HŽ Holding HŽ Putnički prijevoz Fondovi EU HŽ Cargo Medijska … · 2012-02-12 · stupi vozni red 2011/2012., što se i obistinilo. S time u vezi bilo je i pitanja zašto se

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 794/ siječanj 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /6 /16 /21

HŽ HoldingMedijska analiza 2011.

HŽ CargoŽeljeznicom najsigurnije

Fondovi EUObnova pruge Vinkovci - Tovarnik

HŽ Putnički prijevozNa usluzi korisnicima

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/U kolodvoru Tovarnik

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

Europska unija više nije naša budućnost, već je referendumom i zaokruživanjem odgovora ZA hrvatskih građana ona postala našom sadašnjošću. Hrvatska sjedi za europskim stolom. U skladu s time europskim standardima moraju se prilagoditi svi segmenti našega društva, pa i željeznica. Da to znamo i možemo već smo dokazali ne-koliko puta. Inženjeri HŽ Infrastrukture aplicirali su infrastrukturne projekte da bi se oni sufinancirali iz raspoloživih europskih fondova. Jedan projekt je završen, a nastavljaju se i priprema projekata te njihova kandidatura za sufinanciranje europskim novcem. Prvi projekt sufinanciran novcem iz programa ISPA, obnova pruge Vinkovci – Tovar-nik – državna granica, uspješno je priveden kraju. Oko 28 milijuna eura u taj projekt uložila je Europska unija. Suradnja se nastavlja. U tijeku je provedba projekta obnove signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnome kolodvoru. Od ugovora vrijednog 12,6 milijuna eura 85% iznosa financira se novcem iz fonda IPA. Bit će toga još, i to sve više jer su upravo europski fondovi način i put kako doći do bržih, sigurnijih i boljih pruga i kompletne željezničke infrastrukture. To nam je svima povod da se, što je više moguće, prilagodimo europskim standardima. Neki dijelovi našeg društva smatraju da će nam iz Europe stići novac, a da ne moramo ni prstom maknuti. To je velika zabluda. Ne samo da moramo imati dobre i kvalitetne projekte, već i produktivnost moramo dići na sasvim novu razinu. Kvalitetan i produk-tivan rad mora nam biti prioritet. Tada će nas Europa cijeniti. Što nam Unija zapravo daje? Daje nam uređene političke, pravne i gospodarske okvire. Jamči nam iste uvjete za sve segmente društva, pa tako i za željeznicu. Nama je ponajprije važno da ćemo unutar tih europskih okvira poslovati po istim uvjetima kao i druge tvrtke, da ćemo imati uređeni mehanizam naplate, da ćemo imati poštenu konkurenciju. Za razvoj gos-podarstva najvažnije je da nema dvostrukih kriterija, a do većeg uspjeha dolazi se, ponavljam, radom i povećanjem produktivnosti. I usluga koju pružamo korisnicima mora biti na višoj razini. Moramo osuvremeniti sva-kodnevni poslovni proces, od jednostavnijeg pristupa putnicima kojim bi im omogućili primjerice kupnju karata on-line do ulaganja u infrastrukturu i mobilne kapacitete kako bi povećali broj korisnika željezničkog prijevoza te što više tereta preusmjerili s ceste na željeznicu. Europa upravo željeznicu potiče kao ekološki najprihvatljiviji i najsigurniji oblik prijevoza. I mi moramo težiti tome. U skladu s time Uprava HŽ Holdinga donijela je Odluku o planu restrukturiranja. Njegova potpuna implementacija trebala bi biti iz-vršena do datuma formalnog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Restrukturiranje je od presudne važnosti za željeznicu, i to za restrukturiranje cijele HŽ-ove grupe. Da bi se društva održala i u nadolazećoj liberalizaciji tržišta, plan restrukturiranja treba provesti u djelo, a ne ga spremiti u ladicu. Težimo europskim standardima i sada više nego ikada moramo shvatiti da se za punopravno članstvo u EU trebamo dobro i pripremiti. Moramo učiniti sve što je moguće u našemu poslovanju da bi im dokazali da smo dobar i pouzdan poslodavac i partner.

/ UVODNIK

/ 4 HŽ Holding Medijska analiza 2011.

/ 6 HŽ Putnički prijevoz Na usluzi korisnicima

/12 HŽ Infrastruktura Certificiran sustav upravljanja

kvalitetom

/16 Fondovi EU Obnova pruge Vinkovci –

Tovarnik - DG

/18 Interna revizija Osnovni cilj – smanjenje rizika

/21 HŽ Cargo Željeznicom najsigurnije

/22 Zanimanja Vozni vlakovođa

/24 Partneri Crokombi

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

Prilagođavanje europskim standardima

predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Biserka Kelković

Fotografija na naslovnici: Mihaela Tomurad Sušac

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara, d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

U sadržaju uz Krilića ide naslov Prioritet – održivo poslovanje pa to možeš staviti i na vrh teksta

broj 794 / siječanj 2012.4/

/ POSLOVANJE / Piše: Mihaela Tomurad Sušac

U 2011. novinarske priloge o društvima HŽ-ova holdinga objav-ljivali su svi nacionalni i regionalni dnevnici, tjednici i mjesečnici, sve nacionalne televizijske postaje i svi nacionalni radijski pro-grami. Pisalo se i pozitivno i negativno, no prevladali su neutralni izvještaji. Od svih izvještaja njih 28% bilo je pozitivno intonirano. Nesreće, suđenja, korupcija i krađe doprinijeli su i negativnim iz-vještajima kojih je bilo 25%. Preostalih 47% bilo je neutralnoga karaktera. Negativnosti je najviše doprinijelo suđenje za nesreću u Rudinama koje je medijski bilo vrlo atraktivno pa je tako na tu temu otpalo 26% svih negativno intoniranih medijskih članaka i priloga. Tih će izvještaja biti i ove godine jer se suđenje nastavlja. Druga naja-traktivnija negativna tema bio je tzv. slučaj AGIT. Na tu poznatu aferu otpada 23% svih negativnih izvještaja. Govorilo se i pisalo o krađama u vagonskim restoranima, otuđivanju tračnica i drugih materijala te krađama goriva. Puno se izvješćivalo i o pozitivnim događajima. Puštanje u promet novoga elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz bilo je vrlo dobro popraćeno. Izvještaji su objavljeni u 20-ak medija. Bili su popraćeni i brojni posebni vlakovi koji su hodočasnike prevozili na susret s Papom. Govorilo se i o raznim povlasticama HŽ Put-ničkog prijevoza, primjerice o povoljnijem prijevozu na kupanje u Stubičke i Bizovačke toplice te o jeftinijim kartama za prijevoz na brojne koncerte diljem Hrvatske. Pisalo se i o uvođenju nove zonske karte te o prodaji karata na kioscima.Novinari su izvješćivali i o pružnim remontima. Najviše se pisalo o obnovi dionice Križevci – Koprivnica, no i o izmjeni sustava vuče na riječkoj pruzi te obnovama željezničkih kolodvora. Djelovanje HŽ Carga također je bilo u središtu zanimanja javnosti. Izvješćivalo se o uspješnoj rekonstrukciji starih vagona u nove u

Medijska analiza 2011.

Milijunska vrijednost prilogaJoš jedna intenzivna godina je za nama. HŽ-ova društva bila su u središtu zanimanja brojnih medi-ja. U 2011. objavljeno je 3 786 novinarskih priloga. U novinama i časopisima njih čak 2 914. Televizij-ski novinari su o HŽ-u izvješćivali u 321 prilogu, a radijske postaje emitirale su 551 objavu. Tijekom prošle godine Korporativne komunikacije poslale su 126 priopćenja, odgovorile na 411 novinarskih upita te organizirale konferencije za novinare i ra-zna događanja.

radionicama RPV-a Slavonski Brod i RŽV-a Čakovec te o preuzi-manju novih vagona sagrađenih u Đuri Đakoviću Holdingu. Govo-rilo se i o ulaganjima u industrijske kolosijeke, posebice u podu-zetničkoj zoni Đergaj te u gospodarskoj zoni Vukovar. Novinare je zanimalo i sklapanje strateških sporazuma, primjerice s Njemač-kom željeznicom, Cargom Slovakia te s domaćim poduzetnicima poput Agrokora i Cemexa.Svoje mjesto u medijskome prostoru zauzeli su i izvještaji o uspješnoj provedbi antikorupcijskog programa. Različite teme plijenile su medijsku pozornost gledatelja, slušate-lja i čitatelja. Još jednom je potvrđeno da negativna vijest puno lakše dopire do medija. Najviše se izvješćivalo o aferama i sporo-vima, no ohrabruje činjenica da se prate i pozitivne vijesti. Investi-cije i modernizacija uz bok su aferama. O investiranju u željeznicu objavljeno je samo 15 izvještaja manje. Vrlo zanimljiva novinarska tema bila je i prigradski prijevoz. Prošle godine najveća novost bio je novi vlak. Mnogo se govorilo i o povlačenju novca iz fondova EU. U željezničku infrastrukturu uloženi su milijuni eura iz fondo-va: najviše u obnovu dionice Vinkovci – Tovarnik iz pretpristupnog fonda ISPA. Medijsku pozornost okupiralo je i korištenje sredstava iz fonda IPA kojima se financira obnova signalno-sigurnosnih ure-đaja na Zagreb Glavnom kolodvoru. Tema brojnih izvještaja bile su nesreće. Danima je medijsku po-zornost plijenila nesreća teretnog vlaka kod tunela Kupjak. Izvje-šćivalo se i o nesrećama na željezničko-cestovnim prijelazima. Da bi njih bilo što manje, već 11 godina provodi se akcija »Vlak je uvi-jek brži«, kojoj su također posvećeni tekstovi u raznim medijima.Najviše tekstova o HŽ-ovu sustavu objavljeno je u Večernjem li-stu, a »rame uz rame« slijede Novi list i Glas Slavonije. HŽ je bio neizostavna tema u Slobodnoj Dalmaciji, Glasu Istre, Business.hr-u, 24 sata i Jutarnjem listu. O poslovanju, voznome redu, aferama te novostima sa željeznice izvješćivali su i elektronički mediji. U 2011. najviše priloga bilo je emitirano na HTV-u 1, potom na Novoj TV, RTL-u te HTV-u 2.Radijski eter također je važan kanal preko kojeg se prenose vi-jesti iz HŽ-a. Najviše izvještaja bilo je emitirano na 1. programu Hrvatskog radija, a potom slijede Radio Dalmacija, Radio Sljeme i Radio 101.Vrijednost 3 786 objavljenih priloga procijenjena je na 81.970.294 kune.

negativno neutralnopozitivno

28%

25%

47%

ORIJENTACIJA PRILOGA

NAJZASTUPLJENIJE TEME BROJ PRILOGA

Afere, sporovi, nezakonite radnje 521

Investicije i modernizacija 505

Prigradski promet 166

Sredstva EU fondova 128


/ Piše: Ivan Marković / POSLOVANJE

Teme pitanja što su ih postavljali pojedinci iz tih dviju skupina manje-više su iste ili slične. Čak više od četvrtine pitanja građana bilo je o mogućnosti zapošljavanja u HŽ Infrastrukturi, iz čega se može zaključiti da je nezaposlenost naš veliki gospodarski pro-blem i da je HŽ Infrastruktura poduzeće u kojem bi željeli raditi mnogi nezaposleni.

Najveći broj pitanja koja su postavili i novinari i građani odnosilo se na željezničko-cestovne prijelaze na prugama diljem Hrvatske i na načine njihova osiguranja. To je shvatljivo jer se upravo na tim kritičnim točkama događa najviše nesreća u željezničkome prometu s ljudskim žrtvama i često velikom materijalnom štetom. Građani teško shvaćaju zašto svi ŽCP-ovi u Hrvatskoj nisu osi-gurani barem svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima ako već nije moguće provesti denivelaciju, jer druge oblike osigu-ranja, kao što su svjetlosna ili zvučna signalizacija bez polubrani-ka ili tek Andrijin križ, uglavnom ne doživljavaju dostatnima.

Zbog utonuća jednoga od potpornih stupova željeznički most preko Save kod Jakuševca od polovine ožujka 2009. do polovine prosinca 2011. bio je zatvoren za željeznički promet. Tim mostom prolazi pruga Sesvete – Zagreb RK – Velika Gorica te je stoga pre-sudan za obavljanje željezničkoga teretnog prijevoza u cijelome zagrebačkom čvorištu. Budući da most dvije godine i devet mje-seci nije bio u funkciji, sav teretni prijevoz za to je vrijeme tekao preko Zagreb GK te dalje prugom koja prolazi usporedo s Ulicom kneza Branimira prema Borongaju i Sesvetama. Budući da su teretni vlakovi najviše vozili noću i stvarali jaku buku, javljali su se mnogi građani koji stanuju uza zagrebački Glavni kolodvor i spomenutu prugu i pitali kada će tomu doći kraj. Odgovarano im je da će se to dogoditi polovinom prosinca 2011. kada na snagu stupi vozni red 2011/2012., što se i obistinilo. S time u vezi bilo je i pitanja zašto se pruga od Zagreb GK prema Sesvetama ne premjesti izvan gradskog područja.

Treća skupina pitanja, koja su postavljali uglavnom novinari, od-nosi se na izgradnju željezničkog stajališta Karlovac Centar, koja se iz raznoraznih razloga tehničke naravi jako otegnula. Građani su pak postavljali pitanje hoće li se i kada graditi nova stajališta na širemu zagrebačkome području kako bi se poboljša-la dostupnost i kakvoća gradsko-prigradskoga prijevoza putnika. Ljeti su građane dosta smetali trava i raslinje uz pruge koji se nisu kosili ni uklanjali na vrijeme pa su stvarali ružnu sliku. Isto tako dosta njihovih pitanja odnosilo se na neuredan i nečist izgled po-stojećih željezničkih stajališta u Zagrebu. Po njihovim tvrdnjama

Odjel za komunikacije HŽ Infrastrukture

Što najviše zanima novinare i građane?Od početka 2011. zaposlenici Odjela za komuni-kacije preko adrese e-pošte [email protected] primili su 627 upita (od novinara iz sred-stava javnog priopćivanja 247 a od građana 380) o mnogim temama vezanima uz željezničku infra-strukturu u Hrvatskoj. Na sve te upite od mjerodav-nih služba HŽ Infrastrukture pribavljeni su odgovori koji su potom uređeni i odaslani onima koji su po-stavili upite. Stotinu i trideset upita i odgovora na njih koji bi mogli biti zanimljivi široj javnosti objav-ljeno je na mrežnoj stranici HŽ Infrastrukture u iz-borniku Upiti.

u tome smislu prednjačila su stajališta Vrapče, Gajnice, Kustoši-ja, Maksimir i Čulinec te zagrebački Zapadni kolodvor. Zanimljivo je da su u vezi s izgradnjom nizinske pruge Karlovac – Rijeka, koju mnogi proglašuju glavnom investicijom u Hrvatskoj, postavljeno tek četiri pitanja. Jedno od njih postavio je građa-nin koji je zainteresiran za otkup zemljišta kojim bi prolazila trasa nizinske pruge. Preostala tri pitanja postavili su novinari tražeći objašnjenje nekih kontroverzija oko financiranja projekta nizinske pruge koje izrađuje Institut građevinarstva Hrvatske.

Veći dio novinarskih pitanja odnosio se na temu regionalnih i lokalnih pruga. U prvom redu novinare je zanimalo kada će se početi graditi lokalna pruga Podsused – Samobor Bregana, kada će se obnoviti i elektrificirati lokana pruga od Harmice do Ku-mrovca, kao i dionica regionalne pruge Zaprešić – Varaždin od Zaprešića do Zaboka. Bilo je i pitanja hoće li se obnoviti pruga Sisak – Karlovac, koja je tijekom Domovinskog rata pretrpjela ve-lika oštećenja, te hoće li se opet uspostavit promet na njoj.Posebnu novinarsku pozornost izazvala je afera u Željezničkom ugostiteljstvu d.o.o. kada su otkriveni kuhari i konobari koji su u vagonskim restoranima u sklopu međunarodnih vlakova godina-ma prodavali vlastite namirnice i pića.

Odjelu za komunikacije u dvadesetak slučajeva obratile su se filmske i reklamne tvrtke tražeći dopuštenje da na željezničkome zemljištu, objektima ili u vozilima snime spot, filmski prizor ili re-klamu, kao i građanske udruge koje u kolodvorskim prostorima, ponajprije u Zagreb Glavnom kolodvoru, žele prirediti kakvo hu-manitarno ili kulturno zbivanje. U četrdesetak slučajeva ljubitelji željeznice iz zemlje i inozemstva tražili su pismeno dopuštenje za fotografiranje HŽ-ovih pruga i kolodvora.Valja spomenuti i to da se Odjelu za komunikacije prošle godine obratilo dosta studenata građevinarstva, arhitekture, elektrotehnike, strojarstva i prometa (čak i iz inozemstva) tražeći pomoć pri izradi seminarskih i diplomskih radova iz željezničke tematike.

Glas Podravine, 11.3.2011.


/ POSLOVANJE / Razgovarala: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković Ratko Mavar

/ Kako izgleda radni dan na reklamacija-ma?/ Moj radni dan ovisi o danu u tjednu, go-dišnjem dobu i stanju u prometu. Najviše elektroničkih poruka dobivam zimi kada kasne vlakovi i kada se mijenja vozni red. Putnici nikada nisu zadovoljni, pa tako nisu bili ni ove godine. Njihove poruke bile su pune prigovora na izmijenjeno vrijeme polaska vlakova, kao i na ukidanje poje-dinih vlakova u zagrebačkom i splitskom prigradskom prijevozu. Broj poruka veći je od prosječnog i u ljetnoj sezoni jer stra-

ni turisti pitaju za veze, cijene i vozni red. Na svaku poruku odgovara se automatski, uz potvrdu primitka i zamolbu da se korisnici strpe za odgovor. Ako imam potrebne informacije, odmah odgovaram na upite, a ako nemam, poruke prosljeđujem u mjerodavnu službu i čekam odgovor, obrađujem ga i tek onda odgovaram. Isti postupak je i s upitima novinara na pitanja iz područja HŽ Putničkog prijevoza.

/ Kada dobivate najviše negativnih poruka i kako svojim odgovori-ma možete utjecati na ublažavanje putnikova negativnog stava?/ Ljutiti putnici najčešće prosvjeduju ujutro, čim stignu na posao, a neki šalju poruke iz vlaka, i to kada vlak stoji dulje u kolodvoru, a nitko im ne zna reći zbog čega. Putnici se žale i na manjak vagona i hladne vagone, a u zadnje vrijeme najviše na ukidanje vlakova u zagrebačkom i splitskom prigradskom prijevozu, na izostanak želje-zničkog prometa na relaciji Pčelić – Sirač te na ukidanje vlaka »Ve-nezia«. Svojim odgovorom ne mogu amortizirati ljutnju jer moram čekati odgovor iz mjerodavne službe koji treba odobriti i Uprava. Rijetko kada odmah mogu objasniti o čemu je riječ, a to korisnici najviše traže i takve odgovore prihvaćaju bez dodatnih pitanja. No ima onih koji odmah dobiju odgovor, ali nakon nekoliko dana po-

Reklamacije HŽ Putničkog prijevoza

Na usluzi korisnicima prijevozaKada putnici ujutro zakasne na posao zbog neredo-vitih vlakova ili su promrzli čekajući na stajalištu, svoju ljutnju vjerojatno će pokušati ublažiti upu-ćivanjem elektroničke poruke na adresu [email protected]. Tu poruku otvorit će Suzana Novak, glavna referentica za reklamacije i sređenje blagajne u Službi marketinga HŽ Putnič-kog prijevoza.

novno se žale na isto. To su uglavnom mladi putnici, informatički »frikovi« koji se žale uvijek, i to iz vlaka. Također, česta tema žalbi jest nemogućnost rezervacije i kupnje karata on-line. / Kakav vas e-mail može rastužiti, odnosno razveseliti?/ Najviše me ražaloste bezobrazni i vulgarni mailovi s nepoznatih adresa. Na njih ne odgovaram, kao ni na poruke napisane velikim tiskanim slovima (što je u elektroničkoj pošti znak da pošiljatelj viče). Razvesele me pohvale putnika na ponašanje osoblja u vlaku koje dobivam otprilike jedanput mjesečno. Znaju pohvaliti i redoviti sastav vlaka jer su navikli na gužve zbog manjka vagona, pa ih do-voljan broj vagona obraduje.

