećuje se radu sa starim i hendikepiranim osobama, koje u Hudsonhofu imaju i posebno udruženje, kao i ženama. Organizuju se predavanja koja doprinose unapređenju života hendikepiranih, a za žensku populaciju organizuju se i kursevi gdje se praktikuju kreativni ručni radovi itd. Uvidom u program rada za mart 2015. uvjerili smo se da je 30 dana bilo nekih aktivnosti. Ni jedan program nije bio otkazan, a prisustvo članova više udruženja zadovoljavajuće. Svako udruženje realizuje za sebe vlastite programe, dok se jedan broj realizuje i zajednički. Posebna pažnja posvećuje se organizaciji kurseva Holandskog jezika za alohtone žene. Ovi kursevi su besplatni. Mjesečne programe aktivnosti Centra “De Hudsonhof” usvaja devetočlana komisija čiji je član u poslednje dvije godine i dugogodišnji aktivista u BiH udruženjama Luka Olujić. Članovi ove komisije, pored donošenja programa, i svojim aktivnim prisustvom doprinose radu pojedinačnih udruženja. Tako se povodom Međunarodnog praznika žena – 8. marta u Centru okupilo više članica gdje se uz prigodnu muziku i tradicionalna jela obilježio ovaj praznik.



Gledanje futbala u Hudsonhofu

Pod krovom Hudsonhofa okupljaju se ljudi iz Surinama, Maroka, Turske i Bosne i Hercegovine. U pomenutom udruženju hendikepiranih većinu čine Holanđani. Žene iz ovog udruženja i žene iz udruženja žena priredile su za Dan žena lijepu zabavu. Medju njima su bile i žene iz BiH i drugih zemalja bivše Jugoslavije.Tog dana su muški članovi iz više udruženja pomagali da se slavljenice osjećaju prijatno. Uz prigodna jela ostalo se nekoliko sati. Tako je bilo i prošlih nekoliko godina, ističe nam u kraćem razgovoru Luka Olujić. M.Midžić

K U L T U R A

NA DAN NEZAVISNOSTI BIH 1. MARTA, PROMOVISANA ENCIKLOPEDIJA SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI U ARNHEMU

Nakon boravka u Belgiji te uspješno održane promocije u Antverpenu, projekti Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti, Ljetnja škola Bosanskog jezika i On-line učenje Bosanskog jezika, promovirani su i u Holandiji, u gradu Arnhajmu, u prostorijama Islamskog kulturnog centra „Bošnjak“.

Organizator promocije u Holandiji je Zajednica sandžačke dijaspore za ovu državu, na čijem čelu je Enes Nuhović, porijeklom iz Novog Pazara, Fako Džigal iz Sjenice te brojni drugi aktivisti.



Nuhović je na početku poselamio prisutne, otvorio skup i zahvalio se džematskom odboru na ustupljenom prostoru.

Skup je poselamio i gostima dobrdošlicu poželio predsjednik IKC „Bošnjak“ gospodin Ibrahim Mailović.

Nakon toga rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru dr. Suad Bećirović promovirao je dva spomenuta projekta IUNP-a vezano za učenje Bosanskog jezika, u vidu Ljetnje škole i On-line izvođenja nastave.

On je kazao da je Internacionalni univerzitet, svjestan potreba Bošnjaka koji žive u dijaspori, kao i opasnosti koja vreba mlade bošnjačke naraštaje u dijaspori u smislu gubljenja jednog od temelja bošnjačkog identiteta – Bosanskog jezika, izradio projekat Ljetnje škole Bosanskog jezika gdje djeca koja žive u dijaspori, tokom ljetnjih raspusta, mogu boraviti na Univerzitetu i učiti o svom maternjem jeziku.

Također, drugi vid nastave je za one koji žele kontinuirano učiti Bosanski jezik, ali zbog udaljenosti nisu u prilici biti redovni studenti na Univerzitetu. Sada imaju priliku On-line konekcijom, uz tehničku podršku koju će obezbijediti Departman za računarske nauke, pratiti redovna predavanja i time biti redovni studenti.