/ Što biste mijenjali u organizaciji posla s korisnicima?/ Najvažnije je poboljšati komunikaciju s putnicima. U elektronič-kim porukama putnici se relativno često žale na krive ili nepotpune informacije dobivene na infotelefonu i blagajnama. Jako me smeta što putnik ne može dobiti informaciju na mjestu gdje je treba dobiti, nakon čega sve željezničare poistovjećuje s tom osobom. Mislim da bi takve slučajeve trebalo provjeriti i utvrdi li se njihova točnost, sankcionirati te osobe. Drugi dio priče koji bi trebalo mijenjati pro-blemi su s podjelom HŽ-a i ingerencijama pojedinih društava. Put-nici ne razlikuju vuču vlakova od infrastrukture ili putničkog prijevo-za. Njih to ne zanima i ne mogu im napisati da je HŽ Vuča vlakova odgovorna za to što nije bilo npr. nagibnog vlaka za Split. Ne zanima ih ni to da je u domeni HŽ Infrastrukture kašnjenje vlaka zbog kvara signala, kao ni to da su »naši« samo vagoni i kondukteri.

/ Koliko kvaliteta vašega posla može utjecati na sliku o željeznici u javnosti?/ Jako, jer su isprika i lijepa riječ ponekad dovoljne da svladaju fru-straciju putnika. Te isprike me frustriraju jer sam svjesna da ništa ne možemo promijeniti sve dok ne kupimo nove vlakove. I moj do-prinos slici o željeznici ovisi o modernizaciji voznoga parka i boljem stanju infrastrukture. Nekada smo se do Siska vozili 35 minuta, a danas više od sat vremena. Kako da ja u tome slučaju utječem na pozitivnu sliku o željeznici?!

/ Za kraj – vaša poruka kolegama?/ Podsjećam kolege koji su u kontaktu s putnicima da smo uslužna djelatnost i da svakome putniku trebamo pružiti informaciju, izići mu ususret i biti profesionalni. Svim kolegama koji rade u službama s kojima surađujem zahvaljujem na odgovorima i pomoći prilikom otklanjanja problema i neugodnosti.


/ EU/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ratko Mavar

Prava putnika

Stroži zakonski okvir za željeznicuEuropska komisija objavila je 19. prosinca dugo iščekivano priopćenje o pravima putnika u svim vrstama prometa pod nazivom »Europska vizija za putnike«.U zadnjih 30 godina došlo je do naglog porasta mobilnosti u Euro-pi. Građanima EU-a nije prihvatljivo da se razlikuju nacionalni za-konski okviri koji se tiču njihovih prava. Putnici trebaju zajednički niz odredba koje se mogu primijeniti na sve vrste prometa kako bi bili svjesniji svojih prava u slučaju da se njihovo putovanje izjalovi, bez obzira na to koju vrstu prometa koriste i je li se putovanje od-vijalo u jednoj ili više zemalja članica EU-a ili izvan EU-a. Da bi osigurala da putnici imaju iste temeljne standarde kada pu-tuju, EU priprema zakonski okvir kojim će štititi prava putnika u različitim vrstama javnog prijevoza. Zbog toga su jednake temelj-ne odrednice i prava prihvaćeni u svim vrstama prometa da bi putovanje u EU bilo što jednostavnije i ugodnije iskustvo, kojim će se povećati kvaliteta usluga i zaštita putnika, a time će i europska prometna industrija postati privlačnijom. Ta prava putnika postat će sastavni dio europske prometne politike iako uvjeti i načini nji-hove primjene mogu varirati. Zanimljivo je napomenuti da je zakonski okvir koji se odnosi na željeznicu stroži nego u drugim vrstama prometa. U slučaju otka-zivanja putovanja vlakom ili odgode polaska ili dolaska koja traje dulje od sata, putnik ima pravo na odštetu ili promjenu relacije putovanja i kompenzaciju, kao i na pomoć. Uz to, putnicima treba pružiti prikladne informacije prije i tijekom putovanja. U slučaju da se tijekom putovanja željeznicom ošteti registrirana prtljaga, putnik ima pravo na kompenzaciju u iznosu do 1300 eura po ko-madu prtljage, a u slučaju nesreće na putovanju, putnik ima pra-vo na isplatu i kompenzaciju za sebe i članove svoje obitelji. Ako putnik nije zadovoljan putovanjem željeznicom, svaka željeznička uprava mora ga uputiti na to gdje bi se trebao žaliti, a na žalbu je potrebno odgovoriti u razdoblju od jednog mjeseca. Komisija u Priopćenju navodi i to da »kada je prekid uzrokovan krivnjom

treće strane, putnika ili okolnostima koje nisu povezane s obav-ljanjem željezničkog prometa, koje prijevoznik nije mogao izbjeći i čije se posljedice nisu mogle spriječiti«, prijevoznici ne trebaju kompenzirati troškove. U Priopćenju se donosi pregled važećega europskog zakonodav-stva koji se odnosi na prava putnika u zračnom, željezničkom, vodnom i cestovnom prometu. Ono također identificira područja mogućih podudaranja i propusta koji se mogu ispraviti. Uz to, ono uključuje Povelju o osnovnim pravima putnika u kojoj je Europska komisija definirala deset osnovnih prava putnika koja su zajednič-ka svim vrstama prometa, a to su: 1. pravo na ravnopravan pristup prijevoznim sredstvima neovi-

sno o nacionalnosti, pokretljivosti putnika i drugome 2. pravo na mobilnost uz mogućnost pristupa i pomoći, i to bez

naplate invalidima ili putnicima sa smanjenom pokretljivošću 3. pravo na informacije prije kupnje karte i u različitim fazama

putovanja, posebice u slučaju prekida putovanja 4. pravo na naknadu (odštetu) kada je putovanje prekinuto 5. pravo na pomoć u slučaju duljeg kašnjenja pri polasku ili na

mjestima na kojima se ostvaruju daljnje veze 6. pravo na ispunjenje odredba prijevoznog ugovora u slučaju

prekida putovanja (promjena rute ili datuma putovanja) 7. pravo na kompenzaciju 8. odgovornost prijevoznika prema putnicima i prtljazi 9. pravo na brz i dostupan sustav rješavanja žalbi 10. pravo na potpunu primjenu i učinkovito provođenje EU-ovih

prava putnika.

Komisija je također objavila da će nakon objave Priopćenja uslije-diti konzultacije, i to tako da će se do 13. ožujka 2012. raspravljati o izmjenama u pravima putnika u zračnome prometu, u 2013. u željezničkome, u 2014. u pomorskome, a 2015. u cestovnome prometu.

Cijeli tekst Priopćenja dostupan je na http://ec.europa.eu/tran-sport/passengers/index_en.htm.


/ POSLOVANJE / Piše: Vlatka Škorić

Od 22. prosinca 2011. do 9. siječnja 2012. HŽ Putnički prijevoz obavio je veliki posao prijevoza putnika za blagdane. Uz vožnje božićnih vlakova Tin-express, HŽ Putnički prijevoz u redovite sastave 100 vlakova dodao je 160 vagona i tako osigurao do-datnih 10 000 mjesta. Unatoč tomu tražila se karta više, naro-čito na relaciji prema Vinkovcima. Potrebama se udovoljavalo maksimalno, zahvaljujući izuzetnome angažmanu Službe za va-gone HŽ Putničkog prijevoza koja se dobro pripremila i isplani-rala održavanje, pa je svaki dan na raspolaganju bilo od 15 do 20 vagona koji su se mogli uvrštavati kao pojačanja u sastav vlakova. Odluka o relacijama na kojima je sastav vagona bio pojačan donesena je na temelju ranijih iskustava i očekivanja koja su pripremili regionalni menadžeri, a vagoni su se naknad-no dodavali na relacijama na kojima su rezervacije unaprijed bile prodane, a potražnja za njima se nastavljala. Na među-narodnim linijama velika potražnja za dodatnim rezervacijama bila je na linijama za Švicarsku, Austriju, Njemačku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Mađarsku, gdje su u redoviti sastav vlaka uvrštavani po jedan ili dva vagona. Vagonski restorani bili su uključeni u sastav dvaju posebnih vlakova koji su vozili između Ljubljane i Beograda, a kojima su Slovenci putovali na doček Nove godine u Beogradu. Za te vlakove vladalo je neza-pamćeno zanimanje. U unutarnjem prijevozu najveće zanimanje za putovanje vlakom bilo je na relacijama iz Zagreba prema Splitu, Osijeku, Vinkovci-ma i Kotoribi, ali i prema Rijeci jer je veliki broj putnika vlakom, čak iz Splita preko Ogulina, putovao na doček Nove godine u podne u Fužinama. U HŽ Putničkome prijevozu pohvalili su se da u razdoblju pojačanog opsega prometa vlakova nije bilo pri-mjedaba korisnika na pruženu uslugu.

Pojačanim potrebama za organizacijom putovanja, smještaja i pripreme domjenaka odgovorilo je i Željezničko ugostiteljstvo (ŽU). Mario Šarić, predsjednik Uprave ŽU-a, koji tu dužnost ob-naša od ožujka 2011., ne želi se hvaliti rezultatima jer, kaže, još uvijek traje faza stabilizacije poslovanja tvrtke, ali je zadovoljan poslom obavljenim u prosincu. Radnici su predano obavljali poslove, kapaciteti su bili dobro popunjeni, a dovršeni su i pro-jekti koji će rezultate dati u ovoj godini. Kao rezultat dugogodišnjeg iskustva i prepoznatljive kvalitete ugostiteljskih usluga, u prosincu je jedinica Catering ŽU-a orga-nizirala nekoliko većih blagdanskih domjenaka za Ministarstvo turizma, društva u sklopu HŽ-ova holdinga, socijalne i druge poslovne partnere. Usprkos krizi i težim uvjetima tržišnog po-slovanja, hotel Porin u prosincu je ostvario bolje rezultate nego u istome mjesecu prošle godine. Tomu je pridonijela intenziv-nija internetska tzv. last minute prodaja u sklopu koje su po-nudili najpovoljnije cijene u kategoriji zagrebačkih hotela s tri zvjezdice. Osim smještajnih kapaciteta, povećanje je zabilježio i Porinov restoran, i to 20-postotno povećanje opsega rada. O tome koliko su se ove godine trudili popraviti rezultat svjedoči

HŽ Putnički prijevoz

Uspješan prosinacHŽ Putnički prijevoz, Željezničko ugostiteljstvo i Željeznička tiskara u prosincu su imali pune ruke posla. Uslijed povećanog opsega prometa sve usluge uspješno su obavljene, a korisnici nisu imali nikakvih primjedba na njih. Takvi rezultati očekuju se i tijekom ove godine.

i podatak da je hotel Porin u jedanaest mjeseci 2010. poslovao sa 1,2 milijuna kuna gubitka, a u istome razdoblju 2011. ostva-rena je dobit od 600 000 kuna. Dobri rezultati očekuju se i ove godine jer je smještajnih kapaciteta prodano u vrijednosti od 12 milijuna kuna. I u osječkome hotelu Mursa u prosincu 2011. ostvarili su 11,7% veći promet nego li u prosincu 2010. godine. Broj noćenja po-većali su za 12,6%, a povećanju je, uz smještaj redovitih gosti-ju, pridonio i smještaj sudionika Božićnoga rukometnog turnira na kojemu su sudjelovali klubovi iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, kao i sudionici događanja vezanih uz EU-ove projekte kojih je tijekom prošle godine bilo mnogo. U hotelu Mursa najavljuju veći promet i u siječnju jer će ugostiti sudionike niza događanja, a uz stalne, već imaju rezervirane termine i za nove klijente.

Za agenciju Croatia-express prosinac nije bio tako buran jer su se specijalizirali za organizaciju putovanja na sajmove, pa su svibanj i rujan najjači mjeseci u prodaji te agencije. Ipak, i oni su prodavali adventske aranžmane koji su uključivali prijevoz vlakom i rezervaciju hotela u Salzburgu, Beču, Grazu i Budim-pešti. Za ta, kao i druga putovanja, vladalo je veliko zanimanje putnika jer su sami mogli odrediti početak i završetak putova-nja te boravište, za razliku od uniformiranih aranžmana koje im nude druge agencije. Velikome zanimanju znatno su doprinijele povlastice i povoljne cijene inozemnih putovanja, dostava ka-rata na kućnu adresu, ali i novi način oglašavanja putem druš-tvene mreže Facebook. U prosincu je potpisan i ugovor između Ministarstva turizma RH i ŽU-a u vezi projekta »Upoznaj Hrvat-sku«. Za taj projekt Croatia-express dobila je sredstva državne potpore za deset turističkih programa koji su osmišljeni radi veće promocije željezničkog turizma. Ciljano tržište ljubitelji su željeznice, učenici i studenti, kao i svi oni kojima je važna eko-loška održivost.

Željeznička tiskara u prosincu je opsegom posla nadmašila svo-je mjesečne kapacitete. U tiskarstvu prosinac je u znaku blag-danskoga tiskarskog programa. Prigodne čestitke, prospekti, kalendari, rokovnici i drugi materijali zahtijevaju pravodobnu tehničku i tehnološku organizaciju. Prije prosinca moguće je pripremiti samo standardizirane kalendare ili rokovnike, a sva-ka dizajnerska intervencija zahtijeva novu postavku tehnološ-kih procesa i drugačiju organizaciju rada. Dodatna okolnost je i ta što se u prosincu mijenja i vozni red uz koji idu velike količine tiskanih materijala, tako da se dva bitna i opsežna posla vremenski podudaraju. Budući da je vozni red s pratećim tiskanicama i publikacijama prioritet Tiskare, za novogodišnji program morali su tražiti i vanjsku uslugu. Prema riječima Krunoslava Gašparića, direktora Tiskare, prosinačke brige slatke su brige. Zadovoljstvo je bilo vidjeti sve kapacitete kako rade u punome opsegu, zadovoljne radnike koji daju sve od sebe da se posao obavi na vrijeme i uspješno, konstruktiv-nu užurbanost po svim pogonima te zadovoljstvo koje nastane kada se posao završi. Kada se sažme prosinac u Tiskari, on najbolje dijagnosticira prednosti i slabosti takve vrste poslovanja. Naime, ravno-mjernija dinamika naručivanja robe tijekom godine rasteretila bi prosinac i omogućila da se optimalno i jeftinije koriste svi resursi. Rješenje za blagdanske gužve u Tiskari dogovorno je balansiranje dinamike naručivanja proizvoda, čime bi se posti-gao mnogo bolji učinak. Time rokovi ne bi bili upitni, kvaliteta robe bila bi bolja, prekovremeni rad bi se smanjio, a financijski učinci bili bi vidljiviji.

Željezničko ugostiteljstvo d.o.o.

Putnička agencija Croatia-express

Željeznička tiskara d.o.o.


/ POSLOVANJE/ Piše: Ana Matijašević/ Foto: Dragutin Staničić

Primjena modela subvencioniranja troškova prijevoza omoguću-je djelomično financijsko rasterećenje putnika jer županije, gra-dovi i općine djelomice ili u cijelosti plaćaju mjesečnu pretplatnu prijevoznu kartu za putovanje u školu, na fakultet ili posao. To rezultira povećanjem broja prevezenih putnika, a time i prihoda HŽ Putničkog prijevoza.Za regionalne i lokalne samouprave to znači pridobivanje po-vjerenja građana koji znaju pozitivno ocijeniti napore zajednice i njihovu brigu o smanjenju troškova prijevoza stanovništva. Pose-bice se to odnosi na subvencioniranje prijevoza učenika i stude-nata kao kategorije putnika bez vlastitog izvora prihoda.Trenutačno je zaključeno 130 takvih ugovora, od čega 10 za ka-lendarsku te 120 za školsku godinu. Ugovori su zaključeni s osam županija, 34 grada i 75 općina, s time da su neki od njih zaključili više ugovora. Raspon postotka subvencioniranja kreće se od 10 do 100% redovite cijene mjesečne pretplatne karte ili je subven-cioniran određeni iznos cijene te karte.Uz to HŽ Putnički prijevoz dulji niz godina ostvaruje vrlo uspješnu suradnju s organizatorima raznih događanja kao što su sajmovi na Zagrebačkome velesajmu među kojima su Jesenski međuna-

Subvencije i povlastice

Povoljniji prijevozHŽ Putnički prijevoz već dulji niz godina sa župa-nijama, gradovima i općinama zaključuje Ugovore o subvencioniranju prijevoza građana željeznicom. Uz to HŽ Putnički prijevoz sudionik je mnogih kul-turnih, glazbenih i sportskih događanja u raznim krajevima Hrvatske.

rodni sajam, Interliber, Sport i nautika, Dani ljepote, Medicina i tehnika, Ambienta i drugi. Isto tako u suradnji s organizatorima glazbenih događanja nastoji potencijalnim putnicima približiti putovanja željeznicom. Tako su u 2011. odobrene komercijal-ne povlastice za prijevoz posjetitelja raznih festivala kao što su T-Mobile INmusic festival, glazbeno-ekološki festival MUNfest, glazbeni festivali Dirty old festival, Rock u ravnici, Ferragosto, Discotheque Riva i Terraneo, festival dokumentarnog filma DORF i drugi. HŽ Putnički prijevoz nastoji promovirati kontinentalni turizam i putovanja željeznicom te je putnicima nudio posebne komerci-jalne povlastice kao što su »Cugom vu Stubake« za putnike koji u srpnju i kolovozu posjećuju bazene u Stubičkim toplicama, a nastavlja se suradnja s Bizovačkim toplicama d.d. kroz posebnu komercijalnu povlasticu za putnike koji iz Osijeka i Našica posje-ćuju bazene u Bizovačkim toplicama. Uoči 15. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi HŽ Putnički prijevoz omogućio je posjetiteljima da vide umijeće za koje se pretpostavlja da su ga pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pa-vlini, a u suradnji s Turističkom zajednicom grada Čakovca po-vlastice su mogli koristiti i prigodom odlaska na Porcijunkulovo, najveće kulturno-turističko događanje u Međimurju.I ove je godine na Sljemenu od 3. do 5. siječnja bilo organizira-no skijaško natjecanje VIP Snow Queen Trophy kojim se Zagreb svrstava uz ostala skijaška natjecanja Svjetskog kupa, i to sla-lomskim vožnjama u ženskoj i muškoj konkurenciji. Suradnjom organizatora natjecanja i HŽ Putničkog prijevoza ostvarena je kvalitetnija ponuda, povećan je interes, a svim posjetiteljima i ljubiteljima skijanja željnima dobre navijačke atmosfere bio je omogućen povoljniji prijevoz do odredišta. Svim putnicima posjetiteljima sajmova, festivala i ostalih doga-đanja bila je odobrena povlastica u visini od 40% od redovite pri-jevozne cijene u 2. razredu redovitih vlakova svih vrsta, čime je HŽ Putnički prijevoz korisnicima omogućio ugodnije putovanje.