Nakon obraćanja rektora Bećirovića dr. Jahja Fehratović je promovirao Enciklopediju sandžačkobošnjačke književnosti, govoreći o periodu kojeg obrađuju prva dva toma, tj. period do 1912. godine, govoreći o brojnim sandžačkim piscima iz najranijih perioda postojanja Bošnjačkoga bića. Dr. Fehratović je napomenuo i brojne tekstove eminentnih stručnjaka iz oblasti historije, kulture, nasljeđa, duhovnosti Bošnjaka, poput autorskih tekstova muftije Muamera Zukorlića, Nedžada Ibrišimovića, Ibrahima Pašića, Sulejmana Aličkovića i dr.

Nakon obraćanja uslijedila su brojna pitanja prisutnih, na koja su iscrpno odgovarali promotori.

SANA



TRAGIKOMIČNA POZORIŠNA PREDSTAVA "BOEMKE U FRIZERSKOM SALONU" U IZVODJENU UDRUŽENJA "LADIES" IZ EINDHOVENA

Sve što nije zapisano, kao da nije ni postojalo, bio je moto Zekire Kire Ahmić kada je odlučila da napiše scenario za tragikomičnu pozorišnu predstavu o životu naših žena 92-95 godine, koje su kao izbjeglice bile smještene u jednoj vojnoj kasarni holandskog grada Den Bosch. Predstava "Boemke u frizerskom salonu" je izvedena povodom Dana žena 8. marta a sala je bila mala da primi sve one koji su je željeli pogledati.

“Boemke” na sceni

Poznavajući Kiru kao jednu vrsnu umjetnicu i pjesnikinju znala sam da će predstava biti dobra. Poznavajući predsjednicu Udruženja 'Laidies" Mirsadu Hadžiegrić, znala sam da će cijlovečernji program biti perfektno organizovan, a poznavajuću same članice udruženja znala sam da će biti veselo i zabavno. Al’ ono sto sam vidjela je premašilo sva moja očekivanja. Na pozornici nisu bile amaterke, majke i domaćice, žene koje po prvi put u životu glume, nego su bile profesionalke koje su savršeno dočarale jednu tragikomičnu priču. To su bile žene koje su vladale scenom. Svi koji smo bili to veče u sali smo se vratili u prošlost, u dane kad smo došli u Holandiju i u pričama Boemki smo pronašli sami sebe. Ista bol, iste šale, ista neizvjesnost. Gutali sm svaku riječ, smijali se, plakali. Sala je bila prepuna emocija. Poslije završetka je bio muk. Željeli smo još. Trebalo nam je vremena da se iz sjećanja na doba našeg dolaska vratimo u stvarnost i



dvije decenije poslije. A onda se salom zalomio gromoglasni aplauz i ovacije. Naše Boemke nisu krile svoje suze sreće i ponos zbog uspjeha prve pozorišne predstave bh. građana u Holandiji, vjerovatno i u cijeloj Dijaspori. Poslije uspješne premijere slijedi turneja . BOEMKE AIR SLIJEĆU U TVOJU AVLIJU 18.04.2015. na lokaciji: Schoolpad 55A, Roermond ========================================================= 31.05.2015 na lokaciji: Cultureel Centrum Orion, Wollenfoppenweg 91, Rotterdam. A zatim je na redu Mostar i ko zna, možda neka bh. organizacija iz drugih EU država poželi da uživa u gledanju nasih Boemki. CURE , HVALA VAM I PUNO SRECE NA TURNEJI, UZ VAS SAM. Naida Ribić

GOSTOVANJE "DIVANHANE” U HOLANDIJI

Koncert grupe “DIVANHANA” U ROZENBURGU

U organizaciji catering firme "BOSKE" i agencije za umjetnost "K.I.A" 20. i 21. marta 2015. organizovano je gostovanje poznate bh. grupe "DIVANHANA". Koncerti su bili organizovani u Rijen-u i Rozenburg-u. Divanhana izvodi tradicionalnu muziku u novim aranžmanima koji su nastali kao rezultat fuzije jazz, pop i klasične muzike 20. stoljeća. Njihova profesionalnost i ozbiljnost u radu je dokazana u svakoj pjesmi, spotu, nastupu. Tačni, ozbiljni i profesinalni i nadasve, kulturni i socijalni. Tajna njihovog uspjeha je što izuzetno funkcionišu u timu, sa respektom i poštovanjem jednih prema drugima. Publika je uživala u njihovim koncertima. "Grana od bora pala kraj mora", "Crven fesić nano", "Ko se ono brijegom šeće"...su samo neke sevdalinke koje je publika pjevala sa njima.



Ono što je važno istaći u vezi njihovih nastupa je to da je bilo prisutno dosta manje publike nego što se očekivalo. Pitam se da li to potvrđuje sve veću krizu identiteta naših ljudi? Sevdalinke su dio bh. kulture i tradicije, dio nas i našeg postojanja. Na žalost turbo-folk postaje sve više dio kulture bh. građana u Holandiji što potvrđuje sve manji broj posjetilaca na koncertima sevdaha. Al zato su sale male kad dolazi neka razgoličena turbo-folk pjevačica. Aršin sa kojim se mjerila vrijednost kulture i njenog kvaliteta se, na žalost, pokvario. Što bi rekli "ŠTO BI GORI SAD JE DOLI" Naida Ribic - [email protected]

DJEČIJI PISCI U TILBURGU - 17 APRIL 2015

BiHKids škola, u saradnji sa Naidom Ribić (Agencija za umjetnost KIA) organizuje u petak 17. aprila u No Sikiriki u Tilburgu Bosansko kulturno- umjetničko večer puno muzike pjesme i književnosti za djecu i

odrasle. Cilj nam je da se djeca upoznaju sa kulturom i knjizevnošću Bosne i Hercegovine

CIJENA 5 EURA I ZA ODRASLE I ZA DJECU.

Jasmin Bešić

BiHKids škola, u saradnji sa Naidom Ribić (Agencija za umjetnost KIA) organizuje u petak 17. aprila u No Sikiriki u Tilburgu Bosansko kulturno-umjetničko večer puno muzike pjesme i književnosti za djecu i odrasle. Cilj nam je da se djeca upoznaju sa kulturom i književnošću Bosne i Hercegovine.

Program 18.30 - Doček djece i odraslih 19.00 - Program 1 dio 19.45 - Pauza 20.00 - Program 2 dio 20.45 - Zabavno večer za djecu i odrasle (u dvije različite prostorije)

PROMOTOR VEČERI : NAIDA RIBIĆ

Poslije kulturno-umjetničkog programa, biti će organizovano zabavno večer za djecu i odrasle.

Pozovite sve vase prijatelje, i rodbinu. Što je nas i djece više, to je veća zabava i druženje.

CIJENA 5 EURA I ZA ODRASLE I ZA DJECU.



“ROĐENDANSKA TORTA” Muzičko književni program u kojem učestvuju književnici Mirsad Bećirbašić i Fahrudin Kučuk uz muzičku pratnju Senada Bostandžića u ulozi CUCLALADINA iz monodrame za djecu: "KAKO SAM PREVARIO CUCU VARALICU" Muzika, poezija,priča, pitanje, nagrada, zabava, znanje, osmijeh…jeste ono što će djeca doživjeti kroz ovo rođendansko putovanje.

Svijet dječije mašte je nemjerljiv kao što je i dječija psiha nesaglediva: nema prepreka koje ne može prebroditi dječija mašta, niti ima zabrana koje savladavaju njenu neukrotivost i zaustavljaju njenu tragalačku upornost CUCLALADIN će kroz muziku i riječ govoriti i pjevati o prvim koracima u životu, prvoj suzi, prvom osmijehu i svijesti o bliskoj pojavnosti, tumačiti svijet bajkom i prihvatati svijet kao druga u igri.

MAJKA DANAS JE PONEDJELJAK VOLIM TE DANAS JE UTORAK VOLIM TE DANAS JE SRIJEDA VOLIM TE DANAS JE ČETVRTAK VOLIM TE DANAS JE PETAK VOLIM TE DANAS JE SUBOTA VOLIM TE OTAC MI JE REKAO NEDELJOM SE NE RADI VIŠE ALI JA TE NEDELJOM VOLIM NAJVIŠE

Jasmin Bešić- BiHKids škola Naida Ribić - Agencija za umjetnos KIA

ZDRAVKO ČOLIĆ ODUŠEVIO PUBLIKU HOLANDIJE

U subotu 11 aprila 2015. godine u holandskom gradu Uden Zdravko Čolićje ponovo dokazao svoju vrijednost i epitet 'najbolji’. Pred više od 1000 posjetilaca koncerta pjevao je srcem i dušom i ponio masu za sobom. Njegov glas se gubio u jačini glasova publike koja nije zalila glasne žice pri pjevanju svojih omiljenih pjesama, pjesama mladosti, djetinjstva, nekog drugog života.