Regionalna jedinica HŽ Putnički pri-jevoz Varaždin u cijelosti organizira putnički prijevoz na području Međi-murske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije te djelomično na području Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije. Prijevoz putni-ka nastoji realizirati što kvalitetnije, vodeći se time da uz manje troškova ostvari veći prihod. Taj se zadatak najvećim dijelom ostvaruje prijevo-zom putnika redovitim vlakovima, kojih vozi 165 dnevno. Najčešći put-nici su učenici, studenti i radnici, a

potrebe za dnevnim i tjednim putovanjima na tome su području vrlo velike jer tim prugama gravitira oko 500 000 stanovnika. Kako napominje Vladimir Kozjak, menadžer RJ HŽ Putničkog pri-jevoza Varaždin, ne iznenađuje činjenica da u zadnjih pet godina stalno raste broj otpremljenih putnika i ostvareni prihod. Tako je u 2010. prihod bio veći za 4,5% u odnosu na 2009. godinu, što je bilo najveće povećanje u cijelom HŽ Putničkom prijevozu, a oče-kuje se da će taj trend biti nastavljen u 2011. godini. Pretpostavlja se da će biti otpremljeno više od četiri milijuna putnika, i to unatoč jakoj konkurenciji autobusnih prijevoznika. Uz spomenute redovite vlakove važan prijevozni segment čine po-sebni vlakovi koji se organiziraju u povodu prigodnih događanja kao što su vjerska hodočašća, školske ekskurzije, izleti u prirodu i slično. Vrlo važan je i broj prevezenih putnika u posebnim vlako-vima koji se organiziraju u povodu Svetog Nikole, Božića, Uskrsa, karnevala i sličnog. Jedan od važnih segmenata rada i organizacije prijevoza putni-ka na tome području odnosi se na sufinanciranje prijevoza đaka, studenata i radnika. Specifično je da se prijevoz učenika i stude-nata financira u stopostotnome iznosu. Uz Grad Zagreb takav je oblik sufinanciranja na varaždinskome području primijenjen prvi

/ POSLOVNA PODRUČJA / Piše: Boris Udier/ Foto: Damir Blaži Boris Udier

RJ HŽ Putničkog prijevoza Varaždin

Stalni porast broja putnikaNa području RJ vozi 165 vlakova dnevno, potpisa-no je šezdesetak Ugovora o financiranju prijevoza učenika i studenata, a broj otpremljenih putnika, koji čini 18% od ukupnog broja putnika, i prihod u stalnome su porastu – istaknuo je Vladimir Kozjak, menadžer te regionalne jedinice.

put. Varaždinska, pa zatim Međimurska županija prve su krenule u 100-postotno financiranje prijevoza učenika, a kasnije i stude-nata. Na tome području uložen je veliki napor u to da se zadrži taj segment putnika jer je postojala opasnost da se svi putnici odluče za prijevoz autobusima. U RJ Varaždin uspjeli su se oduprijeti ra-zličitim pritiscima i zadržati dio putnika jer su pretpostavljali da au-tobusni prijevoznici neće moći dugo opstati vozeći po visokim ta-rifama. No, kako napominje Kozjak, u RJ-u nisu zadovoljni takvim načinom financiranja učenika i studenata jer su dio putnika ipak izgubili. Takve uvjete diktira tržište i RJ se tome morala prilagoditi. U prilog tome svjedoči podatak da je sa županijama, gradovima i općinama sklopljeno šezdesetak Ugovora o financiranju prijevoza učenika i studenata. Vozni red prilagođen je zahtjevima svih put-nika, a naročito učenika i studenata, čiji je vozni red prilagođen početku, odnosno završetku nastave. To nije bio jednostavan za-datak, ali je i tome parametru udovoljeno gotovo u cijelosti. Na području RJ nalaze se Varaždin, Zabok i Čakovec, tri velika čvorišta bitna za putnički prijevoz, odnosno 61 službeno mjesto predviđeno za ulazak/izlazak putnika, a od 35 prodajnih mjesta na 32 su instalirani terminali za prodaju karata. Tu su i dva domovna kolodvora vlakopratnje Varaždin i Zabok koji velikim dijelom pokri-vaju turnus vlakopratnje. Vozni red vlakova pokriven je s devet di-zel-motornih garnitura serije 7 121 i devet dizel-motornih garnitura serije 7 122 te sa 42 putnička vagona 2. razreda. No ti kapaciteti ne udovoljavaju pružanju kvalitetne prijevozne usluge jer su u tzv. špicama vlakovi prepuni, što se naročito odnosi na vlakove za pri-jevoz učenika i radnika. U provedbi prijevoza svakodnevno se surađuje sa stručnim služba-ma HŽ Putničkog prijevoza, kao i s jedinicama ostalih društava u sklopu HŽ-ova holdinga u varaždinskome željezničkom čvorištu. Treba napomenuti da je taj kraj tradicionalno vezan uz željeznicu i da stanovnici u velikoj mjeri koriste željeznički prijevoz. To se oči-tuje i u činjenici da putnički prijevoz u spomenutim županijama, koje čine 9,5% HŽ-ove pružne mreže i u kojima je zaposleno 9,8% od ukupnog broja radnika HŽ Putničkog prijevoza, čini oko 18% od ukupnog broja otpremljenih putnika. Na pitanje o tome što očekuje u sljedećem razdoblju, Kozjak je rekao da očekuje daljnju provedbu započetih organizacijskih pro-mjena koje će HŽ Putnički prijevoz približiti liberaliziranome i tržiš-nome poslovanju te da se nada da će novi dizel-motorni vlakovi za regionalni prijevoz voziti na varaždinskome području, kao i to da će se nastaviti proces rekonstrukcije vagona 2. razreda. Uz to, u RJ očekuju suvremen, u što većoj mjeri automatiziran sustav prodaje i naplate prijevoznih karata.


/ Piše: Ida Erceg / Foto: Zlatko Petričević

/ NOVOSTI

Nakon obnove, 19. siječnja u promet je pušten industrijski kolosi-jek tvrtke Koka d.d. iz Varaždina, koja je u vlasništvu tvrtke Vindi-ja. Zbog lošeg stanja gornjega pružnog ustroja taj industrijski ko-losijek bio je zatvoren za promet od siječnja 2011. godine. Budući da matični dio kolosijeka zajedno koriste tvrtke Koka i Podravkina tvornica Kalnik u Varaždinu, projekt su pokrenuli zajedno, s time da je investitor tvrtka Koka. Vrijednost projekta je 300 000 kuna, a izvođač radova bio je Velgrad d.o.o. Obnova je dugo trajala zbog problema s pribavljanjem svih potrebnih dokumenata. Tek krajem rujna 2011. investitor je pribavio svu potrebnu dokumentaciju i odmah pristupio popravku. Obnova industrijskoga kolosijeka doprinijet će poslovanju HŽ Car-ga jer će se željeznicom prevoziti više tereta. Dok je kolosijek bio u funkciji, njime su se za potrebe Koke prevozili soja, kukuruz i sojina sačma, i to oko 20 000 tona na godinu. Za potrebe Kalnika prevozili su se kontejneri tovareni prehrambenim proizvodima, i to oko 10 kontejnera na mjesec. Dakle ukupan opseg prometa na tome industrijskom kolosijeku bio je oko 22 000 neto tona robe na godinu. U međuvremenu je Koka d.d. Varaždin modernizirala svoju tvornicu stočne hrane te u planu ima puno veću potrebu za

Koka d.d. Varaždin

Obnovljen industrijski kolosijekStotine tisuća kuna uložene u obnovu industrijsko-ga kolosijeka tvrtke Koka iz Varaždina pridonijet će vraćanju tereta s kamiona na željeznicu. Suncokre-tova sačma, soja i kukuruz dio su roba koje će do krajnjih korisnika stizati teretnim vagonima.

prijevozom robe. Nažalost, zbog dugotrajnog procesa popravka određene količine roba preusmjerene su na prijevoz kamionima. HŽ Cargo provodi intenzivne aktivnosti usmjerene na to da se što veće količine tereta vrate na prijevoz željeznicom. Trenutačno se prevozi suncokretova sačma iz Zrenjanina za Varaždin, a prego-vara se o prijevozu soje i kukuruza. Budući da Koka ima silose kapaciteta 80 000 tona, HŽ Cargo će se u najvećoj mogućoj mjeri angažirati da se što veće količine tog tereta prevoze željeznicom.


/ NOVOSTI / Piše: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

Certifikat je izdan na trogodišnji rok, a nakon toga slijedit će ponovna certifikacija. U skladu s periodičnim programom au-dita certifikacijska kuća DNV Business Assurance jedanput na godinu tijekom dviju godina nadzirat će kako se sustav uprav-ljanja kvalitetom primjenjuje u praksi. Ako svi zahtjevi toga sustava budu primjenjivani u dostatnoj mjeri, provest će se ponovni postupak certifikacije sustava.

HŽ Infrastruktura najveće je javno poduzeće u Hrvatskoj koje je certificiralo svoj sustav upravljanja kvalitetom. To je učinjeno na tragu uvjerenja da u uspješnoj tvrtki koja stvara nove vri-jednosti upravljanje kvalitetom neće biti tek jedan od poslovnih odjela, nego nezaobilazan obrazac ponašanja.

/ Ovo je najljepši događaj koji je prethodio petomu rođendanu HŽ Infrastrukture, a u uspostavu sustava upustili smo se jer nam je želja popraviti brend, kao i mišljenje o njemu u javno-sti, te se koristiti učinkovitim alatima za donošenje poslovnih odluka. Duboko sam uvjeren u to da će se uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom unaprijediti upravljanje imovinom, zali-hama i ljudskim resursima – rekao je Jerneić.

/ Primjenom norme ISO 9001:2008 u svome poslovanju HŽ Infrastruktura pokazuje da se opredijelila za poboljšanje po-slovne organizacije kako bi se stvorili uvjeti za to da usluge što ih pruža učinkovito udovoljavaju potrebama korisnika te

Certificiran sustav upravljanja kvalitetom

Bolje upravljanje imovinom i resursimaHŽ Infrastrukturi na svečanosti priređenoj 29. pro-sinca u salonu Zagreb Glavnog kolodvora međuna-rodna certifikacijska kuća DNV Business Assurance dodijelila je certifikat sustava upravljanja kvalite-tom po međunarodnoj normi ISO 9001:2008. O važnosti toga certifikata za poslovanje HŽ Infra-strukture u budućnosti govorili su Branimir Jerneić, predsjednik Uprave, kao i Jelena Gruja i Željko Veić, direktorica i vodeći auditor spomenute certifikacij-ske kuće.

da su u skladu sa zakonskim i drugim zahtjevima. Osim toga primjena norme ISO 9001:2008 omogućava da se sustav po-slovanja neprestance poboljšava. U današnje vrijeme tvrtke se suočavaju s mnoštvom zahtjeva, ponajprije sa zahtjevima kupaca i korisnika usluga koji se tiču kvalitete i sigurnosti. Tu su i zahtjevi zaposlenih te šire zajednice koji se odnose na društveno odgovorno poslovanje, kao i zahtjevi za profitabilno-šću. Zadaća naše certifikacijske kuće, koja je izdala više od 70 tisuća certifikata diljem svijeta, upravo je ta da organizacijama pruži potporu pri ispunjavanju tih zahtjeva. Uvođenje norme ISO 9001:2008 znači promjenu poslovne filozofije te ulaganje velikog truda, a poduzeće koje se odluči za to predodređeno je za uspjeh – istaknula je Jelena Gruja, direktorica DNV Business Assurancea.

Branku Fistanić, predstavnicu Uprave za upravljanje kvalite-tom i šeficu Službe za kontrolu kvalitete u Kontrolingu HŽ In-frastrukture, zamolili smo da nam objasni što je međunarodna norma ISO 9001:2008:

/ To je tehnički propis kojim se uređuje upravljanje kvalitetom i koji je primjenjiv na sve organizacije, a temelji se na osam načela upravljanja koja su formulirana na primjerima dobre poslovne prakse. Njihovom primjenom poboljšava se učinak organizacija u cijelosti. Dakle, jedno od načela jest usmjere-nost na kupce, odnosno korisnike usluga. Zbog toga sve orga-nizacije moraju razumjeti njihove potrebe, ispunjavati njihove zahtjeve i nastojati premašiti njihova očekivanja. Vođe trebaju uspostavljati jedinstvo svrhe organizacije i upravljanja njome. Oni stvaraju i održavaju unutarnju klimu u kojoj se radnici u potpunosti mogu uključiti u ostvarivanje ciljeva organizacije. Treće načelo jest uključenost zaposlenih jer se njihovim pot-punim uključivanjem potiče stalan razvoj njihovih sposobnosti koje se stavljaju u službu ostvarivanja boljitaka organizacije. Vrlo je bitno primijeniti načelo procesnog pristupa, što znači da se rezultat koji se očekuje od organizacije ostvaruje znatno lakše onda kada se aktivnostima i resursima upravlja kao pro-cesima. Prepoznavanje poslovnih procesa, tj. sustavan pristup upravljanju, njihovo razumijevanje i upravljanje njima kao su-stavom pridonosi tomu da organizacije svoje ciljeve ostvaruju na krajnje učinkovit način.

Nadalje, stalno poboljšavanje radnih sposobnosti organizacije treba biti njezin trajni cilj. Potreban je i činjenični pristup do-nošenju odluka do kojih se dolazi sveobuhvatnom analizom re-levantnih podataka i informacija. Organizacije i njihovi dobav-ljači međusobno su ovisni, pa je stoga nužno poštovati načelo uzajamno korisnih odnosa s dobavljačima da bi se povećavala sposobnost organizacije i njezinih dobavljača u stvaranju vri-jednosti – objasnila je Fistanić.

Taj projekt u HŽ Infrastrukturi pokrenut je prije dvije godine i tijekom njegove realizacije vodilo se računa o tome da se uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom ne optereti i ne bi-rokratizira postojeći sustav. Zato su izrađeni prijeko potrebni postupci kojima se postojeći sustav opisuje tako da biva ra-zumljiv i prihvatljiv svima koji se koriste njime. U razdoblju od 2012. do 2014. certifikacijska kuća DND Business Asurance pomnjivo će preko planiranih nadzornih audita pratiti u kolikoj će mjeri ta načela zaživjeti u organizaciji. Nakon toga pokrenut će se zahtjev za recertifikaciju poboljšanog sustava upravljanja kvalitetom.

Uručen certifikat ISO 9001:2008


/ NOVOSTI/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Ratko Mavar Dragutin Staničić

Radovi na projektima obnove željezničke infrastrukture zahtije-vaju profilirani i stručni kadar. Namjera Uprave HŽ Infrastrukture jest ulaganje u željezničke pruge, ali i u stručne kadrove potrebne da se projektni ciklusi obnove izvedu na najbolji mogući način. Temeljni razlog za pokretanje specijalističkog studija na FER-u jest obrazovanje stručnjaka koji će unaprijediti razvoj, projekti-ranje, proizvodnju i održavanje komponenti željezničkih elektro-tehničkih sustava primjenom suvremenih metoda i spoznaja, a za što su potrebna interdisciplinarna znanja.Naime, veliki problem vođenja željezničkih projekata jest gene-racijska razlika među inženjerima. Stoga je od 2010. uspostav-ljena poslovno-tehnička suradnja s fakultetima Sveučilišta u Za-grebu koja uključuje mentorstva i studentsku praksu profiliranu za željeznički sustav. Na taj način HŽ Infrastruktura može odmah nakon završetka studija uključiti stručni kadar u sustav i pro-jektne cikluse, primjerice iz elektrotehničkih poslova. Branimir Jerneić naglasio je da se od potpisa tog ugovora za poslijedi-plomski specijalistički studij na FER-u očekuje da tehnološki slo-ženi procesi u željezničkome sustavu dobiju kvalitetan stručan kadar te stručnu podlogu za bolju budućnost željeznice. Također je naglasio važnost inženjerske struke koja stvara, radi i imple-mentira svoje znanje i rad u željeznički sustav. Nedjeljko Perić, dekan FER-a, naglasio je da je FER respektabilan partner tvrtci kao što je HŽ Infrastruktura, jer je taj fakultet kom-petentan za znanja iz energetskog sustava, sustava automatiza-cije i upravljanja te sustava telekomunikacija i radiokomunikaci-ja. Spomenuta su i znanja koja FER može ponuditi inženjerskome željezničkom kadru na području ekologije, od nosno na području sanacije buke te utjecaja raznih sklopova na kontaktnu mrežu, da bi se spriječilo smanjenje kvalitete mreže i energije.

Suradnja s FER-om

Novi projekti – nova znanjaDana 25. siječnja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Nedjeljko Pe-rić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infra-strukture, potpisali su ugovor o poslijediplomsko-me specijalističkom studiju Željeznički elektroteh-nički sustavi.

Dekan FER-a posebice je pohvalio ekspertizu profesorskih ka-drova s novim znanjima iz metodologije, koji će budućim posli-jediplomantima prenijeti cjelovito specijalističko znanje iz elek-trotehničkog sustava. Na temelju Odluke Uprave i putem internog natječaja Uprava HŽ Infrastrukture izabrat će 18 zaposlenika za poslijediplomski stu-dij. Traženi uvjeti za studij, između ostalih, bili su završeni sve-učilišni dodiplomski ili diplomski elektrotehnički studij, položen državni stručni ispit, visoka ili viša stručna sprema te godine rada u struci za koju se raspisuje poslijediplomski studij. Potpisom ugovora HŽ Infrastrukture i FER-a stručnim inženjer-skim kadrovima omogućuje se visokokvalitetan poslijediplom-ski specijalistički studij, koji će privući mlade i sposobne ljude te obrazovati specijaliste iz područja željezničkih elektrotehnič-kih sustava. Time će željeznički sustav dobiti stručni kadar ne-ophodan za provedbu projekata.

Dekan Perić čestita Branimiru Jerneiću


/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Blanka Šestan

/ Na koji su način ustrojeni Po-slovi pristupa infrastrukturi?

/ Kao posebna organizacijska jedinica nastali su 2007. radi potrebe da se objedini dio osnovnih funkcija upravitelja infrastrukture koje se odno-se na osiguravanje pristupa i dodjelu infrastrukturnih kapa-citeta svim željezničkim pri-jevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, a što je vezano uz procese pridruživanja Hrvatske

Europskoj uniji i liberalizacije tržišta željezničkih usluga. Naime, u uvjetima liberalizacije željezničkog tržišta, koja se, prije svega, očituje u omogućavanju pristupa željezničkoj infrastrukturi svim prijevoznicima na jednak i nediskriminacijski način, nužno je po-stojanje organizacijske jedinice koja će na takav način upravljati svim uslugama koje pruža upravitelj infrastrukture.

/ Na koji su način organizirani vaši poslovi?

/ Budući da naša djelatnost obuhvaća odobravanje pristupa želje-zničkim prijevoznicima na infrastrukturu i njezino iskorištavanje, izradu modela obračunavanja naknade, utvrđivanje visine i obra-čun naknada za iskorištavanje željezničke infrastrukture te izradu dokumenata i materijala kojima se predstavljaju i nude odgovara-juće usluge, možemo reći da naša djelatnost ima pravni, gospo-darski i tehnički aspekt. U tome smislu poslovi su organizirani u tri službe, i to Službu za pristup infrastrukturi, Službu za prodaju i marketing te Službu za vozni red.