Kao i koncert Dine Merlina i ovaj koncert je organizovao "D&J Entertainment", nova firma za organizaciju zabava i koncerata, čiji su vlasnici Davor Papić i Jasmin Vranac (D&J). Za razliku od Merlinovog koncerta, gdje smo satima čekali da se neko udostoji da nešto kaže i da koncert počne, ovaj put je tačno u 21 sat, kako je i stajalo na plakati, publiku koja je pristizala odlično zabavljao DJ Suky Suky. To je upotpunilo vrijeme do 23 sata kad se pojavio Čola i započeo koncert sa pjesmom "Produži dalje". Možda malo neobična pjesma za početak al je fantastično prihvaćena, uz ovacije. Čola je bio kao nekad. Ista jačina glasa, energični pokreti, šarmantni osmijeh i topli kontakt sa publikom. Svi prisutni su maximalno uživali. Sama organizacija je bila na zavidnom novou. Sve je bilo tu, od čuvara reda, ljudi koji su lampama davali smjernice za parkiranje auta, elegantnih kontrolora, prve pomoći pa do pozornice sa koje su blještala svjetla i prostora za reklamu. Ono sto je jedinio falilo je da, kao i prošli put, neko izađe na scenu, pozdravi publiku i poželi im dobrodošlicu. Neko ko bi bio koordinator između učesnika programa i publike. Tad bi sa pravom rekli da je bilo odlično i profesionalno odrađeno. Iako se organizator potrudio da napravi poseban prostor za pušaće neki se toga, na žalost, nisu pridržavali. Što bi rekli "NAŠA POSLA". Uz samu pozornicu su pojedinci, a bogami i pojedinke, dali sebi za pravo da zapale cigaretu. Što je najžalosnije to su mlade osobe za koje, izgleda, u životu ne postoje ni propisi ni pravila. A nedostatak lične kulture ih ohrabruje da tako nešto i urade. Dešavalo se da su čuvari reda dolazili do njih i da su morali da gase cigarete ali, na žalost, bilo je i slučajeva da je čuvar i sam uzimao cigaretu i, misleći da ga ne vide, i sam sa njima pušio. Valjda ćemo i m i jednom doći TOBE. Naida Ribic - [email protected]



S P O R T

ODRŽAN SCOUTING TURNIR U FUTSALU U HOLANDIJI

Povodom XII Svjetskog prvenstva Dijaspore BiH u Futsalu koji ce se odrzati od 5. do 7. juna 2015. godine u gradu Hobro u Danskoj Plaforma BiH u Holandiji je ove 5. aprila ove godine održala VII Scouting turnir u Wijchenu. Cilj turnira je bio da se kroz takmičenje prijavljenih ekipa izabere i pošalje na Svjetsko prvenstvo u Dansku najjači sastav koji će se boriti za pobjednički trofej. Nakon održanog turnira izabrano je osam najboljih igrača i dvojica golmana koji će predstavljati Holandiju na Svjetskom prvenstvu u futsalu u Danskoj. Od Nijaza Alijagića, organizatora turnira i vođe takmičarske selekcije smo obaviješteni da su izabrani najbolji igrači i golmani koji će u narednom periodu do odlaska u Dansku imati nekoliko treninga u cilju sto boljih priprema za Svjetsko prvenstvo. Pored izbora najboljih igrača i golmana cilj organizatora takmičenja bio je i obezbjeđenje dovoljno finansijskih sredstva za opremu, pripreme ekipe do početka Svjetskog prvenstva, troškove puta i prenočista za izabranu reprezentaciju. Takmičenju u Wijchenu se odazvao veliki broj ljubitelja sporta, muzike i lijepog druženja, a na programu je bila i dobra bosanska tradicionalna kuhinja. DzK



12. SVJETSKO PRVENSTVO DIJASPORE BiH U MALOM NOGOMETU

Danski grad Hobro domaćin narednog mundijala bh. dijaspore u futsalu Očekuje se učešće 18 reprezentacija

Po sedmi put pokrovitelj mundijala najboljih bh. hakera u dijaspori je Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine a izvjesno je i uključenje Danskog fudbalskog saveza.