/ Kakvi se poslovi obavljaju u tim službama? / U Službi za pristup infrastrukturi izrađuju se prijedlozi ugovora o pristupu željezničkoj infrastrukturi RH koji se sklapaju između HŽ Infrastrukture i željezničkih prijevoznika. U skladu s odredbama Za-kona o željeznici ti su ugovori ujedno odobrenje željezničkom prije-vozniku da može pristupiti infrastrukturi. Na preporuku međunarod-nog društva infrastrukturnih upravitelja RailNetEurope (RNE) koje je u suradnji s Međunarodnim odborom za željeznički prijevoz (CIT) izradilo dokument nazvan Opći europski uvjeti ugovora o pristupu, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. donijela je Opće uvjete ugovora o pristupu koji se pri izradi ugovora o pristupu primjenjuju od početka voznog reda 2011/2012. U toj se službi izrađuju i prijedlozi ugovora za tzv. dodatne i prateće usluge. Prema odredbama Zakona o si-gurnosti u željezničkom prometu izrađuju se i odobrenja pravnim osobama koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe te onima na industrijskim željeznicama. Koordinira se izrada zahtjeva i komple-tira dokumentacija potrebna za produljenje dozvole i rješenja o si-gurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom. Druga važna skupina poslova jesu analiza infrastrukturnih kapaciteta s obzirom na zahtjeve željezničkih prijevoznika te izrada Izvješća o mreži. To je osnovni dokument HŽ Infrastrukture namijenjen željezničkim prije-

Poslovi pristupa infrastrukturi

Spona sa željezničkim prijevoznicimaPoslovi pristupa infrastrukturi jedno su od šest po-slovnih područja u sklopu HŽ Infrastrukture. S Tiho-mirom Španićem, izvršnim direktorom, razgovarali smo o radu i planovima za sljedeće razdoblje.

voznicima u kojemu su sadržane informacije o uvjetima pristupa na pruge, podatci o tehničkom stanju željezničke infrastrukture, kao i informacije o načinu dodjele infrastrukturnih kapaciteta, uslugama koje pružamo te o modelu i visini naknade za iskorištavanje želje-zničke infrastrukture.U Službi za prodaju i marketing analiziraju se troškovi koji čine temelj za utvrđivanje naknade za iskorištavanje željezničke infra-strukture. Drugi važan segment jest izrada optimalnog modela na-plate usluga, eventualno ponderiranje elemenata koji mogu utje-cati na visinu naknade te utvrđivanje visine naknade. Osnovu za naplatu te naknade čine ostvareni vlak-kilometri, pa Služba prati njihovu realizaciju uz pomoć aplikacije te na temelju nje izrađu-je podlogu za izdavanje računa željezničkim prijevoznicima. Ta je aplikacija vezana uz podatke koji se crpe iz Informacijskog susta-va transporta (IST). Zbog toga treba istaknuti važnost ispravnog postupanja pri uvođenju vlakova u promet i formiranju podataka o njima u IST-u.Djelatnost Službe za vozni red svima je poznata, no opseg poslo-va u njoj znatno je smanjen u odnosu na opseg prije podjele na društva.

/ Koliko je zaposlenih u vašim poslovima? / Sistematizirano je 29 izvršitelja. Ključni problem jest nedostatak prostora, pa su pojedini zaposlenici privremeno dislocirani. Budu-ći da je dobar dio poslova uveden primjenom EU-ovih direktiva u domaće zakonodavstvo, zaposlenici tek stječu iskustvo u njihovoj primjeni, osim u Službi za vozni red, gdje je novost tek način naru-čivanja trasa vlakova i kolanje dokumentacije.

/ Na koji se način obrađuju zahtjevi za trase vlakova i izrađuje vozni red? / Vozni red izrađuje se i donosi na temelju zahtjeva željezničkih prijevoznika, koji među ostalim podatcima, navode i željeno vri-jeme polaska odnosno dolaska vlaka. U trenutku podnošenja za-htjeva te u postupku izrade voznog reda željeznički prijevoznici bivaju obaviješteni o stanju infrastrukture i na vrijeme mogu doni-jeti odluku te eventualno korigirati svoj zahtjev radi udovoljavanja potrebama korisnika.

/ Koji su planovi u sljedećem razdoblju?

/ Nakon što je vozni red stupio na snagu te je doneseno Izvješće o mreži za 2013. godinu, počinje proces izrade voznog reda za idu-ću godinu. Istodobno izrađuju se ispravci, izmjene i dopune po-stojećega koje će na snagu stupiti u veljači. Jedan od najvažnijih prioriteta podnošenje je zahtjeva i ishođenje produljenja dozvola i rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom. Najkompleksniji posao koji nam predstoji jest izrada kataloga usluga. Do sada smo detaljno razradili i obradili uslugu minimal-noga pristupnog paketa (trase vlakova) i usluge pristupa prugom do uslužnih objekata koje se nude u okviru ugovora o pristupu, uslugu isporuke električne energije potrebne za vuču vlakova, uslugu manevriranja te uslugu garažiranja vozila. Konačni cilj nam je izraditi katalog usluga koji će sadržavati sve usluge koje nudi HŽ Infrastruktura. Potom slijedi definiranje načina praćenja njihove realizacije, odnosno izrada informatičke aplikacije pomoću koje će se to obaviti. Naime, zbog velikog broja podataka praćenje re-alizacije mora biti informatizirano i u velikoj se mjeri oslanjati na postojeći IST i druge aplikacije, pa je u tome jako važna potpora kolega iz HŽ Informatike, s kojima izvrsno surađujemo.

/ POSLOVNA PODRUČJA


/ SIGURNOST/ Piše: Ivan Marković/ Foto: Tanja Horvat i Sanja Paić

ŽCP Jalkovec u Varaždinu

Željezničko-cestovni prijelazi

Rizične točke prugaU usporedbi s brojem nesreća koje se tijekom go-dine dogode u cestovnome prometu, broj nesreća koje se dogode u željezničkome prometu i dvade-setak je puta manji. No, 90% nesreća koje se do-gode u željezničkome prometu dogodi se upravo na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Takvih mjesta gdje se željezničke pruge i cestovne promet-nice križaju u istoj ravnini u Hrvatskoj ima ukupno 1538, od čega na međunarodnim prugama 607, na regionalnima 405 i na lokalnima 526.

Inače što se tiče načina osiguranja ŽCP-ova, sadašnje stanje je sljedeće: samo Andrijinim križem i trokutom preglednosti osigu-rano ih je 1010, svjetlosno-zvučnom signalizacijom 149, meha-ničkim branicima 71, a 308 osigurano je na najsuvremeniji način, dakle svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima. Ugrad-nja najsuvremenijeg uređaja za osiguranje ŽCP-a, koji proizvode tvrtke Končar u Hrvatskoj, Iskra u Sloveniji, Siemens u Njemačkoj i Austriji te Bombardier u Poljskoj, stoji oko milijun kuna. Dakle, za ugradnju toga uređaja na 1230 ŽCP-ova koji još nisu njime osigurani, HŽ Infrastruktura trebala bi izdvojiti oko 1,25 milijardi kuna. Osim što se ŽCP-ovi prema financijskim mogućnostima osigura-vaju najsuvremenijim sigurnosnim uređajima, HŽ Infrastruktura nastoji da i prolazak cestovnih vozila preko njih bude što sigurniji i ugodniji. Zato se već nekoliko godina istrošena i istrunula drve-na popođa u kolosijecima zamjenjuju sintetičkim popođima koja su suvremenija i dugotrajnija. Planirano je da se 2012. sintetičko popođe ugradi na pet prijelaza. Sintetička popođa nabavljaju se od njemačkog proizvođača Gummiwerk Kraiburg, a prosječna cijena za jedan ŽCP iznosi 160 tisuća kuna, dok ugradnja stoji oko 400 tisuća kuna. Dakle ukupni trošak iznosi od 550 do 600 tisuća kuna po jednome željezničko-cestovnom prijelazu. Da bi se na svih 1538 ŽCP-ova u Hrvatskoj ugradilo sintetičko popođe, po toj računici valjalo bi smoći oko milijardu kuna. Kada se tomu pribroji onih 1,25 milijardi potrebnih za ugradnju najsuvremenijih sigurnosnih uređaja na ŽCP-ove, proizlazi da bi njihovo potpuno osuvremenjivanje stajalo najmanje 2,25 milijar-di kuna ili oko 300 milijuna eura.

ŽCP-ovi se smatraju rizičnim točkama željezničkih pruga te se ta mjesta osiguravaju na nekoliko načina, od kojih su neki jako skupi. Prema neslužbenim podatcima (jer sve istrage izvanrednih događaja još nisu službeno okončane) dobivenima od Službe za koordinaciju i nadzor sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infra-strukturi, godine 2011. na ŽCP-ovima se dogodilo 48 nesreća u kojima je 14-ero osoba poginulo, a osmero je teže ozlijeđeno. Svih 48 nesreća skrivili su vozači cestovnih vozila. Procijenjeno je da je u tim nesrećama materijalna šteta iznosila 3,823 milijuna kuna. U suradnji s prometnom policijom, već 10 godina zaredom, Hrvat-ske željeznice svake godine provode niz preventivnih aktivnosti, među kojima je preventivna akcija Vlak je uvijek brži najpoznatija. Cilj je vozače cestovnih vozila upozoriti na opasnosti koje im pri-jete ako vozilom neoprezno prelaze preko pruge. Nažalost, vozači uglavnom ne poštuju cestovne prometne znakove na ŽCP-ovima. Štoviše, ima slučajeva da nesavjesni vozači na ŽCP-ovima trga-ju polubranike ili se vozilom provlače između njih. Takve vozače nikakvo osiguranje ne može zaštititi da katkada ne nastradaju na ŽCP-u. Prošle godine polubranici su bili potrgani 529 puta, i to 261 put na području Sekcije signalnih i telekomunikacijskih ure-đaja (SIT) Zagreb, 140 puta na području Sekcije SIT Vinkovci, 79 puta na području Sekcije SIT Ogulin i 49 puta na području Sekcije Elektrotehničkih poslova (ETP) Split.Bez obzira na takvo stanje i nisku razinu prometne kulture ve-ćine vozača cestovnih vozila, HŽ Infrastruktura nastoji, u okviru raspoloživih sredstava, što veći broj ŽCP-ova, u prvome redu na prugama bitnima za međunarodni prijevoz, osigurati osiguranjem najvišega stupnja, tj. svjetlosno-zvučnom signalizacijom i auto-matskim polubranicima. Ove godine planirano je da se deset ŽCP-ova osigura svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima a dva ŽCP-a svjetlosno-zvučnom signalizacijom.

ŽCP Buzovec u Čakovcu


/ PROJEKTI / Piše: Ida Erceg/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić Mihaela Tomurad Sušac

Tom prigodom Zlatko Komadina, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknuo je da na 9 od 12 željezničko-cestovnih prijelaza još uvijek nije moguće postići projektiranu brzinu jer se rad uređaja još uvijek pomno promatra, a što bi HŽ Infrastruktura trebala završiti najkasnije do sredine ove godine. Ti uređaji nisu bili dio projekta, a do tada će vlakovi preko tih ŽCP-ova voziti br-zinom od 50 km/h. Da bi se željeznička infrastruktura u Hrvatskoj dovela na europsku razinu, ministar je najavio nekoliko željeznič-kih projekata u vrijednosti od 60 milijuna eura koji se pripremaju za povlačenje 85 posto EU-ovih sredstava iz programa IPA. Riječ je o obnovi pruga Okučani – Novska, Dugo Selo – Križevci i Dugo Selo – Novska. Govoreći o projektu obnove pruge Vinkovci – Tovarnik – DG kao o primjeru kako se EU-ovi fondovi mogu uspješno iskoristiti, Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, najavio je da će ubuduće EU-ova ulaganja u projekte u Hrvatskoj biti deset puta veća. Dotaknuvši se procesa preustroja HŽ-ova holdinga koji bi trebao rezultirati učinkovitijim radom te rastere-ćenjem državnog proračuna, Vandoren je istaknuo da reforme ni-

Projekt obnove pruge Vinkovci – Tovarnik - DG

Uspješno iskorišten fond EUU skladu s potpisanim ugovorima, dobivanjem 17 uporabnih dozvola za sve objekte završen je pro-jekt obnove dionice Vinkovci – Tovarnik – državna granica. Projekt je sufinanciran novcem iz pretpri-stupnoga programa ISPA Europske unije. Završetak radova obilježen je 19. siječnja prigodnom svečano-šću u željezničkome kolodvoru Vinkovci i vožnjom novim elektromotornim vlakom do Tovarnika.

kada nisu laka zadaća. One donose izazove koji, ako se rješavaju, mogu donijeti mnoge prednosti, rekao je Vandoren i dodao da je X. željeznički paneuropski koridor od Salzburga do Soluna, na kojemu se nalazi i ova dionica, od velikog interesa za EU. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je da je ulazak u EU veliki izazov i prilika za Hrvatsku, dodajući da će po ulasku u EU 1. srpnja 2013. Hrvatskoj do kraja te godine biti na raspolaganju oko 450 milijuna eura, a u 2014. čak milijardu eura.

Taj projekt proveden je kroz tri ugovora u vrijednosti od 59,5 mi-lijuna eura koji su financirani sredstvima iz državnog proračuna RH i bespovratnim sredstvima Europske unije s udjelom od 48 posto. Riječ je o Ugovoru za građevinske radove i radove na po-strojenjima kontaktne mreže, Ugovoru za radove na modernizaciji signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te Ugovoru o nadzoru nad radovima. Ukupna vrijednost projekta je oko 66,5 milijuna eura, a osim ugovora sufinanciranih iz programa ISPA čine ju ugovori čiji su predmet bili nabava roba i radovi na obnovi pruge. Ti ugovori u cijelosti su financirani državnim sredstvima. Riječ je o ugovorima s tvrtkama Dalekovod d.d. (izrada i isporuka opreme kontaktne mreže), POSIT d.o.o. (prateći radovi uz remont pruge) te Remont i održavanje pruga d.o.o. (radovi na sporednim kolosijecima u kolodvorima Jankovci i Đeletovci te demontaža i klasifikacija rabljenoga kolosiječnog gradiva). Ukupna vrijednost uključuje i troškove pripremne dokumentacije i projekta koji je izradio ŽDP d.o.o. Projekt je završen uspješno i iskorištena su go-tovo sva alocirana sredstva (samo rezervirana sredstva za ne-predviđene radove nisu utrošena u cijelosti).

Omogućen pristup invalidima, stajalište Mirkovci

Projekt obnove pruge Vinkovci – Tovarnik


za građevinske radove, Mihael Glavaš, voditelj projekta za signal-no-sigurnosne i telekomunikacijske radove, Franjo Poljak, voditelj projekta za elektro-energetska postrojenja i kontaktnu mrežu, te Zlatko Horvat, voditelj projekta za građevinske radove na gornjem ustroju. Njihove zadaće bile su koordinacija sa svim poslovnim područjima HŽ Infrastrukture i po potrebi s ostalim društvima unutar HŽ-ova holdinga, komunikacija s predstavnicima nadzora i izvođačima radova te praćenje napretka projekta. Iskustvo čla-nova tima i poznavanje struke svakako je doprinijelo uspješnome završetku projekta. Velik je bio i doprinos poslovnih područja HŽ Infrastrukture i njihovih operativnih jedinica odnosno Prometnih

poslova (Prometne sekcije Vinkovci), Građevinskih poslova odr-žavanja (Sekcije za održavanje pruga Vinkovci) i Elektrotehničkih poslova održavanja (Sekcije KM Vinkovci, Sekcije SS- i TK- ure-đaja Vinkovci), bez čijeg angažmana tako veliki projekt ne bi bio uspješno proveden. Projekt obnove pruge Vinkovci – Tovarnik – DG može se nazva-ti i pilot-projektom čijom je provedbom HŽ Infrastruktura stekla početno iskustvo u korištenju sredstava iz EU-ovih fondova. Sve institucije uključene u taj projekt pokazale su zrelost i spremnost za provedbu budućih infrastrukturnih projekata koji će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju umnožiti.

/ PROJEKTI

Obnova dionice Vinkovci – Tovarnik – DG prvi je projekt u Hr-vatskoj koji se financira iz pretpristupnih fondova Europske unije i prvi kojim se iz EU-ovih fondova sufinanciraju ulaganja u želje-zničku infrastrukturu. Ujedno je to najveći infrastrukturni projekt financiran modelom pretpristupne pomoći u financijskom i fizič-kom smislu. Radovi su počeli u rujnu 2008. godine. Projekt je bio podijeljen na dva dijela: na građevinske radove i radove na postrojenjima kontaktne mreže te na ugradnju cjelovitog sustava prometne si-gnalizacije i upravljanja prometom. Građevinske radove i radove na postrojenjima kontaktne mreže izvela je talijanska tvrtka Sal-cef Construzioni Edili e Ferroviarie S.p.A., a sustav za prometnu signalizaciju i upravljanje prometom ugradila je tvrtka Bombar-dier Transportation Italy u konzorciju s talijanskom tvrtkom SITE S.p.A. Nadzor nad radovima obavila je tvrtka TYPSA Consulting Engineers & Architects. Dobivanjem uporabnih dozvola počeo je teći jamstveni rok od dvije godine u kojemu su izvođači radova obvezni ukloniti eventualne nedostatke.Dionica Vinkovci – Tovarnik – DG duga je 33,5 km. Budući da je riječ o dvokolosiječnoj pruzi, rekonstruirano je ukupno 67 km kolosijeka. Rekonstrukcija je obuhvatila radove u kolodvorima i stajalištima te na kolosijecima, uređenje željezničko-cestovnih prijelaza te uvođenje novog sustava prometne signalizacije i upravljanja prometom. Modernizirano je sedam postojećih stajali-šta (Mirkovci, Sremske Laze, Slakovci, Orolik, Vinkovački Banovci, Šidski Banovci i Ilača). Rekonstruirana su dva kolodvora, Jankovci i Đeletovci, a u sklopu njihove rekonstrukcije sagrađena su i dva nova stajališta. U svim stajalištima sagrađene su nove peronske površine sa svom potrebnom infrastrukturom kao što su rampe za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, peronske nadstrešnice, rasvjeta, parkirališne površine i drugo. Obnovljen je i kolodvor Tovarnik te su ugrađene nove skretnice. Dovršetkom ovog projekta povećane su brzine vlakova, smanje-ni troškovi održavanja infrastrukture i vozila, povećani kapaciteti pruge te je postignuta veća razina pouzdanosti i sigurnosti želje-zničkog prometa. Novost su i daljinsko kontroliranje signalizacije te sustav upravljanja prometom iz novog centra u željezničkome kolodvoru Vinkovci. Projektirani parametri na toj dionici su brzina od 160 km/h i osovinsko opterećenje od 22,5 t po osovini. Za praćenje i koordinaciju provedbe ovog projekta bilo je odgo-vorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Središ-nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Eu-ropske unije (SAFU) kao akreditirana agencija bila je odgovorna za financijsko, tehničko i administrativno upravljanje i provedbu mjera, a krajnji korisnik projekta je HŽ Infrastruktura. Osnovna obveza HŽ Infrastrukture bila je pružanje tehničke podrške in-vestitoru (SAFU) sukladno obvezama definiranima Operativnim sporazumom. Stoga je s početkom radova na terenu Uprava HŽ Infrastrukture imenovala četveročlani tim za provedbu projekta kojemu su po potrebi asistirali i drugi stručnjaci HŽ Infrastrukture. Članovi tima bili su Željko Dabić, voditelj tima i voditelj projekta

U kolodvoru Tovarnik

Izaslanstvo EU, Vlade RH i HŽ HoldingaOtkrivanje spomen-ploče


/ Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković


/ Krajem godine završili ste internu reviziju svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Kakvi su njezini rezultati?/ Tijekom 2011. Interna re-vizija provela je 16 revizija, od kojih je 15 u cijelosti za-vršeno, a izvješća o njima uručena su Upravi. U ve-ćini slučajeva utvrđeno je da se zakoni i drugi propisi poštuju, a tamo gdje to nije tako, preporučili smo da se otklone utvrđene slabosti. U svim društvima proveli smo reviziju nabavnog poslova-nja, a potkraj godine počeli smo s revizijom kapitalnih ulaganja.

/ Kako je prošla revizija računsko-blagajničkog poslovanja?/ Reviziju računsko-blagajničkog poslovanja treba provodi-ti najmanje jedanput godišnje, a po potrebi može se obaviti i više puta. Veliki dio aktivnosti revizora blagajni odnosi se na poučavanje zaposlenika tijekom promjena u radnim procesima. Također, oni su u određenim situacijama obvezni prisustvovati sudskim raspravama o predmetima financijske pronevjere na prodajnim mjestima. Na HŽ-ovoj mreži posluje 1219 blagajni na kojima se naplaćuju željezničke usluge. Na njima radi oko 2000 radnika HŽ Putnič-kog prijevoza, HŽ Carga, HŽ Infrastrukture te ugovornih proda-vača, čiji rad kontroliraju revizori blagajni HŽ Holdinga d.o.o. Revizori blagajni također provode kontrolu tiskanja, čuvanja i distribuiranja prijevoznih karata, strogouračunanih i prodajnih tiskanica, kao i ostalih vrsta dokumenata. U 2011. provedena je revizija na 1115 blagajni putničkog i rob-nog prijevoza. Sve blagajne nisu revidirane jer su u 2011. u mi-rovinu otišla dva vrsna revizora, tako da reviziju blagajni pro-vode tri revizora, što nije dovoljno. Revizijom blagajni utvrđeno je zadovoljavajuće stanje, no zbog neurednosti u obavljanju blagajničkog poslovanja, protiv odgovornih osoba pokrenut je 21 postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti. U dva slu-čaja zbog financijske pronevjere došlo je do raskida Ugovora o radu. Manje neurednosti revizori su raspravili s odgovornim zaposle-nicima te su ih poučili i uputili na pravilan rad, a o utvrđenim ne-urednostima obaviješteni su nadređeni radnici i službe. Smanji-vanje broja neurednosti zadatak je i uspjeh revizora blagajni te posljedica njihova edukativnog i preventivnog rada s osobljem.

/ Koje ste mjere predložili za uklanjanje nepravilnosti?/ Interna revizija u svojemu izvješću iznosi rezultate revizije s odgovarajućim zaključcima, savjetima, preporukama i prijedlozima za poboljšanje procesa upravljanja i poslova-nja područja koje je bilo predmet revizije. Riječ je o različitim

Interna revizija

Osnovni cilj – smanjenje rizikaNakon provedene interne revizije upozorava se na rizike koji se javljaju u poslovnoj praksi, a neovisna interna revizija može znatno smanjiti rizik od prije-vare – o poslovanju službe rekao je Ivo Hrvat, šef Službe interne revizije HŽ Holdinga.

vrstama preporuka koje trebaju doprinijeti boljoj kontroli revidi-ranog procesa te učinkovitijem korištenju sredstava. Tako smo npr. tijekom 2011. dali različite preporuke vezane uz planiranje, zaključivanje i izvršavanje ugovora, poštivanje odredba zakona i internih propisa, ustrojavanje različitih evidencija, poslovanje s ovisnim društvima, plan nabave i ostalo.

/ Koliko zaposlenika radi u vašoj službi? Imate li dovoljno struč-noga kadra za provedbu revizije u tako velikoj tvrtki?/ Prema novome Pravilniku o organizaciji koji je na snagu stupio početkom kolovoza 2011. u službi su sistematizirana tri interna revizora. Naš stručni kadar u cijelosti je ekonomske struke, tako da nemamo stručnjake za provođenje tehničke ni revizije infor-macijskih sustava. Prema svjetskim standardima i podatcima drugih tvrt-ki koje imaju organiziranu internu reviziju, na poslovima interne revizije trebalo bi raditi oko 1‰ od ukupnog broja zaposlenih. To znači da bi u HŽ-u na tim poslovima trebalo raditi oko 17 radnika. Uz to, HŽ Infrastruktura ustrojila je svoju internu reviziju, u kojoj je krajem godine bilo zaposleno osam revizora, no unatoč tomu i dalje provodimo reviziju i u tome društvu.

/ Iako se u javnosti nameće slika revizora kao dežurnog policaj-ca, koja je svrha interne revizije?/ Interna revizija pomaže organizaciji u ispunjavanju njezinih ci-ljeva, uvodeći sustavan i discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korpo-rativnog upravljanja. Za svoj rad odgovaramo Upravi društva, koja je do sada većinu preporuka revizije prihvatila i provela. Smatra se da bi nadalje Interna revizija trebala izravno odgova-rati Nadzornome, odnosno Revizorskome odboru kao njegovu tijelu, koji bi trebali štititi neovisnost interne revizije.Najvažnija područja interne revizije su provjera internih kon-trola, unapređenje poslovnih procesa, revizija usklađenosti sa zakonima i propisima, procjena upravljanja rizicima i otkrivanje prijevara.

/ Jeste li na zahtjev uprava društava u sklopu HŽ-ova holdinga provodili i reviziju poslovanja ovisnih društava? / Na zahtjev uprava društava provodili smo djelomične revizije poslovanja u četiri ovisna društva, od revizije ugovora o licen-ciji do provjere troškova nastalih u radu zajedničkih toplana. O utvrđenim slabostima izvijestili smo Upravu društva. No sma-tramo da bi nas vlasnici ovisnih društava mogli više angažirati.

/ Kakva je suradnja s Državnom revizijom?/ U skladu s aktima HŽ Holdinga d.o.o. Interna revizija u svojemu je radu obvezna stručno surađivati sa svim funkcijama i oblici-ma internog i eksternog nadzora. Interna revizija želi uspostaviti suradnju s eksternom revizijom, drugim revizorskim tvrtkama, Državnom revizijom i drugima. Surađujemo i sa Središnjom har-monizacijskom jedinicom i drugim državnim tvrtkama u RH. Že-lja nam je uspostaviti suradnju s drugim željezničkim tvrtkama koje imaju uspostavljenu internu reviziju (Njemačka željeznica, Austrijske savezne željeznice), kao i sa susjednim željezničkim tvrtkama. Budući da dolazim iz Državnog ureda za reviziju, znam da se Dr-žavna revizija u svojemu radu oslanja na rad interne revizije, tj. ako Državna revizija ocijeni da je rad interne revizije uspješan, ona se oslanja na te preporuke, odnosno uspješan rad interne revizije uvelike joj olakšava posao.


/ Razgovarala: Ida Erceg/ Foto: Ida Erceg

/ Donedavno ste obavljali duž-nost šefa čak triju kolodvora. Koliko je područje obuhvaćeno tim kolodvorima? / Do 12. kolovoza 2011. Po-dručje Križevci obuhvaćalo je kolodvore Križevci, Vrbovec i Le-pavina. Zbog prevelikog opsega posla i područja koje obuhvaća 52 km magistralne pruge M201, Područje Križevci je smanjeno, odnosno kolodvor Lepavina pripao je Području Koprivnica. Područje Križevci obuhvaća dva kolodvora, i to Križevce kao sje-dište i Vrbovec, te stajališta Bož-

jakovina, Gradec, Repinec, Majurec, Vojakovački Kloštar i Carevdar, odnosno 43 km magistralne pruge.

/ Što sve obuhvaća vaš posao?/ Posao šefa područja prije svega je da organizira i nadzire promet. Prošle godine to je bilo vrlo zahtjevno zbog kapitalnog remonta na dionici Križevci – Koprivnica, koji će biti nastavljen i ove godine. Re-doviti posao šefa je i voditi brigu o radnicima, odnosno o tome da imaju osigurane radne uvjete, jer rad u turnusu i u noćnim smjena-ma iziskuje poseban napor. Posao obuhvaća i uređenje prostorija u kojima rade i obitavaju radnici, ali i putnici, te svakodnevni obilazak područja. Uz to treba voditi brigu o zaštiti na radu te o protupožarnoj sigurnosti. Na području koje nadzirem radi 21 radnik iz raznih po-slovnih područja.

/ Spomenuli ste izvedbu kapitalnog remonta. Kako su ti radovi utje-cali na tijek željezničkog prometa?/ To je bio jedan od najvećih izazova prošle godine: omogućiti da promet teče redovito u uvjetima izvedbe kapitalnog remonta. Od 28. svibnja do 9. prosinca 2011. zatvori pruge bili su gotovo sva-kodnevni, uz kraće prekide, i sav putnički prijevoz odvijao se auto-busima na relaciji Križevci – Koprivnica, a međunarodni vlak Venezia 440/441 vozio je pomoćnim pravcem preko Bjelovara. Zatvori pruge svakodnevno su zahtijevali potpun angažman kolodvorskog osoblja. Otpremali su se materijalni vlakovi tovareni kamenom, vraćale se prazne garniture, a tijekom radova na pruzi bila je organizirana ot-prema raznih vozila na prugu i s nje, ali i sastavljanje svih putničkih vlakova u kolodvoru jer je u tome razdoblju putnički prijevoz završa-vao u kolodvoru Križevci. Uložili smo maksimalne napore da bismo pravodobno obavijestili putnike u kolodvorima i stajalištima, a isto-dobno smo vodili brigu o njihovu usmjeravanju na autobuse i vlako-ve. Poteškoća je bilo dok se i putnici nisu priviknuli na tu promjenu u putovanju. Mislim da su svi radnici taj zadatak u danim okolnostima obavili vrlo kvalitetno. Posebice veseli da je taj dio posla obavljen bez većih incidenata, što, nažalost, u praksi zna biti čest slučaj.

Područje Križevci

Unatoč remontu promet redovitPodručje Križevci Prometnih poslova HŽ Infrastruk-ture jedno je od frekventnijih područja, a unatoč kapitalnome remontu dionice Križevci – Koprivnica osiguralo je sve uvjete za neometan tijek putničkog i teretnog prijevoza. Uz to, kolodvor Vrbovec djelo-mice je obnovljen. Više o radu tog područja doznali smo do Branka Sajčića, šefa kolodvora-područja Križevci.

/ Koji su najveći izazovi u vašem poslu?/ Najveći izazov je odraditi sve što je potrebno u tijeku radnog dana. Obveza je puno, opseg posla je velik, stiže mnogo predmeta, po-šte i zahtjeva s terena, treba prikupiti mnogo podataka te rješavati izvanredne događaje. Mnogo je administracije koja se udvostručuje, a promjena organizacije trebala bi podrazumijevati i pojednostavlji-vanje propisa jer je u njima mnogo toga ostalo nedorečeno. Veliki izazov jest i uređenje prostora jer je sredstava uvijek premalo, a i ona koja se planiraju tijekom godine na kraju se svedu na najma-nju moguću mjeru.

/ Jeste li zadovoljni stanjem kolodvora i druge infrastrukture? / Iako smo navikli najviše vremena posvećivati rješavanju proble-ma, ima i mnogo lijepih stvari. U kolodvoru Vrbovec uspjeli smo u okviru raspoloživih sredstava urediti sanitarne čvorove, vestibul i čekaonicu te popločiti peron, koji je uistinu bio u lošem stanju. Preo-staje nam urediti prometni ured, sanirati krovište te uvesti centralno grijanje, čime bi se troškovi te stavke prepolovili. U sklopu projekta izgradnje drugog kolosijeka od Dugog Sela do Botova također bi tre-balo urediti prostorije kolodvora Vrbovec.Treba istaknuti i da se očekuje početak gradnje pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, čime bi to područje dobilo novi značaj u organizaciji i regulaciji prometa. Naime, pruga Križevci – Sveti Ivan Žabno nije na zavidnoj razini. Na dionici Križevci – Bjelovar vlakovi se ne mogu križati jer Sveti Ivan Žabno nije kolodvor, a što bi izgradnjom nove pruge postao. Iznijeli smo primjedbu na rješenja u glavnome pro-jektu za kolodvor Gradec jer projekti izgradnje pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno i izgradnje dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Križevci – Koprivnica perone definiraju različito, a time i prijamno-otpremnu zgradu budućega kolodvora Gradec.

/ Kakva je situacija u putničkom prijevozu?/ Križevci i Vrbovec najfrekventniji su kolodvori na ovoj pruzi za što je dovoljno pogledati parkirališta uz njih. U pregovorima smo s lo-kalnim gradskim upravama oko uređenja i proširenja parkirnog pro-stora. Suradnja s lokalnom samoupravom je izvrsna, pogotovo oko usklađivanja voznog reda s potrebama putnika. Moram istaknuti da su putnici uglavnom zadovoljni i da nemaju mnogo primjedba. Ako ih i ima, one se najčešće odnose na kašnjenja jer neki putnici zbog toga imaju problema s poslodavcem. Što je moguće više primjed-ba nastojimo odmah riješiti razgovorom i za sada se to pokazalo uspješnim. Godišnje se u knjigama žalbe nađe tek jedna do tri žalbe. Puno očekujemo od projekta izgradnje drugog kolosijeka kojim bi praktički, i to potpuno opravdano, Križevci ušli u sustav prigradskog prijevoza Grada Zagreba.



Ispitivanje linija žičnog dispečera za Rijeku

/ Piše: Boris Udier / Foto: Boris Udier


U poslove Dionice TK-uređaja Zagreb GK spada održavanje te-lefonske centrale, koja je s popratnim uređajima i priključcima ugrađena prije dvije godine, a nalazi se u postavnici u Branimi-rovoj ulici na koju je priključena centrala u Mihanovićevoj 12 u Zagrebu. Kapacitet centrale je oko 2500 telefonskih priključaka na području zagrebačkoga željezničkog čvorišta. Dionica odr-žava lokalne, pružne i optičke kabele, kojih ima oko 600 kilo-metara. Uz to Dionica održava dirigentske telefone, tj. uređaje s tridesetak linija koji se nalaze u prometnome uredu svakoga kolodvora, induktorske telefonske aparate s telefonskim orma-rima koji se nalaze u kolodvorima i na pruzi, kao i četiri radiodis-pečerske centrale te deset pružnih radiostanica. Dionica vodi brigu o tehničkoj ispravnosti razglasa, pojačala i interfona po kolodvorima, kao i o ispravnosti ultrakratkovalne (UKV) mreže i registrofona. U Zagreb GK održavaju se teleindikatori koji služe za informiranje putnika.

Dionica TK-uređaja Zagreb GK

Kvalitetniji prijenos informacijaDionica TK-uređaja Zagreb Glavni kolodvor održava telekomunikacijske uređaje, linije i kabele. Nakon što je 2009. u Zagrebu ugrađena nova telefonska centrala, do kraja 2012. očekuje se da će u Zagreb GK biti ugrađeni novi telekomunikacijski i signalno-sigurnosni uređaji. Time će biti poboljšana pouzda-nost sustava, a i radnici Dionice imat će bolje radne uvjete.

Ti poslovi obavljaju se na području Zagreb GK do Dugog Sela, Dobove, Hrvatskog Leskovca i Velike Gorice te na spojnome putu između Sesveta i Žitnjaka. / Uređaji su u dosta dobrome stanju. U zadnje vrijeme dosta uređaja je modernizirano te se nastavlja s tim procesom. Na-dam se da će do kraja 2012. u Zagreb GK biti ugrađeni novi te-lekomunikacijski i signalno-sigurnosni uređaji – rekao je Ignac Brus, šef te dionice od 1992. godine. Godine 2009. u novoj postavnici ugrađena je nova telefonska centrala u koju je uključena cijela Hrvatska. Centrala u Zagrebu ima osam izdvojenih limova (specijalni ormari koji sadrže 400 digitalnih i analognih priključaka) koji su putem telefonske pa-lice i optičke niti povezani s centralom. S tom su centralom pu-tem optike spojeni i kolodvori Dugo Selo i Zaprešić kao zasebne centrale te Novska i Koprivnica. Neki vanjski kolodvori kao što su Borongaj, Resnik, Žitnjak i Hr-vatski Leskovac na centralu su spojeni udaljenim modemima (MUX-ovima) pomoću kojih se kolodvorima putem jedne linije može slati do 30 brojeva. Čitava željeznička mreža uključena je u T-Comovu mrežu putem Metroneta tako da svi telefonski brojevi imaju ulaz na gradsku mrežu i izlaz iz nje. Nedavno su na tu mrežu spojeni slavon-ski kolodvori i oni na ličkoj pruzi, a uskoro će biti obuhvaćeni i kolodvori na riječkoj pruzi. Time je osigurana mnogo lakša i brža telefonska izravna veza s pojedinim kolodvorima, koja se do sada ostvarivala posrednim putem. Zbog održavanja svih tih uređaja neophodno je za svaki mje-sec unaprijed donijeti plan održavanja za tu dionicu. Taj se plan može poštivati do pedeset posto jer ostalo otpada na otklanja-nje pogrešaka i kvarova na uređajima koji se ne mogu predvi-djeti unaprijed. / Određeni problemi javljaju se u procesu nabave potrebnog materijala jer se materijal potreban za rad u sljedećoj godini mora planirati unaprijed. To znači da unaprijed treba znati što treba nabaviti, da će u sljedećoj godini u kvaru biti 750 auto-matskih telefona, od čega je 250 mikrotelefonskih vrpca u pre-sjedu, zatim 180 telefonskih govornih vrpca te 90 tipkovnica na telefonima i 50 zujalica. Problem nastaje kada tijekom godine bude prekoračen predviđeni broj kvarova jer prilikom uklanja-nja onih prekobrojnih nije moguće zamijeniti dijelove ili uređaje te to treba planirati za sljedeću godinu – rekao je Brus. Što se tiče radnih sredstava, u zadnjih desetak godina nabavlje-no je mnogo novog alata, pa stanje zadovoljava. Uvjeti u kojima se obavljaju poslovi vrlo su dobri, a problemi vezani uz zaštitnu odjeću odnose se na redovitost nabave, dok na njezinu kvalite-tu nema primjedaba. Dionica TK Zagreb GK zapošljava trinaest radnika, među kojima su šef, pomoćnik šefa, tri brigadira, sedam tehničara specija-lista, među kojima četvorica rade u turnusu, i jedan tehničar. U prosjeku su stari pedeset godina. Iako su svi zaposleni elek-trotehničke struke s položenim stručnim ispitom, oni su prema planu i programu mjerodavne službe za izobrazbu obvezni tri-put godišnje pohađati izobrazbu prema važećim pravilnicima, a koju vodi šef Dionice. U obavljanju redovitih poslova neophodna je suradnja s ostalim službama, i to prije svega s dionicama SS-uređaja Dugo Selo, Zagreb GK i Zagreb ZK. Svi problemi na SS-uređajima koji nasta-ju uslijed kvarova na kabelima između susjednih kolodvora mora riješiti Dionica, koja na popravcima kabela surađuje s tvrtkom Posit, a veliku pomoć dobiva i od Sekcije za signalne i teleko-munikacijske uređaje te od servisa za elektroniku i informatiku u Zagreb RK, koji servisira UKV- i radiodispečerske uređaje.