Edin Hajder, predsjednik bh. Saveza u Danskoj

Kao što je već poznato, naredno dvanaesto Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu (futsalu) bit će održano u danskom gradu Hobro od 5.-7. juna 2015. godine. Organizator ovog eminentnog sportskog okupljanja bh. iseljenika je Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, a domaćin takmičenja je Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Danskoj – SBHUD. Po sedmi put pokrovitelj mundijala najboljih bh. hakera u dijaspori je Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine koji će na prvenstvo u Dansku poslati svog predstavnika i prigodnim poklonima nagraditi najbolje fudbalere. Kako stvari stoje, u organizaciju takmičenja uključit će se vjerovatno i Danski fudbalski savez, što protvrđuju riječi Edina Hajdera, predsjednika bh. Saveza u Danskoj i člana GO Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine: “Nas kao domaćine iznenadila je poruka iz Danskog fudbalskog saveza, odnosno njihovog odjela za futsal, gdje su od nas zatražili dodatne informacije o šampionatu kako bi se i oni uključili u organizaciju i pokroviteljstvo takmičenja. Naravno da nam godi interesavanje Danaca jer to može samo doprinijeti boljem kvalitetu šampionata. Inače, pripreme za SP idu svojim isplaniranim redosljedom. Naša radno-organizaciona grupa, koju pored mene sačinjavaju Rufad Šećerbegović, Mevludin Batanović, Medo Huremović i svakodnevno je u kontaktima sa predstavnicima opštine Hobro koji nam pomažu da obezbijedimo maksimalno dobre uslove za takmičare i goste na prvenstvu. U toku je realizacija kontakata sa potencijalnim partnerima, sponzorima i svim drugim zainteresovanim za SP. Nastupi u regionalnim novinama, lokalnim novinama te na raznoraznim internet stranicama su dali dobar rezultat jer mnoge kompanije i pojedinci izrazili su spremnost da pomognu. Prvenstvo će se odvijati u sportskom centru “Hobro Idraetscenter” koja ima dvije sale za održavanje turnira, treću dvoranu za organizovanje svečane podjele medalja, a tu su i



prateći sadržaji, bazen, sauna i teretana. Već su obezbijeđeni prigodni trofeji i medalje za najbolje ekipe i pojedince, a radimo na tome da pripremimo i bogat kulturno zabavni program, tako da se nakon napornog takmičenja svi lijepo družimo. Šta dugo na kraju reći nego dobro nam došli, dragi Bosanci i Hercegovci iz čitavog svijeta.” Inače, u mnogim zemljama u toku su izborni turniri a na prvenstvu se očekuje učešće reprezentacija Bosanca i Hercegovaca iz Švedske, Danske, Norveške, Njemačke, Austrije, Francuske, Švicarske, Belgije, Holandije, Luksemburga, Slovenije, Hrvatske, Česke, Italije, Turske, Engleske, Republike Irske, i, vjerovatno, po prvi put Finske. Svjetski savez dijaspore BiH će ovih dana uputiti pismo svim našim istaknutim fudbalerima da za ovo prvenstvo ponovo doniraju svoje potpisane dresove kako bi sa njima nagradili učesnike takmičenja te odraditi sve organizacijske poslove kako bi kompletno prvenstvo proteklo u najboljem redu. Pripremio: BHDINFODESK - BIRMINHAM Namik Alimajstorović Belgija