Budući da u Hrvatskoj ne postoji jednoznačno definirana cjelovi-ta razvojna prometna politika, u regulaciji i nadzoru prijevoza opasnih tvari još ima mnogo posla jer je hrvatsko zakono-davstvo u tome području fra-gmentirano po prometnim gra-nama, a ponegdje se preklapaju i mjerodavnosti uprava različitih resora. Zbog pridruživanja Hr-vatske EU trebalo je regulativno uskladiti prometni sektor, i to s gledišta infrastrukturnog razvo-

ja prometne mreže, kao i prilagodbe propisa vezanih uz prometnu politiku. Implementacija propisa u nacionalnoj regulativi bila je preduvjet za punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. / Zbog svega navedenoga očekujemo da će se potpisivanjem pilot-projekta sa SŽ-om te planiranih sporazuma s drugim želje-zničkim upravama na X. koridoru ispuniti propisani uvjeti i vrlo striktna primjena propisa prilikom otpreme opasnih tvari. Dola-skom na graničnu kontrolu ubuduće će se takve pošiljke samo identificirati, umjesto da ih se kontrolira – rekao je mr. sc. Darko Ivanković, sigurnosni savjetnik za RID/ADR u HŽ Cargu.Ivanković dodaje da je povećanje ekonomičnosti prijevoza na X. ko-ridoru zajednički cilj više željeznica u projektu, te je bilo krajnje vrije-me da se uvedu jedinstveni sigurnosni standardi, ubrzaju carinske i druge formalnosti između susjednih željezničkih uprava te konkreti-ziraju prijevozničke obveze RID-a. Prijevoz opasnih tvari željeznicom obavlja se prema odredbama Pravilnika RID, koji predstavlja Doda-tak C Konvenciji o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF), a za siguran prijevoz treba ispuniti niz složenih tehničko-tehnoloških i manipulativno-organizacijskih komponenta.

/ PROJEKTI/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Prijevoz opasnih tvari

Željeznicom najsigurnijeNakon dvije godine priprema predstavnici HŽ Carga i Teretnog prijevoza Slovenskih željeznica potpisali su bilateralni sporazum o provedbi pilot-projekta o prijevozu opasnih tvari, a očekuje se da će ga potpi-sati i sa Željeznicama Federacije BiH te Željeznica-ma Srbije. Time će biti riješeni problemi odbijanja i neopravdanog zadržavanja vagona te unaprijeđena kvaliteta prijevoza pošiljaka, kao i omogućen brži protok pošiljaka preko graničnih prijelaza.

36%

1%

0%42%

13%8%

Željeznički

Cestovni

Pomorski

Riječni

Zračni

Cjevovodni

Udio prometnih grana u strukturi prometa opasne robe (2007.)

Težnju prema harmonizaciji i unifikaciji prijevoznih sredstava, nji-hove opreme i uređaja slijedila je i unifikacija prijevoznih propisa, posebice u međunarodnome prijevozu. Zbog toga se osnovni pro-pisi koji reguliraju prijevoze opasnih tvari kopnenim prijevozom (Europska konvencija o međunarodnom prijevozu opasnih tvari cestovnim prometom – ADR i Pravilnik o međunarodnom prijevo-zu opasnih tvari željeznicom - RID) podudaraju u oko 85 posto. O prevezenim količinama Ivanković je rekao:/ Godine 2007. u Hrvatskoj je prevezeno 125 milijuna tona robe, od čega je željeznicom prevezeno oko 12,6 posto. Takav odnos po prometnim granama pokazuje da na državnoj razini još uvi-jek nije sustavno osmišljeno preusmjeravanje robnih tokova na željeznicu, iako postoje znatni potencijali korištenja alternativnih infrastrukturnih kapaciteta na koridorskim trasama. Iste je godine u Hrvatskoj bilo prevezeno 26,8 milijuna tona opasnih tvari, što predstavlja udio od 21,4% u ukupnome opsegu teretnog prijevo-za. Od toga je željeznicom bilo prevezeno 8%, a taj udio planira se popuniti najavljenim projektima izgradnje novih intermodalnih terminala, kao i nabavom vagona za prijevoz nafte i naftnih deri-vata, koji su najčešća roba s popisa opasnih tvari. Željeznici dugoročno u prilog ide i aktualna Bijela knjiga koja preporučuje prebacivanje tereta s ceste na željeznicu, tj. kompa-rativne prednosti željezničkog prijevoza kao najsigurnijeg oblika kopnenog prijevoza te pooštravanje propisa za očuvanje okoliša. Kratkoročno željeznici u prilog ide i vrlo nizak vodostaj Drave i Du-nava, pa je neminovno povećanje opsega prijevoza opasnih tva-ri željeznicom. Očekuje se da bi se tako postupno povećao udio prijevoza opasnih tvari željeznicom koji bi mogao doseći razinu opsega prijevoza iz 1995. godine. Sukladno misiji i viziji HŽ Carga, posebna pozornost posvećuje se izobrazbi radnika. Uz imenovanje sigurnosnog savjetnika s certi-fikatom EU, treba pokrenuti specijalističku obuku radnika izvršne službe, da bi se oni upoznali sa sigurnim i propisanim postupcima prijevoza, pravodobnim utvrđivanjem tehničkih nedostataka, ter-minima revizija, potrebnim prilozima dokumenata uz prijevoznu ispravu, otkrivanjem istjecanja medija u početnoj fazi, postupci-ma u slučaju akcidenta i sličnim. / U popisima mjera koje treba poduzeti za učinkovit i siguran pri-jevoz opasnih tvari kojima bi se spriječile materijalne i ekološke štete za radnike, putnike, drugu robu i okoliš nalaze se i postav-ljanje detektora za otkrivanje radioaktivnog zračenja na granič-nim prijelazima, međunarodna suradnja na detektorima iskliznu-ća vagona za prijevoze visokorizičnih roba u forumima teretnog prijevoza Međunarodne željezničke unije (UIC) te znanstveni rad željezničara na fakultetima, konferencijama i institucijama – rekao je Ivanković.


/ ZANIMANJA / Razgovarao: Boris Udier / Foto: Branimir Butković

/ Od kada radite na željeznici te kako ste se odlučili za za-nimanje voznog vlakovođe?/ Nakon završene srednje škole cestovnog smjera zaposlio sam se na Hrvat-skim željeznicama, u Zagreb Istočnome kolodvoru na radnome mjestu skladišnog radnika. Kasnije je bio ras-pisan natječaj za vlakovođe, pa sam položio sve potreb-ne ispite i 1983. počeo raditi kao vlakovođa. U početku sam radio u Zagreb Istočno-me kolodvoru, nakon čega sam prešao u Zagreb GK, i to kao vlakovođa-kondukter i šef vlaka, u kojemu sam

radio do podjele HŽ-a, nakon čega sam počeo raditi u HŽ Cargu. Tu sam radio kao vozni vlakovođa u poslovnici Zagreb GK, ali po potrebi službe obavljao sam i druge poslove. Obavljajući i druge poslove mogao sam naučiti nešto novo, što mi može koristiti u sadašnjoj situaciji, pogotovo zato što je novom sistematizacijom radnih mjesta proširen opis posla, tako da obavljam i posao skla-dištara. Znam raditi i na terminalu, a mijenjam i radnike na terenu, gdjegod se za tim pokaže potreba.

/ Po čemu je vaše radno mjesto posebno?/ Specifičnost mojega radnog mjesta ogleda se u odgovornosti pri organizaciji teretnog prijevoza, počevši od rada manevre, sastavljanja i otpreme vlaka do pribavljanja potrebne doku-mentacije.

/ Kako izgleda vaš radni dan?/ Ni jedan radni dan ne može biti isti jer isti nisu ni vagoni koji stižu strankama na utovar i istovar. Svaki vagon zahtijeva svoj postu-pak i ide na svoj dio kolodvorskoga ili industrijskoga kolosijeka. Ti poslovi obavljaju se na velikoj površini. Tako se npr. podpostavne pruge protežu do Splita, gdje sam radio na pružnim remontima, a radne vlakove vozimo na području sjeverozapadne Hrvatske do Koprivnice.

/ Koji osnovni poslovi omogućuju siguran i uredan tok prometa?/ Kada dođem u kolodvor, dobijem raspored rada manevre te odlazim na teren da se uvjerim može li se manevriranje obaviti ispravno. Uz to potrebno je provjeriti jesu li radnici na terenu i teret propisno osigurani te jesu li vagoni tehnički pravilno natovareni i ispravni. Budući da je smanjen broj pregledača vagona, preuze-li smo i dio njihova posla. U koordinaciji s prometnicima obavlja se manevriranje, sastavljanje i izvlačenje vagona s kolosijeka te sastavljanje vlaka. Sastavlja se i popis vlaka, vodi popratna doku-mentacija, a na kraju se obavlja i proba kočnica na vlaku.

Vozni vlakovođa

Odgovoran za ispravnost vlakaJedno od važnih zanimanja koja utječu na redovito i uredno izvršenje poslova u teretnome prijevozu jest i vozni vlakovođa. O poslovima i odgovornostima u organizaciji teretnog prijevoza razgovarali smo s Božom Konoplićem, radnikom HŽ Carga u Područ-nom centru prvog ranga Zagreb Glavni kolodvor.

/ Što sve utječe na pravilno sastavljanje vlaka?/ Sastavljanje vlaka obavlja se prema vrsti vlaka i tereta koji se prevozi. Tako se npr. zbirni i manipulativni vlakovi sastavljaju pre-ma odredišnim kolodvorima. Prigodom sastavljanja vlaka mora se voditi briga i o prijevozu lako zapaljivih i eksplozivnih tvari. Na sastav vlaka utječu sadržaj i vrsta tereta, posebice kada je riječ o specifičnim teretima, kao npr. kod tračničkoga tovarnog vlaka. Tu posebice treba paziti na brzinu i kretanje vlaka u krivinama. Isto tako treba paziti na prijevoz velikih specifičnih tereta za posebne naručitelje. Sve kontrole prilikom sastavljanja vlakova provodi vo-zni vlakovođa koji je odgovoran za ispravnost vlaka tijekom cijelo-ga voznog puta.

/ U obavljanju posla trebate surađivati s ostalim radnicima koji sudjeluju u sastavljanju vlaka. Kako ocjenjujete tu suradnju?/ U toj je suradnji najvažniji strojovođa, s kojim smo u lokomotivi, pa imamo neposredni kontakt u radnim vlakovima. Prilično dobro surađujemo i s prometnicima. Oni određuju raspored rada mane-vre, a mi na terenu odradimo konkretni dio posla. Dobro surađuje-mo i sa skladištarima, kao i s pregledačima vagona u kolodvorima u kojima ih ima. Služba neposredno surađuje sa šefom područnog centra, koji određuje koji će se poslovi i kojim redoslijedom obaviti, tj. odre-đuje važnost posla koji treba obaviti.

/ Često se u javnosti miješaju zanimanja strojovođe i vlakovođe. U čemu je razlika? / Razlika je vidljiva iz njihovih naziva. Naime strojovođa vodi stroj, a stroj vozi vlak. Vlakovođa vodi vlak i odgovoran je za svu doku-mentaciju koja pripada vlaku. On strojovođi predaje papire o tome može li vlak krenuti i kojom brzinom, što znači da je prije svega odgovoran za cjelokupnu ispravnost vlaka.

/ Postoje li kakvi problemi vezani uz vašu djelatnost?/ Prema izgledu nove službene odjeće vlakovođa se ne može razlikovati od skretničara, manevrista i rukovatelja manevrom, što stvara nepotrebne nesporazume na terenu, posebice u po-graničnim kolodvorima. Drugi je problem beneficirani staž koji mi još uvijek nemamo, a druga zanimanja s kojima surađujemo ga imaju. Treći je problem taj što su nam prošireni radni zadatci te sada obavljamo poslove tri do četiri zanimanja, a primanja su nam ostala ista.


/ Piše: Tomislav Petanović/ Foto: Ante Klečina

/ NOVOSTI

Cjelokupni željeznički sektor prolazi niz bitnih promjena pa tako i sigurnost željezničkog prometa koja se prije svega usmjerava prema uspostavi i razvoju sustava upravljanja sigurnošću u po-dručju u kojem je zabilježen niz inovativnih promjena. Sigurnost željezničkog prometa jedno je od najosjetljivijih područja funkci-oniranja željezničkog sustava i stoga te promjene ne smiju zane-marivati tradicionalnu željeznicu, a time ni dosadašnja iskustva. Proces koji polazi od posljedičnog prema preventivnome pogledu na sigurnost željezničkog prometa zahtijeva vrijeme, sustavnost i prije svega stručnost. Stoga je ta brošura pomoć svima onima koji se s područjem sigurnosti željezničkog prometa susreću prvi put ili im to nije osnovni djelokrug rada u željezničkim poduzećima.Godišnje izvješće o sigurnosti za 2009/2010. godinu, koje je dru-go tiskano i treće elektroničko izdanje brošure za javnost, sastoji se od sljedećih poglavlja: Međunarodne aktivnosti na usposta-vi sustava upravljanja sigurnošću, Sustav informiranja, Stručno osposobljavanje izvršnih radnika te Unaprjeđivanje istrage izvan-rednih događaja. Ipak posebna pozornost posvećena je točkama koje se odnose na važnost i zadaću programa PHARE u Hrvatskoj i ocjeni međunarodnog tima o razini uspostave sustava upravlja-nja sigurnošću te uključivanju HŽ Infrastrukture u UIC-ovu bazu sigurnosnih podataka.

Izvješće o sigurnosti

Rezultat iskustva i inovacijaGodišnje izvješće o sigurnosti sustava upravljanja sigurnošću HŽ Infrastrukture za 2009/2010. objav-ljeno je sredinom prosinca na službenoj internet-skoj stranici, a u tiskanom izdanju je od siječnja 2012. godine.

Tim priznatih stručnjaka iz Njemačke i Austrije proveo je stručni audit u području sustava upravljanja sigurnošću HŽ Infrastrukture i vrlo pozitivno ocijenio sadašnje stanje te organizirao i stručno putovanje Njemačkoj željeznici (DB) i Austrijskim saveznim želje-znicama (ÖBB) da bi se i dalje unaprjeđivali sustav upravljanja sigurnošću i suradnja HŽ Infrastrukture s drugim željezničkim po-duzećima. Uz to organizirana je radionica o sigurnosti na temu za-jedničkih sigurnosnih metoda i procjene rizika, sustava informira-nja, stručnog osposobljavanja željezničkih radnika i unaprjeđenju istrage izvanrednih događaja.Od 2010. HŽ Infrastruktura postala je i članicom UIC-ove baze si-gurnosnih podataka. To je internetska aplikacija koja omogućava brzi pristup informacijama o nesrećama te neprekidno praćenje sigurnosnog stanja željezničkih sustava, a stvorena je prema po-trebama menadžera sigurnosti i tijela Europske unije. Uvođenjem sustava UIC-ove baze očekuje se povećanje sustavnoga vredno-vanja i analiza trendova te bolje razumijevanje svih željezničkih procesa sa sigurnosnog aspekta u odnosu na druge oblike prije-voza robe i putnika. Cilj UIC-ove baze sigurnosnih podataka jest prikupljanje i razmjena podataka o željezničkim nesrećama da bi se omogućilo kontinuirano praćenje sigurnosti na željeznicama, a svi izvještaji podatkovne baze dobiveni su u skladu s normama Europskog ureda za statistiku (Eurostat) i smjernicama Europske unije.Premda su se u dugogodišnjoj praksi u izvješćima o sigurnosti i analizama izvanrednih događaja prije svega iskazivali negativni pokazatelji i događaji, pretpostavlja se da će se tim izvješćem o si-gurnosti HŽ Infrastrukture uspjeti javnosti približiti koliki se napori ulažu u kvalitetnu uspostavu sustava upravljanja sigurnošću.

Obljetnicu je IPC obilježio promocijom nove knjige pod naslovom »Intermodalni prijevoz putnika i robe i stvaranje novih vrijednosti u Hrvatskoj/Intermodalni vagoni-terminali« te prikazivanjem pro-motivnih filmova o intermodalnim vagonima-terminalima. U knjizi su objavljena izlaganja i rasprava s V. foruma IPC-a, kao i moguća rješenja preusmjeravanja robe s ceste na željeznicu intermodal-nim vagonima-terminalima koja se istražuju i primjenjuju u europ-skim zemljama. Slični projekti mogli bi biti zanimljivi i hrvatskoj industriji. RŽV Čakovec gradi vagone RoLa koji uspješno voze u Austriji, pa bi se mogao etablirati kao vodeći proizvođač takvih vagona u Europi. Na obljetnici je naglašeno da je svim proizvođa-

/ Piše: Vlatka Škorić

IPC Dunav-Jadran

Na prekretniciUpravni odbor Intermodalnoga promotivnog centra Dunav-Jadran u prosincu je održao sjednicu na kojoj je obilježio sedmu obljetnicu uspješnog djelovanja.

čima željezničkih vozila potrebna konkretnija potpora države, kao i to da bi država trebala izraditi i provoditi strategiju razvoja pro-meta, odlučiti o ulozi željeznice, iskoristiti svoju poziciju vlasnika-proizvođača željezničkih vozila te spriječiti različite proizvođače da jedni drugima budu konkurentni. IPC i u 2012. planira nastaviti s organizacijom foruma i prezenta-cija te izdavanjem knjiga, kao i s radom na studijama i projektima. Naime, IPC je u višegodišnjim smjernicama za rad predložio 20-ak projekata i izradio nekoliko projektnih zadataka u kojima bi članice trebale pronaći svoj interes i koje bi zajednički trebale promovirati i inzistirati na njihovoj provedbi. Međutim, za izradu Programa rada te Financijskog plana i njego-vu provedbu potrebno je riješiti model financiranja IPC-a u 2012. godini, a istodobno pomladiti kadrove. U IPC-u se nadaju da će odluke o tome uskoro biti donesene jer dosadašnji rezultati oprav-davaju rad IPC-a u budućnosti.


/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

/ PARTNERI

U skladu s trendovima u zemlja-ma Europske unije, na inicijati-vu mjerodavnog ministarstva i Hrvatske gospodarske komore, 1997. osnovan je Crokombi kao nacionalni organizator kombini-ranog prijevoza. Udjeli u vlasniš-tvu ravnomjerno su podijeljeni između špeditera, cestovnih pri-jevoznika i HŽ-a. Takva vlasnička struktura nastala je po uzoru na iskustva europskih nacionalnih društava kombiniranog prijevo-za. No takvo rješenje nije jedin-

stveno. Primjerice, na početku je u vlasničkoj strukturi austrijsko-ga nacionalnog operatora Ökombi, koji ima 40-godišnju tradiciju organizacije isključivo prijevoza RoLa, bio veliki broj suvlasnika, a tvrtka je bila organizirana kao komanditno društvo. Kasnije je društvo prešlo u potpuno vlasništvo tvrtke Rail Cargo Austria, na-cionalnog operatora u teretnome prijevozu. Organizacija prijevoza, što je osnovna djelatnost Crokombija, ima dva osnovna vida djelovanja. Prvi je organizacija nepratećeg pri-jevoza (izmjenjivi sanduci, kontejneri, prikolice i poluprikolice) koji je vezan uz terminale. Druga je vrsta posla organizacija pratećeg prijevoza (kamioni, kamioni s prikolicama…) gdje se vučno i pri-ključno vozilo preko branika ukrcavaju na specijalne vagone. U Međunarodnu uniju društava za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz (UIRR) Crokombi je kao punopravni član primljen 1999. godine. Nenad Kojić, direktor Crokombija, na to je mjesto došao u kolovozu 2009. godine./ Formalno svaka zapadnoeuropska država ima po jedno društvo koje je član UIRR-a i za nas je vrlo važno da smo dio te organiza-cije. Našim potencijalnim korisnicima usluga dovoljno je reći da poslujemo prema Općim uvjetima poslovanja UIRR-a i što se prava i obveza tiče, sve im je odmah jasno. U tim su uvjetima definirani

Crokombi

EU nudi veće mogućnostiZemlje EU-a potiču razvoj kombiniranog prijevoza. Uz politiku koja usmjerava kamionske i ostale pri-jevoznike na to da na većem dijelu puta koriste že-ljeznički prijevoz, više-manje sve zapadnoeuropske zemlje imaju nacionalno društvo kombiniranog pri-jevoza. Tako je u Hrvatskoj tvrtka Crokombi osno-vana 1997. godine. U uvjetima kada su se nakon ratnih razaranja tereti počeli prevoziti novim prav-cima, ulazak Hrvatske u EU ponudit će nove mo-gućnosti i ravnopravne uvjete našim operatorima.

jedinstveni teretni list, cijena, osiguranje robe odnosno svi detalji koji su bitni za prometni proces. U Hrvatskoj rade dva operatora u kombiniranome prijevozu. Uz nas tu je još AGIT. Crokombi prije svega radi na međunarodnome tržištu, i to s partnerima članovima UIRR-a, dok AGIT pokriva tržišta Hrvatske, Srbije i Bosne i Herce-govine koja nemaju nacionalno društvo u kombiniranome prijevo-zu. Na terminalima u Hrvatskoj nemamo svoje zaposlenike i tamo za nas agencijske usluge odrađuje AGIT – rekao je Kojić.Trenutačno se izvode opsežni radovi na riječkome kontejnerskom terminalu Brajdica. Najavljeno je veliko povećanje opsega rada i prebacivanje 60 posto kontejnera na željeznicu. O tome kako će se te aktivnosti odraziti na poslovanje Crokombija, Kojić je rekao: / Nama odgovaraju aktivnosti koje se odvijaju na terminalu. Vje-rujemo da će AGCT kao koncesionar na terminalu uspjeti privući terete i da će se željeznicom umjesto trenutačnih 15 prevoziti 60% kontejnera. Nama kao operatoru to odgovara. AGCT želi poslova-ti kao lučki terminal i reducirati sve ostale prateće poslove. To u praksi znači što kraće vrijeme pretovara kontejnera iz broda na vlak. Trenutačno se iz Rijeke čak 95% kontejnera prevozi u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku. Koncesionar je najavio širenje mreže krajnjih odredišta i tu je naša šansa. U zadnjih nekoliko go-dina puno smo napora uložili u pokretanje prometa na V.b koridoru prema Budimpešti, no rezultati nisu bili onakvi kakve bismo mi željeli jer se ispostavilo da na tome pravcu nema dovoljno robe. Ratna zbivanja devedesetih godina prošloga stoljeća preusmjerila su terete na alternativne koridore, a te se posljedice danas iteka-ko osjećaju na X. i V. koridoru. U to vrijeme Trst i Kopar stekli su prednost u odnosu na Rijeku, i to u prijevozu roba prema Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. Uz to željeznički koridor kroz Mađarsku i Bu-garsku prema Turskoj zaobilazi X. koridor, a istodobno se iz Turske kamioni brodovima prevoze do Trsta. / Ulazak Hrvatske u EU sigurno će imati mnogo pozitivnih učinaka na teretni prijevoz. Kada vlak iz Trsta ili Kopra krene prema odredi-štu u EU, za teret nema nikakvih prepreka. Kod prijevoza tereta ot-premljenih iz Rijeke postoji čimbenik rizika da vlak bude pregledan na hrvatsko-mađarskoj granici, jer se prema standardima pregle-dava od 2 do 4% roba. U takvoj se situaciji može izgubiti dragocje-no vrijeme, što je za naručitelje prijevoza nepotreban rizik. Kada se na Brajdici poveća opseg rad i postotak kontejnera koji se prevoze željeznicom, i mi bismo mogli doći na svoje jer se samo jednim vlakom otprema više od sedamdeset TEU-ova, a za prijevoz iste količine robe cestom trebalo bi i do sedamdeset kamiona – rekao je Kojić. Razvoj logističkih centara, posebice u Zagrebu, puno bi značio za željeznicu i sve operatore. Zagreb bi tako postao pozadinski termi-nal Luke Rijeka. Tereti iz zapadne Europe završavaju u skučenome logističkom centru u Ljubljani i od tamo se otpremaju prema isto-ku. Ulaskom Hrvatske u EU i gradnjom logističkog centra vlakovi bi mogli produljiti putovanje do Zagreba te se u logističkome centru preusmjeravati u raznim smjerovima.


/ NOVOSTI/ Piše: Ivan Marković

Nove stranice izrađuju se u okviru projekta Prezentacija Hrvatskog željezničkog muzeja na internetu koji provode HŽM i Upravno po-dručje Informatika HŽ Infrastrukture. Voditelji projekta jesu Tama-ra Štefanac (HŽM) i Goran Arbanas (UP Informatika). Projekt je sredinom listopada 2011. pokrenuo HŽM motiviran tež-njom za kvalitetnijim provođenjem poslovnih procesa koje Muzej ostvaruje unutar HŽ Infrastrukture kao osnivača te Ministarstva kulture RH kao ustanove mjerodavne za muzejsku djelatnost u ze-

HŽM

Nove mrežne stranicePočetkom 2012. Hrvatski željeznički muzej (HŽM) javnosti se predstavio i putem novoizrađene inter-netske stranice www.hznet.hr/hz_muzej, s dvoja-kom razinom pristupa, i to osnovnim informacijama te digitaliziranim sadržajima.

mlji. Do sada je HŽM bio predstavljen samo osnovnim podatcima u sklopu internetske stranice www.hznet.hr, što se pokazalo ne-dostatnim zbog sve većeg broja korisnika i nepromijenjenih uvjeta vezanih uz nemogućnost otvaranja muzejskog postava i šireg ko-municiranja s javnošću. Zbog toga se kvalitetniji pristup korisnici-ma želio ostvariti putem interneta, i to izradom nove stranice preko koje će korisnici pristupiti osnovnim informacijama i digitalizirano-me sadržaju. Osim promjenama u sadržaju, nove mrežne stranice ističu se suvremenim dizajnom, olakšanim pristupom digitalizira-nim sadržajima te kratkim vremenom učitavanja pojedine digitali-zirane inačice. Razina pristupa osnovnim informacijama obuhvaća informacije o povijesti Muzeja, misiji i poslanju Muzeja, lokaciji i uputama za posjetitelje, muzejskim zbirkama, izložbama te novo-stima i aktualnim događanjima. Razina digitaliziranog sadržaja složenija je i obuhvatit će nekoliko stotina digitaliziranih muzejskih predmeta i dokumenata (fotografija, razglednica, nacrta, voznih redova, putnih karata) s pripadajućim metapodatcima i moguć-nošću pretraživanja digitalizirane građe. Na taj način korisnicima će putem digitalnih kopija biti omogućen izravan pristup traženoj građi i dokumentima, čime će HŽM ispuniti sve odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i doku-mentaciju. Uz to bit će izrađena stranica na engleskome jeziku da bi i korisnici iz drugih zemalja dobili uvid u muzejski fundus. Za sada je korisnicima dostupna razina pristupa osnovnim infor-macijama, dok je razina digitaliziranih sadržaja još uvijek u izradi i bit će postavljena na mrežne stranice u srpnju 2012. godine. Tada će projekt biti završen i promoviran 18. svibnja, i to u sklopu obi-lježavanja Međunarodnog dana muzeja koji će 2012. biti u znaku tematskog određenja Muzeji u svijetu promjena - novi izazovi, nove inspiracije. Time bi HŽM-ova internetska stranica trebala postati prepoznatlji-vim mjestom na internetskoj mreži koje će redovito koristiti hrvat-ski i inozemni posjetitelji i istraživači, odnosno referentno mjesto za početak istraživanja željezničke prošlosti.

HŽ Infrastruktura posluje preko nekoliko stotina raznovrsnih rad-nih jedinica koje su dislocirane pa je stoga Uprava HŽ Infrastruk-ture odlučila da se ta dislociranost smanji barem među zapo-slenicima kojima je na radnome mjestu dostupno računalo te je potaknula izradu internog portala. Poslovne i druge službene informacije na Iportalu ažurirat će se stalno u opsegu u kojemu će ih zaposlenici Odjela za komunika-

/ Piše: Helena Bunijevac

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Otvoren IportalPočetkom godine Upravno područje Informatika u rad je pustila interni portal HŽ Infrastrukture nazvan Iportal, koji su na prijedlog i poticaj Uprave osmislili i sadržajima popunili zaposlenici Odjela za komunikacije. Iportal bi trebao pridonijeti tome da oko 6800 radnika bolje upozna rad u tvrtki i druge zaposlenike te da im se olakša svakodnevni posao uz odgovore na njihova pitanja.

cije dobivati od šefova organizacijskih jedinica, kojima bi trebalo biti u interesu da se preko Iportala što više dozna o aktivnosti-ma njihovih jedinica. Na Iportalu objavljivat će se odluke Upra-ve HŽ Infrastrukture čiji sadržaj ne potpada pod obvezu čuvanja službene tajne. Osim toga zaposleni će moći postavljati pitanja o stvarima povezanima s poslovanjem tvrtke na koja će zapo-slenici Odjela za komunikacije pribavljati odgovore i objavljivati ih na Iportalu.Poseban izbornik na Iportalu jest Forum na kojemu će zaposleni moći komunicirati međusobno, kao i sa svojim nadređenima. Svi koji imaju pristup Iportalu na Forum će moći stavljati napise (po-stove) te na njemu pisati komentare na napise drugih, kao i izno-siti primjedbe i prijedloge u vezi s temom o kojoj se raspravlja. U skladu s demokratskim pravom na izražavanje mišljenja nitko neće snositi nikakve posljedice zbog onoga što napiše u Forumu, ali svi će biti obvezni pridržavati se pravila ponašanja koja su toč-no precizirana. Ničiji identitet neće biti vidljiv, a na pitanja koja će se postavljati odgovarat će se u najkraćem mogućem roku.Zaposlenici moraju biti točno, objektivno i pravodobno informi-rani o što je moguće više pojedinosti iz svoje radne sredine kako bi se suzbio prostor širenju neprovjerenih informacija te polu-informacija i zlonamjernih glasina. Budući da će informacije od sada kolati brže i u mnogo većem opsegu, Iportal će s vremenom postati sredstvo učvršćivanja korporativnog zajedništva.


Nakon imenovanja Lochman je rekao:/ Velika mi je čast i zadovoljstvo što vodim CER i što ću dosljedno predstavljati interese njegovih članica u europskim institucijama i pred drugim važnim dionicima. Promjena na CER-ovu vrhu doš-la je u vremenu brzih političkih promjena. U sljedećem razdoblju morat ćemo prihvatiti promjene, a istodobno nastaviti raditi najbolje što možemo.

/ CER i UIC / Piše: Ivana Čubelić / Foto: Arhiva CER-a i UIC-a

Najveći kineski proizvođač željezničkih vozila CSR Corp. krajem 2011. testirao je novi vlak koji postiže brzinu od 500 km/h. Superbrzi vlak ima šest vagona, a najveću mu je vučna snaga 22.800 kW. Ding Sansan, glavni tehnički stručnjak tvrtke, rekao je da je dizajn superbrzog vlaka, s lokomotivom dugoga povijenog uskog nosa, nadahnut drevnim kineskim mačevima.Kineske željeznice u studenom 2005. naručile su 60 vlakova Velaro koji će voziti na relaciji Peking – Tianjin. Tri vlaka sagrađena su u Krefeldu u Njemačkoj, dok se ostalih 57 gradi u Tvornici lokomotiva i željezničkih vozila u Tangshanu. Vlak je obavio probnu vožnju, a još se ne zna hoće li se početi koristiti u komercijalne svrhe jer je zbog tehničkih poteškoća pri gradnji modernih pruga u srpnju 2011. došlo do sudara dvaju superbrzih vlakova u kojemu je poginulo 40 osoba.Kineska vlada želi do 2015. sagraditi više od 45 000 kilometara pruga namijenjenih superbrzim vlakovima. Prosječna brzina vlakova željeznice velikih brzina u Kini iznosi oko 200 km/h, a Kina ima i naj-dulju mrežu pruga za superbrze vlakove od čak 10 000 kilometara.

U Kini testiran vlak do 500 km/h

Rizik od ozbiljnih nesreća u automobilima 67 puta većiPrema izračunima Pro-Rail Alliancea, u razdoblju od 2004. do 2010. u prosjeku je rizik od nesreća u Njemačkoj bio 67 puta veći za putnike u automobilima, nego za one u vlakovima. Još je veći rizik od nesreća koje ne završavaju smrtnim ishodom: mogućnost za to da će putnik sudjelovati u nesreći 100 puta je veća u slučaju da putuje automobilom, za razliku od putovanja vlakom. Iako se autobusi smatraju sigurnijima od automobila, rizik od ozbiljnih ne-

sreća u autobusima pet puta je veći od onih u vlakovima, a rizik od ozljeda veći je 28 puta. U Europi je u 2009. na cestama bilo gotovo 35 000 nesreća sa smrtnim ishodom. Prosječno su u EU-u na milijardu putničkih ki-lometara zabilježene do 4,2 smrti putnika u automobilima, a u vlakovima taj prosjek iznosi 0,2. Zanimljivo je da u razdoblju od 2005. do 2009. u Nizozemskoj i Švedskoj nije zabilježena ni jedna automobilska nesreća sa smrtnim ishodom.

EIB podupro dionicu Istanbul – AnkaraEuropska investicijska banka (EIB) dodijelila je 400 milijuna eura Turskim državnim željeznicama (TCDD) kao daljnji doprinos fi-nanciranju najvažnijega turskog koridora između Ankare i Ista-nbula. Time je EIB financirao dionicu velikih brzina u ukupnome iznosu od 1.25 milijardi eura, a ukupan iznos kojim je EIB po-dupro turski željeznički sustav u zadnjem desetljeću iznosi 2.4 milijarde eura. Na taj je način EIB učvrstio poziciju ključnoga turskog partnera u financiranju prioritetnih željezničkih projeka-

ta i nastojanjima Turske da pokuša povećati udio i učinkovitost željezničkog prometa u ukupnome opsegu prometa. Ta dionica bit će povezana s podvodnim tunelom u tjesnacu Bospor, koji bi trebao biti dovršen sredinom 2015. godine. Uz to, projekt odgovara strateškim ciljevima EU-ove politike i nastavlja se na paneuropski IV. koridor, a njime će se skratiti vrijeme putovanja, povećati ekonomski razvoj i kvaliteta života, a time i smanjiti onečišćenje okoliša.

Lochman novi direktor CER-a Prvim danom 2012. Libor Lochman imenovan je izvršnim direk-torom Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER). Libor Lochman rođen je 1963. u Čehoslovačkoj, diplomirao je na Prometnome fakultetu u Žilini te doktorirao na temu elektronike na Sveučilištu West-Bohemia u Plzenu. Područje njegova intere-sa bili su sustavi upravljanja, nadzora i signalizacije. Prije nego što je postao zamjenikom izvršnog direktora CER-a i direktorom Tehničkih poslova bio je direktor praškog Centra za željeznička ispitivanja, ustanove za ispitivanja europskoga voznog parka, in-frastrukture i signalnih komponenti.

Vlakovi krajem 2012.S voznim redom 2012/2013. bečki glavni kolodvor ponovno će primiti vlakove, a punim kapacitetom trebao bi početi raditi 2014. godine. Za sada su završeni građevinski poslovi na južnome dijelu

novoga kolodvora, a počeli su i radovi na unutrašnjosti kolodvo-ra, kao i pripreme za gradnju poslovnih zgrada na susjednome Belvedereu.


/ Razgovarala: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić Arhiva Kluba

Tridesetdvogodišnji Dejan Družinec radno mjesto strojovođe čekao je sedam godina. Oduvijek je htio biti strojovođa, iako mu nitko u obitelji nije radio na želje-znici. Završio je Željezničku tehničku školu u Zagrebu, no posao strojovođe nije čekao skrštenih ruku nego je završio i Školu za cestov-ni promet i vozio kamione. Tri godine radio je kao pro-fesionalni vozač u Belgiji i kamionom je proputovao cijelu Europu. Dejan je

otac triju dječaka koji sa suprugom živi u obiteljskoj kući u Put-kovcu kraj Đurmanca. O strojovođi Dejanu u koprodukciji Project 6 Studija i Dokumentarnog programa Hrvatske televizije nedavno je u sklopu ciklusa »Profesije osobno« snimljen dokumentarni film pod nazivom »Na liniji«, koji je bio emitiran na HTV-u.Dejanovo radno vrijeme odvija se »na liniji« tračnica. O tome kako je to izgledalo kada je nakon sedam godina čekanja prvi put ušao u lokomotivu, na svoje novo radno mjesto, Dejan je rekao:/ Kada sam prvi put ušao u lokomotivu bio sam oduševljen i osje-ćao sam se kao na nekom drugom svijetu. Ljepota tog posla je u tome što nije jednoličan, stalno se događa nešto novo, svaki dan je drugačiji. Vozim sve vrste lokomotiva i vlakova, ali mi je najdraža tzv. brena. To je lokomotiva 21. stoljeća! Volim sve što je vezano uz taj posao, osim nesreća, naravno. Ljudi tako neopre-zno prelaze prugu kao da se šeću po vlastitome dvorištu. Stalno morate paziti i na sebe i na njih. Do sada sam imao dva »bliska susreta« – jedno podlijetanje automobila u kojem je vozač preži-vio i jedno usmrćenje čovjeka koji je sakupljao boce uz prugu. Radno vrijeme prolazi »u brzini«, a slobodno, često, na visini. Na-kon nogometa i motociklizma Dejan se našao u novome sportu – paraglajdingu. Od malih nogu igrao je nogomet, a još uvijek igra na turnirima za zagrebačku Vuču vlakova. Bavio se i moto-ciklizmom, ali kada je postao ocem, prodao je motor zbog novca i opasnosti. Od 2004. član je Paraglajderskog kluba »Jastreb« iz Radoboja koji okuplja dvadeset i četiri člana. O tome kako se počeo baviti tim sportom i kakav je to osjećaj, kaže:/ Iz Slovenije su 1999. u Zagorje na letenje počeli dolaziti paraglaj-deri, i to me fasciniralo. Prošao sam jednogodišnji tečaj u Klubu, položio državni ispit u Agenciji za civilno zrakoplovstvo, prošao liječnički pregled te dobio dozvolu za pilota ultralake letjelice. Le-tjeti paraglajderom poseban je osjećaj čim se uzdigneš od zemlje. Osjećaj je isti na 50 i na 2700 metara. Ne gledam prema zemlji nego prema oblacima i težim da se što više dignem. Sami - krilo i ja. Ako je mirno vrijeme, onda je to smirujući osjećaj, pola sata opuštanja bez uzbuđenja. Samo misliš kako ćeš poletjeti što više i doletjeti što dalje od uzletišta. Uzletište se najčešće nalazi na vrhu brda, a na njemu mora biti uređena površina da krilo ne bi zapelo za nešto. Na letenje nikada ne idem sam, uvijek ide nas nekoliko i stalno smo u komunikaciji. Do sada sam imao oko 100 letova.

Dejan Družinec

Na koridorima zemlje i zrakaDejan Družinec zaposlen je kao strojovođa u HŽ Vuči vlakova, o čemu je snimljen dokumentarni film. Nakon što se bavio nogometom i motocikliz-mom, Dejan se fascinirao i ubrzo počeo baviti pa-raglajdingom.

/ Što sve letač treba imati da bi sigurno poletio? Je li to skup sport?/ Glajder se sastoji od padobranskog krila, stolca, uređaja za na-vigaciju, radiostanice, rezervnog padobrana, GPS-a, uglavnom, puno elektronike. Sport je skup jer za prosječnu opremu treba oko 3500 eura. Početnici počinju s klupskim krilom, a onda kupuju prema mogućnostima. A priča je jednostavna: dođeš na uzletište, zatrčiš se po nizbrdici i začas si u zraku. Letio sam na Strahinjčici, Ivančici, Japetiću, u Bosni i drugdje. Povremeno idem i na natje-canja, ali to je druga priča. Tu se ne opuštaš i ne uživaš nego ciljaš na točno određenu točku promjera 10 cm.

/ Što se događa kada paraglajder sleti? Budući da ste daleko od automobila kojim ste stigli na uzletište, kako se vraćate s mjesta na koje ste sletjeli? / Najčešće me supruga »sakuplja« po poljima. Stavi djecu u au-tomobil, »pokupi« me s padobranom i potom odemo na izlet. Tako smo svi zajedno u prirodi. Za sada ima razumijevanja za moj sport i potiče me na letenje jer zna koliko mi to znači. Do sada nije bilo problema: nisu me još sakupljali po krošnjama i nisam ništa polomio. Nadam se da će tako i ostati. Ako si pažljiv i stalno radiš s krilom, ako nisi u ekstremnim vremenskim uvjetima i ako poznaješ sve zakonitosti leta, onda ti se ne može ništa dogoditi. Svatko mora paziti na sebe i ništa ne smije forsirati. Kažu da je to ekstremni sport, no on je ekstreman onoliko koliko mu dozvoliš da je ekstreman, odnosno koliko dopustiš da se dovedeš u takvu situaciju.

/ Koji su vam daljnji planovi?/ Sljedeće godine planiramo organizirati natjecateljsku ligu u Za-gorju, a rado bih letio na najpoznatijim paraglajderskim mjestima u Makedoniji, Španjolskoj, Brazilu… No za to treba vremena kojeg nemam, a i novca, naravno.

/ OSOBNO


/ Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Arhiva Kluba

/ Od djetinjstva ste fascinirani željeznicom. Tko vam je usadio tu ljubav?/ Moji su uz željeznicu vezani od trenutka kada je proradila riječka pruga. Pradjed je bio šef stajališta u Plazama, a djed Viktor nad-gledao je uvođenje signalizacije na svim prugama u Hrvatskoj. Na željeznici su mi radili otac i stric, tako da smo svi »prošarani tračni-cama«. Zanimanje mi se pojačalo tijekom pet godina provedenih u Hrvatskome željezničkom muzeju gdje sam radio kao kustos.Zanimanje za uskotračnu željeznicu proizlazi iz toga što živim u za-grebačkoj Dubravi kuda je ona prolazila. Sredinom 90-ih godina počeo sam se raspitivati i prikupljati informacije o njoj. Na prijedlog Gordana Ilenića - Gringa, koji mi je s tom idejom došao još za mojih kustoskih dana, postao sam suosnivač i stručni savjetnik u Hrvat-skome klubu ljubitelja uskotračne željeznice (HRKLJUŽ), čiji je Gor-dan predsjednik. Kumovao sam nazivu na koji sam vrlo ponosan. Godine 2010. s članovima Udruge počeo sam izrađivati maketu uskotračne pruge Dubrava – Slanovec. Uglavnom, željeznica je ono što volim, a stvari koje voliš uvijek pronađu put da ti se upletu u život.

/ U kojemu su razdoblju nastajale pionirske željeznice i čemu su služile?/ Pionirske željeznice nastajale su neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Građene su na kraćim relacijama kao školske želje-znice, a služile su za obuku ondašnje omladine.

/ Možete li nam reći nešto više o pionirskoj željeznici na relaciji Du-brava – Slanovec?/ Nema neposrednih dokaza da je ona u Dubravi služila za obuku, no naziva se pionirskom jer je tako zamišljena, a služila je u izgradnji Pionirskog (danas Grada mladih) i Studentskog grada. Zaživjela je i kao redovita lokalna linija Gradskih željeznica Zagreba.Njezina gradnja počela je 1. travnja 1948. godine, a u promet je puštena već 14. studenoga iste godine. Pruga je bila duga 5920 m, široka 0,76 m uz najveći nagib od 18,5 promila. Početno sta-jalište bila je Dubrava, uz koje su sagrađeni ložionica, okretaljka, vodocrp i jama za čišćenje lokomotiva. Prolazila je kroz Granešinu preko stajališta Pionirski grad uz potok Bidrovec kojeg je presijecala nekoliko puta do zadnjeg stajališta Slanovec na kojemu su također

Uskotračne pruge

Velika maketa male željezniceDenis Marohnić, zaljubljenik u željezničko modelar-stvo, s članovima Hrvatskog kluba ljubitelja usko-tračnih željeznica izradio je maketu zagrebačke uskotračne pruge Dubrava – Slanovec, koja je za-tvorena 1964. godine.

sagrađeni vodocrp, okretaljka i rampa za utovar zelenoga sljemen-skog kamena iz obližnjeg kamenoloma. Od tog kamena sagrađeni su naselje Studentski grad i objekti uz prugu. Pruga je zbog neren-tabilnosti zatvorena 7. listopada 1964. godine. U Gradu mladih nalazi se i lokomotiva koja je vozila tu željeznicu. Ona je zaštićena, i to prilično skromno. Za njezinu obnovu potrebno je mnogo više novca.

/ Je li bilo pokušaja obnove te trase i postoje li očuvane pionirske željeznice?/ Iako je to planirano u više navrata, pruga nije obnavljana. Entuzi-jasta za rad na njoj ne nedostaje, ali kao i većini građana, financira-nje i primjeren prostor pritom su nepremostiv problem. Nažalost, kod nas nema sačuvane cjeline koja bi nam dočarala izgled pionirske željeznice. Jedina za koju znamo u funkciji je u Bu-dimpešti.

/ U 2010. maketu uskotračne pruge Dubrava – Slanovec postavili ste u Narodnome sveučilištu Dubrava. / Od 2005. radim kao vanjski suradnik NS Dubrava na projektu Karta Dubrave, pogotovo na dijelu mapiranja važnijih kulturnih spo-menika i znamenitosti na području Donje i Gornje Dubrave. Tako je došlo i do suradnje naše udruge i NS-a Dubrava na projektu pred-stavljanja i izrade makete. Prvi put maketa je javnosti predstav-ljena 2010. izložbom pod nazivom Velika maketa male željeznice na otvorenju Dana Dubrave, najvećega godišnjeg događanja toga kvarta. Ovo je prigoda da spomenem i sve vrijedne ruke zaslužne za nastanak makete. Gordanu i meni pomagali su Damir Oreško-vić, Željko Halambek, Stjepan Kosanović i Dražen Bijelić te Vedrana Šiljković i Ivana Šantek bez kojih maketa ne bi bila toliko lijepa, a ni entuzijazam ne bi bio na toj razini.

/ Doprinijeli ste i objavljivanju knjige Pionirske željeznice u Zagrebu Siniše Lajnerta. / Siniša i ja razradili smo ideju o knjizi i krenuli u njezinu izradu, no zbog moje spriječenosti nismo ju zajedno završili. Drago mi je što će ove godine knjiga biti objavljena i u tiskanome izdanju. Čestitam ko-legi na upornosti koja je omogućila da se ta ideja pretoči u stvarnost.

/ Uskoro ćete u Muzeju grada Zagreba otvoriti izložbu na kojoj ćete izložiti spomenutu maketu. / Tijekom prošle godine Kristijan Strukić iz Muzeja grada Zagreba nastavio je svoj projekt o zagrebačkim kvartovima i odabrao Dubra-vu za sljedeće odredište. NS-u Dubrava predložio je suradnju koja je odmah bila prihvaćena te će izložba biti postavljena u ovoj godini. U sklopu izložbe predstavit ćemo i maketu, a planiramo organizirati i pokazne radionice na kojima će posjetitelji moći sudjelovati u izradi makete.

Maketa ispred lokomotive u Gradu mladih

/ DOGAĐAJI


/ HUMANOST

Caritasov dom Emaus u Dupcu od 1993. brine o djeci bez odgo-varajuće roditeljske skrbi. Trenutačno je u domu petnaest štićeni-ka u dobi od sedam do osamnaest godina. Početkom studenoga 2011. djeca su uputila poruku e-pošte u kojoj su izrazila želju da im se kupe određeni darovi. Nisu tražila ništa veliko, nego samo

Pred božićne blagdane u medijima se pojavljuje iznadprosječan broj napisa u kojima se apelira da se pomogne onima kojima je takva pomoć nedvoj-beno potrebna. Stiže i mnogo elektroničke pošte s apelima sličnog sadržaja. U velikome broju takvih poruka jedna zasigurno nije prošla neopazice.

Blagdansko darivanje

Pomoć djeci iz doma u Dupcu / Piše: Branimir Butković

ono što se kod mnogo druge djece podrazumijeva - USB-ključ, kapu, šal, kozmetiku, gumicu za kosu, noćnu lampu, kornjaču… Kada im je stigla poruka, zaposlenice Službe za stambene po-slove u HŽ Nekretninama pokušale su nabaviti sve što su djeca tražila. U tome su, s izuzetkom kornjače, uspjele, a budući da se za akciju pročulo, darovi su u nekoliko navrata raspakiravani i ponovno umotani u ukrasni papir. Uz ono što su djeca tražila, prikupljeno je i mnogo različitih novih i nekorištenih stvari. Kada su prevozili poklone u Dubec, Ružica Tomić iz HŽ Nekretni-na i Stipe Ćorluka, prometnik u Zagreb Glavnom kolodvoru, mo-gli su se uvjeriti da je dječja poruka naišla na izvanredan odjek. Djeca su dobila i više nego što su tražila. Voditeljica doma Dani-ela Matković potvrdila nam je da je akcija uspjela bolje nego što su se djeca nadala, a stiglo je i desetak kornjača.

Sredinom studenoga Kristian i prijateljica Matea čekali su na sta-jalištu u Normancima vlak kojim su namjeravali otputovati u Osi-jek. U daljini su primijetili da im se po pruzi približava dvoje ljudi. Hodajući po pruzi bračni par nije primijetio da prema njima juri vlak. Matea i Kristian skočili su na tračnice i pružili ruke prema ženi. Matea je prihvatila njezinu torbu, a Kristian ju je uhvatio za

/ Piše: Ivana ČubelićHrabri maloljetniciDana 22. siječnja nagrada “Srce na dlanu” dodije-ljena je i Matei Pranješ (15) i Kristianu Mijoču (15), koji su starijem bračnom paru spasili živote i u zad-nji trenutak ih izvukli ispred jurećeg vlaka.

ruku i snažno privukao prema sebi povukavši je na peron. Starac se pokušao popeti na prugu, prekoračiti tračnice i skočiti na pe-ron. Međutim poskliznuo se “i pao. Kristian je skočio prema nje-mu, zgrabio ga i zajedno su se otkotrljali na travu uz prugu. Čuli su škripu kočenja i vlak se zaustavio. Par se uspravio, otresao odjeću i otišao svojim putem. Kristianu i Mateji nikada nisu zahvalili, iako su ih kasnije u nekoliko navrata susretali u lokalnome vlaku./ Bez obzira na njihovo ponašanje, mi bismo vjerojatno ponov-no isto postupili – rekli su mladi. Matea i Kristian kažu da su im roditelji bili u potpunome šoku kada su čuli kako su riskirali. No u školi oboje su postali heroji i kolege su im čestitale na velikoj hrabrosti.

Nagrada “Srce na dlanu”

Vinkovački prometnik među nagrađenima

Nagradu »Srce na dlanu«, kojom se ističu i promovi-raju hrabrost, ne-sebičnost i huma-nost pojedinaca u konkretnim život-nim situacijama, od 2005. dodjelju-je udruga »Ponos Hrvatske«. Nagra-

du u pravilu dobivaju pojedinci, no 22. siječnja nagrada je dodije-ljena »Crvenim nosevima«, udruzi čiji je član i Mario Perković.

Vinkovački prometnik Mario Perković radi u stoti-njak kilometara udaljenom kolodvoru Nova Kapela. Uz redoviti posao, Mario volontira od 2000. godine. Nakon što je 2009. dobio državnu nagradu za volon-tera godine, njegov rad ponovno je prepoznat, pa je i ove godine primio nagradu »Srce na dlanu« koja je pripala udruzi »Crveni nosevi – klaunovidoktori«.

»Crveni nosevi« partnerska su organizacija međunarodne udruge »Red noses Clowndoctors International«, koja je osnovana 2003. sa sjedištem u Beču. Misao vodilja te udruge bila je razveseliti i na-smijati pacijente pa danas »Klaunovidoktori« djeluju u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Njemačkoj, Novome Zelandu i Hrvatskoj. Klaunovi iz navedenih zemalja redovito se educiraju u Međunarodnoj školi hu-mora u Beču gdje nastoje unaprijediti svoje umjetničke vještineU Hrvatskoj je na inicijativu klauna Ludeka (Zorana Vukića) Udruga osnovana 2010. godine. Udruga okuplja dvanaest klaunova doktora koji redovito obilaze dječ-je odjele u bolnicama i nastoje unijeti veselje i radost među najmlađe pacijente. Klaunovi nastupaju u parovima i idu od sobe do sobe, tako da nastup najčešće traje oko tri sata. Redoviti posjeti organizirani su u zagrebačkom KBC-u »Rebro« i Dječjoj bolnici »Srebrnjak«. Perković nastupa u vinkovačkoj bolnici, a mira mu ne da ideja o tome da pokrene »klaunovski vlak«:/ Želja nam je pokrenuti tzv. klaunovski vlak i u tri dana obići dječje bolnice u Sisku, Vinkovcima, Novoj Gradiški, Požegi, Slavonskome Brodu, Osijeku i Vukovaru. Vlak bi se zaustavljao u tim gradovima, a klaunovidoktori bi održali program za djecu i nastavili putovanje. Sredinom godine stupili smo u kontakt s Upravom HŽ Putničkog pri-jevoza i vjerujem da ćemo ideju uspjeti provesti. Kao željezničara to bi me posebice veselilo – rekao je Perković.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Arhiva Udruge


su deset godina dvoranom upravljali boksači, nositelj zakupa postao je HK »Lokomotiva«. Program koji je Uprava Kluba predstavila komi-siji Grada Zagreba predviđa ulaganje u sanaciju vrlo lošeg stanja te osuvremenjivanje objekta. Uz sredstva Grada, za temeljitu sanaciju predviđena su i sredstva različitih sponzora i donatora Kluba. Od-mah po preuzimanju objekta, Klub je zaposlio domara, a honorarno je angažirana čistačica. Uskoro će se krenuti s daljnjom obnovom koja uključuje sanaciju ravnog krova i bojanje objekta. Znatne ušte-de na troškovima grijanja bit će ostvarene izmjenom trideset godina starih termoakumulacijskih peći. Ugradbom suvremenoga plinskog bojlera postojala bi mogućnost regulacije temperature zagrijavanja te se energija ne bi rasipala. Prema realnoj procjeni prošlogodišnji trošak grijanja od 50 000 kuna mogao bi biti smanjen za trećinu. Hitni popravci izvedeni su na stropu dvorane i u kotlovnici, a uređeni su tuševi i sanitarni čvor. Trajno opredjeljenje Kluba jest oselanjanje na vlastite snage, odno-sno na borce odgojene u vlastitoj školi. Prvi put u povijesti kluba »Lokomotiva« ima stalno zaposlenog trenera Marka Idžojtića, što je preduvjet za kvalitetan rad, veći broj članova i ostvarivanje vrhun-skih rezultata. Danas u »Lokomotivi« trenira više od sedamdeset hrvača i četiri hrvačice. Da bi se uvježbao i u Klub privukao što veći broj kvalitetnih hrvača, u Dubravi je 2010. otvorena škola hrvanja. U dvorani pokraj tržnice uzet je prostor u podnajam. Dvaput tjedno s najmlađima u Dubravi radi Mladen Pupić, student Kineziološkog fakulteta. Proširivanje baze bit će nastavljeno i ove godine te će još jedna škola hrvanja biti otvorena na Trnju ili Črnomercu. »Lokomotiva« se natječe u seniorskoj ligi i ligi kadeta, a uzrasna ka-tegorija »dječaci« natječe se u školskoj ligi. Najuspješniji klupski bo-rac Ivan Lizatović seniorski je reprezentativac i prvak Hrvatske do 55 kg, koji će se kroz tri dopunska kvalifikacijska turnira pokušati izboriti za plasman na OI u Londonu. Članica »Lokomotive« Sara Kaurinović seniorska je prvakinja Hrvatske. U mlađim uzrasnim kategorijama Jurica Halambek je juniorski prvak Hrvatske, a Nikola Svetina najbo-lji je u kategoriji do 14 godina. Najbolji predstavnici mlađih uzrasnih kategorija sredinom lipnja imat će novu prigodu za dokazivanje jer se juniorsko europsko prvenstvo održava u Zagrebu. Klupska politika »Lokomotive« oslanja se na vlastite snage. Ona nema ambiciju »posuđivati« borce u pojedinim od ukupno sedam kategorija. Prošle je sezone Klub imao malo hrvača u najtežim ka-tegorijama (do 96 i 130 kg), a ovogodišnju sezonu uspio je vlastitim borcima popuniti i te kategorije. U Klubu su procijenili da je za ovu godinu realan plasman od četvrtog do osmog mjesta, a to bi trebala biti najava još boljih rezultata.

/ SPORT / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Iz organizacijskog napretka HK »Lokomotiva« proistekli su i izvrsni rezultati ostvareni u nekoliko zadnjih godina. Vrlo je izvjesno da će takav rezultatski niz biti nastavljen i u sljedećem razdoblju. Tajnik Kluba Ivan Kardum, koji je u Klubu od 1974. godine, rekao je da je »Lokomotiva« mali amaterski klub sa stabilnim vodstvom koji niko-me nije dužan:/ Predsjednik Kluba Josip Sarić bivši je hrvač i ovo mu je već četvrti mandat. Poslujemo tako da trošimo onoliko koliko imamo u blagajni, a ako nema novca, onda posudimo koliko je u tome trenutku po-trebno. Naš klub napredovao je organizacijski, a posljedica toga su i rezultati. U ovome trenutku okupljamo više od sedamdeset hrvača, angažirali smo profesionalnog trenera, u zagrebačkoj Dubravi otvo-rili smo školu hrvanja, a ove ćemo godine otvoriti još jednu – rekao je Kardum.Hrvanje možda nije toliko popularan sport u Hrvatskoj, ali konku-rencija u svjetskim razmjerima je vrlo jaka. Na nedavno održanome svjetskom prvenstvu u Turskoj nastupilo je više od 80 reprezenta-cija. Raspadom Sovjetskog Saveza, nastao je niz jakih ekipa (Rusi-ja, Bjelorusija, Azerbajdžan…), a uz njih su i Mađarska, Bugarska, Turska, Japan, Južna Koreja, SAD, Iran i drugi. U takvoj konkurenciji izuzetan uspjeh ostvario je Nenad Žugić, član HK-a »Lika«, koji je i ekipni prvak Hrvatske za 2011. godinu. Osvojio je treće mjesto i izravno se plasirao na OI 2012. u Londonu, a »Lokomotivin« repre-zentativac Ivan Lizatović izborio se za nastup na kvalifikacijskome turniru. Kada se govori o napretku u organizacijskome smislu bitan je poda-tak da je Klub konkurirao na natječaj Gradskog ureda za kulturu, sport i obrazovanje 2010. za zakup dvorane u Crnatkovoj ulici. Nakon što

Hrvački klub »Lokomotiva«

Rezultati sve boljiHK »Lokomotiva« ispunio je kriterije Zagrebačko-ga sportskog saveza i stekao pravo na angažman profesionalnog trenera. Klub je povećao broj člano-va, otvorio školu hrvanja, a za ovogodišnje ligaško natjecanje formirana je kvalitetna ekipa u svim ka-tegorijama. Hrvači su postali i nositelji zakupa dvo-rane u Crnatkovoj ulici.

Hrvači “Lokomotive”

/ Foto: Dragutin Staničić

/U kolodvoru Sesvete

Documents

HŽ Holding HŽ Putnički prijevoz Fondovi EU HŽ Cargo Medijska … · 2012-02-12 · stupi vozni red 2011/2012., što se i obistinilo. S time u vezi bilo je i pitanja zašto se