FC BOSNA BRISEL OBILJEŽIO 20 GODINA DJELOVANJA

Članovi FC Bosna Brisel sa Halidom Bešlićem

Proteklog vikenda FC Bosna Brisel na velikoj zabavi proslavila je svoj rođendan, 20 godina uspješnog djelovanja. Informaciju više o obilježavnju godišnjice osnivanja kluba dobili smo od tehnika ekipe Enesa Čelikovića, čovjeka koji je uz klub pune dvije decenije: “ FC Bosna Brisel osnovan je 1995. godine na inicijativu gospodina Sejada Ćulumarevića, čovjeka koji beskrajno voli fudbal i Bosnu, a u glavnom gradu Belgije živi od 70-tih godina prošlog vijeka. Svojevremeno, Ćulumarević je bio član Slobode iz Tuzle. Po osnivanju klub se takmičio u najnižoj po rangu šestoj ligi za strance, da bi poslije šest godina stigao do Prve lige za strance. Najveći uspjeh FC Bosna Brisel je postigao prošle godine kada su osvojili duplu krunu: šampionat i kup. Trenunto tim se takmiči u prvoj Flamanskoj Vlaams Brabant diviziji, to je u rangu bh. kantonalne lige, i jedini su klub koji je sastavljen od stranaca. Inače FC Bosna Brisel je najstarije bh. udruženje u Belgiji, član je SSD BiH i redovan učesnik SP bh. dijaspore u futsalu gdje predstavlju selekciju Belgije. Na dosadašnjim šampionatima bili su najuspješnija reprezentacija sa osvojenih šest titula na dosadašnjih 11 održanih prvenstava. I ove godine ekipa će putovati u Dansku u veoma jakom sastavu i vjerujem da će biti glavni favorit za osvajanje nove titule.” Veliki broj aktivista, fudbalera i navijača je došao na njihovu proslavu, među njima su bili i fudbaleri još dva bh. tima iz Belgije, BH Liljani Antwerpen i Mali Zmajevi Gent, koji su došli u velikom broju. Svi skupa su posebnu počast odali ipak najzaslužnijim aktivistima Enesu Čelikoviću, Elviru Dužiću i Eldinu



Hadžijalagiću što klub djeluje i u sportskom duhu odgaja nove generacije mladih Bosanca i Hercegovaca. Inače, rođendansko slavlje naši sportisti u Briselu proslavili su uz estradne umjetnike Halida Muslimovića, Adelisu Hodžić i orkestar Jarani. Anterfile U sklopu obilježavanja godišnjice kluba održan je i skauting turnir na kojem je izabrana selekcija Bosanaca i Hercegovaca koja će braniti boje Belgije u Danskoj. Na večernjoj zabavi uručene su medalje i praznanja najboljim ekipama i pojedincima. Prvo mjesto je osvojila ekipa Tuzla Groupe, drugo Bosna Duisburg, treće Montediana. Najbolji igrač: Meris Duraković, najbolji mladi igrač: Denis Berbić, najbolji golman Emil Velić i najbolji strijelac Amel Agović. Tekst i foto: BHDINFODESK – BIRMINGHAM Namik Alimajstorović



http://www.bhembassy.nl/film.html

Vijesti iz Bosanske doline piramida

SVRHA PRAHISTORIJSKIH BLOKOVA U VISOKOM

PROF. DR. LJUBA RISTOVSKI: OBJAŠNJENJE MEGA-KERAMIČKIH BLOKOVA “K-1” I “K-2”:

Beogradski fizičar prof.dr. Ljuba Ristovski analizirao je snimke mega-keramičkih blokova “K-1” i “K-2” u Podzemnom labirintu Ravne. Naime, njih je tehnikom polikontrastne interferentne fotografije (PIP) snimio u septembru 2014. tehničar Sasa Nadjfeji. Ovo predstavlja kontinuitet snimanja Bosanske doline piramide ovom tehnikom u proteklih šest godina (2008.-2014.). Analiza profesora Ristovskog se fokusira na nevidljive frekvencije sunčevog spektra sa površine objekata. To su niskofrekventno infracrveno zračenje i visokofrekventno ultraljubičasto zračenje. Mega-keramički blok “K-1” pokazuje pojačano prisustvo niskofrekventnog (crvenog) zračenja za koje je poznato da ima veliku dubinu prodiranja u ljudsko tijelo te pozitivno utiče na cirkulaciju krvi. To je razlog što je ovaj blok najvjerovatnije imao terapijski karakter. S druge strane, mega-keramički blok “K-2” sadrži visoko-frekventno zračenje (tamno-plave oblasti). Djeluje direktno na ćelije dermisa i njihove komponente. Visokofrekventna zračenja mogu uticati i na psihička stanja i to otvara prostor djelovanja šamana u blizini ovog bloka. Kompletan izvještaj može se pročitati ovdje: http://piramidasunca.ba/images/2014/1214/primena-pip-sistema-visoko-2014.pdf







Naša Bosna - list građana BiHu Nizozemskoj Izlazi: kvartalno Glavni urednik: Dževad Kurić Članovi redakcije: Mujo Midžić i Naida Ribić [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Platforma BiH - Krovna organizacija udruženja i građana BiH u Holandiji www.izbn.nl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji www.nauk.nl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95

Documents

GOUDA, 20 april 2015. NAŠA BOSN Aplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 41.pdf · 2015-12-23 · GOUDA, 20 april 2015. 1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji